Kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) poručio je da Sjedinjene Američke Države ne diktiraju uslove u aktuelnim trgovinskim pregovorima, odbacujući tvrdnje da Otava mora praviti ustupke kako bi uopće učestvovala u razgovorima.On je istakao da obje strane rade na rješavanju "trgovinskih tenzija" uoči novih pregovora o sporazumu između Kanade, SAD-a i Meksika (CUSMA), prenosi Anadolu.- Ne radi se o tome da Sjedinjene Države diktiraju uslove - rekao je Karni novinarima u Otavi uoči sastanka liberalnog kluba zastupnika.&nbsp;- Pred nama su pregovori i možemo postići obostrano koristan ishod. To će potrajati i uzet ćemo onoliko vremena koliko bude potrebno - dodao je.<h2>Sporna pitanja</h2>Karni je naveo da su obje strane identifikovale sporna pitanja prije nastavka razgovora o CUSMA sporazumu, naglašavajući da problema ima s obje strane.- Jasno nam je koje tačke Amerikanci smatraju spornim u trgovini. I mi imamo svoje. Dobro smo pripremljeni za ta pitanja - kazao je.Dodao je i da je Kanada već iznijela "određene prijedloge" s kojima je američka strana upoznata.&nbsp;- Doći će vrijeme kada ćemo zaista morati ozbiljno raditi - poručio je.<h2>Tramp traži ustupke</h2>S druge strane, Radio-Kanada (CBC) navodi, pozivajući se na izvore upoznate s pregovorima, da administracija predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) traži niz ustupaka od Otawe i prije početka formalnih razgovora.Bivši premijer Kvebeka Žan Šarest (Jean Charest), koji je imenovan u Karnijev savjetodavni odbor za ekonomsku saradnju Kanade i SAD-a, izjavio je za CBC da Tramp "želi da Kanada napravi brojne ustupke prije nego što se uopće sjedne za pregovarački sto".Kanadski izvori navode da je Otava već dva puta nudila ustupke Vašingtonu, bez dobijanja konkretnih protivusluga.

On je istakao da obje strane rade na rješavanju "trgovinskih tenzija" uoči novih pregovora o sporazumu između Kanade, SAD-a i Meksika

Kanadski premijer poručio Trampu: Nećete nam diktirati uvjete

Drugi francuski vojnik koji je bio angažovan u mirovnim snagama Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) preminuo je od posljedica napada za koji Pariz tvrdi da su ga izveli pripadnici Hezbolaha, saopćio je u srijedu francuski predsjednik Emanuel Makron.Ranjeni vojnik, kaplar Aniset Žirardin prethodno je prebačen u Francusku, ali je u srijedu podlegao povredama."Umro je za Francusku", rekao je Makron, dodajući da država "odaje počast posvećenosti naših oružanih snaga u okviru UNIFIL-a, koje služe miru i Francuskoj u Libanu".U istom napadu u subotu smrtno je ranjen i zastavnik Florijan Montorio, potvrdila je ranije francuska vlada.Hezbolah je odbacio optužbe i saopćio da treba sačekati rezultate istrage libanske vojske prije donošenja zaključaka.UNIFIL je naveo da je njihova patrola čistila eksplozivna sredstva u selu Gandurija na jugu Libana kada je "došla pod vatru iz lakog naoružanja od strane neidentifikovanih naoružanih lica".Napad se dogodio u periodu krhkog primirja između Izraela i Libana, koje je najavio američki predsjednik Donald Tramp, nakon nedavnih direktnih razgovora dvije strane u Vašingtonu.

Drugi francuski vojnik koji je bio angažovan u mirovnim snagama Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) preminuo je od posljedica napada

U Libanu poginuo još jedan francuski vojnik: Makron optužuje Hezbolah, oni poriču

Bijela kuća priprema svojevrsni spisak “dobrih i loših” članica NATO-a, dok administracija Donalda Trampa razmatra načine da kazni saveznike koji nisu podržali rat u Iranu. Ovaj potez, na kojem su zvaničnici radili uoči posjete generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea Vašingtonu ovog mjeseca, predstavlja novi signal da Tramp namjerava ispuniti ranije prijetnje prema članicama koje ne smatra “uzornim saveznicima”, piše Politico.<h2>Podjela na “dobre i loše”</h2>Plan američke administracije uključuje detaljnu analizu doprinosa svake članice savezu i njihovo razvrstavanje u kategorije, potvrdila su tri evropska diplomata i jedan američki odbrambeni zvaničnik upoznat s procesom. Ovaj pristup dodatno produbljuje već napete odnose unutar NATO-a, koje su ranije uzdrmali Trampovi potezi, uključujući i prijetnje povlačenjem iz saveza.Ministar odbrane Pit Hegset iznio je sličnu ideju u decembru prošle godine.- Saveznici koji se više potrude, poput Izraela, Južne Koreje, Poljske, sve više i Njemačke, baltičkih zemalja i drugih, uživat će našu posebnu naklonost. Saveznici koji i dalje ne ispunjavaju svoj dio obaveza u kolektivnoj odbrani snosit će posljedice.Jedan diplomata naveo je da novi plan podsjeća upravo na taj pristup.- Bijela kuća ima nekakav dokument o "dobrima i lošima’", pa pretpostavljam da se radi o sličnom načinu razmišljanja.<h2>Nejasne mjere i moguće posljedice</h2>Administracija zasad ne otkriva konkretne mjere, dok se razmatraju različite opcije. Evropski zvaničnici navode da nije jasno koje bi nagrade ili kazne mogle biti primijenjene.- Ne djeluje da imaju jasne ideje kada je riječ o kažnjavanju loših saveznika.Dodaje se da bi premještanje američkih trupa moglo biti jedna od opcija, iako bi to u praksi bilo skupo i logistički zahtjevno.<h2>Mogući dobitnici</h2>Rumunija i Poljska se spominju kao zemlje koje bi mogle imati koristi od novog pristupa, jer uživaju podršku američke administracije i već godinama prihvataju veći broj američkih vojnika.Poljska već pokriva značajan dio troškova prisustva američkih snaga, dok Rumunija razvija infrastrukturu za dodatno vojno prisustvo.<h2>Nezadovoljstvo zbog Irana</h2>Bijela kuća je ranije izrazila nezadovoljstvo ponašanjem pojedinih saveznika tokom operacija u Iranu.- Dok su Sjedinjene Američke Države uvijek bile uz svoje takozvane saveznike, zemlje koje štitimo hiljadama vojnika nisu bile uz nas tokom operacije "Epic Fury". Predsjednik Tramp je jasno rekao šta misli o toj nepravednoj dinamici i Sjedinjene Američke Države će to pamtiti.Koncept "uzornih saveznika" omogućio bi razlikovanje država koje su podržale američke operacije od onih koje su to odbile ili odugovlačile.Dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pokazale rezervisan stav, neke zemlje poput Rumunije i Bugarske pružile su logističku ili infrastrukturnu podršku.<h2>Otpor u Vašingtonu</h2>Ideja već izaziva kritike u američkom Kongresu.- Nije korisno kada američki čelnici potcjenjuju naše saveze. Moramo biti jasni oko brojnih političkih, strateških i moralnih koristi koje naša zemlja ima od saveza.Neki bivši zvaničnici smatraju da administracija nema dovoljno kapaciteta za dodatno zaoštravanje odnosa s Evropom u trenutnim okolnostima.- Administracija je već opterećena postojećim krizama i vjerovatno nema kapaciteta za otvaranje nove fronte s Evropom dok rat traje.

Plan američke administracije uključuje detaljnu analizu doprinosa svake članice savezu i njihovo razvrstavanje u kategorije

Tramp želi kazniti NATO: Napravio je listu "dobrih i loših" članica

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da je implementacija sporazuma njegove zemlje s Evropskom unijom o deblokadi zajma od 90 milijardi eura (105,4 milijarde dolara) za Kijev "sada efektivno u toku", prenosi Anadolu.<h2>Novi paket sankcija</h2>​​​​​​​Zelenski je na društvenoj mreži X naveo da je u toku i rad na novom paketu sankcija protiv Moskve zbog tekućeg rusko-ukrajinskog rata.- Deblokada je ispravan signal u trenutnim okolnostima. Rusija mora okončati svoj rat. A podsticaji za to mogu se pojaviti samo kada su i podrška Ukrajini i pritisak na Rusiju dovoljni - rekao je Zelenski.Dodao je da Ukrajina ispunjava svoje obaveze u odnosima s EU, uključujući i "osjetljiva" pitanja kao što je rad naftovoda Družba, te je poručio da Kijev očekuje od evropske strane da isporuči "ono što je potrebno za stvarnu zaštitu života i za unapređenje pune evropske integracije Ukrajine".- Važno je da evropski paket podrške postane operativan brzo - kazao je Zelenski, dodajući da će Ukrajina angažovati evropske lidere na otvaranju pristupnih klastera za članstvo u EU.<h2>Mađarska povukla veto</h2>Primjedbe Zelenskog uslijedile su nakon što je EU navodno odobrila paket zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu zajedno sa svojom 20. rundom sankcija protiv Rusije, nakon što je Mađarska odustala od protivljenja objema mjerama.Ove odluke podržali su ambasadori 27 država članica bloka, a očekuje se da će biti formalno potvrđene kroz pisanu proceduru u četvrtak, izvijestio je EFE ranije u srijedu, pozivajući se na evropske izvore.Lideri EU dogovorili su se u decembru, tokom sastanka Evropskog vijeća, da finansiraju Ukrajinu kroz paket zajmova za 2026. i 2027. godinu.

Deblokada je ispravan signal u trenutnim okolnostima, rekao je

Zelenski: Naredna runda pregovora sa SAD-om bit će održana u Abu Dhabiju

Zelenski: U toku implementacija sporazuma s EU o deblokadi kredita od 90 milijardi eura

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je “moguće” da bi drugi krug mirovnih pregovora s Iranom mogao početi već do petka, piše New York Post.List navodi da su mu pakistanski zvaničnici prenijeli kako bi razgovori mogli biti održani u narednih “36 do 72 sata”. Na novinarsko pitanje, Tramp je u tekstualnoj poruci odgovorio: "Moguće je! Predsjednik DJT."Tramp je jučer saopćio da će produžiti primirje s Iranom, koje je trebalo isteći u srijedu navečer, kako bi se toj zemlji omogućilo dodatno vrijeme za izradu "ujedinjenog prijedloga" za okončanje sukoba.

Tramp je jučer saopćio da će produžiti primirje s Iranom

Tramp najavio skore nove pregovore s Iranom

Američki predsjednik Donald Tramp i iransko Ministarstvo vanjskih poslova iznijeli su u srijedu oprečna stajališta o mogućem nastavku pregovora u Islamabadu, čime je sudbina druge runde dijaloga ostala neizvjesna.Dok Tramp u porukama medijima potvrđuje mogućnost sastanka u naredna tri dana, Teheran ističe da još nije donio odluku o učestvovanju te da povratak za pregovarački sto uslovljava trenutnim ukidanjem američke pomorske blokade.Prema pisanju New York Posta, koji se poziva na pakistanske izvore i Trampove izjave, novi krug pregovora očekuje se u narednih 36 do 72 sata. Iako je Tramp produžio primirje koje je bilo na ivici isteka, iranska strana optužuje Vašington za neozbiljnost i nedostatak dobre volje.Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei izjavio je da učešće Irana na sastanku krajem sedmice još uvijek nije potvrđeno.Istovremeno, šef iranske misije u Egiptu Modžtaba Ferdusi Pur poručio je da su u toku komunikacije s pakistanskim posrednicima radi ispunjenja iranskih uslova. Naglasio je da Teheran neće pregovarati pod prijetnjom niti će njegovi predstavnici otputovati u Islamabad prije ukidanja blokade. Pur je optužio Sjedinjene Američke Države da primirje koriste za gomilanje snaga i pripremu novih vojnih akcija, tvrdeći da se javni nastupi američke administracije razlikuju od njenih stvarnih namjera.

Dok Tramp u porukama medijima potvrđuje mogućnost sastanka u naredna tri dana, Teheran ističe da još nije donio odluku

Tramp jedno, Iranci drugo: Nastavak pregovora pod velikim upitnikom?

Donald Tramp izjavio je da će primirje s Iranom biti produženo "dok ne bude dostavljen njihov prijedlog i dok se pregovori ne završe, na ovaj ili onaj način".Dva izvora upoznata s internim razgovorima navela su za CNN da Tramp planira Iranu dati ograničen vremenski rok za izradu jedinstvenog prijedloga.Prema njihovim informacijama, američka administracija ne želi beskonačno produžavati primirje i oprezna je zbog mogućnosti da Iran namjerno odugovlači pregovarački proces.Izvori navode i da je i sam predsjednik bio rezervisan prema ideji daljeg produženja primirja nakon današnjeg roka.

Izjavio je da će primirje s Iranom biti produženo "dok ne bude dostavljen njihov prijedlog i dok se pregovori ne završe, na ovaj ili onaj način"

Tramp daje ograničen rok Iranu

Iran je oprezno reagovao na odluku o produženju primirja, poručivši da za sada nije spreman na konkretne diplomatske korake.Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei izjavio je da Iran "pomno prati razvoj događaja na terenu i u političkoj sferi".<h2>Mogućnost nastavka pregovora</h2>Govoreći o mogućnosti nastavka pregovora, u izjavama koje prenose iranski državni mediji, naglasio je:- Diplomatija je alat za osiguravanje nacionalnih interesa i sigurnosti, i kada procijenimo da postoje potrebni i razumni uvjeti za korištenje tog alata… poduzet ćemo odgovarajuće korake.Bagei je ponovio i ranija upozorenja upućena Sjedinjenim Američkim Državama, ističući da je Iran "u potpunosti na oprezu i spreman za sveobuhvatnu i odlučnu odbranu teritorijalnog integriteta od svake prijetnje i zlonamjernog djelovanja".Istovremeno je zahvalio Pakistanu na posredničkim naporima usmjerenim ka okončanju sukoba.U nastavku obraćanja za iransku državnu televiziju, Bagei je kazao da Iran još nije donio konačnu odluku o učešću u novom krugu mirovnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.- U pregovore smo ušli u dobroj vjeri i ozbiljno, no druga strana pokazala je nepoštivanje i nedostatak dobre volje - rekao je.<h2>Produženo primirje</h2>Drugi krug pregovora, koji bi mogao biti održan krajem sedmice u glavnom gradu Pakistana, još uvijek nije zvanično potvrđen.Podsjećamo, Donald Tramp jučer je na neodređeno vrijeme produžio primirje s Iranom, dok dalji koraci ka nastavku pregovora ostaju neizvjesni.Bagei je na kraju poručio:- Iran još nije odlučio hoće li sudjelovati u novoj rundi mirovnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama koja je planirana za kasnije ove sedmice.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei izjavio je da Iran "pomno prati razvoj događaja na terenu i u političkoj sferi"

Ministar vanjskih poslova Irana Esmail Bagei

Iran još nije odlučio hoće li sudjelovati u pregovorima ove sedmice

Nakon što je Peter Mađar (Magyar) uvjerljivo porazio pouzdanog saveznika Moskve unutar EU, Viktora Orbana, građani Bugarske na vlast vraćaju bivšeg predsjednika Rumena Radeva, političara sklonog Kremlju, kojeg analitičari porede upravo s odlazećim predsjednikom Mađarske. Radev i nedavno osnovana stranka Napredna Bugarska u Parlamentu će imati 135 od 240 poslanika.O tome šta je opredijelilo glasače da na izborima u dvije zemlje izaberu zagovornike potpuno suprotnih stavova prema Briselu, ali i razlikama zbog kojih Bugarska neće predstavljati novu kočnicu evropskim politikama, za “Avaz” govori politolog i politički analitičar iz Hrvatske, Davor Gjenero. - Velika je razlika između Mađarske i Bugarske. U Mađarskoj je smjena administracije premijera Orbana i FIDESZ-a postala vjerojatnom nakon što se mađarski premijer u protekle četiri godine, od početka totalne invazije Rusije na Ukrajinu, iskazao kao glavni zagovornik interesa Rusije u Europskoj uniji, unatoč tome što Rusija nije uspostavila relevantnu "meku moć" u Mađarskoj. To da žele biti punopravni članovi EU bio je ključni motiv Mađara da u velikom broju izađu na izbore i glasaju za političke promjene. Za razliku od Mađarske, u Bugarskoj je meka moć Rusije izrazito velika i ona je usporediva samo s mekom moći Rusije u Srbiji. Nigdje drugdje u Europi Rusija nema niti približno takav kulturni i politički utjecaj, kao što ga ima u Bugarskoj. Izrazita politička fragmentiranost i iscrpljenost dugogodišnjom nemogućnošću formiranja stabilne parlamentarne većine presudila je u korist Radeva, a ruska potpora išla mu je izrazito u korist – kaže Gjenero. Dodaje da će ruski režim nastojati iskoristiti buduću bugarsku vladu za utjecaj na Evropsko vijeće i evropske institucije.- Ali je malo vjerojatno da bi bugarska opstrukcija zajedničkih europskih politika mogla biti i izbliza tako oštra i štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika. Bugarska kao vrlo siromašna država izrazito je ovisna o europskim fondovima, načelo vladavine prava i do sada nije bilo visoko vrednovano u Bugarskoj, a mogućnost uvjetovanja nove bugarske vlade od strane EU daleko je snažnije nego što je bilo u odnosu na Mađarsku – ističe Gjenero.

Građani Bugarske na vlast vraćaju bivšeg predsjednika Rumena Radeva, političara sklonog Kremlju

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Grupa od oko 40 izraelskih aktivista, koji se zalažu za naseljavanje, nakratko je prešla granicu sa Sirijom, nakon čega ih je izraelska vojska vratila na teritoriju Izraela.Ova grupa, koja sebe naziva "Pioniri Bašana", saopćila je da su se zabarikadirali u jednom objektu na periferiji sirijskog grada Hader, poručujući da neće napustiti lokaciju dok izraelska vlada ne odobri uspostavljanje naselja na teritoriji Sirije.

<blockquote class="twitter-tweet">Dozens of Israeli settler activists breached the border into Syria a short while ago, before being escorted out by the army. The activists, who called themselves the Bashan Pioneers, say they barricaded themselves in a building on the outskirts of the Syrian town of Hader until… <a href="https://t.co/4K3uHBREPO">pic.twitter.com/4K3uHBREPO</a>&mdash; Emanuel (Mannie) Fabian (@manniefabian) <a href="https://twitter.com/manniefabian/status/2046918264773558467?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema informacijama izraelske vojske, riječ je o grupi od oko 40 aktivista koji su ušli približno pola kilometra unutar sirijske teritorije. Nakon intervencije vojske, vraćeni su u Izrael i predati policiji.Iz izraelske vojske oštro su osudili ovaj incident, naglašavajući njegovu ozbiljnost i moguće posljedice.- Oštro osuđujemo ovaj događaj i naglašavamo njegovu težinu, jer predstavlja krivično djelo koje ugrožava civile i pripadnike IDF-a - navodi se u saopćenju.

Ova grupa, koja sebe naziva "Pioniri Bašana", saopćila je da su se zabarikadirali u jednom objektu na periferiji sirijskog grada Hader

Video / Izraelski radikali upali u Siriju i pokušali zauzeti teritoriju: Vojska ih vratila nazad

Svakodnevni život u iranskoj prijestolnici ponovo dobija svoj prepoznatljivi ritam nakon sporazuma o prekidu vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama, iako političke tenzije i dalje obilježavaju atmosferu u gradu.Stanovnici su se u velikom broju vratili na radna mjesta, a poznate saobraćajne gužve ponovo su postale dio svakodnevice nakon radnog vremena. S porastom proljetnih temperatura, parkovi i bašte ispunjeni su porodicama, a oživjela je i gradska kultura kafića.Oporavak je vidljiv i u trgovini, ulični prodavači i gradske pijace bilježe veliki broj posjetilaca, a ulice su ponovo pune ljudi.<h2>Politička dimenzija</h2>Ipak, politička dimenzija i dalje je snažno prisutna. U ulici Taleghani, nasuprot muzeja smještenog u bivšoj ambasadi SAD-a, postavljeni su novi plakati s izraženim političkim porukama koje ukazuju na historijske i savremene sporove, uključujući reference na atomska bombardovanja, rasnu nepravdu na Zapadu i američku ulogu u regionalnim sukobima poput Jemena i Afganistana.Uprkos povratku svakodnevnom životu, večernji protesti i antizapadno raspoloženje ostaju prisutni.<h2>Produženo primirje</h2>Američki predsjednik Donald Tramp u utorak je produžio dvosedmično primirje s Iranom kako bi Teheranu dao dodatno vrijeme za pripremu jedinstvenog prijedloga, nakon zahtjeva pakistanskih zvaničnika.Vašington istovremeno poziva na ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, koji je uglavnom zatvoren od 28. februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.Iran je moreuz kratko otvorio u petak, ali ga je ponovo zatvorio dan kasnije nakon što je Trump najavio nastavak blokade iranskih luka. Američke snage su u nedjelju presrele i zaplijenile iranski teretni brod.Primirje između SAD-a i Irana posredovanjem Pakistana stupilo je na snagu 8. aprila, nakon čega su 11. i 12. aprila u Islamabadu održani pregovori na visokom nivou, ali bez konačnog dogovora o okončanju sukoba na Bliskom istoku.

Grad je ponovo užurban, ali noćni protesti i političke poruke i dalje su u fokusu

Teheran se vraća svakodnevici uprkos tenzijama u sjeni produženog primirja

Države članice Evropske unije postigle su dogovor o velikom finansijskom paketu pomoći Ukrajini, nakon što je Mađarska povukla svoj raniji veto.Radi se o zajmu vrijednom 90 milijardi eura, kao i o 20. paketu sankcija protiv Rusije. Ove odluke sada trebaju biti formalno potvrđene od strane vlada članica.Mađarski premijer Viktor Orban ranije je blokirao odluku zbog problema s naftovodom Družba, kojim Mađarska dobija rusku naftu. Nakon što je Ukrajina završila popravku oštećenog dijela cjevovoda, nafta je ponovo počela teći, što je otvorilo put za postizanje dogovora.Od ukupnog iznosa pomoći, oko 60 milijardi eura namijenjeno je za vojnu podršku, dok je 30 milijardi predviđeno za stabilizaciju ukrajinskog budžeta i funkcionisanje javnih usluga.Zajam je dogovoren kroz mehanizam pojačane saradnje, jer nije bilo moguće postići jednoglasnost svih članica. Mađarska, Češka i Slovačka neće učestvovati u otplati kamata.

Dogovoren zajam od 90 milijardi eura i novi paket sankcija Rusiji

Mađarska povukla veto: EU odobrila milijarde pomoći Ukrajini

Jeziva tragedija potresla je gradić Katancaro na jugu Italije, gdje je žena (46) bacila svoje troje djece s balkona na trećem spratu zgrade u ulici Via Zanotti Bianco, a potom i sama skočila.Na mjestu događaja preminuli su ona i dvoje mlađe djece, četverogodišnji dječak i beba stara svega četiri mjeseca. Ljekari se i dalje bore za život šestogodišnje djevojčice, koja se nalazi u izuzetno teškom stanju na intenzivnoj njezi.

<blockquote class="twitter-tweet">Tragedia a Catanzaro. Una donna si butta dal balcone portando con sé i tre figli, tutti piccoli. Solo la bambina di 6 anni è ancora viva, ma in condizioni gravi. <a href="https://t.co/v2foW9ywP3">pic.twitter.com/v2foW9ywP3</a>&mdash; Tg3 (@Tg3web) <a href="https://twitter.com/Tg3web/status/2046906813698736629?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Istražitelji rade na rasvjetljavanju svih okolnosti tragedije, a prema prvim informacijama, žena je u ruci držala brojanicu kada su spasilačke službe stigle na lice mjesta.U trenutku kada se sve dogodilo, njen suprug nalazio se u stanu i spavao. Kako se navodi, ništa nije čuo, a probudila ga je tek buka koja je dolazila s ulice. Nakon što je sišao, zatekao je prizor koji je šokirao cijeli kraj. Policija trenutno analizira snimke nadzornih kamera kako bi precizno utvrdila tok događaja.Gradonačelnik Nikola Fiorita najavio je dan žalosti, ističući da je grad u potpunom šoku zbog tragedije. On je ovaj slučaj opisao kao posljedicu "nevidljive patnje" koja se, prema svemu sudeći, dodatno pogoršala nakon rođenja najmlađeg djeteta.Prema dostupnim informacijama, porodica nije imala finansijskih problema. Oba roditelja bila su zaposlena i živjeli su u mirnom naselju. Komšije su ženu opisivale kao "povučenu i vrlo religioznu", uz napomenu da je imala "blaže psihičke poteškoće", ali niko nije mogao naslutiti ovako tragičan ishod.

Ljekari se i dalje bore za život šestogodišnje djevojčice, koja se nalazi u izuzetno teškom stanju na intenzivnoj njezi

Majka bacila troje djece s balkona zatim i sama skočila, otac u to vrijeme spavao

Mornarica Iranske revolucionarne garde zaplijenila je dva trgovačka broda u Hormuškom moreuzu i preusmjerila ih prema iranskoj obali, čime su dodatno pojačane tenzije u ovom strateški važnom području.Iz Garde su poručili da je narušavanje sigurnosti u ovom dijelu svijeta "crvena linija" za Teheran. Incident se dogodio svega nekoliko sati nakon što je Donald Tramp najavio produženje primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.U zvaničnom saopćenju navodi se da su zaplijenjeni brodovi, identifikovani kao MSC Francesca i Epaminodes, prekršili pomorske propise te ugrozili sigurnost plovidbe manipulisanjem sistemima za praćenje.Plovila su potom zadržana i pod oružanom pratnjom sprovedena prema iranskoj obali, a kao jedan od razloga za ovu akciju iz Garde navode odgovor na američku blokadu iranskih luka.<h2>Otvorena vatra na dva broda</h2>Organizacija za pomorsku trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva ranije je tokom dana saopćila da je otvorena vatra na dva teretna broda u odvojenim incidentima u moreuzu.Kontejnerskom brodu, koji se nalazio sjeveroistočno od Omana, prišao je vojni čamac Iranske revolucionarne garde i otvorio vatru bez prethodnog radio kontakta, pri čemu je pričinjena značajna materijalna šteta na komandnom mostu.U drugom incidentu, zapadno od Irana, prijavljeno je da je pucano na teretni brod koji je isplovljavao, nakon čega je bio primoran da se zaustavi. Posada je ostala na sigurnom, a na tom plovilu nije zabilježena šteta.S druge strane, iranska novinska agencija Fars, koja je blisko povezana s Gardom, objavila je da su meta bila ukupno tri broda: Euphoria, MSC Francesca i Epaminodes. Prema tim navodima, jedan brod je napadnut u blizini iranske obale, dok je drugi oštećen kod obale Omana.<h2>Nezadovoljstvo zbog blokade</h2>Zapljena brodova u Hormuškom moreuzu odražava duboko nezadovoljstvo iranske vlasti američkom blokadom, izjavio je za Al Jazeeru profesor Foad Izadi sa Univerziteta u Teheranu.- Prema međunarodnom pravu, blokada druge zemlje predstavlja čin rata. Iranska vlada je vjerovala da je na snazi primirje, a učešće u ratnim dejstvima tokom primirja predstavlja njegovo direktno kršenje - kazao je Izadi.On je dodao da je na jedan iranski brod otvorena vatra samo 24 sata prije planirane nove runde pregovora u Islamabadu.- Iran želi ukidanje blokade i ono što danas vidite je njihov odgovor. Blokada je osmišljena kako bi se ugušio iranski narod u nadi da će izaći na ulice i tražiti promjenu vlasti, što je od samog početka bio Trampov deklarisani cilj - zaključio je Izadi.

Mornarica Iranske revolucionarne garde zaplijenila je dva trgovačka broda u Hormuškom moreuzu i preusmjerila ih prema iranskoj obali

Iran zaplijenio brodove u Hormuškom moreuzu i otvorio vatru: Teheran tvrdi da je pređena "crvena linija"

Mizan News, zvanični medij iranskog pravosuđa, izvještava da je visoki zvaničnik civilne odbrane pogubljen nakon što je osuđen za špijunažu za izraelsku obavještajnu agenciju Mossad.Mehdi Farid, koji je obavljao rukovodeću poziciju u vladinom birou posvećenom civilnoj odbrani, obješen je nakon što je iranski Vrhovni sud potvrdio njegovu presudu.Tokom istrage, Farid je priznao da je pokušao proslijediti osjetljive informacije izraelskoj obavještajnoj službi.Te informacije su uključivale organizacijske sheme, raspored unutrašnjih zgrada, sigurnosne detalje odbrambenih objekata i evidenciju osoblja, prema navodima te novinske kuće.Ovo nije prvo pogubljenje do kojeg je došlo nakon otkrića Irana da pojedinci špijuniraju za Izrael.

Mehdi Farid, koji je obavljao rukovodeću poziciju u vladinom birou posvećenom civilnoj odbrani, obješen je 

Iran pogubio zvaničnika: Osuđen da je špijunirao za Mossad

Njemačka planira postati najjača konvencionalna vojna sila u Evropi do 2039. godine, izjavio je ministar odbrane Boris Pistorius.&nbsp;Nova strategija predviđa jačanje Bundeswehra i dostizanje najmanje 460.000 borbeno spremnih vojnika, uključujući aktivne i rezervne snage.Pistorius je naveo da je fokus na povećanju spremnosti i modernizaciji vojske, uz jačanje uloge u NATO savezu, posebno u oblasti protuzračne odbrane.Prema planu, prioritet će biti sistemi za borbu protiv dronova, raketa i hipersoničnih projektila, kako bi se osigurala bolja zaštita Njemačke i saveznika.

Kanadski premijer poručio Trampu: Nećete nam diktirati uvjete

U Libanu poginuo još jedan francuski vojnik: Makron optužuje Hezbolah, oni poriču

Tramp želi kazniti NATO: Napravio je listu "dobrih i loših" članica

Zelenski: U toku implementacija sporazuma s EU o deblokadi kredita od 90 milijardi eura

Tramp najavio skore nove pregovore s Iranom

Tramp jedno, Iranci drugo: Nastavak pregovora pod velikim upitnikom?

Tramp daje ograničen rok Iranu

Iran još nije odlučio hoće li sudjelovati u pregovorima ove sedmice

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Video / Izraelski radikali upali u Siriju i pokušali zauzeti teritoriju: Vojska ih vratila nazad

Teheran se vraća svakodnevici uprkos tenzijama u sjeni produženog primirja

Mađarska povukla veto: EU odobrila milijarde pomoći Ukrajini

Majka bacila troje djece s balkona zatim i sama skočila, otac u to vrijeme spavao

Iran zaplijenio brodove u Hormuškom moreuzu i otvorio vatru: Teheran tvrdi da je pređena "crvena linija"

Iran pogubio zvaničnika: Osuđen da je špijunirao za Mossad

Njemačka planira najjaču vojsku u Evropi do 2039. godine

Globus

Kanadski premijer poručio Trampu: Nećete nam diktirati uvjete

U Libanu poginuo još jedan francuski vojnik: Makron optužuje Hezbolah, oni poriču

Tramp želi kazniti NATO: Napravio je listu "dobrih i loših" članica

Zelenski: U toku implementacija sporazuma s EU o deblokadi kredita od 90 milijardi eura

Tramp najavio skore nove pregovore s Iranom

Tramp jedno, Iranci drugo: Nastavak pregovora pod velikim upitnikom?

Tramp daje ograničen rok Iranu

Iran još nije odlučio hoće li sudjelovati u pregovorima ove sedmice

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Video / Izraelski radikali upali u Siriju i pokušali zauzeti teritoriju: Vojska ih vratila nazad

Teheran se vraća svakodnevici uprkos tenzijama u sjeni produženog primirja

Mađarska povukla veto: EU odobrila milijarde pomoći Ukrajini

Majka bacila troje djece s balkona zatim i sama skočila, otac u to vrijeme spavao

Iran zaplijenio brodove u Hormuškom moreuzu i otvorio vatru: Teheran tvrdi da je pređena "crvena linija"

Iran pogubio zvaničnika: Osuđen da je špijunirao za Mossad

Njemačka planira najjaču vojsku u Evropi do 2039. godine