Evropa se našla pod udarom ekstremnog toplotnog talasa koji je u Francuskoj doveo do zatvaranja škola, odgađanja ispita, otkazivanja manifestacija i uvođenja narandžastog meteoalarma u 53 departmana.&nbsp;Ni situacija u Njemačkoj nije bolja, gdje temperature dostižu gotovo 38 stepeni Celzijusa, a meteorolozi upozoravaju na ozbiljne zdravstvene rizike.<h2>Francuska kriza</h2>U akademiji u Poatjeu u Francuskoj usmeni maturski ispiti, planirani za ponedjeljak i utorak, odgođeni su za sedmicu dana zbog toplotnog talasa, čiji se vrhunac očekuje u narednim danima, prenosi Figaro.U gradu San, u departmanu Jon, škole su zatvorene, dok vlasti u Strazburu zasad ne planiraju zatvaranje, ali razmatraju mogućnost da roditelji zadrže djecu kod kuće.U Parizu je oko deset srednjih škola već promijenilo raspored nastave, a gradske vlasti upozoravaju da bi u slučaju dodatnog porasta temperatura moglo doći do zatvaranja svih 58 obrazovnih ustanova u gradu.Predsjednik Francuske Emanuel Makron pozvao je građane na oprez i odgovorno ponašanje tokom toplotnog talasa.- Želim da pozovem sve građane da budu veoma oprezni, da vode računa o starijima i najugroženijima, te da prate preporuke vlasti - poručio je Makron.Zabilježen je i smrtni slučaj u predgrađu Pariza, gdje je muškarac pronađen u stanju srčanog zastoja tokom fizičke aktivnosti.Zbog visokih temperatura otkazani su brojni događaji na otvorenom, uključujući koncerte povodom Dana muzike, dok je nacionalna željeznica otkazala više desetina međugradskih vozova zbog problema s opremom.Vlasti u nekoliko gradova ograničile su sportske aktivnosti na otvorenom tokom najtoplijih dijelova dana, nakon što su već zabilježeni smrtni slučajevi povezani s toplotnim udarom.U Parizu je najavljeno i otvaranje kanala Sen Marten za kupanje građana kao mjera olakšanja tokom vrućina.Toplotni talas se očekuje da će potrajati najmanje do početka naredne sedmice, uz mogućnost dodatnog pogoršanja vremenskih prilika.<h2>Njemačka vrućina</h2>Slična situacija je i u Njemačkoj, gdje meteorološka služba upozorava na temperature do 38 stepeni, uz lokalne grmljavinske oluje, grad i jak vjetar.Na zapadu zemlje temperature dostižu i do 38 stepeni, dok se na sjeveru kreću između 24 i 29 stepeni.Vlasti savjetuju građanima da izbjegavaju izlaganje vrućini, piju dovoljno tečnosti i rashlađuju prostorije, jer visoke temperature mogu biti opasne po zdravlje.Nekoliko regija je pod posebnim upozorenjima na ekstremne vrućine u periodu od 11 do 19 sati.Meteorolozi najavljuju i mogućnost jakih oluja s obilnim padavinama i jakim udarima vjetra u pojedinim dijelovima zemlje.Crveni krst u Njemačkoj upozorio je na potrebu bolje zaštite beskućnika tokom toplinskog vala i pozvao na otvaranje rashladnih centara i javnih česmi.Organizatori festivala i javnih događaja uvode dodatne mjere zaštite, uključujući punktove s vodom i zone za hlađenje, dok medicinske službe pojačavaju dežurstva.Ljekari upozoravaju građane da nose laganu odjeću, štite glavu i izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana.

Zatvaraju se škole, odgađaju ispiti i otkazuju događaji dok temperature dosežu i do 38 stepeni

Toplotni talas paralizira Evropu: U Francuskoj vanredno stanje, u Njemačkoj ekstremne temperature

AIPAC je u saopćenju naveo da potpisani memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana izaziva brojna otvorena pitanja i nejasnoće.<h2>Neprijateljski odnos</h2>U njihovoj reakciji ističe se tvrdnja da je Iran već decenijama u neprijateljskom odnosu prema SAD-u i vlastitom stanovništvu, te da su, kako navode, američke i izraelske akcije ranije značajno oslabile iransko vojno i nuklearno djelovanje. Upravo zbog toga smatraju da novi memorandum otvara niz spornih tačaka, posebno u dijelu koji se odnosi na ublažavanje sankcija u zamjenu za određene iranske ustupke, uključujući i pitanje Hormuškog moreuza.Iz AIPAC-a poručuju da Kongres SAD-a mora biti potpuno uključen u proces i detaljno informisan, kako bi konačni sporazum bio u skladu s ciljevima američke administracije i sigurnosnim interesima.Također naglašavaju da bi završni dogovor morao dovesti do potpunog i provjerljivog gašenja iranskog nuklearnog programa, uključujući uklanjanje obogaćenog uranijuma i zatvaranje postrojenja za obogaćivanje, kao i rješavanje pitanja balističkih raketa, dronova i finansiranja oružanih grupa.<h2>Milijarde dolara&nbsp;</h2>Upozoravaju i da bi predviđeni ekonomski aranžmani mogli značajno ojačati iranski režim kroz milijarde dolara prihoda i odblokirane imovine, pri čemu smatraju da nema dovoljno jasnih obaveza Irana u zamjenu za te ustupke.Na kraju izražavaju zabrinutost i zbog mogućeg uticaja sporazuma na regionalne odnose i vojna dešavanja, uključujući i potencijalno ograničavanje djelovanja saveznika SAD-a u regiji, te upozoravaju da bi to moglo dovesti do dodatne destabilizacije postojećih dogovora o prekidu vatre.

Naglašavaju da bi završni dogovor morao dovesti do potpunog i provjerljivog gašenja iranskog nuklearnog programa

AIPAC upozorava na sporazum SAD-a i Irana: "Otvara se niz ozbiljnih nejasnoća"

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je da Evropska unija ne može biti smatrana pogodnim partnerom u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.U članku objavljenom na stranici ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Lavrov je naveo da evropski lideri, prema njegovom mišljenju, nemaju stvarnu namjeru da pregovaraju s Rusijom, već im je cilj, kako tvrdi, održavanje vlasti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i produženje sukoba.Dodao je i da se iz Evropske unije i dalje zagovara širenje prema ruskim granicama, posebno kroz NATO i EU projekte, te da se Moskva ne može posmatrati kao ravnopravan sagovornik u takvom okviru.Lavrov je upozorio i na rizike mogućeg direktnog sukoba Rusije i NATO-a, uključujući i potencijalne nuklearne posljedice.Odnosi između Moskve i Brisela ostaju duboko narušeni još od 2014. godine, a dodatno su pogoršani nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Upozorio je i na rizike mogućeg direktnog sukoba Rusije i NATO-a, uključujući i potencijalne nuklearne posljedice

Oštre poruke iz Moskve: Lavrov kaže da EU nije pogodna za pregovore o okončanju rata u Ukrajini

Prava drama odigrala se u četvrtak poslijepodne na njujorškom Times Squareu, gdje je nakon sukoba veće grupe migranata došlo do pucnjave koja je izazvala paniku među stotinama turista i prolaznika.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">EarthCam&#39;s Times Square cameras captured today&#39;s shooting incident and the immediate crowd response in the heart of New York City. <a href="https://t.co/2ycU02zhZT">pic.twitter.com/2ycU02zhZT</a>&mdash; EarthCam (@EarthCam) <a href="https://x.com/EarthCam/status/2067730744697327634?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Sukob migranata prerastao u krvavi incident</h2>Prema informacijama njujorške policije (NYPD), incident je počeo oko 15:30 sati po lokalnom vremenu na Broadwayu. Tokom sukoba 26-godišnji muškarac zadobio je tešku povredu vrata nakon što mu je nanesena posjekotina oštrim predmetom.<h2>Tinejdžer otvorio vatru usred gužve</h2>Nedugo nakon toga, 17-godišnji migrant navodno je otvorio vatru prema grupi osoba koje su učestvovale u sukobu. Policija ga je ubrzo privela, ali optužnica još nije zvanično podignuta.U blizini mjesta događaja ubrzo je prijavljena i druga pucnjava, no prema dostupnim informacijama niko nije povrijeđen. Muškarac s povredom vrata prevezen je u bolnicu i nalazi se u stabilnom stanju.Na mjesto događaja upućen je veliki broj policijskih službenika koji su osigurali područje i pokrenuli istragu. Tokom uviđaja pronađeno je i vatreno oružje, dok policija traga za još nekoliko osoba koje bi mogle biti povezane s incidentom.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">A 17-year-old firing shots into the middle of a crowded Times Square…also one of the largest “Gun Free Zones” in the nation. Police recovered a weapon and took the teen into custody. <a href="https://t.co/zcfVdppoF1">pic.twitter.com/zcfVdppoF1</a>&mdash; Guns&amp;Gadgets (@Guns_Gadgets) <a href="https://x.com/Guns_Gadgets/status/2067778569451802916?ref_src=twsrc%5Etfw">June 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Panika među turistima i prolaznicima</h2>Zvuci pucnjave izazvali su opći haos na jednom od najprometnijih mjesta u New Yorku. Prestrašeni prolaznici i turisti bježali su u obližnje prodavnice i restorane tražeći zaklon.- Zvučalo je kao da se staklo razbija jer su ljudi navaljivali unutra, paničareći - rekao je svjedok Majkl Rid (Michael Reid).- Hrpa ljudi je bezobzirno utrčavala. Djeca su bila na podu. Bilo je glasno. Bilo je kao da je odmah iza, odmah pored mene. Samo sam legao na pod - ispričao je drugi svjedok Ejden Spenser (Aydan Spencer).Jedan od prolaznika rekao je da se sklonio u obližnju prodavnicu slatkiša nakon što je vidio ljude kako u panici bježe ulicom.Svjedok Šad Mija (Shad Miya), koji je prodavao robu na pločniku, također je opisao trenutke panike.- Imao sam svoju mušteriju. Bio sam zauzet s njima, i čuo sam zvukove, a netko je trčao. To je razlog za zabrinutost za sve jer je ovo turističko mjesto - kazao je Mija.<h2>Raste zabrinutost za sigurnost</h2>Ovaj incident dodatno je pojačao zabrinutost za sigurnost na Times Squareu, jednoj od najposjećenijih turističkih lokacija na svijetu, gdje su i ranije zabilježeni slični slučajevi nasilja.

Nakon sukoba veće grupe migranata na najpoznatijoj svjetskoj raskrsnici, došlo je do pucnjave koja je izazvala haos među turistima i prolaznicima

Pucnjava na Times Squareu izazvala paniku: Tinejdžer uhapšen, muškarcu prerezan vrat

Američko-izraelski lobi AIPAC, jedna od najutjecajnijih organizacija u Sjedinjenim Američkim Državama, reagovao je na potpisani memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana, izrazivši nezadovoljstvo odlukom američke administracije.<h2>Brojna pitanja</h2>U svom saopćenju navode da sporazum otvara brojna pitanja i stvara nejasnoće u vezi s njegovim posljedicama.- Već 47 godina, iranski režim je u ratu protiv Amerike i vlastitog naroda. Pod snažnim uputama predsjednika Trampa, Amerika, radeći zajedno s Izraelom, desetkovala je iransko vodstvo, nuklearni program i vojnu imovinu, te stvorila priliku za diplomatski sporazum. Početni Memorandum o razumijevanju (MOU) koji je postignut s Iranom pokreće značajna pitanja. MOU predviđa ublažavanje sankcija Iranu u zamjenu za otvaranje Hormuškog moreuza i nejasne iranske obaveze u vezi s njegovim nuklearnim programom - naveli su.Kako se započinju pregovori o konačnom nuklearnom sporazumu, iz te organizacije smatraju da Kongres SAD-a mora biti u potpunosti informisan o sadržaju dogovora i imati važnu ulogu u njegovom nadzoru. Također naglašavaju da konačni sporazum treba biti usklađen s ciljevima koje je postavio predsjednik Tramp u vezi s ratom.- Konačni sporazum mora trajno i provjerljivo okončati nuklearni program režima - uključujući uklanjanje svog obogaćenog uranijuma iz Irana i demontažu svih lokacija za obogaćivanje. Konačni sporazum bi također trebao riješiti iranski ilegalni program balističkih raketa i dronova te okončati finansiranje terorističkih grupa koje izazivaju haos širom svijeta od strane režima - saopćeno je.

<blockquote class="twitter-tweet">For 47 years, the Iranian regime has been at war against America and its own people. At President Trump’s strong direction, America, working together with Israel, has decimated Iran’s leadership, nuclear program, and military assets, and created the opportunity for a diplomatic… <a href="https://t.co/ODNyufRf1N">pic.twitter.com/ODNyufRf1N</a>&mdash; AIPAC 🇺🇸🇮🇱 (@AIPAC) <a href="https://x.com/AIPAC/status/2067676262424834425?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ističu i kako elementi ovog sporazuma izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu konačnog dogovora.- Odmah nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, Sjedinjene Američke Države pristaju započeti proces ukidanja američke blokade iranskih luka i odustati od svih sankcija potrebnih da bi se Iranu omogućio izvoz nafte. Na osnovu trenutnih cijena nafte, to bi moglo iznositi više od pet milijardi dolara mjesečnih prihoda za iranski režim. U Memorandumu o razumijevanju se također navodi da se 'nakon implementacije' sporazuma, SAD 'obavezuje da će u potpunosti staviti na raspolaganje za korištenje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Islamske Republike Iran', potencijalno čak 100 milijardi dolara. Memorandum o razumijevanju ne govori ništa o koracima implementacije koje Iran mora poduzeti da bi dobio pristup sredstvima - pojasnili su.<h2>Isplata sredstava</h2>Pojašnjavaju i kako sporazum konkretno navodi da će, nakon što budu isplaćena, sredstva biti isplaćena bilo kojem korisniku kojeg odredi Centralna banka Irana.- Čini se da ova formulacija omogućava plaćanja subjektima pod kontrolom IRGC-a, iranskoj vojsci i dobavljačima oružja. Iako sporazum ne ukazuje na to da će Iranu biti dodijeljena direktna sredstva SAD-a, Memorandum o razumijevanju će omogućiti Iranu da ostvari značajne ekonomske koristi. Memorandum o razumijevanju predviđa period od 60 dana za pregovore o potpunom nuklearnom sporazumu. Iran se obavezuje da će minimalni konačni sporazum 'riješiti odlaganje uskladištenog obogaćenog materijala... uz minimalnu metodologiju miješanja na licu mjesta pod nadzorom IAEA' - ističu.Zabrinuti su i zbog ograničavaja kada je u pitanju djelovanje Izraela.&nbsp;- U sporazumu se navodi da SAD, Iran i 'njihovi saveznici u trenutnom ratu... proglašavaju trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Libanon'. Čini se da formulacija nalaže Izraelu da prekine napore za razoružavanje Hezbolaha, uprkos tome što Izrael nije stranka Memoranduma o razumijevanju i nastavlja s napadima Hezbolaha. Memorandum o razumijevanju mogao bi potkopati sporazum o prekidu vatre postignut početkom juna između Izraela i Libana uz podršku SAD-a. U tom primirju je izričito navedeno da se svaki sporazum o prekidu neprijateljstava mora postići direktno između Izraela i Libana, a 'ne bilo kojim odvojenim putem' -&nbsp; zaključili su.

Već 47 godina, iranski režim je u ratu protiv Amerike i vlastitog naroda

AIPAC udario na Trampa zbog sporazuma s Iranom: "Zasmetalo im sve"

Oluje koje iz Sahare prema Evropi donose hiljade tona sitnog pijeska postaju sve intenzivnije, a nova istraživanja pokazuju da, osim rizika, mogu imati i određene koristi za tlo i poljoprivredu.Takvi događaji ponekad uzrokuju pojavu poznatu kao "krvava kiša", kada prašina ostavlja vidljive crvenkaste tragove.Iako se ta pojava uglavnom smatra bezopasnom, naučnici upozoravaju da saharska prašina nije sterilna, već sa sobom donosi različite mikroorganizme.Jedna od glavnih briga istraživača je kako mikrobi preneseni iz Sahare mogu utjecati na mikrobiom tla u Evropi, odnosno na plodnost zemljišta i prinose usjeva, piše britanski Guardian.Južni Portugal nalazi se na jednoj od glavnih ruta taloženja saharske prašine, a njen utjecaj na vinograde postaje sve važnije pitanje. Tim Univerziteta u Lisabonu proveo je genomsko mapiranje mikroba u uzorcima prašine prikupljenim tokom oluje Celia 2022. godine.Istraživanje je, uz ostale nalaze, donijelo i jedno iznenađenje, otkriven je rod bakterija koji bi mogao pozitivno utjecati na rast usjeva.Istraživači navode da se otporni sojevi bakterija iz prašine mogu integrirati u evropska tla.Takve bakterije mogu djelovati kao rizobakterije koje podstiču rast biljaka, jer hemijski mijenjaju okolinu oko korijena, oslobađaju hranjive tvari i stimuliraju rast, djelujući kao prirodno gnojivo.Prema ocjenama naučnika, "krvava kiša" može donijeti i koristi i štete, posebno jer u evropska tla unosi bakterije prilagođene toplim i suhim uvjetima.Istraživači nastavljaju proučavati način na koji se mikroorganizmi prenose prašinom, kako bi bolje razumjeli moguće prijetnje, ali i potencijalne koristi koje ova pojava može imati za poljoprivredu.

Istraživanja pokazuju da oluje prašine iz Sahare, osim rizika, mogu unijeti i korisne mikroorganizme koji utiču na plodnost zemljišta

Saharska prašina u evropska tla donosi i korisne mikroorganizme

Planirani pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji su trebali biti održani u Švicarskoj, zvanično su otkazani, potvrdilo je švicarsko Ministarstvo vanjskih poslova.Ova vijest dolazi nakon što je američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) otkazao put u Švicarsku, što je dodatno pojačalo neizvjesnost oko budućnosti američko-iranskog sporazuma i mogućnosti dugoročnog primirja na Bliskom istoku.<h2>Razgovori trebali biti održani u Burgenstocku</h2>Pregovori su bili planirani u švicarskom planinskom odmaralištu Burgenstock, gdje su predstavnici dvije zemlje trebali nastaviti razgovore o provedbi sporazuma postignutog ranije ove sedmice.Međutim, švicarske vlasti potvrdile su da sastanak neće biti održan, bez navođenja zvaničnog razloga za otkazivanje.<h2>Organizacija nikada nije bila jednostavna</h2>Komentirajući otkazivanje, glasnogovornica Bijele kuće poručila je da su pripreme za sastanak od početka bile složene.- Logistika ovih pregovora nikada nije bila jednostavna niti predvidiva - navela je glasnogovornica u saopćenju objavljenom u četvrtak navečer.Dodala je kako su Vens i američka delegacija bili spremni otputovati čim svi planovi budu konačno potvrđeni.<h2>Teheran čekao konkretne poteze&nbsp;</h2>Iran se zasad nije zvanično oglasio povodom otkazivanja sastanka. Ipak, ranije su iranski zvaničnici poručili da su spremni za tehničke razgovore nakon što je sporazum od 14 tačaka, postignut u srijedu, produžio krhko primirje za najmanje 60 dana.Prema navodima poluzvanične novinske agencije Tasnim, iranski pregovarači željeli su prvo vidjeti konkretne korake Washingtona u provođenju privremenog sporazuma prije nastavka pregovora.<h2>Neizvjesna i ceremonija potpisivanja</h2>Američki zvaničnici ranije su najavili i mogućnost održavanja svečane ceremonije potpisivanja američko-iranskog sporazuma u Švicarskoj.

Vens žestoko poručio Izraelu: Ne napadajte Trampa, on vam je jedini saveznik

Međutim, iransko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je sumnju u potrebu takvog događaja, ističući da su predsjednici obje države već potpisali sporazum, zbog čega dodatna ceremonija, prema njihovom stavu, nije neophodna.

Nakon otkazivanja puta američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, potvrđeno je da se planirani razgovori SAD-a i Irana neće održati u petak

Otkazani američko-iranski pregovori u Švicarskoj: Razlog nije saopćen

Američka vojska saopćila je da je tokom napada na jedno plovilo u istočnom Pacifiku usmrtila tri osobe. Riječ je o nastavku niza sličnih akcija koje organizacije za zaštitu ljudskih prava kritikuju, dok ih američke vlasti predstavljaju kao operacije usmjerene protiv narko-terorističkih grupa.Administracija predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) posljednjih mjeseci provodi napade na plovila za koja tvrdi da služe za krijumčarenje droge. Iz Pentagona navode da su mete povezane s organizacijama koje su označene kao terorističke te da koriste rute poznate po švercu narkotika.Ipak, američka vojska nije objavila identitete stradalih niti organizacija za koje tvrdi da su povezane s njima, a nisu predstavljeni ni detaljni dokazi koji bi potvrdili te navode.Organizacije poput Human Rights Watcha i Amnesty Internationala izrazile su zabrinutost zbog zakonitosti ovakvih operacija, navodeći da bi napadi mogli predstavljati izvansudska ubistva.Prema podacima američke vojske, u sličnim akcijama od septembra je stradalo više od 200 ljudi, uz gotovo identična obrazloženja nakon ranijih napada.

Iz Pentagona navode da su mete povezane s organizacijama koje su označene kao terorističke

Američka vojska izvela novi napad u Pacifiku: Ubijene tri osobe

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i njemački kancelar&nbsp;Fridrih Merc (Friedrich Merz) usprotivili su se pokušajima Evropske unije da uspostavi komunikaciju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je izazvalo podjele među evropskim liderima na samitu u Briselu.Na sastanku koji je trajao duže od planiranog, Makron i Merc kritikovali su inicijativu predsjednika Evropskog vijeća Antonija Košta (Coste) da se uspostavi kontakt s Moskvom. Prema navodima diplomata, većina ostalih lidera nije dijelila njihov stav, što je dodatno produbilo nesuglasice unutar Unije.Dio država članica, posebno one koje zauzimaju oštriji stav prema Rusiji, podržao je Makrona i Merca, dok su drugi stali uz Kostu, smatrajući da EU treba imati direktnu komunikaciju s Kremljom.U raspravi je istaknuto da se Evropa nalazi pred dilemom&nbsp; da li prioritet dati diplomatskim kontaktima ili nastaviti fokus na vojnu podršku Ukrajini. Pitanje ko treba predstavljati EU u eventualnim razgovorima s Putinom ostaje otvoreno i predmet je daljih političkih razilaženja.

Sukob stavova između lidera država članica i Evropskog vijeća pokazao duboke podjele u EU o tome ko i na koji način treba voditi razgovore s Moskvom

Burna noć u Briselu: EU podijeljena oko kontakta s Putinom, rasprava trajala satima

Dvije osobe su smrtno stradale, dok su još dvije povrijeđene u ruskom napadu na sjeveroistočnu ukrajinsku regiju Sumi, saopćila je ukrajinska policija.Napad je izveden kombinacijom bombi, dronova i raketa.Istovremeno, u napadima na Harkov, drugi najveći grad u Ukrajini, povrijeđeno je najmanje devet osoba, među kojima je četvero djece.&nbsp;Gradonačelnik Ihor Terehov naveo je da im je bila potrebna medicinska pomoć nakon ruskog bombardovanja.

Napad je izveden kombinacijom bombi, dronova i raketa

Rusija izvela napade na ukrajinske gradove

Rusija napala Sumi i Harkov: Poginule dvije osobe, među povrijeđenima i djeca

Najmanje 16 osoba poginulo je nakon žestokih izraelskih zračnih napada tokom noći na jugu Libana (Lebanon), izvijestila je državna novinska agencija NNA. Napadi dolaze svega dva dana nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali iransko-američki mirovni sporazum.Talasi zračnih udara pogodili su naseljena područja u okrugu Nabatieh na jugu Libana, navodi NNA.Izraelska vojska saopćila je da je izvela napade na ciljeve na jugu Libana kao odgovor na, kako tvrde, ponovljena kršenja primirja od strane Hezbolaha (Hezbollah).Izraelske odbrambene snage (IDF) navele su da su tokom cijele noći izvodile udare te da nastavljaju operacije protiv pripadnika Hezbolaha i njihove infrastrukture na jugu zemlje.Sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana trebao je, prema očekivanjima, doprinijeti smirivanju sukoba u Libanu između Izraela i Hezbolaha.Međutim, novi napadi uslijedili su svega nekoliko sati nakon što je američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) uputio oštre kritike članovima izraelske vlade koji su ranije kritikovali američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog sporazuma s Iranom.- Da sam član izraelske vlade, vjerovatno ne bih napadao jedinog moćnog saveznika kojeg još imam bilo gdje u svijetu - rekao je Vens.

Da sam član izraelske vlade, vjerovatno ne bih napadao jedinog moćnog saveznika kojeg još imam bilo gdje u svijetu, rekao je Vens

Najmanje 16 poginulih u izraelskim napadima 

Krvava noć u Libanu: Najmanje 16 poginulih u izraelskim napadima 

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) našao se u centru pažnje tokom ceremonije dodjele Medalje časti u Bijeloj kući, nakon nespretnog trenutka pred kamerama.Naime, prilikom uručenja najvišeg američkog vojnog priznanja penzionisanom majoru Nikolasu Dokeriju (Nicholasu Dockeryju), Tramp je imao poteškoća da pravilno pričvrsti medalju na traku oko vrata odlikovanog veterana.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Trump has trouble awarding the Medal of Honor to a veteran.<a href="https://t.co/3ZLAdR1m4g">pic.twitter.com/3ZLAdR1m4g</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2067834488457974165?ref_src=twsrc%5Etfw">June 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kamere su zabilježile nekoliko trenutaka tokom kojih se predsjednik borio s kopčom, a snimak je ubrzo izazvao brojne reakcije i komentare na društvenim mrežama.Ceremonija u Istočnoj sobi Bijele kuće održana je u čast trojice vojnih heroja iz ratova u Vijetnamu i Afganistanu.

Kamere su zabilježile nekoliko trenutaka tokom kojih se predsjednik borio s kopčom

Tramp se mučio da uruči Medalju časti veteranu

Nespretan potez američkog predsjednika: Tramp se borio s kopčom medalje pred cijelom dvoranom

Sjedinjene Američke Države ukinule su pomorsku blokadu Irana (Iran) nakon što su dvije strane potpisale sporazum o okončanju rata na Bliskom istoku.Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je na platformi X da je blokada ukinuta "u skladu s predsjednikovim uputama", uz napomenu da će dio američkih ratnih brodova ostati prisutan u širem području.Ubrzo nakon toga, iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei (Mojtaba Khamenei) izjavio je da je odobrio sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama, iako je imao određene rezerve. Istakao je da je odluku donio nakon uvjeravanja iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana (Masoud Pezeshkian) da će prava iranske nacije biti zaštićena.<h2>Različite poluge pritiska</h2>Hamnei je poručio da je Donald Tramp (Trump) koristio različite poluge pritiska kako bi došlo do postizanja sporazuma.Vrhovni vođa je naglasio da budući direktni pregovori između Teherana i Vašingtona (Washington) ne znače prihvatanje neprijateljskog odnosa između dvije države.Ovo je prvi put da se Hamnei javno oglasio povodom sporazuma. Nije viđen u javnosti otkako je preuzeo dužnost u martu nakon ubistva njegovog oca i prethodnika, ajatolaha Alija Hamneija (Ali Khamenei), u američko-izraelskim napadima na Iran 28. februara, što je dovelo do izbijanja regionalnog rata.<h2>Četrnaest&nbsp;ključnih tačaka</h2>Donald Tramp nije direktno komentarisao Hamneijeve izjave, ali je na Truth Socialu poručio da očekuje da će primirje biti poštovano na svim frontovima, uključujući i između Izraela i Hezbolaha (Hezbollah) u Libanu (Lebanon), kojeg podržava Iran. Također je izrazio očekivanje da će zemlje Bliskog istoka ostati posvećene nastavku pregovora.Sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana zasniva se na 14 ključnih tačaka. Među njima su ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, zahtjev da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje te obaveza izdvajanja 300 milijardi dolara za obnovu i ekonomski razvoj zemlje, pri čemu Sjedinjene Američke Države nisu obavezne učestvovati u finansiranju.

Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je na platformi X da je blokada ukinuta "u skladu s predsjednikovim uputama"

Tramp ukinuo blokadu Irana, Hamnei šokirao izjavom

Nepoznate osobe početkom juna pokušale su zapaliti pogon kompanije Delair u blizini Tuluza (Toulouse), koja proizvodi dronove za Ukrajinu.Na lokaciju je bačeno nekoliko Molotovljevih koktela, ali do izbijanja požara nije došlo. Nekoliko dana kasnije, u blizini fabrike uhapšen je bjeloruski državljanin.<h2>Podignuta optužnica</h2>Prema navodima istražitelja, on je tajno snimao testiranja novog prototipa drona. Nakon toga protiv njega je podignuta optužnica za špijunažu.Francuska kontraobavještajna služba smatra da iza cijele operacije stoji Rusija. Delair je jedan od vodećih francuskih proizvođača dronova i od početka rata punog obima isporučuje svoje proizvode Ukrajini.Analizom zaplijenjene opreme utvrđeno je da je uhapšeni Bjelorus dio snimljenog materijala već uspio poslati svom nalogodavcu u Rusiji.<h2>Mišljenje&nbsp;kontraobavještajne službe</h2>Francuska kontraobavještajna služba (DGSI) sumnja da Moskva direktno stoji iza pokušaja paljenja pogona i špijunske operacije.Ovaj slučaj uklapa se u obrazac sve učestalijih ruskih hibridnih napada i sabotaža širom Evrope, usmjerenih protiv infrastrukture i kompanija koje pružaju vojnu pomoć Kijevu (Kyiv).

Francuska kontraobavještajna služba (DGSI) sumnja da Moskva direktno stoji iza pokušaja paljenja pogona i špijunske operacije

Napad Molotovljevim koktelima na tvornicu namjenske industrije

Pokušali zapaliti fabriku dronova za Ukrajinu: Ruski trag iza napada u Francuskoj? 

Američki senatori žele ograničiti troškove službenih putovanja ministra odbrane Pita Hegseta (Pete Hegseth) sve dok Pentagon Kongresu ne dostavi dodatne izvještaje, uključujući i istragu o smrtonosnom napadu na školu u Iranu (Iran).Ova mjera ugrađena je u godišnji zakon o odbrambenoj politici i predviđa da se ne može potrošiti više od 25 posto sredstava namijenjenih putovanjima ureda ministra odbrane dok Hegset ne dostavi necenzurisane istrage o civilnim žrtvama, zajedno s pratećom dokumentacijom.Među traženim dokumentima nalazi se i izvještaj o napadu izvedenom 28. februara 2026. godine na školu u Minabu, za koji su zvaničnici preliminarno naveli da su ga izvele Sjedinjene Američke Države na osnovu zastarjelih obavještajnih podataka.Bombardovanje osnovne škole prvog dana američkog rata protiv Irana usmrtilo je više od 165 osoba, među kojima je bilo mnogo djece. Škola se nalazila u blizini baze Revolucionarne garde.Taj događaj ubrzo je postao jedno od ključnih pitanja sukoba, a preliminarni nalazi iz marta ukazali su da je raketni udar vjerovatno posljedica zastarjelih obavještajnih informacija. Ukoliko se to potvrdi, riječ bi bila o jednom od najsmrtonosnijih napada s civilnim žrtvama tokom američkih vojnih operacija u posljednjih dvadeset godina.Džek Rid (Jack Reed), vodeći demokrata u Odboru za oružane snage Senata, saopćio je da ovogodišnji paket odbrane obavezuje sekretara na veću odgovornost prema Kongresu te će pomoći da se brojne greške iz prošlosti ne ponove.Odredbe su dobile podršku senatora iz obje političke stranke, koji žele pojačati pritisak na Pentagon kako bi objavio tražene istrage.<h2>Blokada sredstava</h2>Senatori također zahtijevaju da Hegsetova sredstva za putovanja ostanu blokirana dok Pentagon ne objavi nemontirani videosnimak američkih udara na navodne brodove za krijumčarenje droge u blizini Venecuele (Venezuela).Ministarstvo odbrane već mjesecima provodi kampanju udara na plovila u Karipskom moru i istočnom Pacifiku. U tim operacijama do sada je poginula najmanje 211 osoba, dok su pojedini napadi zabilježeni na videosnimcima objavljenim na društvenim mrežama.<h2>Dodatne istrage</h2>Zakonodavci traže i dodatne istrage o seriji udara u Jemenu (Yemen) iz aprila 2025. godine, izvedenih tokom američke kampanje protiv pobunjenika Huta koje podržava Iran. Među slučajevima koji se istražuju nalaze se napad na luku u kojem je poginulo najmanje 70 osoba, a ranjeno više od 170, kao i udar na naselje u Sani (Sanaa) u kojem su pogođeni stambeni objekti i civili.Odbor za oružane snage Senata prošle sedmice usvojio je prijedlog, a naredni korak je razmatranje pred punim sazivom Senata.

Odredbe su dobile podršku senatora iz obje političke stranke, koji žele pojačati pritisak na Pentagon kako bi objavio tražene istrage

Senat steže obruč oko Hegseta: Bez izvještaja nema ni putovanja

Endi Burnham (Andy Burnham), gradonačelnik Velikog Mančestera (Greater Manchester), ostvario je pobjedu na vanrednim izborima za parlamentarni mandat u Makerfildu (Makerfield), čime je otvorio prostor za mogući izazov aktuelnom britanskom premijeru Kiru Starmeru (Keir Starmer) u borbi za čelnu poziciju Laburističke stranke.Burnham je u izbornoj jedinici na sjeverozapadu Engleske uvjerljivo nadjačao Roba Kenjona (Rob Kenyon) iz antimigracijske stranke Reform UK. Osvojio je skoro 55 posto od ukupno 45.510 prebrojanih glasova, odnosno više od 9.000 glasova više od svog protivkandidata, dodatno učvrstivši status najozbiljnijeg mogućeg Starmerovog nasljednika.U pobjedničkom govoru dao je do znanja da njegov cilj nije samo povratak u Donji dom britanskog parlamenta.- Svi znaju da politika ne funkcionira. Svi osjećaju da zemlja nije tamo gdje bi trebala biti. Ova noć bi mogla, baš mogla, biti prekretnica - rekao je dodavši da će raditi na tome da ime Makerfield zauvijek bude sinonim za promjenu koja je potrebna zemlji.<h2>Model upravljanja</h2>Burnham, 56-godišnji političar poznat pod nadimkom Kralj sjevera, nalazi se na čelu Mančestera od 2017. godine. Sada najavljuje da bi model upravljanja koji naziva "mančesterizam" želio prenijeti i na državni nivo. Također je poručio da laburisti imaju posljednju priliku da provedu promjene i vrate povjerenje birača.Pritisak na premijera Kira Starmera raste nakon pada popularnosti poslije uvjerljive pobjede laburista na općim izborima održanim u julu 2024. godine. Stranka gubi liberalne birače koji sve više podržavaju Zelene, dok Reform UK, predvođen Najdželom Faražom (Nigel Farage), jača u postindustrijskim dijelovima sjeverne Engleske.<h2>Ohrabreni zastupnici</h2>Slabiji rezultat laburista na lokalnim izborima u maju dodatno je ohrabrio dio zastupnika koji traže promjenu stranačkog vodstva.Britanski parlamentarni sistem omogućava vladajućoj stranci da tokom mandata promijeni lidera, a novi vođa automatski preuzima funkciju premijera bez održavanja općih izbora. Starmer za sada odbacuje mogućnost povlačenja i poručuje da će se boriti ukoliko dođe do izazova.

Toplotni talas paralizira Evropu: U Francuskoj vanredno stanje, u Njemačkoj ekstremne temperature

AIPAC upozorava na sporazum SAD-a i Irana: "Otvara se niz ozbiljnih nejasnoća"

Oštre poruke iz Moskve: Lavrov kaže da EU nije pogodna za pregovore o okončanju rata u Ukrajini

Pucnjava na Times Squareu izazvala paniku: Tinejdžer uhapšen, muškarcu prerezan vrat

AIPAC udario na Trampa zbog sporazuma s Iranom: "Zasmetalo im sve"

Saharska prašina u evropska tla donosi i korisne mikroorganizme

Otkazani američko-iranski pregovori u Švicarskoj: Razlog nije saopćen

Američka vojska izvela novi napad u Pacifiku: Ubijene tri osobe

Burna noć u Briselu: EU podijeljena oko kontakta s Putinom, rasprava trajala satima

Rusija napala Sumi i Harkov: Poginule dvije osobe, među povrijeđenima i djeca

Krvava noć u Libanu: Najmanje 16 poginulih u izraelskim napadima

Nespretan potez američkog predsjednika: Tramp se borio s kopčom medalje pred cijelom dvoranom

Tramp ukinuo blokadu Irana, Hamnei šokirao izjavom

Pokušali zapaliti fabriku dronova za Ukrajinu: Ruski trag iza napada u Francuskoj?

Senat steže obruč oko Hegseta: Bez izvještaja nema ni putovanja

Kralj sjevera kreće po vrh Laburista: Burnham poslao jasnu poruku Starmeru

Globus

Toplotni talas paralizira Evropu: U Francuskoj vanredno stanje, u Njemačkoj ekstremne temperature

AIPAC upozorava na sporazum SAD-a i Irana: "Otvara se niz ozbiljnih nejasnoća"

Oštre poruke iz Moskve: Lavrov kaže da EU nije pogodna za pregovore o okončanju rata u Ukrajini

Pucnjava na Times Squareu izazvala paniku: Tinejdžer uhapšen, muškarcu prerezan vrat

AIPAC udario na Trampa zbog sporazuma s Iranom: "Zasmetalo im sve"

Saharska prašina u evropska tla donosi i korisne mikroorganizme

Otkazani američko-iranski pregovori u Švicarskoj: Razlog nije saopćen

Američka vojska izvela novi napad u Pacifiku: Ubijene tri osobe

Burna noć u Briselu: EU podijeljena oko kontakta s Putinom, rasprava trajala satima

Rusija napala Sumi i Harkov: Poginule dvije osobe, među povrijeđenima i djeca

Krvava noć u Libanu: Najmanje 16 poginulih u izraelskim napadima

Nespretan potez američkog predsjednika: Tramp se borio s kopčom medalje pred cijelom dvoranom

Tramp ukinuo blokadu Irana, Hamnei šokirao izjavom

Pokušali zapaliti fabriku dronova za Ukrajinu: Ruski trag iza napada u Francuskoj?

Senat steže obruč oko Hegseta: Bez izvještaja nema ni putovanja

Kralj sjevera kreće po vrh Laburista: Burnham poslao jasnu poruku Starmeru