Sjedinjene Američke Države ukinule su pomorsku blokadu Irana (Iran) nakon što su dvije strane potpisale sporazum o okončanju rata na Bliskom istoku.Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je na platformi X da je blokada ukinuta "u skladu s predsjednikovim uputama", uz napomenu da će dio američkih ratnih brodova ostati prisutan u širem području.Ubrzo nakon toga, iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei (Mojtaba Khamenei) izjavio je da je odobrio sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama, iako je imao određene rezerve. Istakao je da je odluku donio nakon uvjeravanja iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana (Masoud Pezeshkian) da će prava iranske nacije biti zaštićena.<h2>Različite poluge pritiska</h2>Hamnei je poručio da je Donald Tramp (Trump) koristio različite poluge pritiska kako bi došlo do postizanja sporazuma.Vrhovni vođa je naglasio da budući direktni pregovori između Teherana i Vašingtona (Washington) ne znače prihvatanje neprijateljskog odnosa između dvije države.Ovo je prvi put da se Hamnei javno oglasio povodom sporazuma. Nije viđen u javnosti otkako je preuzeo dužnost u martu nakon ubistva njegovog oca i prethodnika, ajatolaha Alija Hamneija (Ali Khamenei), u američko-izraelskim napadima na Iran 28. februara, što je dovelo do izbijanja regionalnog rata.<h2>Četrnaest&nbsp;ključnih tačaka</h2>Donald Tramp nije direktno komentarisao Hamneijeve izjave, ali je na Truth Socialu poručio da očekuje da će primirje biti poštovano na svim frontovima, uključujući i između Izraela i Hezbolaha (Hezbollah) u Libanu (Lebanon), kojeg podržava Iran. Također je izrazio očekivanje da će zemlje Bliskog istoka ostati posvećene nastavku pregovora.Sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana zasniva se na 14 ključnih tačaka. Među njima su ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, zahtjev da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje te obaveza izdvajanja 300 milijardi dolara za obnovu i ekonomski razvoj zemlje, pri čemu Sjedinjene Američke Države nisu obavezne učestvovati u finansiranju.

Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je na platformi X da je blokada ukinuta "u skladu s predsjednikovim uputama"

Tramp ukinuo blokadu Irana, Hamnei šokirao izjavom

Nepoznate osobe početkom juna pokušale su zapaliti pogon kompanije Delair u blizini Tuluza (Toulouse), koja proizvodi dronove za Ukrajinu.Na lokaciju je bačeno nekoliko Molotovljevih koktela, ali do izbijanja požara nije došlo. Nekoliko dana kasnije, u blizini fabrike uhapšen je bjeloruski državljanin.<h2>Podignuta optužnica</h2>Prema navodima istražitelja, on je tajno snimao testiranja novog prototipa drona. Nakon toga protiv njega je podignuta optužnica za špijunažu.Francuska kontraobavještajna služba smatra da iza cijele operacije stoji Rusija. Delair je jedan od vodećih francuskih proizvođača dronova i od početka rata punog obima isporučuje svoje proizvode Ukrajini.Analizom zaplijenjene opreme utvrđeno je da je uhapšeni Bjelorus dio snimljenog materijala već uspio poslati svom nalogodavcu u Rusiji.<h2>Mišljenje&nbsp;kontraobavještajne službe</h2>Francuska kontraobavještajna služba (DGSI) sumnja da Moskva direktno stoji iza pokušaja paljenja pogona i špijunske operacije.Ovaj slučaj uklapa se u obrazac sve učestalijih ruskih hibridnih napada i sabotaža širom Evrope, usmjerenih protiv infrastrukture i kompanija koje pružaju vojnu pomoć Kijevu (Kyiv).

Francuska kontraobavještajna služba (DGSI) sumnja da Moskva direktno stoji iza pokušaja paljenja pogona i špijunske operacije

Napad Molotovljevim koktelima na tvornicu namjenske industrije

Pokušali zapaliti fabriku dronova za Ukrajinu: Ruski trag iza napada u Francuskoj? 

Američki senatori žele ograničiti troškove službenih putovanja ministra odbrane Pita Hegseta (Pete Hegseth) sve dok Pentagon Kongresu ne dostavi dodatne izvještaje, uključujući i istragu o smrtonosnom napadu na školu u Iranu (Iran).Ova mjera ugrađena je u godišnji zakon o odbrambenoj politici i predviđa da se ne može potrošiti više od 25 posto sredstava namijenjenih putovanjima ureda ministra odbrane dok Hegset ne dostavi necenzurisane istrage o civilnim žrtvama, zajedno s pratećom dokumentacijom.Među traženim dokumentima nalazi se i izvještaj o napadu izvedenom 28. februara 2026. godine na školu u Minabu, za koji su zvaničnici preliminarno naveli da su ga izvele Sjedinjene Američke Države na osnovu zastarjelih obavještajnih podataka.Bombardovanje osnovne škole prvog dana američkog rata protiv Irana usmrtilo je više od 165 osoba, među kojima je bilo mnogo djece. Škola se nalazila u blizini baze Revolucionarne garde.Taj događaj ubrzo je postao jedno od ključnih pitanja sukoba, a preliminarni nalazi iz marta ukazali su da je raketni udar vjerovatno posljedica zastarjelih obavještajnih informacija. Ukoliko se to potvrdi, riječ bi bila o jednom od najsmrtonosnijih napada s civilnim žrtvama tokom američkih vojnih operacija u posljednjih dvadeset godina.Džek Rid (Jack Reed), vodeći demokrata u Odboru za oružane snage Senata, saopćio je da ovogodišnji paket odbrane obavezuje sekretara na veću odgovornost prema Kongresu te će pomoći da se brojne greške iz prošlosti ne ponove.Odredbe su dobile podršku senatora iz obje političke stranke, koji žele pojačati pritisak na Pentagon kako bi objavio tražene istrage.<h2>Blokada sredstava</h2>Senatori također zahtijevaju da Hegsetova sredstva za putovanja ostanu blokirana dok Pentagon ne objavi nemontirani videosnimak američkih udara na navodne brodove za krijumčarenje droge u blizini Venecuele (Venezuela).Ministarstvo odbrane već mjesecima provodi kampanju udara na plovila u Karipskom moru i istočnom Pacifiku. U tim operacijama do sada je poginula najmanje 211 osoba, dok su pojedini napadi zabilježeni na videosnimcima objavljenim na društvenim mrežama.<h2>Dodatne istrage</h2>Zakonodavci traže i dodatne istrage o seriji udara u Jemenu (Yemen) iz aprila 2025. godine, izvedenih tokom američke kampanje protiv pobunjenika Huta koje podržava Iran. Među slučajevima koji se istražuju nalaze se napad na luku u kojem je poginulo najmanje 70 osoba, a ranjeno više od 170, kao i udar na naselje u Sani (Sanaa) u kojem su pogođeni stambeni objekti i civili.Odbor za oružane snage Senata prošle sedmice usvojio je prijedlog, a naredni korak je razmatranje pred punim sazivom Senata.

Odredbe su dobile podršku senatora iz obje političke stranke, koji žele pojačati pritisak na Pentagon kako bi objavio tražene istrage

Senat steže obruč oko Hegseta: Bez izvještaja nema ni putovanja

Endi Burnham (Andy Burnham), gradonačelnik Velikog Mančestera (Greater Manchester), ostvario je pobjedu na vanrednim izborima za parlamentarni mandat u Makerfildu (Makerfield), čime je otvorio prostor za mogući izazov aktuelnom britanskom premijeru Kiru Starmeru (Keir Starmer) u borbi za čelnu poziciju Laburističke stranke.Burnham je u izbornoj jedinici na sjeverozapadu Engleske uvjerljivo nadjačao Roba Kenjona (Rob Kenyon) iz antimigracijske stranke Reform UK. Osvojio je skoro 55 posto od ukupno 45.510 prebrojanih glasova, odnosno više od 9.000 glasova više od svog protivkandidata, dodatno učvrstivši status najozbiljnijeg mogućeg Starmerovog nasljednika.U pobjedničkom govoru dao je do znanja da njegov cilj nije samo povratak u Donji dom britanskog parlamenta.- Svi znaju da politika ne funkcionira. Svi osjećaju da zemlja nije tamo gdje bi trebala biti. Ova noć bi mogla, baš mogla, biti prekretnica - rekao je dodavši da će raditi na tome da ime Makerfield zauvijek bude sinonim za promjenu koja je potrebna zemlji.<h2>Model upravljanja</h2>Burnham, 56-godišnji političar poznat pod nadimkom Kralj sjevera, nalazi se na čelu Mančestera od 2017. godine. Sada najavljuje da bi model upravljanja koji naziva "mančesterizam" želio prenijeti i na državni nivo. Također je poručio da laburisti imaju posljednju priliku da provedu promjene i vrate povjerenje birača.Pritisak na premijera Kira Starmera raste nakon pada popularnosti poslije uvjerljive pobjede laburista na općim izborima održanim u julu 2024. godine. Stranka gubi liberalne birače koji sve više podržavaju Zelene, dok Reform UK, predvođen Najdželom Faražom (Nigel Farage), jača u postindustrijskim dijelovima sjeverne Engleske.<h2>Ohrabreni zastupnici</h2>Slabiji rezultat laburista na lokalnim izborima u maju dodatno je ohrabrio dio zastupnika koji traže promjenu stranačkog vodstva.Britanski parlamentarni sistem omogućava vladajućoj stranci da tokom mandata promijeni lidera, a novi vođa automatski preuzima funkciju premijera bez održavanja općih izbora. Starmer za sada odbacuje mogućnost povlačenja i poručuje da će se boriti ukoliko dođe do izazova.

Svi znaju da politika ne funkcionira. Svi osjećaju da zemlja nije tamo gdje bi trebala biti, rekao je

Kralj sjevera kreće po vrh Laburista: Burnham poslao jasnu poruku Starmeru

Američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) neće putovati u Švicarsku, kako je ranije bilo planirano radi razgovora s Iranom, saopćio je glasnogovornik Bijele kuće. Kao razlog navedena su neriješena logistička pitanja koja se odnose na narednu fazu pregovora.Tokom obraćanja javnosti, Vens je oštro kritikovao izraelske protivnike sporazuma s Iranom te poručio da je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) jedini saveznik Izraela koji mu je još ostao u svijetu. U izjavi je podsjetio i na milijarde dolara vojne pomoći koju Izrael dobija od Sjedinjenih Američkih Država.<h2>Ljut zbog sporazuma</h2>Odgovarajući na pitanje tokom brifinga u Bijeloj kući o navodima da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) navodno ljut zbog sporazuma, Vens je rekao da takve komentare nije čuo direktno od njega. Ipak, kritikovao je pojedine članove njegove vlade za koje tvrdi da su napadali sporazum i lično kritikovali Trumpa.- Moja poruka njima bila bi dvostruka. Kao prvo, Donald Džunior Tramp (Donald J. Trump) je jedini šef države u cijelom svijetu koji u ovom trenutku ima razumijevanja i simpatije prema državi Izrael. Da sam član izraelske vlade, vjerovatno ne bih napadao jedinog moćnog saveznika koji mi je preostao bilo gdje u cijelom svijetu - poručio je Vens.Dodao je da bi te članove vlade također podsjetio da su dvije trećine odbrambenog naoružanja koje štiti Izrael proizvele američke ruke i platile američke porezne obveznike.- Problem Izraela nije Donald Džunior Tramp, i svako u Izraelu ko misli da je njegov najveći problem predsjednik SAD-a treba se suočiti sa stvarnošću situacije u kojoj se ta zemlja nalazi - rekao je Vens.Tramp je posljednjih mjeseci u više navrata kritikovao dugogodišnjeg američkog saveznika Izrael, čime su dodatno pojačane tenzije gotovo četiri mjeseca nakon što su dvije države zajednički izvele napade na Iran.<h2>Uzdrmana ekonomija</h2>Sukob je uzdrmao finansijska tržišta i globalno snabdijevanje naftom nakon što je Teheran odgovorio zatvaranjem strateški važnog Hormuškog moreuza.Visoki izraelski zvaničnici, koji su za Reuters govorili pod uvjetom anonimnosti, ocijenili su da su uslovi sporazuma nepovoljni za Izrael jer ne otklanjaju zabrinutost u vezi s iranskim nuklearnim programom i programom balističkih projektila. Kako navode, takav stav dijeli značajan dio izraelskog državnog vrha.

Da sam član izraelske vlade, vjerovatno ne bih napadao jedinog moćnog saveznika koji mi je preostao bilo gdje u cijelom svijetu, poručio je Vens

Vens žestoko poručio Izraelu: Ne napadajte Trampa, on vam je jedini saveznik

Mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da bi ubrzano članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji bilo nepravedno prema državama Zapadnog Balkana, naglasivši da se Mađarska protivi takvom pristupu proširenju.On je uoči sastanka Evropskog savjeta u Briselu rekao da je tokom razgovora s evropskim zvaničnicima posebno otvoreno pitanje dinamike proširenja EU, uključujući odnos prema Ukrajini i Zapadnom Balkanu, kao i potrebu da se proces vodi na osnovu ispunjenih kriterijuma i ostvarenih rezultata, prenosi mađarski portal Telex<h2>Ne postoji jedinstven stav</h2>Kako je naveo, među državama članicama i dalje ne postoji jedinstven stav o brzini približavanja Ukrajine Evropskoj uniji.Mađar je upozorio da se ne smije zanemariti činjenica da su zemlje Zapadnog Balkana već godinama u procesu pristupnih pregovora.Prema njegovim riječima, Mađarska smatra da Evropska unija ne bi trebala ubrzavati proces za pojedine kandidate na štetu drugih koji duže čekaju napredak.- Ne možemo zaobići Zapadni Balkan u korist drugačijeg modela proširenja, to ne bi bilo ni pošteno ni pragmatično - istakao je on.Mađar je ocijenio da je malo vjerovatno da će među državama članicama biti postignut potpuni konsenzus, ali je naglasio da će Mađarska dosljedno zastupati svoje stavove.- Predstavljat ćemo Mađarsku drugačije. Nećemo se boriti samo radi borbe; bilo da se ovdje oko nečega složimo ili stavimo veto, to neće biti iz razloga domaće politike ili stranačke politike, već isključivo na osnovu mađarskog interesa - poručio je.<h2>Naredni mjeseci ključni</h2>Dodao je da će Mađarska učestvovati u svim ključnim raspravama evropske politike, uključujući budžet EU, konkurentnost, odnose s Kinom i globalnu sigurnosnu situaciju.Prema njegovim riječima, naredni mjeseci bit će ključni za definisanje novog višegodišnjeg finansijskog okvira EU i nastavak pregovora o proširenju, gdje će biti potrebno postići kompromis između 27 država članica.Mađar je u Briselu održao niz sastanaka s evropskim liderima, uključujući i razgovor s predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecolom.

Ne možemo zaobići Zapadni Balkan u korist drugačijeg modela proširenja, to ne bi bilo ni pošteno ni pragmatično, rekao je

Mađar: Ubrzano članstvo Ukrajine u EU je nepravedno prema zemljama Zapadnog Balkana 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je na samitu Evropske unije da budućnost Evrope direktno zavisi od odbrane Ukrajine.On je istakao da bi najbolju sigurnosnu garanciju predstavljalo ubrzano članstvo Ukrajine u EU.- Odbrana Ukrajine ključna je za budućnost Evrope kao slobodnog, ujedinjenog i mirnog prostora, što pokazuje koliko je trenutna situacija jedinstvena - rekao je Zelenski.Ukrajinski predsjednik naglasio je da bi najvažniji korak u tom pravcu bio ubrzani proces pristupanja EU.Prema njegovim riječima, sigurnost Evrope zavisi i od stabilnog finansiranja ukrajinske vojske, a Evropska unija zajedno s “koalicijom voljnih” zemalja može razviti posebne finansijske mehanizme za tu svrhu.

On je istakao da bi najbolju sigurnosnu garanciju predstavljalo ubrzano članstvo Ukrajine u EU

Zelenski: Evropska budućnost ovisi o obrani Ukrajine

Francuski predsjednik Emanuel Makron reagovao je oprezno na sporazum između Irana i Sjedinjenih Američkih Država o okončanju sukoba na Bliskom istoku, poručivši da nije siguran da je rat “potpuno završen”.- Uvijek je bolje imati sporazum nego rat, posebno kada postoji rizik od eskalacije - rekao je francuski predsjednik u intervjuu za France 2, govoreći o samitu G7 kojim je predsjedavao u mjestu Evian-les-Bains.<h2>Nova faza odnosa</h2>Dodao je da se ulazi u novu fazu odnosa.&nbsp;- Ulazimo u novu fazu, fazu saradnje i dijaloga, koja je bolja od rata - kazao je Makron, ali je istovremeno izrazio i sumnju u stabilnost situacije.- Ne vjerujem da možemo reći da je (rat) potpuno završen - istakao je.Makron je ponovio spremnost Francuske da, zajedno s partnerima poput Velike Britanije, radi na obnovi pomorskog saobraćaja u Hormuškom moreuzu.<h2>Neočekivan razvoj događaja</h2>Podsjetio je i na neočekivani razvoj događaja kada je američki predsjednik Donald Tramp u Versaju potpisao sporazum s Iranom, tokom posjete Francuskoj nakon samita G7.Prema njegovim riječima, odluka je bila iznenadna.&nbsp;- Odluka američkog predsjednika da potpiše sporazum bila je prilično spontana - naveo je Makron.<h2>Poziv Netanjahuu</h2>Govoreći o situaciji u Libanu, Makron je pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da “pokaže osjećaj odgovornosti i racionalnosti”, uz ocjenu da bi ofanziva protiv Hezbolaha u južnom Libanu dugoročno mogla biti štetna za Izrael.- Hezbolah je rizik za Izrael, to je apsolutno tačno - rekao je Makron, ali je dodao da se sigurnost Izraela “ne može garantovati osvajanjem susjedne teritorije”.Naglasio je i da trenutna politika Netanjahua u Libanu, Gazi i na Zapadnoj obali “podstiče ogorčenost i nasilje u regionu”.

Ulazimo u novu fazu, fazu saradnje i dijaloga, koja je bolja od rata, kazao je Makron, ali je istovremeno izrazio i sumnju u stabilnost situacije

Makron: Ne vjerujem da je rat na Bliskom istoku potpuno završen

Izraelska vojska objavila je ažuriranu mapu svoje sigurnosne zone u južnom Libanu, uz poruku da se u ovoj fazi ne planira povlačenje s tog područja.Linija raspoređivanja prikazana na mapi proteže se od istoka prema zapadu i ide do 10 kilometara u dubinu libanske teritorije od granice.- Vojnici IDF-a raspoređeni su u određenom operativnom području u južnom Libanu i nastavit će uklanjati prijetnje te jačati odbranu stanovnika sjevera Izraela - saopćila je vojska.Prema objavljenoj mapi, izraelske snage su napredovale dublje u Liban od aprila, kada je prvi put predstavljena “linija prednje odbrane”, uključujući i područje u blizini Nabatije.Pitanje mogućeg povlačenja IDF-a iz dijelova južnog Libana i dalje je dio pregovora između Izraela i Libana, a novi sastanci pregovaračkih timova očekuju se naredne sedmice.Izraelska vojska navodi da će u ovoj fazi zadržati kontrolu nad teritorijom “u skladu s operativnim potrebama”, uz cilj uklanjanja prijetnji vojnicima i zajednicama na sjeveru Izraela.Također je upućen poziv libanskoj vojsci da koordinira svoje aktivnosti s IDF-om i da se ne približava sigurnosnoj zoni dok operacije traju.Ova objava dolazi uprkos odredbama Memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana, koji predviđa primirje i poštivanje suvereniteta Libana.

Linija raspoređivanja prikazana na mapi proteže se od istoka prema zapadu i ide do 10 kilometara u dubinu libanske teritorije od granice

Izraelci objavili novu mapu okupirane teritorije Libana i poručili da se ne povlače

Američka vojska ukinula je blokadu pomorskog prometa u i iz iranskih luka i obalnih područja, u skladu s naredbama predsjednika Donalda Trampa.- Američke snage ne ometaju tranzit plovila u ili iz iranskih luka u Arapskom i Omanskom zalivu - saopćila je američka Centralna komanda (CENTCOM) u objavi na platformi društvenih mreža X.- Svi napori američke vojske za provođenje blokade su prestali. Naši veliki ratni brodovi ostat će u širem području kako bi osigurali da se svi aspekti sporazuma poštuju i da su na snazi - saopćila je komanda, prenosi TV mreža al-Arabiya.

Naši veliki ratni brodovi ostat će u širem području kako bi osigurali da se svi aspekti sporazuma poštuju i da su na snazi, saopćila je komanda

Američka vojska ukinula pomorsku blokadu Irana po Trampovom naređenju

Kada je riječ o globalnoj bezbjednosti, tenzije unutar Sjevernoatlantskog saveza dosežu vrhunac. Dok se članice NATO-a pripremaju za samit u Ankari idućeg mjeseca, pojedine zemlje suočavaju se s neugodnim pitanjima o tome koliko su doista blizu ispunjenja ambicioznih ciljeva odbrambene potrošnje koje je Savez usvojio pod snažnim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa.Prema dogovoru postignutom prošle godine, članice NATO-a trebale bi do 2035. godine izdvajati pet posto svog BDP-a za odbranu i bezbjednost. Od toga bi 3,5 posto bilo namijenjeno direktnim vojnim sposobnostima, a dodatnih 1,5 posto ulaganjima povezanim s bezbjednošću. No, jaz između političkih obećanja i stvarnih budžetskih izdvajanja i dalje je velik, a pojedine zemlje mogle bi se naći na meti kritika iz Vašingtona. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute trebao bi ministrima odbrane predstaviti povjerljiv izvještaj o napretku članica prema novim ciljevima u trenutku u kojem evropske zemlje pokušavaju dokazati da mogu preuzeti veći dio odgovornosti za svoju bezbjednost, dok SAD postupno smanjuje vojni angažman u Evropi, piše portal Politico.Donald Tramp je više puta upozoravao saveznike da očekuje poštovanje preuzetih obaveza, a iz Bijele kuće poručuju da će se zemlje koje zaostaju suočiti s dodatnim pritiskom.<h2>Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo pod lupom</h2>Među najizloženijim državama nalazi se Španija. Vlada premijera Pedra Sančeza i dalje smatra da može ostvariti potrebne vojne sposobnosti uz znatno manju potrošnju od NATO-ovog cilja. Madrid je ove godine za odbranu predvidio oko 34 milijarde eura, što odgovara približno dva posto BDP-a. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi NATO mogao osporiti dio troškova koje Španija ubraja u odbrambena izdvajanja, poput ulaganja u telekomunikacije, kibernetičku bezbjednost i odgovor na prirodne katastrofe. Dodatni problem predstavlja činjenica da je Sančez jedan od najglasnijih evropskih kritičara Trampove politike.Ni Ujedinjeno Kraljevstvo nema potpuno razrađen put prema ispunjenju novih ciljeva. Vlada premijera Kira Starmera trenutno ima osigurano finansiranje za izdvajanja od oko 2,6 posto BDP-a, ali još nije predstavila plan kako dosegnuti NATO-ovih 3,5 posto za vojne sposobnosti. Taj je problem naglašen nakon ostavke ministra odbrane Džona Hilija, koji je upozorio na nedostatak sredstava za buduće vojne projekte.<h2>Izazovi u istočnoj Evropi, Sloveniji i Italiji</h2>Mađarska je prošle godine za odbranu izdvajala nešto više od dva posto BDP-a, no nova vlada premijera Petera Mađara suočava se s ozbiljnim budžetskim izazovima. Analitičari procjenjuju da bi odbrambena izdvajanja mogla privremeno pasti ispod NATO-ovog minimuma od dva posto dok nova vlast pokušava stabilizirati javne finansije nakon godina visokih deficita. Pitanja se postavljaju i oko odbrambenih brojki u Češkoj. Prag planira prikazati izdvajanja od 2,1 posto BDP-a, no dio tog iznosa uključuje i troškove modernizacije autoputeva. Takva praksa izazvala je određene sumnje među saveznicima, a premijer Andrej Babiš već je priznao da bi odbrambena potrošnja sljedeće godine mogla ponovno pasti ispod dva posto.Posebnu pažnju NATO je usmjerio prema Sloveniji. Prema navodima iz diplomatskih krugova, Rute je u pismu Ljubljani upozorio da službeni podaci o odbrambenim izdvajanjima uključuju projekte koji se prema NATO-ovim pravilima ne mogu računati kao vojna potrošnja. Kada bi se takvi troškovi izuzeli, slovenska izdvajanja za odbranu iznosila bi oko 1,6 posto BDP-a, znatno manje od službeno prikazanih brojki. Nova vlada premijera Janeza Janše ipak nastoji pokazati snažniju privrženost NATO-u i povećanju vojnih ulaganja.Iako je italijanska premijerka Đorđa Meloni jedna od Trampovih najbližih saveznica u Evropi, i ona se suočava s domaćim političkim ograničenjima. Uoči izbora, koji se očekuju sljedeće godine, povećanje odbrambene potrošnje nije osobito popularno među biračima. Rim za ovu godinu planira izdvajanja od oko 2,8 posto BDP-a za odbranu i bezbjednost, no stručnjaci upozoravaju da će NATO i Vašington prije svega posmatrati stvarni rast vojnih sposobnosti, a ne samo statističke pokazatelje. Kako se približava samit u Ankari, sve je jasnije da će članice NATO-a biti pod pojačanim povećalom američkog predsjednika koji traži da se obećanja pretvore u konkretna ulaganja.

Tenzije unutar Sjevernoatlantskog saveza dosežu vrhunac

Tramp priprema obračun u NATO-u: Ove članice mogle bi biti na udaru

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei izjavio je danas da je odobrio memorandum o razumijevanju koji su potpisali iranski i američki predsjednik, iako je, kako je naveo, imao drugačije mišljenje.Dodao je da je dobio uvjeravanja od predsjednika Masuda Pezeškijana i drugih visokih zvaničnika da će prava Irana i interesi “fronte otpora” biti zaštićeni.Hamnei je poručio da se Pezeškijan obavezao da će sporazum čuvati iranske interese, te da neće popustiti ukoliko Vašington bude postavljao prekomjerne zahtjeve.Također je naglasio da eventualni budući direktni pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama neće značiti prihvatanje “neprijateljskog stava”.- Imao sam drugačije mišljenje, ali sam dao svoje odobrenje zbog obaveze koju mi je cijenjeni predsjednik Irana, kao predsjednik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti, dao u svoje ime i u ime ostalih članova, da će štititi prava iranske nacije i ‘fronte otpora’ protiv Izraela - rekao je Hamnei u pisanoj poruci koja je pročitana na državnoj televiziji.Modžtaba Hamnei nije viđen u javnosti od stupanja na funkciju u martu, nakon smrti njegovog oca i prethodnika, ajatolaha Alija Hameneija.

Također je naglasio da eventualni budući direktni pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama neće značiti prihvatanje “neprijateljskog stava”

Iranski vrhovni vođa: "Imao sam drugačije mišljenje, ali sam dopustio dogovor s Amerikom"

U Albaniji se dogodila teška nesreća u kojoj je život izgubio 22-godišnji Albiano Kreçi, nakon sudara glisera i patrolnog čamca u Ksamilu.

Do nesreće je došlo kada je mladić velikom brzinom upravljao gliserom i udario u plovilo granične policije koje se nalazilo oko 400 metara od obale.Usljed snažnog udara zadobio je teške povrede. Iako je odmah prevezen u bolnicu i ljekari su mu pružili pomoć, 22-godišnjak je preminuo od zadobijenih povreda.

Iako je odmah prevezen u bolnicu i ljekari su mu pružili pomoć, 22-godišnjak je preminuo od zadobijenih povreda

Video / Vozač glisera poginuo je nakon sudara s patrolnim čamcem u Albaniji

Američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) uputio je do sada jednu od najoštrijih kritika izraelskoj vladi, poručivši da bi vlasti u Izraelu morale pokazati više političke mudrosti i uvažavanja prema svom najvažnijem savezniku – Sjedinjenim Američkim Državama.Govoreći o odnosima Vašingtona i Tel Aviva, Vens je naglasio da je Donald Tramp trenutno najvažniji međunarodni partner Izraela te upozorio da napadi na američku administraciju nisu u interesu izraelskog rukovodstva.- Donald Tramp je jedini šef države u cijelom svijetu koji je u ovom trenutku suosjećajan prema naciji Izraela. Da sam ja u kabinetu izraelske vlade, možda ne bih napadao jedinog moćnog saveznika koji mi je preostao na cijelom svijetu - rekao je Vens.On je podsjetio i na obim američke vojne pomoći Izraelu, ističući da je Vašington odigrao ključnu ulogu u jačanju izraelskih odbrambenih kapaciteta.- Tokom posljednja tri mjeseca, dvije trećine odbrambenog oružja koje je zaštitilo Izrael proizvele su američke ruke, a platili su ga američki porezni obveznici. Problem za Izrael nije Donald&nbsp; Tramp. Svako u Izraelu ko misli da im je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država najveći problem mora se probuditi i osjetiti realnost situacije u kojoj se ta zemlja nalazi - poručio je Vens.Komentarišući medijske navode, uključujući pisanje portala Axios da je Benjamin Netanjahu navodno nezadovoljan potezima Vašingtona, Vens je rekao da takav utisak ne proizlazi iz njegovih razgovora s izraelskim premijerom.- To ne odražava razgovore koje sam ja vodio s njim. Možda on govori nešto nekom drugom što ne govori meni - rekao je američki potpredsjednik.<h2>Ugrožavanje diplomatskih napora</h2>Vens se osvrnuo i na izraelske vojne operacije za koje smatra da mogu ugroziti diplomatske napore Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku, posebno izdvojivši nedavne napade u Libanu.- Čini se da smo na samom pragu velikog proboja u sporazumu, a onda odjednom odjekne velika eksplozija u civilnom centru u Bejrutu, gdje masa ljudi koji nemaju nikakve veze s Hezbolahom izgubi živote. To je neprihvatljivo - izjavio je Vens.Dodao je kako niko ne osporava pravo Izraela na samoodbranu, ali da sve strane moraju poštovati mirovni proces.- Izraelci, kao i svi drugi, moraju poštovati ovaj mirovni proces koji je fundamentalno dobar za njih i za cijelu regiju - rekao je.Govoreći o novom Memorandumu o razumijevanju između SAD-a i Irana, Vens je ocijenio da su iranske raketne sposobnosti značajno oslabljene te da je ključni cilj američke politike ostvaren.<h2>Smanjenje vojnog prisustva</h2>U skladu s tim najavio je i smanjenje američkog vojnog prisustva u regiji.- Ono što poručujemo jeste da ćemo povući trupe na nivo prije konflikta. Nećemo tamo zadržavati nekoliko dodatnih grupa nosača aviona. Iranci to ne žele, a iskreno, ne želimo ni mi - rekao je Vens.Također je odbacio tvrdnje da je Katar oslobodio milijarde dolara iranske imovine.- To jednostavno nije istina. Bilo bi nemoguće da Katarci to urade bez našeg pristanka i bez našeg znanja - naglasio je.<h2>Budući odnos prema Teheranu</h2>Objašnjavajući budući odnos prema Teheranu, Vens je sankcije uporedio s mehanizmom koji se može pojačavati ili smanjivati u zavisnosti od poteza iranskih vlasti.- Zamislimo situaciju za dvije godine – oni urade ono što trebamo vidjeti u vezi s nuklearnim programom i mi ukinemo sankcije, kako sporazum i predviđa. Ako nakon toga odluče ponovo graditi nuklearni program, te sankcije će se naravno vratiti. Zato je ovo zapravo kao regulator: kako oni pojačavaju svoje dobro ponašanje, mi možemo pojačavati ekonomsko olakšanje; ako smanje svoje dobro ponašanje, možemo ga potpuno isključiti - zaključio je Vens.

Izraelci, kao i svi drugi, moraju poštovati ovaj mirovni proces koji je fundamentalno dobar za njih i za cijelu regiju, rekao je

Vens žestoko kritikovao Netanjahua: "Izrael mora shvatiti u kakvoj se situaciji nalazi"

Talibanske vlasti u Afganistanu uvele su zabranu korištenja pametnih telefona za državne službenike, a prema dokumentu koji je pregledao Guardian, mjera je trebala stupiti na snagu ove sedmice.Naredba vojnih sudova talibana zabranjuje upotrebu mobilnih telefona “visokim i nižim zvaničnicima, pripadnicima oružanih jedinica i pomoćnom osoblju”.U dokumentu se navodi da će, u slučaju kršenja, uređaji biti oduzeti i uništeni, a protiv prekršioca će biti primijenjene “pravne i šerijatske kazne”.Izuzeci su mogući isključivo uz pisanu dozvolu vrhovnog vođe talibana Hibatullaha Akhundzade.

<blockquote class="twitter-tweet">The height of ignorance: The Taliban have declared smartphones “evil,” and members of the group have begun the process of smashing their phones across the country. This behavior reflects the Taliban terrorists’ fear of being awakened, aware, and exposed in the digital world. <a href="https://t.co/zP0QGAdYTP">pic.twitter.com/zP0QGAdYTP</a>&mdash; Political Base Abdul Maroof Azadmanish (@PoliticalBaseMA) <a href="https://x.com/PoliticalBaseMA/status/2067637625176101094?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na društvenim mrežama pojavio se i snimak na kojem se vidi kako jedan talibanski zvaničnik čita naredbu sa mobilnog telefona, dok druga osoba fizički uništava uređaje. Prema navodima izvora iz Afganistana, primjena zabrane nije ujednačena: u nekim sredinama odnosi se samo na državne službenike, dok je u pojedinim gradovima i pokrajinama proširena i na žene, civile, medicinsko osoblje, nastavnike i učenike.

<blockquote class="twitter-tweet">Afganistan&#39;da Taliban yönetimi, akıllı telefon kullanımını yasakladı. Telefon kullanan çalışanların telefonlarının kırıldığı görüntüler: <a href="https://t.co/Yww6pDxkOv">pic.twitter.com/Yww6pDxkOv</a>&mdash; Nirvana Haber | Son Dakika (@nirvanahabercom) <a href="https://x.com/nirvanahabercom/status/2067616814289342822?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Analitičar koji prati situaciju u Afganistanu ocjenjuje da bi ova mjera mogla predstavljati uvod u širu zabranu i svojevrsno testiranje reakcije javnosti. On navodi da talibani posljednjih mjeseci intenziviraju napore da zemlju dodatno izoliraju od globalnog interneta. U septembru je uveden i dvodnevni prekid interneta, koji je opravdan borbom protiv “nemorala”, a izazvao je ozbiljne poremećaje u trgovini, hitnim službama i aviosaobraćaju.Kao razlozi za novu zabranu navode se protesti u Heratu nakon hapšenja žena i djevojaka zbog nepropisnog hidžaba, ali i strah od curenja informacija iz administracije. Dva državna službenika iz Herata tvrde da se ovakve mjere u njihovim uredima provode već mjesecima te da su telefoni zaposlenima oduzimani i potom uništavani čim bi ih unijeli na radno mjesto.

U dokumentu se navodi da će, u slučaju kršenja, uređaji biti oduzeti i uništeni, a protiv prekršioca će biti primijenjene “pravne i šerijatske kazne”

Talibani zabranili pametne telefone državnim zvaničnicima: Pojavili se snimci razbijanja uređaja

Kod grčkog ostrva Krf tokom jake oluje snimljen je dramatičan prizor vodenog vrtloga usred mora koji je izgledao kao da "guta" površinu vode, a snimci ovog prirodnog fenomena brzo su se proširili društvenim mrežama.Priroda nas stalno podsjeća koliko su njeni procesi moćni i nepredvidivi. Od gustih šumskih magli koje se spuštaju između krošnji, preko munja koje paraju noćno nebo, pa sve do morskih struja koje mijenjaju obale, prirodni fenomeni često izgledaju kao prizori iz nekog drugog svijeta.I dok ih ponekad posmatramo iz sigurnosti obale ili planinskih staza, oni nas uvijek iznova podsjećaju da se atmosfera i more neprestano menjaju u svom ritmu.Jedan takav upečatljiv prizor ovih dana privukao je pažnju javnosti u blizini grčkog ostrva Krf. Tokom snažne oluje uočena je pojava vodenog stuba na moru koji je stvorio efekat nalik ogromnom vrtlogu usred površine vode.

Snimci i fotografije ovog događaja objavljeni su na Facebook stranici AccuWeather, a ubrzo su se proširili među ljubiteljima meteorologije i prirodnih fenomena.Riječ je o pojavi koja se najčešće javlja u uslovima izražene atmosferske nestabilnosti, kada se snažni uzlazni i silazni vazdušni tokovi susretnu iznad morske površine. U takvim situacijama može doći do formiranja vodenih vrtloga ili tzv. pijavica nad morem, koje izgledom podsjećaju na tornada, iako se razvijaju iznad vode i obično su slabijeg intenziteta od onih na kopnu.Ovakvi vrtlozi, iako često kratkotrajni, mogu izgledati izuzetno dramatično, naročito kada ih prate tamni olujni oblaci i jaki udari vjetra. More tada na trenutak poprima gotovo haotičan izgled, kao da se sama površina okreće i uvija pod snagom atmosfere iznad nje.

Tramp ukinuo blokadu Irana, Hamnei šokirao izjavom

Pokušali zapaliti fabriku dronova za Ukrajinu: Ruski trag iza napada u Francuskoj?

Senat steže obruč oko Hegseta: Bez izvještaja nema ni putovanja

Kralj sjevera kreće po vrh Laburista: Burnham poslao jasnu poruku Starmeru

Vens žestoko poručio Izraelu: Ne napadajte Trampa, on vam je jedini saveznik

Mađar: Ubrzano članstvo Ukrajine u EU je nepravedno prema zemljama Zapadnog Balkana

Zelenski: Evropska budućnost ovisi o obrani Ukrajine

Makron: Ne vjerujem da je rat na Bliskom istoku potpuno završen

Izraelci objavili novu mapu okupirane teritorije Libana i poručili da se ne povlače

Američka vojska ukinula pomorsku blokadu Irana po Trampovom naređenju

Tramp priprema obračun u NATO-u: Ove članice mogle bi biti na udaru

Iranski vrhovni vođa: "Imao sam drugačije mišljenje, ali sam dopustio dogovor s Amerikom"

Video / Vozač glisera poginuo je nakon sudara s patrolnim čamcem u Albaniji

Vens žestoko kritikovao Netanjahua: "Izrael mora shvatiti u kakvoj se situaciji nalazi"

Talibani zabranili pametne telefone državnim zvaničnicima: Pojavili se snimci razbijanja uređaja

Jeziv prizor kod Krfa: Pogledajte šta je snimljeno usred mora

Globus

Tramp ukinuo blokadu Irana, Hamnei šokirao izjavom

Pokušali zapaliti fabriku dronova za Ukrajinu: Ruski trag iza napada u Francuskoj?

Senat steže obruč oko Hegseta: Bez izvještaja nema ni putovanja

Kralj sjevera kreće po vrh Laburista: Burnham poslao jasnu poruku Starmeru

Vens žestoko poručio Izraelu: Ne napadajte Trampa, on vam je jedini saveznik

Mađar: Ubrzano članstvo Ukrajine u EU je nepravedno prema zemljama Zapadnog Balkana

Zelenski: Evropska budućnost ovisi o obrani Ukrajine

Makron: Ne vjerujem da je rat na Bliskom istoku potpuno završen

Izraelci objavili novu mapu okupirane teritorije Libana i poručili da se ne povlače

Američka vojska ukinula pomorsku blokadu Irana po Trampovom naređenju

Tramp priprema obračun u NATO-u: Ove članice mogle bi biti na udaru

Iranski vrhovni vođa: "Imao sam drugačije mišljenje, ali sam dopustio dogovor s Amerikom"

Video / Vozač glisera poginuo je nakon sudara s patrolnim čamcem u Albaniji

Vens žestoko kritikovao Netanjahua: "Izrael mora shvatiti u kakvoj se situaciji nalazi"

Talibani zabranili pametne telefone državnim zvaničnicima: Pojavili se snimci razbijanja uređaja

Jeziv prizor kod Krfa: Pogledajte šta je snimljeno usred mora