<p>Šest osoba je ubijeno u izraelskom zračnom napadu na Kfar Dunin na jugu Libanona sinoć, objavila je libanska državna novinska agencija (NNA).</p><p>- Neprijateljski avioni su prošle noći pogodili kuću u Kfar Duninu te ubili šest i ranili sedam osoba, koje su prebačene u bolnice u Tiru - navela je agencija.</p><p>Izraelska vojska je u međuvremenu putem društvenih mreža naredila evakuaciju stanovnika gradića Sohmora u dolini Beka na istoku zemlje zbog očekivanog bombardovanja.</p>

Sedamdeseti talas odmazde Irana i Hezbollaha: Više od 55 napada na američke i izraelske ciljeve u regiji

Hezbolah izveo 20 operacija protiv izraelskih vojnika: Nanijeli im veliku štetu

<h2>Prekid vatre koji to nije</h2><p>Uprkos prekidu vatre koji je na snazi od 17. aprila, Izrael je nastavio granatirati nekoliko regija Libanona, dok proiranska milicija Hezbolah i dalje preuzima odgovornost za napade na izraelske ciljeve.</p><p>Podsjećamo, Hezbolah je 2. marta napao Izrael balističkim projektilima kako bi osvetio smrt iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija (Ali Khamenei), koji je ubijen prvog dana izraelsko-američke ofanzive protiv Teherana. Izrael je odgovorio masovnim zračnim napadima i kopnenom invazijom na jugu zemlje.</p>

IDF je pokrenuo val divljih zračnih napada

Novi izraelski napadi na Liban: Poginulo 39 osoba, desetine drugih sa teškim povredama

<h2>Bilans ratnih žrtava</h2><p>Od početka rata, u Libanu je u izraelskim napadima poginulo 2.869 osoba, prema podacima libanskog ministarstva zdravstva, uključujući desetine ubijenih nakon što je primirje stupilo na snagu.</p><p>Nastavak pregovora između Libanona i Izraela očekuje se u četvrtak i petak u Vašingtonu (Washingtonu).</p>

Nastavak pregovora očekuje se u četvrtak i petak u Vašingtonu

Stravičan napad: Izrael bombardovao Liban, šestero poginulo

<p>Radna grupa Ujedinjenih nacija upozorila je da svijetu prijeti ozbiljna kriza gladi ako Hormuški moreuz ostane blokiran. Procjene pokazuju da bi oko 45 miliona ljudi moglo biti pogođeno nestašicom hrane zbog prekida isporuke gnojiva.</p><p>Izvršni direktor UNOPS-a Moreira da Silva rekao je da kroz ovaj strateški važan prolaz uobičajeno prolazi velika količina svjetskih zaliha gnojiva, uključujući amonijak, sumpor i ureu.</p><p>- Imamo samo nekoliko sedmica da spriječimo ono što će vjerovatno postati masovna humanitarna kriza - upozorio je da Silva, naglašavajući da poljoprivredne sezone ne mogu čekati.</p><p>- Sezona sjetve ne može čekati - dodao je, ističući da u pojedinim afričkim državama rokovi za sjetvu ističu već za nekoliko sedmica.</p><p>Stručnjaci upozoravaju da će blokada posebno pogoditi Afriku i Aziju, gdje bi moglo doći do ozbiljnog pada proizvodnje hrane i rasta gladi.</p><p>- Ako uskoro ne zaustavimo uzrok krize, posljedice ćemo morati rješavati isključivo kroz humanitarnu pomoć - poručio je da Silva.</p><p>UN-ova radna grupa ističe da je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza ključno za stabilizaciju globalnog tržišta hrane, jer bi dugotrajan prekid isporuke gnojiva mogao imati ozbiljne dugoročne posljedice na svjetske prinose.</p>

Ako moreuz ostane blokiran, milioni ljudi mogli bi ostati bez hrane zbog nestašice gnojiva

Iranski brodovi otvorili vatru na tanker u Hormuškom moreuzu

UN upozorava: Svijetu prijeti glad zbog Hormuza

<p>Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) tokom večere u Bijeloj kući testirao je popularnost potpredsjednika Džej Di Vensa (JD Vance) i državnog sekretara Marka Rubija (Marco Rubio) kao moguće republikanske kandidate za predsjedničke izbore 2028. godine.</p><p>- Ko voli Džej Di Vensa - upitao je Tramp okupljene, nakon čega je uslijedio glasan aplauz.&nbsp;</p><p>Potom je pitao: “Ko voli Marka Rubija?”, a publika je ponovo reagovala ovacijama.</p><p>- Zvuči kao dobra lista... To bi bila savršena lista. Usput, vjerujem da je to tim iz snova, ali to su sitni detalji - rekao je Tramp.</p><p>Iako još niko zvanično nije objavio kandidaturu, republikanci već počinju zauzimati pozicije za novu predsjedničku utrku. Vens je ranije najavio da će nakon međuizbora razgovarati s Trampom o planovima za 2028. godinu.</p><p>Najnovije ankete pokazuju da Vens trenutno ima najveću podršku među potencijalnim republikanskim kandidatima. Iza njega su Rubio, Donald Tramp Mlađi i guverner Floride Ron DeSantis.</p><p>Među demokratama se kao glavni favoriti izdvajaju bivša potpredsjednica Kamala Haris (Kamala Harris), guverner Kalifornije Gavin Njusom (Newsom) i kongresmenka Aleksandria Okasio - Kortez (Alexandria Ocasio-Cortez).</p>

Američki predsjednik u Bijeloj kući govorio o mogućim republikanskim kandidatima za izbore 2028. godine, dok ankete već pokazuju prve favorite

Tramp podržao Vensa i Rubija kao moguće kandidate 2028. godine: “To je tim iz snova”

<p>Iranski parlament razmotrit će podizanje razine obogaćivanja uranija na 90 % u slučaju novog američkog napada, poručio je zastupnik Ebrahim Rezaei.</p><p>Rezaei, glasnogovornik parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, napisao je kako je to jedna od ključnih opcija o kojoj će se raspravljati u Teheranu.&nbsp;</p><p>- Jedna od iranskih opcija u slučaju ponovnog napada moglo bi biti obogaćivanje od 90 %. To ćemo analizirati u parlamentu - naveo je Rezaei.</p><p>Za rad nuklearnih elektrana obično je potreban uranij obogaćen na 3 do 5 %, dok se za izradu nuklearnog oružja zahtijeva razina od 90 %.</p><p>Ova prijetnja dolazi nakon što su američki mediji objavili da Donald Tramp (Trump) razmatra nove udare na Iran kako bi oslabio njihovu pregovaračku poziciju. Podsjetimo, Tramp je rat opravdavao upravo tvrdnjom da Iranu nikada ne smije biti dopušten razvoj nuklearnog oružja.</p>

To je jedna od ključnih opcija o kojoj će se raspravljati u Teheranu

Iran: Ako nas SAD opet napadne, obogaćivat ćemo uranij do razine za nuklearnu bombu

<p>Gradonačelnica jednog grada u južnoj Kaliforniji Eilen Vang (Eileen Wang 58), podnijela je ostavku nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa objavilo optužbe da je djelovala kao neprijavljeni agent Kine.</p><p>Vang je priznala krivicu za teško krivično djelo, zbog čega joj prijeti kazna do deset godina zatvora.</p><p>- Pojedinci u našoj zemlji koji tajno izvršavaju naredbe stranih vlada potkopavaju našu demokratiju. Ovaj sporazum o priznanju krivice je posljednji uspjeh u našoj odlučnosti da branimo domovinu od kineskih napora da korumpira naše institucije - rekao je Bil Esjli (Bill Essayli), pomoćnik američkog tužioca.&nbsp;</p><p>Prema njenom sporazumu o priznanju krivice, Vang i Jaonig San (Yaoning Sun) sarađivali su s Narodnom Republikom Kinom na promociji interesa zemlje putem kineske propagande objavljene na web stranici koju su vodili, a koja se predstavljala kao izvor vijesti za lokalnu kinesko-američku zajednicu.</p><p>Vang je također u novembru 2021. godine komunicirala s Džonom Čenom (Johnom Chenom), visokopozicioniranim članom obavještajne službe Kine koji je imao direktnu vezu s kineskim predsjednikom Si Đinpingom (Xi Jinpingom), prema navodima Ministarstva pravde SAD-a.</p><p>Čen je 2024. godine priznao da je djelovao kao ilegalni agent Kine te je osuđen na 20 mjeseci zatvora u saveznom zatvoru.</p>

Pojedinci u našoj zemlji koji tajno izvršavaju naredbe stranih vlada potkopavaju našu demokratiju, rekao je Bil Esjli

Gradonačelnica iz Kalifornije  priznala da je bila agent Kine, prijeti joj 10 godina zatvora

<p>Hezbolah je izveo 20 odbrambenih vojnih operacija protiv izraelskih okupacionih snaga u južnom Libanu, nanijevši teške gubitke agresorima, a prema saopćenju objavljenom u ponedjeljak navečer, Hezbolah je rekao da su njegovi borci otpora ciljali okupljanja izraelskih vojnika i vojnih vozila u gradovima al-Bayyadah, Rishaf i Tayr Harfa koristeći raketne baraže, artiljerijske granate i eksplozivne dronove.</p><p>Tokom ovih operacija, snage Hezbolaha direktno su pogodile tenk Merkava u Rishafu, zajedno s nekoliko inženjerijskih vozila, oklopnim transporterom Hummer i vojnim buldožerima D9 u blizini Naqoure i duž ceste al-Bayyadah.</p><h2>Kontinuirane operacije</h2><p>U gradu Taybe, borci otpora izveli su sofisticirani višestepeni napad, pokrenuvši tri uzastopna eksplozivna napada dronom na kuću u kojoj su bili izraelski vojnici, što je rezultiralo potvrđenim žrtvama koje su prisilile neprijatelja da evakuiše ranjenike helikopterom.</p><p>Daljnji napadi pogodili su koncentracije izraelskih trupa u blizini korita rijeke Deir Syriane i novouspostavljene komandne i artiljerijske položaje u Odaissehu i al-Bayyadahu.</p><p>U još jednom uspjehu, jedinice protivvazdušne odbrane Hezbolaha oborile su izraelski nadzorni dron iznad regije Tire koristeći raketu zemlja-zrak.</p><p>Ove kontinuirane operacije dio su Hezbollahove kampanje protjerivanja cionističkih okupacijskih snaga s libanske teritorije i solidarnosti s palestinskim narodom koji se suočava s brutalnom agresijom režima u Tel Avivu.</p><p>Uz punu podršku Osovine otpora, Hezbolah nastavlja demonstrirati napredne taktičke sposobnosti, precizne obavještajne podatke i nesalomljivu volju libanonskog otpora. Izrael okupira pojas na jugu koji se proteže 5 do 10 kilometara u Liban.</p><p>Izraelska režimska vojska ponovila je upozorenje stanovnicima južnog Libana da ne prelaze u to područje. U subotu je izraelska vojska saopćila da je u napadu dronom Hezbolaha ranjen oficir i dva vojnika u južnom Libanu, a jedan je u teškom stanju.</p><h2>Direktan odgovor</h2><p>Hezbolah tvrdi da je izveo nekoliko operacija usmjerenih na izraelska vojna vozila, okupljanja trupa i položaje širom južnog Libana, dodajući da je u istom periodu presreo i izraelski dron.</p><p>Pokret otpora je saopštio da su ove operacije bile direktan odgovor na ponovljena izraelska kršenja primirja i tekuće napade na civilna područja u južnom Libanu.</p><p>Izrael se bori da pronađe efikasne protumjere protiv sve naprednijih dronova koje Hezbolah raspoređuje u južnom Libanu.</p><p>Uprkos primirju koje je na snazi ​​od 17. aprila, produženom do sredine maja, Izrael nastavlja sa svakodnevnim napadima u Libanu. Prema podacima libanskog ministarstva zdravstva, u izraelskim napadima na Liban od 2. marta, ubrzo nakon agresijskog rata protiv Irana, ubijeno je najmanje 2.869 ljudi, a raseljeno je više od milion ljudi.</p>

Direktno pogođen tenk, kao i druga vozila okupacije

<p>U izraelskom parlamentu Knessetu s 93 glasa za i bez ijednog protiv, dok su ostali bili suzdržani ili odsutni, Izrael je usvojio novi zakon kojim se uvodi smrtna kazna i omogućuju javna suđenja za sudionike napada koje je Hamas predvodio u oktobru 2023. te masovnog uzimanja talaca, piše BBC.</p><p>- Neka svi vide kako žrtve i njihove porodice gledaju u oči ovim ubicama, silovateljima i otmičarima - rekla je na konferenciji za novinare uoči glasanja Julija Malinovsky, jedna od predlagateljica zakona.</p><h2>Sudjelovanje u napadima</h2><p>- Neka svi vide da je Država Izrael suverena država koja zna pozvati na odgovornost one koji su joj nanijeli zlo - dodala je.</p><p>Stigli smo do cilja, koji je zapravo tek početak: početak historijskih suđenja koja će vidjeti cijeli svijet, dodao je član opozicije.&nbsp;</p><p>Događaji od 7. oktobra 2023. pokrenuli su najsmrtonosniji rat u Gazi do sada, u kojem je prema podacima Ministarstva zdravstva pod kontrolom Hamasa poginulo 72.740 ljudi, uglavnom djece, žena i starijih osoba. Izraelski političari koji podržavaju zakon ističu da će on omogućiti suđenja od historijske važnosti, upoređivajući ih sa suđenjem nacističkom ratnom zločincu Adolfu Eichmannu.</p><p>On je obješen 1962. godine i jedina je osoba koju je izraelski civilni sud osudio na smrt. Iako je Knesset u martu donio Zakon o smrtnoj kazni za teroriste, namijenjen Palestincima osuđenima za terorizam, on se ne primjenjuje retroaktivno, zbog čega je bio potreban poseban zakon za slučajeve povezane s napadom 7. oktobra.</p><p>Novim se zakonom uspostavlja poseban pravni okvir za procesuiranje optuženih za izravno sudjelovanje u napadima, uključujući pripadnike Hamasove specijalne jedinice Nukhba koji su zarobljeni u Izraelu. Očekuje se da će se suočiti s optužbama koje sežu od terorizma i ubistva do seksualnog nasilja i genocida, a koje će nositi smrtnu kaznu.</p><h2>Posebna stranica</h2><p>Sudit će im poseban vojni sud u Jeruzalemu, po pravilima koja se razlikuju od redovnih kaznenih postupaka. Ključni dijelovi saslušanja, uključujući uvodne riječi, presudu i izricanje kazne, trebali bi se snimati i prenositi na posebnoj internetskoj stranici.</p><p>Izraelske udruge za ljudska prava usprotivile su se novom zakonu, ne samo zbog protivljenja smrtnoj kazni, već i zbog upozorenja na "montirane procese" koji bi se mogli temeljiti na priznanjima iznuđenima mučenjem.</p><p>Pobornici zakona tvrde da će sud prilagoditi neka pravila o dokazima i postupku kako bi se mogao voditi pravni proces golemog opsega, ali da to neće značajno utjecati na pravednost suđenja. S druge strane, udruge za ljudska prava to osporavaju, ističući da su postojeći postupci osmišljeni kako bi zaštitili prava optuženika te očekuju da će se neka ročišta održavati bez prisutnosti optuženih.</p><p>- Članovi vladajuće koalicije jasno su dali do znanja da kao rezultat ovog suda koji su uspostavili očekuju masovna pogubljenja - kazala je Sari Bashi, izvršna direktorica Javnog odbora protiv mučenja u Izraelu.</p><p>- Znamo da su Palestinci pritvoreni pod sumnjom za sudjelovanje u zločinima 7. oktobra bili sistemski mučeni. Brine me da će biti osuđeni, pa čak i pogubljeni, na temelju priznanja iznuđenih mučenjem. Ljudi odgovorni za napade na civile na jugu Izraela moraju odgovarati, ali ne na ovaj način. Zaslužuju pravedan postupak, a smrtna kazna nikada ne bi smjela biti opcija - dodala je. Izraelska vlada odbacuje optužbe o sistemskom mučenju i tvrdi da se pridržava međunarodnog prava.</p><h2>Zaštita prava</h2><p>U raspravama parlamentarnog odbora o novom zakonu sudjelovale su i žrtve napada te porodice ubijenih. Carmit Palty Katzir rekla je da se uključila kako bi zaštitila prava najteže pogođenih. Njezin brat Elad Katzir otet je iz njihovog doma u kibucu Nir Oz i ubijen u zatočeništvu. Otac Rami joj je ubijen, a pokojna majka Hana bila je oteta i kasnije puštena.</p><p>- Važno je razumjeti da ovaj događaj na mnogo načina još nije završio. Brojne porodice i dalje imaju potpuno otvorena pitanja o ubistvima. Velik dio informacija jednostavno ne dolazi do nas -&nbsp; rekla je Palty Katzir za izraelski vojni radio.</p><p>Katzir se nada da će na suđenjima dobiti odgovore, ali traži da se osjetljivi detalji otkriju žrtvama prije nego što postanu javni. Mnoge izraelske porodice u žalosti ističu da novi zakon rješava samo jedan aspekt pravde.&nbsp;</p><p>- Ne može biti da smo fokusirani na teroriste iz Nukhbe, a ne na to kako se ova strašna tragedija dogodila i ko će preuzeti odgovornost - rekla je.</p><p>Izraelska zatvorska služba trenutno drži 1.283 osobe kao takozvane nezakonite borce, bez podignutih optužnica, a velika većina njih je iz Gaze. Vjeruje se da izraelska vojska također drži manji broj stanovnika Gaze, dok je 300 do 400 osoba iz Gaze pritvoreno kao kazneni optuženici osumnjičeni za sudjelovanje u napadima 7. oktobra.</p><p>Ministar pravosuđa Yariv Levin izjavio je da je istražiteljski tim "pregledao hiljade sati videozapisa i golemu količinu dokaza" te da će se audio i video dokumentacija pohraniti u Državnom arhivu. U međuvremenu, mnogi stanovnici Gaze još uvijek traže informacije o rodbini za koju se vjeruje da je prešla u Izrael tokom napada ili je kasnije pritvorena.</p><p>Nekoliko desetaka ljudi jučer je demonstriralo protiv novog zakona ispred sjedišta Međunarodnog odbora Crvenog križa u Gazi.&nbsp;</p><p>- Ovaj je zakon okrutan, on pokušava oduzeti nadu od koje živimo - rekao je za BBC Hisham al-Wahad, brat nestalog novinara Haithama al-Wahada.</p><p>- Mi kao porodice zatvorenika i nestalih pozivamo države i javnost, međunarodnu, arapsku i islamsku, da poduzmu mjere kako bi zaustavili takav zakon - poručio je. Porodica al-Wahad kaže da je snimatelj Haitham posljednji put viđen dok je izvještavao o događajima u blizini prijelaza Erez.</p><p>Iako je Izrael godinama bio država koja u praksi ne primjenjuje smrtnu kaznu, nedavne ankete pokazuju rastuću podršku takvoj kazni među židovskim Izraelcima, posebno za borce Nukhbe. Ankete također pokazuju široku podršku neovisnom istražnom povjerenstvu o napadima 7. oktobra, iako se trenutna vlada obavezala samo na istragu koju bi sama vodila.</p>

Sudit će im po pravilima koja se razlikuju od redovnih kaznenih postupaka

Novi zakon u Izraelu: Posebni sudovi za Palestince, prijenosi suđenja uživo i smrtna kazna

<p>Administracija Donalda Trampa (Trump) navodno je vršila pritisak na američko Ministarstvo pravde da pozove na saslušanje novinare koji su izvještavali o ratu s Iranom kako bi otkrili svoje izvore. Prema pisanju CNN-a, Tramp je tokom sastanka u Bijeloj kući vršiocu dužnosti državnog tužioca Toddu Blanšeu (Blanche) predao novinske članke označene riječju „Izdaja“, tražeći reakciju zbog curenja informacija.</p><h2>Identifikacija službenika</h2><p>Nakon što je Blanš primio dokumente, Ministarstvo pravde izdalo je više sudskih poziva, uključujući i onaj upućen listu The Wall Street Journal, koji je prvi objavio informacije o istragama.</p><p>Jedan zvaničnik rekao je za CNN da je Odjel za nacionalnu sigurnost Ministarstva pravde već radio na provjeri izvora pojedinih tekstova, ali da je Trampov zahtjev ubrzao cijeli proces.</p><p>Izvor upoznat s istragom naveo je kako cilj nije procesuiranje novinara, već identifikacija državnih službenika koji su odavali povjerljive informacije medijima.</p><p>Ipak, sudski pozivi predstavljaju jedan od najagresivnijih pokušaja administracije da suzbije curenje informacija povezanih s nacionalnom sigurnošću i radom vlasti.</p><p>Tramp je, prema tvrdnjama više izvora, posebno bijesan zbog objavljivanja detalja njegovih privatnih razgovora i brifinga vezanih za rat s Iranom. Američki predsjednik još od prvog mandata često optužuje medije i državne službenike za odavanje povjerljivih podataka.</p><p>Bijela kuća i Ministarstvo pravde nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.</p><p>Nekoliko mjeseci nakon početka Trampovog drugog mandata, bivša državna tužiteljica Pam Bondi izmijenila je politiku Ministarstva pravde kako bi federalnim istražiteljima omogućila da u određenim slučajevima traže telefonske zapise, bilješke ili svjedočenja novinara putem sudskih naloga i poziva.</p><p>Time je ukinuta višegodišnja zabrana uvedena nakon otkrića da je bivši državni tužilac William Barr tokom Trampovog prvog mandata tajno pokušao doći do elektronske pošte novinara.</p><h2>Ugroženi vojnici</h2><p>Tramp je prošlog mjeseca javno zaprijetio zatvorom neimenovanom novinaru zbog navodnog curenja informacija o ranjenom oficiru američkog ratnog zrakoplovstva koji je nestao unutar Irana. Američke snage kasnije su ga spasile nakon što je više od jednog dana izbjegavao iranske snage.</p><p>Administracija je tvrdila da je izvještavanje medija o potrazi za oficirom tokom same operacije ugrozilo njegovu sigurnost. Prema izvorima CNN-a, članci koje je Tramp predao Blanšu odnosili su se upravo na te spasilačke operacije.</p><p>Blanš je nakon predsjednikovih prijetnji izjavio da će Ministarstvo pravde "uvijek istraživati" curenje povjerljivih informacija, posebno kada su ugroženi pripadnici američke vojske.</p><p>- Ako to znači slanje sudskog poziva novinaru, upravo to ćemo uraditi - rekao je Blanš.</p><p>Istrage Ministarstva pravde, međutim, nisu ograničene samo na taj slučaj. The Wall Street Journal objavio je da je primio sudski poziv velike porote zbog teksta objavljenog pet dana prije početka rata, a koji se odnosio na upozorenja predsjedniku o rizicima dugotrajnog vojnog sukoba s Iranom.</p><p>U tekstu se navodilo da su predsjednik Združenog generalštaba Dan Caine i drugi zvaničnici Pentagona upozoravali Trampa na moguće posljedice šire vojne kampanje protiv Irana.</p><p>Kompanija Dow Jones, izdavač lista The Wall Street Journal, saopćila je da sudski pozivi predstavljaju "napad na ustavom zaštićeno novinarsko prikupljanje informacija" te najavila pravnu borbu protiv pokušaja zastrašivanja medija.</p><p>Prema informacijama CNN-a, sudske pozive su posljednjih mjeseci dobile i druge medijske kuće, ali dio njih zasad odbija javno komentarisati slučaj.</p>

Vrši pritisak na Ministarstvo pravde da ih pozovu na saslušanje

Tramp: Vrši pritisak na Ministarstvo pravde

Tramp traži da se saznaju izvori novinara koji su izvještavali o Iranu: Članke označio kao "Izdaja"

<p>SAD i Danska posljednjih mjeseci vode intenzivne pregovore o proširenju američkog vojnog prisustva na Grenlandu. Američka strana želi otvoriti tri nove vojne baze na jugu ovog poluautonomnog danskog teritorija, dok istovremeno pokušava ublažiti diplomatske tenzije koje su nastale nakon prijetnji predsjednika Donalda Trampa (Trump) da bi SAD mogao silom pripojiti Grenland.</p><p>Tramp je u januaru izjavio da bi Sjedinjene Američke Države trebale "posjedovati" Grenland kako bi spriječile Rusiju ili Kinu da ga uzmu. Rekao je da se to može dogoditi na lakši ili teži način.</p><p>Bijela kuća je potvrdila da je administracija u razgovorima na visokom nivou s Grenlandom i Danskom, ali je odbila da komentariše detalje pregovora.</p><p>Zvaničnik Bijele kuće je za BBC rekao da je administracija veoma optimistična te da razgovori idu u pravom smjeru.</p><p>Danska je ranije izrazila spremnost da razgovara o dodatnim američkim vojnim bazama na Grenlandu, a njeno ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da se razgovori sa SAD odvijaju.</p><p>Američki zvaničnici su predložili sporazum kojim bi tri nove vojne baze formalno bile proglašene suverenom teritorijom SAD, prema jednom izvoru upoznatom s pregovorima.</p><p>Baze bi se nalazile na jugu Grenlanda i prvenstveno bi se fokusirale na nadzor potencijalnih ruskih i kineskih pomorskih aktivnosti u području sjevernog Atlantika između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva.</p><p>Dvije strane se još nisu formalno ni o čemu dogovorile i konačan broj baza bi se mogao promijeniti, rekli su izvori. Jedna od novih baza vjerovatno bi se nalazila u Narsarsuaqu, na mjestu bivše američke vojne baze u kojoj se nalazio mali aerodrom.</p><p>Sve druge nove vojne baze vjerovatno bi se također nalazile na lokacijama na Grenlandu koje imaju postojeću infrastrukturu poput aerodroma ili luka, koje bi se mogla nadograditi uz niže troškove od izgradnje novih objekata, rekli su analitičari.</p><p>Delikatne diplomatske napore predvodi Michael Needham, visoki zvaničnik State Departmenta koji je zadužen za izradu sporazuma koji zadovoljava Trampa, a istovremeno poštuje danske obaveze u vezi sa zaštitom svojih granica.</p><p>Sporazum iz 1951. godine daje SAD širok pristup za proširenje vojnih operacija na Grenlandu. Danska vlada mora odobriti svako američko vojno širenje na toj teritoriji, ali Danska je historijski podržavala američke vojne operacije tamo i nikada nije odbila zahtjev SAD za proširenje svog prisustva, rekli su stručnjaci za arktičku sigurnost.</p>

Tramp je u januaru izjavio da bi Sjedinjene Američke Države trebale "posjedovati" Grenland kako bi spriječile Rusiju ili Kinu da ga uzmu

SAD i Danska intenzivno pregovaraju o Grenlandu

<p>Donald Tramp (Trump), predsjednik SAD, 26. maja će u Walter Reed National Military Medical Centeru obaviti godišnji sistematski i stomatološki pregled, saopćila je Bijela kuća.</p><p>Pregled je najavljen u kratkom saopćenju objavljenom u ponedjeljak navečer, a bit će to četvrta javno obznanjena Trampova posjeta medicinskim stručnjacima otkako se vratio na dužnost. Bijela kuća navodi da je riječ o redovnoj preventivnoj njezi i godišnjem pregledu.</p><p>Tramp narednog mjeseca puni 80 godina i bio je najstarija osoba izabrana za predsjednika SAD, zbog čega je njegovo zdravstveno stanje pod stalnom pažnjom javnosti. Ranije ovog mjeseca rekao je da se osjeća jednako kao prije 50 godina, a na događaju u Ovalnom uredu poručio je: "Osjećam se doslovno isto. Ne znam zašto. Nije zato što jedem najbolju hranu."</p><p>Prošle sedmice se našalio i na račun vježbanja, rekavši da trenira "otprilike jednu minutu dnevno, maksimalno". Njegov ljekar, kapetan američke mornarice Šon Barbabela (Sean Barbabella), nakon godišnjeg pregleda u aprilu 2025. naveo je da je predsjednik "u potpunosti sposoban" za obavljanje dužnosti vrhovnog komandanta te da ima 20 funti manje nego na pregledu 2020. godine, kada je bio na granici gojaznosti.</p><p>Nekoliko mjeseci nakon tog pregleda Tramp je ponovo kontrolisan zbog blagog oticanja potkoljenica. Testovi medicinske jedinice Bijele kuće pokazali su da ima hroničnu vensku insuficijenciju, stanje uobičajeno kod starijih osoba u kojem se krv zadržava u venama.</p><p>Sekretarka za medije Bijele kuće Karoline Levit (Leavitt) ranije je govorila i o modricama na nadlanicama, navodeći da su posljedica čestog rukovanja i upotrebe aspirina, koji Tramp uzima kako bi smanjio rizik od srčanog i moždanog udara. U oktobru je imao i polugodišnji pregled, kada je primio vakcinu protiv gripe i booster dozu protiv COVID-19, a kasnije je rekao da je tada preventivno uradio i napredno snimanje srca i abdomena.</p><p>Predstojeća stomatološka procjena dolazi nakon još dvije nedavne posjete lokalnom stomatologu u blizini njegovog imanja na Floridi. Pregled je zakazan desetak dana nakon očekivanog povratka sa samita u Pekingu s kineskim predsjednikom Si Đinpingom (Xi Jinping).</p>

Narednog mjeseca puni 80 godina i bio je najstarija osoba izabrana za predsjednika SAD

Tramp mora na pregled: Treniram minutu dnevno, maksimalno

<p>Danas je Međunarodni dan medicinskih sestara, koji se obilježava u znak sjećanja na datum rođenja (12. maj 1820. godine) Florens Najtingel (Florence Nightingale), britanske bolničarke i humanitarne radnice.</p><p>Najtingel se već kao djevojčica zainteresirala za medicinsku njegu, te njegovala svoje rođake, poslugu, komšije i s majkom obilazila i pomagala siromašne. Na putovanjima, na koja su je slali roditelji, obilazila je bolnice i uz ljekare učila o radu s bolesnicima. Tokom 1849/50. godine provela je dvije sedmice u Ustanovi za đakonese u Kajzersvertu u Nemačkoj, a 1853. dobila je mjesto upravnice Ustanove za bolesne gospođe. </p><h2>Pomagala u vojnoj bolnici u Skadru</h2><p>Početkom Krimskog rata (1854.) s grupom medicinskih sestara Najtingel je otišla u Skadar da radi u vojnoj bolnici za ranjene i bolesne vojnike. </p><p>Zapazivši loše stanje u vojnoj bolnici, Najtingel je uspostavila reforme i mjere u sanitetskoj službi i njezi ranjenika i bolesnika, koje se i danas koriste: obilaženje bolesnika noću, dokumentovanje svih podataka relevantnih za stanje bolesnika, praćenje ishoda u vezi s pacijentom te norme za građenje i uređivanja bolnica. Smatrala je da je za dobar rad sestrinstva neophodno ispuniti dva uslova: dobro poznavanje njege bolesnika kao specifične medicinske veštine i visoka moralna zrelost medicinske sestre. </p><h2>Otvorila prvu službu za medicinske sestre</h2><p>Zahvaljujući svom predanom radu i upornosti Najtingel je dobila dozvolu britanskog dvora za osnivanje Kraljevske komisije, a potom je otvorila i prvu službu za medicinske sestre. </p><p>Najtingejl je bila uzor požrtvovanosti, hrabrosti i nesebičnog pružanja pomoći ranjenima i bolesnima. Zbog toga je u Vašingtonu 1912., na IH konferenciji Međunarodnog crvenog krsta sa sjedištem u Ženevi ustanovljena Medalja za milosrđe „Florens Najtingejl“, koja je dodeljivana na prijedlog nacionalnih društava Crvenog krsta. Prva dodjela, zbog Prvog svetskog rata, izvršena je tek 1920. godine.&nbsp;</p>

U znak sjećanja na datum rođenja Florens Najtingel, britanske bolničarke i humanitarne radnice

Međunarodni dan medicinskih sestara

<p>Saif Abukešek, aktivist i član međunarodne flotile, izjavio je da će tužiti Izrael zbog kršenja zakona, nakon što ga je izraelska vojska otela u međunarodnim vodama i držala u pritvoru deset dana prije nego što je pušten na slobodu.</p><p>- Moji advokati proučavaju sve što se dogodilo jer je Izrael prekršio brojne zakone - izjavio je na konferenciji za medije u Barceloni.</p><p>Španski državljanin Abukešek i brazilski aktivist Tijago Avilja (Thiago Avila) u nedjelju su pušteni iz izraelskog pritvora i deportirani nakon što su bili uhapšeni pod sumnjom za terorizam.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DYN-LloMLD3/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DYN-LloMLD3/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DYN-LloMLD3/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Wear The Peace® (@wearthepeace)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Španski ministar vanjskih poslova José Luis Albares izjavio je da nema nikakvih dokaza za ono što Izrael stavlja na teret Abukešeku. Tvrdi da je ta bliskoistočna zemlja prekršila međunarodno pravo otmicom aktivista. Brazilska vlada bila je zatražila puštanje Avile.</p><p>Abukešek i Avilja bili su među 180 aktivista koje je presrela i zarobila izraelska mornarica u međunarodnim vodama ispred Grčke, kada su plovili s namjerom da otvore humanitarni koridor prema Pojasu Gaze, koji Izrael blokira s mora od 2007. godine.</p><p>Izrael je ostale aktiviste, koje je nazvao provokatorima, iskrcao u Grčkoj. Oni su se požalili na premlaćivanje i zlostavljanje. Na fotografijama koje je objavila flotila vide se povrijeđeni ljudi.</p><p>Glasnogovornik sindikata IAC, koji podržava flotilu, upozorio je na konferenciji za medije da će flotila nastaviti djelovati i da će se ovakve situacije ponavljati. Zatražio je stoga od Evropske unije da zauzme "čvrst stav" koji će spriječiti Izrael da ponovi ovakve epizode na evropskom teritoriju.</p><p>Preostali dio flotile, koji je prošlog mjeseca krenuo iz Barselone, Marseillea i Sicilije, i dalje namjerava doći do Pojasa Gaze. Flotila tvrdi da Izrael provodi nezakonitu blokadu Pojasa Gaze, izgladnjujući stanovništvo i ostavljajući ga bez lijekova.</p><p>- Izrael neće dopustiti kršenje legalne pomorske blokade Gaze - poručilo je ministarstvo vanjskih poslova Izraela.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="fr" dir="ltr">Lamine Yamal a mis le drapeau palestinien sur le bus du FC Barcelone 🚨 <a href="https://t.co/eUNqJfFEGD">pic.twitter.com/eUNqJfFEGD</a></p>&mdash; Actualité - Barça (@ActualiteBarca) <a href="https://twitter.com/ActualiteBarca/status/2053899901021434301?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Barselonina 18-godišnja nogometna zvijezda Lamine Jamal (Yamal) držao je palestinsku zastavu na otvorenom krovu autobusa kojim su nogometaši sinoć vozili ulicama grada slaveći naslov prvaka Španije.</p>

Abukešek i Avilja bili su među 180 aktivista koje je presrela i zarobila izraelska mornarica u međunarodnim vodama 

Aktivista iz Španije najavio da će tužiti Izrael: Bio u pritvoru deset dana

<p>Donald Tramp (Trump) sve jače steže obruč oko kubanske vlade, što izaziva ozbiljne strahove da bi njegove stalne prijetnje invazijom na ovaj karipski otok mogle postati stvarnost. Prema pisanju američkog portala Axiosa, napad SAD na Kubu bio bi najdramatičniji sukob Vašingtona i Havane još od raketne krize 1962. godine. Ujedno bi to bio i najodvažniji test Trampovog plana da proširi američki utjecaj na zapadnoj polulopti.</p><p>Situacija na terenu je krajnje napeta. Od februara su učestali američki nadzorni i izviđački letovi uz kubansku obalu, što potvrđuje i analiza podataka o letovima koju je CNN objavio ove sedmice. Prošlog četvrtka Vašington je Havani uveo dodatne sankcije, na što je kubanski ministar vanjskih poslova uzvratio optužbom da je riječ o "kolektivnom kažnjavanju s genocidnim namjerama".</p><h2>Humanitarna kriza</h2><p>Otok se bori i sa sve gorom humanitarnom krizom. Kubanski dužnosnici za takvo stanje krive američku "energetsku blokadu" koja dobavljačima nafte onemogućuje dopremanje energenata na otok. Dodatni udarac zadao je pad venecuelanskog čelnika Nicolasa Madura, čime je Kuba ostala bez ključnog strateškog partnera i izvora nafte.</p><p>Iako se o napadu naveliko nagađa, još uvijek nema neoborivih dokaza da je upravo Kuba iduća Trampova meta. Brazilski predsjednik Luiz Inasijo da Silva (Inácio Lula da Silva) izjavio je prošlog četvrtka novinarima kako mu je Tramp u četiri oka, tokom sastanka u Bijeloj kući, rekao da nema namjeru napasti otok.</p><p>Ipak, Tramp je u više navrata pokazao interes za vojnu operaciju na Kubi. Prošlog je petka dao naslutiti da bi se nosač aviona, koji se vraća iz Irana u SAD, mogao usidriti u blizini kubanske obale.&nbsp;</p><p>- Mogao bi se dovući i zaustaviti stotinjak metara od obale, a oni bi samo rekli: 'Hvala vam puno. Predajemo se' - izjavio je Tramp.</p><p>Državni sekretar Marko Rubio (Marco), inače sin kubanskih doseljenika, prošle sedmice je poručio da kubanski privredni sistem ne funkcionira i da ga je nemoguće popraviti.&nbsp;</p><p>- Razlog zašto ga ne mogu popraviti nije samo taj što su komunisti. To je već dovoljno loše. Oni su nesposobni komunisti. Jedino gore od komunista je nesposoban komunist - kazao je Rubio o tamošnjoj vladajućoj stranci. </p><h2>Zemlja koja propada</h2><p>Neimenovani dužnosnik Bijele kuće izjavio je za Axios u ponedjeljak da je Kuba "propala država kojom se godinama užasno upravlja" te da su njeni vladari pretrpjeli težak udarac gubitkom podrške iz Venecuele.&nbsp;</p><p>- Kao što je predsjednik rekao, Kuba je zemlja koja propada. Past će u kratkom periodu, a mi ćemo biti tamo da im pomognemo - dodao je dužnosnik.</p><p>Glasnogovornik State Departmenta kazao je za Axios kako kubanski režim i dalje pokazuje potpunu ravnodušnost prema patnji vlastitog naroda, odbija reforme i blokira dostavu ključne humanitarne pomoći.&nbsp;</p><p>- Predsjednik Tramp preferira diplomatsko rješenje, ali on i njegova administracija neće dopustiti da se otok pretvori u još ozbiljniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država - kazao je.</p><p>Sebastian Arcos, privremeni direktor Instituta za kubanske studije na Međunarodnom univerzitetu Florida, smatra da je intervencija bila izgledna ubrzo nakon što je Tramp u januaru proglasio Kubu neposrednom prijetnjom. No, tada je rat s Iranom preusmjerio vojne snage na Bliski istok.&nbsp;</p><p>- Sve je stavljeno na čekanje. Sada kada vidimo da je rat u Iranu u svojevrsnom zrakopraznom prostoru, vidim ponovno usmjeravanje pažnje na Kubu. To ne pokazuju samo nadzorni letovi, već i izjave predsjednika i Marka Rubija, kao i tek objavljene sankcije - objašnjava Arcos.</p><p>Arcos ne vjeruje da će Tramp poslati vojsku na sam teren, već smatra da bi mogao pokrenuti zračne udare, sličnu onoj u Iranu, koja bi trebala "šokirati režim, poljuljati vodstvo i možda stvoriti priliku za uspon nove vlasti". Posebno se iščekuje 20. maj, Dan neovisnosti Kube, kojim se obilježava kraj američke okupacije otoka. Arcos napominje da bi se tada moglo nešto dogoditi: "U Miamiju i na Kubi definitivno se osjećaju iščekivanje i tjeskoba."</p>

Dodatni udarac zadao je pad venecuelanskog čelnika Nicolasa Madura

Axios: Američka invazija na Kubu mogla bi biti neizbježna, Tramp tvrdi da bi se odmah predali

<p>Teško je sjetiti se vremena kada su Sjedinjene Američke Države pretrpjele potpuni poraz u nekom sukobu, nazadovanje tako odlučujuće da se strateški gubitak nije mogao ni popraviti ni ignorisati, piše Robert Kagan u članku za The Atlantic.</p><p>Katastrofalni gubici pretrpljeni u Pearl Harboru, na Filipinima i širom zapadnog Pacifika u prvim mjesecima Drugog svjetskog rata na kraju su preokrenuti.</p><p>Porazi u Vijetnamu i Afganistanu bili su skupi, ali nisu nanijeli trajnu štetu ukupnom američkom položaju u svijetu, jer su bili daleko od glavnih poprišta globalnog nadmetanja. Početni neuspjeh u Iraku ublažen je promjenom strategije koja je na kraju ostavila Irak relativno stabilnim i bezopasnim po svoje susjede te zadržala američku dominaciju u regionu.</p><p>Poraz u trenutnom sukobu s Iranom bit će potpuno drugačijeg karaktera. Ne može se ni popraviti ni ignorisati. Neće biti povratka na status quo ante, niti konačnog američkog trijumfa koji će poništiti ili prevazići učinjenu štetu.</p><h2>Lančana reakcija</h2><p>Hormuški moreuz neće biti "otvoren" kao što je nekad bio. S kontrolom nad moreuzom, Iran se izdiže kao ključni igrač u regionu i jedan od ključnih igrača u svijetu. Uloge Kine i Rusije, kao iranskih saveznika, bit će ojačane; uloga Sjedinjenih Američkih Država značajno umanjena. Daleko od pokazivanja američke moći, kako su pristalice rata više puta tvrdile, sukob je otkrio nepouzdanu Ameriku, nesposobnu da završi ono što je započela. To će pokrenuti lančanu reakciju širom svijeta dok se prijatelji i neprijatelji budu prilagođavali američkom neuspjehu.</p><p>Predsjednik Tramp voli govoriti o tome ko ima "karte u rukama", ali nije jasno ima li on više ijednu dobru za odigrati. Sjedinjene Američke Države i Izrael su s razornom efikasnošću bombardovali Iran 37 dana, ubivši veći dio rukovodstva zemlje i uništivši glavninu njene vojske, a ipak nisu uspjeli srušiti režim niti izvući čak ni najmanji ustupak od njega.</p><p>Sada se Trampova administracija nada da će blokada iranskih luka postići ono što masovna sila nije uspjela. To je, naravno, moguće, ali režim koji nije bačen na koljena tokom pet sedmica nemilosrdnog vojnog napada teško će popustiti samo kao odgovor na ekonomski pritisak. Niti se plaši bijesa vlastitog naroda. Kao što je stručnjakinja za Iran Suzanne Maloney nedavno primijetila: "Režim koji je u januaru ubijao vlastite građane da bi ušutkao proteste potpuno je spreman da im sada nametne ekonomske poteškoće".</p><p>Neke pristalice rata stoga pozivaju na nastavak vojnih udara, ali ne mogu objasniti kako će još jedna runda bombardovanja postići ono što 37 dana bombardovanja nije.</p><p>Više vojne akcije će neizbježno dovesti do toga da Iran uzvrati susjednim zaljevskim državama; zagovornici rata ni na to nemaju odgovor. Tramp nije zaustavio napade na Iran jer mu je bilo dosadno, već zato što je Iran gađao vitalna naftna i plinska postrojenja u regiji.</p><h2>Moratorij na napade</h2><p>Prekretnica je došla 18. marta, kada je Izrael bombardovao iransko plinsko polje Južni Pars, a Iran uzvratio napadom na katarski industrijski grad Ras Laffan, najveće svjetsko postrojenje za izvoz prirodnog plina, nanijevši štetu proizvodnim kapacitetima za čiji će popravak trebati godine.</p><p>Tramp je odgovorio proglašenjem moratorija na daljnje napade na iranska energetska postrojenja, a zatim i prekidom vatre, uprkos tome što Iran nije napravio niti jedan jedini ustupak.</p><p>Kalkulacija rizika koja je natjerala Trampa da odustane prije mjesec dana još uvijek stoji. Čak i kad bi Tramp ostvario svoju prijetnju da kroz dodatna bombardovanja uništi iransku "civilizaciju", Iran bi ipak mogao lansirati mnoge projektile i dronove prije nego što njegov režim padne, pod pretpostavkom da bi uopće pao.</p><p>Samo nekoliko uspješnih udara moglo bi obogaljiti naftnu i plinsku infrastrukturu regije godinama, ako ne i decenijama, bacajući svijet i Sjedinjene Američke Države u dugotrajnu ekonomsku krizu. Čak i da je Tramp želio bombardovati Iran u sklopu izlazne strategije, pokušavajući izgledati opasno kako bi prikrio svoje povlačenje, ne bi to mogao učiniti bez rizika od ove katastrofe.</p><p>Ako ovo nije šah-mat, onda je vrlo blizu. Prema izvještajima, Tramp je posljednjih dana zatražio od američke obavještajne zajednice da procijeni posljedice jednostavnog proglašavanja pobjede i povlačenja.</p><p>Ne možete ga kriviti. Nadati se kolapsu režima nije neka strategija, pogotovo kada je režim već preživio višekratna vojna i ekonomska razaranja. Može pasti sutra, za šest mjeseci ili nikada. Tramp nema toliko vremena za čekanje, dok cijena nafte raste prema 150 pa čak i 200 dolara po barelu, inflacija raste, a nestašica hrane i drugih dobara širom svijeta uzima maha. Njemu treba brže rješenje.</p><h2>Kontrola nad moreuzom</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Međutim, svako rješenje osim efektivne američke predaje nosi ogromne rizike koje Tramp do sada nije bio spreman preuzeti. Oni koji olako pozivaju Trampa da "završi posao" rijetko priznaju troškove. Ukoliko SAD nije spreman ući u kopneni i pomorski rat punih razmjera kako bi srušile trenutni iranski režim, a zatim okupirale Iran dok se ne uspostavi nova vlada; ukoliko nisu spremne riskirati gubitak ratnih brodova koji prate tankere kroz sporni moreuz; ukoliko nisu spremne prihvatiti razarajuću dugoročnu štetu po proizvodne kapacitete regije koja bi vjerovatno proizašla iz iranske odmazde, odlazak bi se sada mogao činiti kao najmanje loša opcija. Sa političke strane, Tramp bi s pravom mogao smatrati da ima veće šanse da politički preživi poraz nego da preživi mnogo veći, duži i skuplji rat koji bi i dalje mogao završiti neuspjehom.</span></p><p>Poraz Sjedinjenih Američkih Država je, prema tome, ne samo moguć nego i vjerovatan. Evo kako taj poraz izgleda:</p><p>Iran zadržava kontrolu nad Hormuškim moreuzom. Uobičajena pretpostavka da će se moreuz na ovaj ili onaj način ponovo otvoriti kada kriza završi, potpuno je neutemeljena. Iran nema interes da se vrati na status quo ante. Ljudi govore o podjeli između tvrdolinijaša i umjerenjaka u Teheranu, ali i umjerenjaci moraju shvatiti da Iran sebi ne može priuštiti da ispusti moreuz, bez obzira na to koliko bi dobar dogovor mislio da može dobiti.</p><p>Kao prvo, koliko je uopće pouzdan bilo kakav dogovor s Trampom? Gotovo da se hvalio ponavljanjem japanskog iznenadnog napada na Pearl Harbor odobrivši ubistvo iranskog rukovodstva usred pregovora. Iranci ne mogu biti sigurni da Tramp neće odlučiti ponovo napasti samo nekoliko mjeseci nakon postizanja dogovora. Također znaju da bi i Izraelci mogli ponovo napasti, jer se nikada ne ustručavaju djelovati onda kada smatraju da su im interesi ugroženi.</p><p>A interesi Izraela će biti ugroženi. Kao što su primijetili mnogi stručnjaci za Iran, režim u Teheranu bi iz ove krize mogao izaći mnogo snažniji nego što je bio prije rata, zadržavši ne samo svoj potencijalni nuklearni kapacitet, već i preuzevši kontrolu nad još efikasnijim oružjem: mogućnošću da globalno energetsko tržište drži kao taoca.</p><p>Kada Iranci govore o "ponovnom otvaranju" moreuza, oni i dalje pod tim podrazumijevaju zadržavanje moreuza pod svojom kontrolom. Iran neće moći samo tražiti naplatu za prolaz, već će moći i ograničiti tranzit samo na one nacije s kojima ima dobre odnose. Ako se neka zemlja bude ponašala onako kako se iranskim vladarima ne sviđa, oni će je moći kazniti samo usporavanjem, ili čak prijetnjom usporavanja toka njenih teretnih brodova na ulazu i izlazu iz moreuza.</p><h2>Promjena u moći</h2><p>Moć zatvaranja ili kontrole toka brodova kroz moreuz je veća i direktnija od teorijske moći iranskog nuklearnog programa. Ova poluga omogućit će liderima u Teheranu da prisile države da ukinu sankcije i normalizuju odnose, ili će se u suprotnom suočiti s kaznama. Izrael će se naći izolovaniji nego ikad, dok Iran postaje bogatiji, ponovo se naoružava i čuva svoje opcije za razvijanje nuklearnog naoružanja u budućnosti. Može se čak desiti da Izrael više neće moći loviti iranske posredničke snage: u svijetu u kojem Iran ima uticaj na opskrbu energijom tolikog broja nacija, Izrael bi se mogao suočiti s ogromnim međunarodnim pritiskom da ne provocira Teheran u Libanu, Gazi ili bilo gdje drugo.</p><p>Novi status quo u moreuzu također će dovesti do značajne promjene u relativnoj moći i utjecaju, kako regionalno tako i globalno. U regionu će Sjedinjene Američke Države dokazati da su tek "tigar od papira", što će prisiliti zaljevske i druge arapske države da se prilagode Iranu. Kao što su stručnjaci za Iran Reuel Gerecht i Ray Takeyh nedavno napisali: "Ekonomije arapskih zaljevskih država izgrađene su pod kišobranom američke hegemonije. Oduzmite to, i slobodu plovidbe koja ide uz to, i zaljevske države će neizbježno otići da mole u Teheran".</p><p>Oni neće biti jedini. Sve nacije koje zavise od energije iz Zaljeva morat će s Iranom postići vlastite dogovore. Kakvog će izbora uopšte imati? Ako Sjedinjene Američke Države sa svojom moćnom Mornaricom ne mogu ili ne žele otvoriti moreuz, neće to moći učiniti ni bilo koja koalicija snaga s tek djelićem američkih kapaciteta.</p><p>Anglo-francuska inicijativa za nadzor moreuza nakon prekida vatre je pomalo smiješna. Francuski predsjednik Emmanuel Macron jasno je dao do znanja da će ova "koalicija" djelovati samo u mirnodopskim uslovima u moreuzu: pratit će brodove, ali samo ako im pratnja i ne treba. Ipak, uz iransku kontrolu, moreuz još dugo neće biti siguran. Kina vjerovatno ima određeni uticaj na Teheran, ali ni sama Kina ne može silom otvoriti moreuz.</p><p>Jedan od efekata ove transformacije mogla bi biti rastuća pomorska utrka velikih sila. U prošlosti je većina svjetskih nacija, uključujući i Kinu, računala na Sjedinjene Američke Države da i spriječe i riješe ovakve vanredne situacije. Sada su nacije u Evropi i Aziji, koje zavise od pristupa resursima Perzijskog zaljeva, bespomoćne pred gubitkom energetskih zaliha vitalnih za njihovu ekonomsku i političku stabilnost. Koliko dugo to mogu tolerisati prije nego počnu graditi vlastite flote, kao sredstvo za ostvarivanje uticaja u svijetu "svako za sebe" gdje su se red i predvidljivost urušili?</p><h2>Izdržljivost Amerike</h2><p>Američki poraz u Zaljevu imat će i šire globalne posljedice. Cijeli svijet može vidjeti da je samo nekoliko sedmica rata s drugorazrednom silom svelo američke zalihe oružja na opasno niske nivoe, bez ikakvog brzog rješenja na vidiku. Pitanja koja to otvara o američkoj spremnosti za još jedan veliki sukob mogla bi, ali i ne bi morala navesti Xi Jinpinga da pokrene napad na Tajvan, ili Vladimira Putina da pojača svoju agresiju na Evropu. Ali, u najmanju ruku, američki saveznici u istočnoj Aziji i Evropi sigurno će se zapitati o američkoj izdržljivosti u slučaju budućih sukoba.</p><p>Globalno prilagođavanje postameričkom svijetu se ubrzava. Nekada dominantna pozicija Amerike u Zaljevu samo je prva od brojnih žrtava.</p>

Neće biti povratka na status quo ante, niti konačnog američkog trijumfa koji će poništiti ili prevazići učinjenu štetu

The Atlantic analizirao rat s Iranom: Šah-mat za Amerikance

<p>Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) sve je bjesniji zbog načina na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata. Kako saznaje CNN od njegovih suradnika, američki predsjednik sada ozbiljnije nego ikada u posljednjih nekoliko sedmica razmatra opciju povratka velikim vojnim operacijama.</p><p>Trampu je potpuno prekipjelo jer je Hormuški moreuz i dalje zatvoren. Uz to, uvjeren je da podijeljenost unutar iranskog vodstva sprječava bilo kakve konkretne ustupke u nuklearnim pregovorima, tvrde izvori upoznati s raspravama u Bijeloj kući.</p><p>Posljednji odgovor koji je stigao iz Teherana, a koji je Tramp javno pokopao nazvavši ga "potpuno neprihvatljivim" i "glupim", nagnao je brojne američke dužnosnike da se zapitaju želi li Iran uopće ozbiljno pregovarati.</p><p>Unutar same administracije stvorili su se tabori koji nude potpuno oprečne putove za nastavak krize. Dio dužnosnika, među kojima su i oni iz Pentagona, zagovara agresivniji pristup kojim bi se Irance silom natjeralo za pregovarački stol.</p><p>To bi, prema njihovim planovima, uključivalo ciljane zračne udare s ciljem da se dodatno oslabi položaj Teherana. S druge strane, dio suradnika i dalje pritišće predsjednika da diplomatiji pruži poštenu priliku prije nego što naredi napad.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">NOW - Trump: &quot;I have the best plan ever... Iran cannot have a nuclear weapon.&quot; <a href="https://t.co/BclwFV9mtt">pic.twitter.com/BclwFV9mtt</a></p>&mdash; Disclose.tv (@disclosetv) <a href="https://twitter.com/disclosetv/status/2053863130665542020?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Mnogi u Trampovom bliskom krugu traže da pakistanski posrednici budu daleko izravniji u komunikaciji s Irancima. Dio Trampovih ljudi već dugo sumnja prenose li Pakistanci iranskom vrhu predsjednikovo ogorčenje onako oštro kako on to radi u javnosti. Dva izvora tvrde kako dio administracije vjeruje da Pakistan Amerikancima servira "uljepšanu" verziju iranskih stavova koja ne odražava stvarno stanje stvari na terenu.</p><p>- Regionalne sile i Pakistan uložili su golem trud kako bi Irancima dali do znanja da je Tramp na rubu živaca i da im je ovo zadnja prilika za bilo kakav diplomatski dogovor. Ipak, čini se da Teheran nikoga ne sluša niti ikoga shvaća ozbiljno - izjavio je u ponedjeljak jedan regionalni dužnosnik.</p><p>Taj izvor dodaje kako SAD i Iran imaju potpuno različite pragove tolerancije i rokove. Teheran pod ekonomskim pritiskom živi desetljećima i očito ne planira tek tako ustuknuti.</p><p>Tramp se jučer u Bijeloj kući ponovno sastao sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi pretresli sve opcije koje mu stoje na raspolaganju. Izvori bliski tim razgovorima kažu kako je malo vjerojatno da će se konačna odluka o daljnjim koracima donijeti prije danas popodne, kada bi predsjednik trebao poletjeti za Kinu. Svi pogledi sada su uprti u Bijelu kuću, dok svijet čeka hoće li Tramp izabrati diplomatiju ili će ponovno pokrenuti ratnu mašinu.</p><p>Trampova administracija nudi nagradu do 15 miliona dolara “za informacije koje bi dovele do razbijanja financijskih mehanizama” moćne iranske Islamske revolucionarne garde. Sjedinjene Države nastoje dodatno pojačati pritisak na Teheran, javlja CNN.</p><p>Nagrada se nudi preko Programa nagrada za pravdu američkog State Departmenta, u trenutku kada Trampova administracija pokušava stegnuti obruč oko iranske ekonomije i prisiliti Teheran na dogovor.</p>

Uvjeren je da podijeljenost unutar iranskog vodstva sprječava bilo kakve konkretne ustupke u nuklearnim pregovorima

Tramp sve bjesniji: Ozbiljnije nego ikada razmišlja o nastavku rata

<p>U velikom požaru koji je danas izbio nakon, kako se sumnja, eksplozije plina, oštećeno je desetak kuća, dok su tri osobe povrijeđene u Sao Paulu, najvećem gradu Brazila.</p><p>Incident je potvrdila lokalna vatrogasna služba, prenosi Reuters.</p><p>Snimci koje su objavili lokalni mediji prikazuju uništene krovove i gust dim iznad četvrti Žaguare, koja se nalazi oko 16 kilometara od centra Sao Paula.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="pt" dir="ltr">At least 10 homes struck by gas pipeline explosion in São Paulo, Brazil; multiple victims reported, Globo reports. <a href="https://t.co/s1Hh0lK1ps">pic.twitter.com/s1Hh0lK1ps</a></p>&mdash; Open Source Intel (@Osint613) <a href="https://twitter.com/Osint613/status/2053966970886721587?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Vatrogasna služba savezne države Sao Paulo saopštila je na društvenoj mreži X da je na mjesto događaja upućeno 12 vatrogasnih vozila. Prema prvim informacijama, požar je najvjerovatnije izazvala eksplozija ukapljenog naftnog plina (UNP).</p><p>Portparolka vatrogasne službe izjavila je za lokalne medije da su spašena dva muškarca i jedna žena koji su zadobili lakše povrede.</p><p>Potvrdila je i da u incidentu nije bilo poginulih.</p><p>"Pogođeno je više objekata. Nemamo tačan broj, ali procjenjujemo da je direktno oštećeno desetak kuća", rekla je ona.</p>

Stravičan napad: Izrael bombardovao Liban, šestero poginulo

UN upozorava: Svijetu prijeti glad zbog Hormuza

Tramp podržao Vensa i Rubija kao moguće kandidate 2028. godine: “To je tim iz snova”

Iran: Ako nas SAD opet napadne, obogaćivat ćemo uranij do razine za nuklearnu bombu

Gradonačelnica iz Kalifornije priznala da je bila agent Kine, prijeti joj 10 godina zatvora

Hezbolah izveo 20 operacija protiv izraelskih vojnika: Nanijeli im veliku štetu

Novi zakon u Izraelu: Posebni sudovi za Palestince, prijenosi suđenja uživo i smrtna kazna

Tramp traži da se saznaju izvori novinara koji su izvještavali o Iranu: Članke označio kao "Izdaja"

SAD i Danska intenzivno pregovaraju o Grenlandu

Tramp mora na pregled: Treniram minutu dnevno, maksimalno

Međunarodni dan medicinskih sestara

Aktivista iz Španije najavio da će tužiti Izrael: Bio u pritvoru deset dana

Axios: Američka invazija na Kubu mogla bi biti neizbježna, Tramp tvrdi da bi se odmah predali

The Atlantic analizirao rat s Iranom: Šah-mat za Amerikance

Tramp sve bjesniji: Ozbiljnije nego ikada razmišlja o nastavku rata

Eksplozija u Sao Paulu: Uništeno desetak kuća

Globus

Stravičan napad: Izrael bombardovao Liban, šestero poginulo

UN upozorava: Svijetu prijeti glad zbog Hormuza

Tramp podržao Vensa i Rubija kao moguće kandidate 2028. godine: “To je tim iz snova”

Iran: Ako nas SAD opet napadne, obogaćivat ćemo uranij do razine za nuklearnu bombu

Gradonačelnica iz Kalifornije priznala da je bila agent Kine, prijeti joj 10 godina zatvora

Hezbolah izveo 20 operacija protiv izraelskih vojnika: Nanijeli im veliku štetu

Novi zakon u Izraelu: Posebni sudovi za Palestince, prijenosi suđenja uživo i smrtna kazna

Tramp traži da se saznaju izvori novinara koji su izvještavali o Iranu: Članke označio kao "Izdaja"

SAD i Danska intenzivno pregovaraju o Grenlandu

Tramp mora na pregled: Treniram minutu dnevno, maksimalno

Međunarodni dan medicinskih sestara

Aktivista iz Španije najavio da će tužiti Izrael: Bio u pritvoru deset dana

Axios: Američka invazija na Kubu mogla bi biti neizbježna, Tramp tvrdi da bi se odmah predali

The Atlantic analizirao rat s Iranom: Šah-mat za Amerikance

Tramp sve bjesniji: Ozbiljnije nego ikada razmišlja o nastavku rata

Eksplozija u Sao Paulu: Uništeno desetak kuća