<p>Saif Abukešek, aktivist i član međunarodne flotile, izjavio je da će tužiti Izrael zbog kršenja zakona, nakon što ga je izraelska vojska otela u međunarodnim vodama i držala u pritvoru deset dana prije nego što je pušten na slobodu.</p><p>- Moji advokati proučavaju sve što se dogodilo jer je Izrael prekršio brojne zakone - izjavio je na konferenciji za medije u Barceloni.</p><p>Španski državljanin Abukešek i brazilski aktivist Tijago Avilja (Thiago Avila) u nedjelju su pušteni iz izraelskog pritvora i deportirani nakon što su bili uhapšeni pod sumnjom za terorizam.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DYN-LloMLD3/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DYN-LloMLD3/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DYN-LloMLD3/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Wear The Peace® (@wearthepeace)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Španski ministar vanjskih poslova José Luis Albares izjavio je da nema nikakvih dokaza za ono što Izrael stavlja na teret Abukešeku. Tvrdi da je ta bliskoistočna zemlja prekršila međunarodno pravo otmicom aktivista. Brazilska vlada bila je zatražila puštanje Avile.</p><p>Abukešek i Avilja bili su među 180 aktivista koje je presrela i zarobila izraelska mornarica u međunarodnim vodama ispred Grčke, kada su plovili s namjerom da otvore humanitarni koridor prema Pojasu Gaze, koji Izrael blokira s mora od 2007. godine.</p><p>Izrael je ostale aktiviste, koje je nazvao provokatorima, iskrcao u Grčkoj. Oni su se požalili na premlaćivanje i zlostavljanje. Na fotografijama koje je objavila flotila vide se povrijeđeni ljudi.</p><p>Glasnogovornik sindikata IAC, koji podržava flotilu, upozorio je na konferenciji za medije da će flotila nastaviti djelovati i da će se ovakve situacije ponavljati. Zatražio je stoga od Evropske unije da zauzme "čvrst stav" koji će spriječiti Izrael da ponovi ovakve epizode na evropskom teritoriju.</p><p>Preostali dio flotile, koji je prošlog mjeseca krenuo iz Barselone, Marseillea i Sicilije, i dalje namjerava doći do Pojasa Gaze. Flotila tvrdi da Izrael provodi nezakonitu blokadu Pojasa Gaze, izgladnjujući stanovništvo i ostavljajući ga bez lijekova.</p><p>- Izrael neće dopustiti kršenje legalne pomorske blokade Gaze - poručilo je ministarstvo vanjskih poslova Izraela.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="fr" dir="ltr">Lamine Yamal a mis le drapeau palestinien sur le bus du FC Barcelone 🚨 <a href="https://t.co/eUNqJfFEGD">pic.twitter.com/eUNqJfFEGD</a></p>&mdash; Actualité - Barça (@ActualiteBarca) <a href="https://twitter.com/ActualiteBarca/status/2053899901021434301?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Barselonina 18-godišnja nogometna zvijezda Lamine Jamal (Yamal) držao je palestinsku zastavu na otvorenom krovu autobusa kojim su nogometaši sinoć vozili ulicama grada slaveći naslov prvaka Španije.</p>

Abukešek i Avilja bili su među 180 aktivista koje je presrela i zarobila izraelska mornarica u međunarodnim vodama 

Aktivista iz Španije najavio da će tužiti Izrael: Bio u pritvoru deset dana

<p>Donald Tramp (Trump) sve jače steže obruč oko kubanske vlade, što izaziva ozbiljne strahove da bi njegove stalne prijetnje invazijom na ovaj karipski otok mogle postati stvarnost. Prema pisanju američkog portala Axiosa, napad SAD na Kubu bio bi najdramatičniji sukob Vašingtona i Havane još od raketne krize 1962. godine. Ujedno bi to bio i najodvažniji test Trampovog plana da proširi američki utjecaj na zapadnoj polulopti.</p><p>Situacija na terenu je krajnje napeta. Od februara su učestali američki nadzorni i izviđački letovi uz kubansku obalu, što potvrđuje i analiza podataka o letovima koju je CNN objavio ove sedmice. Prošlog četvrtka Vašington je Havani uveo dodatne sankcije, na što je kubanski ministar vanjskih poslova uzvratio optužbom da je riječ o "kolektivnom kažnjavanju s genocidnim namjerama".</p><h2>Humanitarna kriza</h2><p>Otok se bori i sa sve gorom humanitarnom krizom. Kubanski dužnosnici za takvo stanje krive američku "energetsku blokadu" koja dobavljačima nafte onemogućuje dopremanje energenata na otok. Dodatni udarac zadao je pad venecuelanskog čelnika Nicolasa Madura, čime je Kuba ostala bez ključnog strateškog partnera i izvora nafte.</p><p>Iako se o napadu naveliko nagađa, još uvijek nema neoborivih dokaza da je upravo Kuba iduća Trampova meta. Brazilski predsjednik Luiz Inasijo da Silva (Inácio Lula da Silva) izjavio je prošlog četvrtka novinarima kako mu je Tramp u četiri oka, tokom sastanka u Bijeloj kući, rekao da nema namjeru napasti otok.</p><p>Ipak, Tramp je u više navrata pokazao interes za vojnu operaciju na Kubi. Prošlog je petka dao naslutiti da bi se nosač aviona, koji se vraća iz Irana u SAD, mogao usidriti u blizini kubanske obale.&nbsp;</p><p>- Mogao bi se dovući i zaustaviti stotinjak metara od obale, a oni bi samo rekli: 'Hvala vam puno. Predajemo se' - izjavio je Tramp.</p><p>Državni sekretar Marko Rubio (Marco), inače sin kubanskih doseljenika, prošle sedmice je poručio da kubanski privredni sistem ne funkcionira i da ga je nemoguće popraviti.&nbsp;</p><p>- Razlog zašto ga ne mogu popraviti nije samo taj što su komunisti. To je već dovoljno loše. Oni su nesposobni komunisti. Jedino gore od komunista je nesposoban komunist - kazao je Rubio o tamošnjoj vladajućoj stranci. </p><h2>Zemlja koja propada</h2><p>Neimenovani dužnosnik Bijele kuće izjavio je za Axios u ponedjeljak da je Kuba "propala država kojom se godinama užasno upravlja" te da su njeni vladari pretrpjeli težak udarac gubitkom podrške iz Venecuele.&nbsp;</p><p>- Kao što je predsjednik rekao, Kuba je zemlja koja propada. Past će u kratkom periodu, a mi ćemo biti tamo da im pomognemo - dodao je dužnosnik.</p><p>Glasnogovornik State Departmenta kazao je za Axios kako kubanski režim i dalje pokazuje potpunu ravnodušnost prema patnji vlastitog naroda, odbija reforme i blokira dostavu ključne humanitarne pomoći.&nbsp;</p><p>- Predsjednik Tramp preferira diplomatsko rješenje, ali on i njegova administracija neće dopustiti da se otok pretvori u još ozbiljniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država - kazao je.</p><p>Sebastian Arcos, privremeni direktor Instituta za kubanske studije na Međunarodnom univerzitetu Florida, smatra da je intervencija bila izgledna ubrzo nakon što je Tramp u januaru proglasio Kubu neposrednom prijetnjom. No, tada je rat s Iranom preusmjerio vojne snage na Bliski istok.&nbsp;</p><p>- Sve je stavljeno na čekanje. Sada kada vidimo da je rat u Iranu u svojevrsnom zrakopraznom prostoru, vidim ponovno usmjeravanje pažnje na Kubu. To ne pokazuju samo nadzorni letovi, već i izjave predsjednika i Marka Rubija, kao i tek objavljene sankcije - objašnjava Arcos.</p><p>Arcos ne vjeruje da će Tramp poslati vojsku na sam teren, već smatra da bi mogao pokrenuti zračne udare, sličnu onoj u Iranu, koja bi trebala "šokirati režim, poljuljati vodstvo i možda stvoriti priliku za uspon nove vlasti". Posebno se iščekuje 20. maj, Dan neovisnosti Kube, kojim se obilježava kraj američke okupacije otoka. Arcos napominje da bi se tada moglo nešto dogoditi: "U Miamiju i na Kubi definitivno se osjećaju iščekivanje i tjeskoba."</p>

Dodatni udarac zadao je pad venecuelanskog čelnika Nicolasa Madura

Axios: Američka invazija na Kubu mogla bi biti neizbježna, Tramp tvrdi da bi se odmah predali

<p>Teško je sjetiti se vremena kada su Sjedinjene Američke Države pretrpjele potpuni poraz u nekom sukobu, nazadovanje tako odlučujuće da se strateški gubitak nije mogao ni popraviti ni ignorisati, piše Robert Kagan u članku za The Atlantic.</p><p>Katastrofalni gubici pretrpljeni u Pearl Harboru, na Filipinima i širom zapadnog Pacifika u prvim mjesecima Drugog svjetskog rata na kraju su preokrenuti.</p><p>Porazi u Vijetnamu i Afganistanu bili su skupi, ali nisu nanijeli trajnu štetu ukupnom američkom položaju u svijetu, jer su bili daleko od glavnih poprišta globalnog nadmetanja. Početni neuspjeh u Iraku ublažen je promjenom strategije koja je na kraju ostavila Irak relativno stabilnim i bezopasnim po svoje susjede te zadržala američku dominaciju u regionu.</p><p>Poraz u trenutnom sukobu s Iranom bit će potpuno drugačijeg karaktera. Ne može se ni popraviti ni ignorisati. Neće biti povratka na status quo ante, niti konačnog američkog trijumfa koji će poništiti ili prevazići učinjenu štetu.</p><h2>Lančana reakcija</h2><p>Hormuški moreuz neće biti "otvoren" kao što je nekad bio. S kontrolom nad moreuzom, Iran se izdiže kao ključni igrač u regionu i jedan od ključnih igrača u svijetu. Uloge Kine i Rusije, kao iranskih saveznika, bit će ojačane; uloga Sjedinjenih Američkih Država značajno umanjena. Daleko od pokazivanja američke moći, kako su pristalice rata više puta tvrdile, sukob je otkrio nepouzdanu Ameriku, nesposobnu da završi ono što je započela. To će pokrenuti lančanu reakciju širom svijeta dok se prijatelji i neprijatelji budu prilagođavali američkom neuspjehu.</p><p>Predsjednik Tramp voli govoriti o tome ko ima "karte u rukama", ali nije jasno ima li on više ijednu dobru za odigrati. Sjedinjene Američke Države i Izrael su s razornom efikasnošću bombardovali Iran 37 dana, ubivši veći dio rukovodstva zemlje i uništivši glavninu njene vojske, a ipak nisu uspjeli srušiti režim niti izvući čak ni najmanji ustupak od njega.</p><p>Sada se Trampova administracija nada da će blokada iranskih luka postići ono što masovna sila nije uspjela. To je, naravno, moguće, ali režim koji nije bačen na koljena tokom pet sedmica nemilosrdnog vojnog napada teško će popustiti samo kao odgovor na ekonomski pritisak. Niti se plaši bijesa vlastitog naroda. Kao što je stručnjakinja za Iran Suzanne Maloney nedavno primijetila: "Režim koji je u januaru ubijao vlastite građane da bi ušutkao proteste potpuno je spreman da im sada nametne ekonomske poteškoće".</p><p>Neke pristalice rata stoga pozivaju na nastavak vojnih udara, ali ne mogu objasniti kako će još jedna runda bombardovanja postići ono što 37 dana bombardovanja nije.</p><p>Više vojne akcije će neizbježno dovesti do toga da Iran uzvrati susjednim zaljevskim državama; zagovornici rata ni na to nemaju odgovor. Tramp nije zaustavio napade na Iran jer mu je bilo dosadno, već zato što je Iran gađao vitalna naftna i plinska postrojenja u regiji.</p><h2>Moratorij na napade</h2><p>Prekretnica je došla 18. marta, kada je Izrael bombardovao iransko plinsko polje Južni Pars, a Iran uzvratio napadom na katarski industrijski grad Ras Laffan, najveće svjetsko postrojenje za izvoz prirodnog plina, nanijevši štetu proizvodnim kapacitetima za čiji će popravak trebati godine.</p><p>Tramp je odgovorio proglašenjem moratorija na daljnje napade na iranska energetska postrojenja, a zatim i prekidom vatre, uprkos tome što Iran nije napravio niti jedan jedini ustupak.</p><p>Kalkulacija rizika koja je natjerala Trampa da odustane prije mjesec dana još uvijek stoji. Čak i kad bi Tramp ostvario svoju prijetnju da kroz dodatna bombardovanja uništi iransku "civilizaciju", Iran bi ipak mogao lansirati mnoge projektile i dronove prije nego što njegov režim padne, pod pretpostavkom da bi uopće pao.</p><p>Samo nekoliko uspješnih udara moglo bi obogaljiti naftnu i plinsku infrastrukturu regije godinama, ako ne i decenijama, bacajući svijet i Sjedinjene Američke Države u dugotrajnu ekonomsku krizu. Čak i da je Tramp želio bombardovati Iran u sklopu izlazne strategije, pokušavajući izgledati opasno kako bi prikrio svoje povlačenje, ne bi to mogao učiniti bez rizika od ove katastrofe.</p><p>Ako ovo nije šah-mat, onda je vrlo blizu. Prema izvještajima, Tramp je posljednjih dana zatražio od američke obavještajne zajednice da procijeni posljedice jednostavnog proglašavanja pobjede i povlačenja.</p><p>Ne možete ga kriviti. Nadati se kolapsu režima nije neka strategija, pogotovo kada je režim već preživio višekratna vojna i ekonomska razaranja. Može pasti sutra, za šest mjeseci ili nikada. Tramp nema toliko vremena za čekanje, dok cijena nafte raste prema 150 pa čak i 200 dolara po barelu, inflacija raste, a nestašica hrane i drugih dobara širom svijeta uzima maha. Njemu treba brže rješenje.</p><h2>Kontrola nad moreuzom</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Međutim, svako rješenje osim efektivne američke predaje nosi ogromne rizike koje Tramp do sada nije bio spreman preuzeti. Oni koji olako pozivaju Trampa da "završi posao" rijetko priznaju troškove. Ukoliko SAD nije spreman ući u kopneni i pomorski rat punih razmjera kako bi srušile trenutni iranski režim, a zatim okupirale Iran dok se ne uspostavi nova vlada; ukoliko nisu spremne riskirati gubitak ratnih brodova koji prate tankere kroz sporni moreuz; ukoliko nisu spremne prihvatiti razarajuću dugoročnu štetu po proizvodne kapacitete regije koja bi vjerovatno proizašla iz iranske odmazde, odlazak bi se sada mogao činiti kao najmanje loša opcija. Sa političke strane, Tramp bi s pravom mogao smatrati da ima veće šanse da politički preživi poraz nego da preživi mnogo veći, duži i skuplji rat koji bi i dalje mogao završiti neuspjehom.</span></p><p>Poraz Sjedinjenih Američkih Država je, prema tome, ne samo moguć nego i vjerovatan. Evo kako taj poraz izgleda:</p><p>Iran zadržava kontrolu nad Hormuškim moreuzom. Uobičajena pretpostavka da će se moreuz na ovaj ili onaj način ponovo otvoriti kada kriza završi, potpuno je neutemeljena. Iran nema interes da se vrati na status quo ante. Ljudi govore o podjeli između tvrdolinijaša i umjerenjaka u Teheranu, ali i umjerenjaci moraju shvatiti da Iran sebi ne može priuštiti da ispusti moreuz, bez obzira na to koliko bi dobar dogovor mislio da može dobiti.</p><p>Kao prvo, koliko je uopće pouzdan bilo kakav dogovor s Trampom? Gotovo da se hvalio ponavljanjem japanskog iznenadnog napada na Pearl Harbor odobrivši ubistvo iranskog rukovodstva usred pregovora. Iranci ne mogu biti sigurni da Tramp neće odlučiti ponovo napasti samo nekoliko mjeseci nakon postizanja dogovora. Također znaju da bi i Izraelci mogli ponovo napasti, jer se nikada ne ustručavaju djelovati onda kada smatraju da su im interesi ugroženi.</p><p>A interesi Izraela će biti ugroženi. Kao što su primijetili mnogi stručnjaci za Iran, režim u Teheranu bi iz ove krize mogao izaći mnogo snažniji nego što je bio prije rata, zadržavši ne samo svoj potencijalni nuklearni kapacitet, već i preuzevši kontrolu nad još efikasnijim oružjem: mogućnošću da globalno energetsko tržište drži kao taoca.</p><p>Kada Iranci govore o "ponovnom otvaranju" moreuza, oni i dalje pod tim podrazumijevaju zadržavanje moreuza pod svojom kontrolom. Iran neće moći samo tražiti naplatu za prolaz, već će moći i ograničiti tranzit samo na one nacije s kojima ima dobre odnose. Ako se neka zemlja bude ponašala onako kako se iranskim vladarima ne sviđa, oni će je moći kazniti samo usporavanjem, ili čak prijetnjom usporavanja toka njenih teretnih brodova na ulazu i izlazu iz moreuza.</p><h2>Promjena u moći</h2><p>Moć zatvaranja ili kontrole toka brodova kroz moreuz je veća i direktnija od teorijske moći iranskog nuklearnog programa. Ova poluga omogućit će liderima u Teheranu da prisile države da ukinu sankcije i normalizuju odnose, ili će se u suprotnom suočiti s kaznama. Izrael će se naći izolovaniji nego ikad, dok Iran postaje bogatiji, ponovo se naoružava i čuva svoje opcije za razvijanje nuklearnog naoružanja u budućnosti. Može se čak desiti da Izrael više neće moći loviti iranske posredničke snage: u svijetu u kojem Iran ima uticaj na opskrbu energijom tolikog broja nacija, Izrael bi se mogao suočiti s ogromnim međunarodnim pritiskom da ne provocira Teheran u Libanu, Gazi ili bilo gdje drugo.</p><p>Novi status quo u moreuzu također će dovesti do značajne promjene u relativnoj moći i utjecaju, kako regionalno tako i globalno. U regionu će Sjedinjene Američke Države dokazati da su tek "tigar od papira", što će prisiliti zaljevske i druge arapske države da se prilagode Iranu. Kao što su stručnjaci za Iran Reuel Gerecht i Ray Takeyh nedavno napisali: "Ekonomije arapskih zaljevskih država izgrađene su pod kišobranom američke hegemonije. Oduzmite to, i slobodu plovidbe koja ide uz to, i zaljevske države će neizbježno otići da mole u Teheran".</p><p>Oni neće biti jedini. Sve nacije koje zavise od energije iz Zaljeva morat će s Iranom postići vlastite dogovore. Kakvog će izbora uopšte imati? Ako Sjedinjene Američke Države sa svojom moćnom Mornaricom ne mogu ili ne žele otvoriti moreuz, neće to moći učiniti ni bilo koja koalicija snaga s tek djelićem američkih kapaciteta.</p><p>Anglo-francuska inicijativa za nadzor moreuza nakon prekida vatre je pomalo smiješna. Francuski predsjednik Emmanuel Macron jasno je dao do znanja da će ova "koalicija" djelovati samo u mirnodopskim uslovima u moreuzu: pratit će brodove, ali samo ako im pratnja i ne treba. Ipak, uz iransku kontrolu, moreuz još dugo neće biti siguran. Kina vjerovatno ima određeni uticaj na Teheran, ali ni sama Kina ne može silom otvoriti moreuz.</p><p>Jedan od efekata ove transformacije mogla bi biti rastuća pomorska utrka velikih sila. U prošlosti je većina svjetskih nacija, uključujući i Kinu, računala na Sjedinjene Američke Države da i spriječe i riješe ovakve vanredne situacije. Sada su nacije u Evropi i Aziji, koje zavise od pristupa resursima Perzijskog zaljeva, bespomoćne pred gubitkom energetskih zaliha vitalnih za njihovu ekonomsku i političku stabilnost. Koliko dugo to mogu tolerisati prije nego počnu graditi vlastite flote, kao sredstvo za ostvarivanje uticaja u svijetu "svako za sebe" gdje su se red i predvidljivost urušili?</p><h2>Izdržljivost Amerike</h2><p>Američki poraz u Zaljevu imat će i šire globalne posljedice. Cijeli svijet može vidjeti da je samo nekoliko sedmica rata s drugorazrednom silom svelo američke zalihe oružja na opasno niske nivoe, bez ikakvog brzog rješenja na vidiku. Pitanja koja to otvara o američkoj spremnosti za još jedan veliki sukob mogla bi, ali i ne bi morala navesti Xi Jinpinga da pokrene napad na Tajvan, ili Vladimira Putina da pojača svoju agresiju na Evropu. Ali, u najmanju ruku, američki saveznici u istočnoj Aziji i Evropi sigurno će se zapitati o američkoj izdržljivosti u slučaju budućih sukoba.</p><p>Globalno prilagođavanje postameričkom svijetu se ubrzava. Nekada dominantna pozicija Amerike u Zaljevu samo je prva od brojnih žrtava.</p>

Neće biti povratka na status quo ante, niti konačnog američkog trijumfa koji će poništiti ili prevazići učinjenu štetu

The Atlantic analizirao rat s Iranom: Šah-mat za Amerikance

<p>Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) sve je bjesniji zbog načina na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata. Kako saznaje CNN od njegovih suradnika, američki predsjednik sada ozbiljnije nego ikada u posljednjih nekoliko sedmica razmatra opciju povratka velikim vojnim operacijama.</p><p>Trampu je potpuno prekipjelo jer je Hormuški moreuz i dalje zatvoren. Uz to, uvjeren je da podijeljenost unutar iranskog vodstva sprječava bilo kakve konkretne ustupke u nuklearnim pregovorima, tvrde izvori upoznati s raspravama u Bijeloj kući.</p><p>Posljednji odgovor koji je stigao iz Teherana, a koji je Tramp javno pokopao nazvavši ga "potpuno neprihvatljivim" i "glupim", nagnao je brojne američke dužnosnike da se zapitaju želi li Iran uopće ozbiljno pregovarati.</p><p>Unutar same administracije stvorili su se tabori koji nude potpuno oprečne putove za nastavak krize. Dio dužnosnika, među kojima su i oni iz Pentagona, zagovara agresivniji pristup kojim bi se Irance silom natjeralo za pregovarački stol.</p><p>To bi, prema njihovim planovima, uključivalo ciljane zračne udare s ciljem da se dodatno oslabi položaj Teherana. S druge strane, dio suradnika i dalje pritišće predsjednika da diplomatiji pruži poštenu priliku prije nego što naredi napad.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">NOW - Trump: &quot;I have the best plan ever... Iran cannot have a nuclear weapon.&quot; <a href="https://t.co/BclwFV9mtt">pic.twitter.com/BclwFV9mtt</a></p>&mdash; Disclose.tv (@disclosetv) <a href="https://twitter.com/disclosetv/status/2053863130665542020?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Mnogi u Trampovom bliskom krugu traže da pakistanski posrednici budu daleko izravniji u komunikaciji s Irancima. Dio Trampovih ljudi već dugo sumnja prenose li Pakistanci iranskom vrhu predsjednikovo ogorčenje onako oštro kako on to radi u javnosti. Dva izvora tvrde kako dio administracije vjeruje da Pakistan Amerikancima servira "uljepšanu" verziju iranskih stavova koja ne odražava stvarno stanje stvari na terenu.</p><p>- Regionalne sile i Pakistan uložili su golem trud kako bi Irancima dali do znanja da je Tramp na rubu živaca i da im je ovo zadnja prilika za bilo kakav diplomatski dogovor. Ipak, čini se da Teheran nikoga ne sluša niti ikoga shvaća ozbiljno - izjavio je u ponedjeljak jedan regionalni dužnosnik.</p><p>Taj izvor dodaje kako SAD i Iran imaju potpuno različite pragove tolerancije i rokove. Teheran pod ekonomskim pritiskom živi desetljećima i očito ne planira tek tako ustuknuti.</p><p>Tramp se jučer u Bijeloj kući ponovno sastao sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi pretresli sve opcije koje mu stoje na raspolaganju. Izvori bliski tim razgovorima kažu kako je malo vjerojatno da će se konačna odluka o daljnjim koracima donijeti prije danas popodne, kada bi predsjednik trebao poletjeti za Kinu. Svi pogledi sada su uprti u Bijelu kuću, dok svijet čeka hoće li Tramp izabrati diplomatiju ili će ponovno pokrenuti ratnu mašinu.</p><p>Trampova administracija nudi nagradu do 15 miliona dolara “za informacije koje bi dovele do razbijanja financijskih mehanizama” moćne iranske Islamske revolucionarne garde. Sjedinjene Države nastoje dodatno pojačati pritisak na Teheran, javlja CNN.</p><p>Nagrada se nudi preko Programa nagrada za pravdu američkog State Departmenta, u trenutku kada Trampova administracija pokušava stegnuti obruč oko iranske ekonomije i prisiliti Teheran na dogovor.</p>

Uvjeren je da podijeljenost unutar iranskog vodstva sprječava bilo kakve konkretne ustupke u nuklearnim pregovorima

Tramp sve bjesniji: Ozbiljnije nego ikada razmišlja o nastavku rata

<p>U velikom požaru koji je danas izbio nakon, kako se sumnja, eksplozije plina, oštećeno je desetak kuća, dok su tri osobe povrijeđene u Sao Paulu, najvećem gradu Brazila.</p><p>Incident je potvrdila lokalna vatrogasna služba, prenosi Reuters.</p><p>Snimci koje su objavili lokalni mediji prikazuju uništene krovove i gust dim iznad četvrti Žaguare, koja se nalazi oko 16 kilometara od centra Sao Paula.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="pt" dir="ltr">At least 10 homes struck by gas pipeline explosion in São Paulo, Brazil; multiple victims reported, Globo reports. <a href="https://t.co/s1Hh0lK1ps">pic.twitter.com/s1Hh0lK1ps</a></p>&mdash; Open Source Intel (@Osint613) <a href="https://twitter.com/Osint613/status/2053966970886721587?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Vatrogasna služba savezne države Sao Paulo saopštila je na društvenoj mreži X da je na mjesto događaja upućeno 12 vatrogasnih vozila. Prema prvim informacijama, požar je najvjerovatnije izazvala eksplozija ukapljenog naftnog plina (UNP).</p><p>Portparolka vatrogasne službe izjavila je za lokalne medije da su spašena dva muškarca i jedna žena koji su zadobili lakše povrede.</p><p>Potvrdila je i da u incidentu nije bilo poginulih.</p><p>"Pogođeno je više objekata. Nemamo tačan broj, ali procjenjujemo da je direktno oštećeno desetak kuća", rekla je ona.</p>

Snimci koje su objavili lokalni mediji prikazuju uništene krovove i gust dim iznad četvrti Žaguare, koja se nalazi oko 16 kilometara od centra Sao Pau

Eksplozija u Sao Paulu: Uništeno desetak kuća

<p>Trodnevni prekid vatre između Rusije i Ukrajine, koji je predložio američki predsjednik Donald Trump, istekao je u ponedjeljak u 23:00 sata po srednjoevropskom vremenu.</p><p>Tramp je u petak izjavio da su Moskva i Kijev postigli dogovor o primirju za period od 9. do 11. maja, uz razmjenu zarobljenika po principu 1.000 za 1.000, ocijenivši taj potez kao mogući korak ka okončanju rata.</p><p>- Nadamo se da je ovo početak kraja veoma dugog, smrtonosnog i teškog rata - rekao je Tramp, dodajući da se pregovori o okončanju ovog velikog sukoba, najvećeg od Drugog svjetskog rata, nastavljaju.</p><h2>Sastanak u Majamiju</h2><p>Njegove izjave uslijedile su nakon sastanka američkog specijalnog izaslanika Stiva&nbsp; Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera s glavnim ukrajinskim pregovaračem Rustemom Umerovom u Majamiju, gdje su razgovarali o intenziviranju diplomatskih napora.</p><p>U subotu je predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio da je spreman sastati se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u trećoj zemlji, ali isključivo radi finalizacije mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat koji traje više od četiri godine.</p><h2>Format pregovora</h2><p>Zelenski je kasnije naveo da je Kijev s američkom stranom razgovarao o mogućim formatima pregovora s Putinom "na najvišem nivou", s ciljem okončanja rata.</p><p>Prije Trampovog prijedloga, Moskva je najavila jednostrani prekid vatre 8. i 9. maja povodom godišnjice sovjetske pobjede u Drugom svjetskom ratu, upozorivši Ukrajinu na <br>"masivan" raketni odgovor u slučaju ometanja obilježavanja Dana pobjede.</p><p>Kijev je potom saopćio da će poštovati primirje počevši od ponoći 6. maja.</p><p>Obje strane su se nakon toga međusobno optuživale za kršenje primirja.</p>

Moskva i Kijev su se dogovorili o primirju od 9. do 11. maja, uz razmjenu 1.000 za 1.000 zatvorenika

Završen trodnevni prekid vatre između Rusije i Ukrajine u kojem je posredovao Tramp

<p>Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) izveli su niz neprijavljenih vojnih udara na Iran, uključujući i razorni napad na naftnu rafineriju na ostrvu Lavan. Napadi su se dogodili početkom aprila, gotovo u isto vrijeme kada je američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) objavio postizanje primirja u regionu.</p><h2>Razorni udari na energetsku infrastrukturu</h2><p>Vazdušni napad na rafineriju kompanije Lavan Oil Refinery Company (LORC) izazvao je veliki požar koji je to postrojenje mjesecima izbacio iz funkcije. Iako se dugo sumnjalo da iza operacije stoje Ujedinjeni Arapski Emirati, zvanična potvrda je stigla tek sada kroz izvještaje koje je objavio Wall Street Journal, pozivajući se na dobro obaviještene izvore.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">According to the Wall Street Journal, Emirati warplanes hit Iran’s Lavan Island oil refinery on April 8 in a covert operation the UAE has never publicly acknowledged. <br><br>This is the strike. <br><br>It’s a breath of fresh air to see Gulf states standing up to their bully. <a href="https://t.co/9EhJPRysM0">pic.twitter.com/9EhJPRysM0</a></p>&mdash; Open Source Intel (@Osint613) <a href="https://twitter.com/Osint613/status/2053941002478465535?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Napad na ostrvo Lavan bio je dio šire, tajne vojne kampanje koju su Emirati vodili protiv Irana. Prema navodima izvora, udari su pažljivo planirani kako bi se nanijela maksimalna ekonomska šteta iranskom energetskom sektoru, uz nastojanje da Abu Dabi ne preuzme direktnu odgovornost.</p><h2>Žestoka iranska odmazda projektilima</h2><p>Iran je ubrzo odgovorio serijom uzvratnih udara koristeći balističke projektile i dronove samoubice. Na meti su se našli strateški ciljevi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu. Kao direktan odgovor na uništenje rafinerije na ostrvu Lavan, iranske snage su pogodile i jednu rafineriju nafte u Emiratima.</p><p>Ova eskalacija, koja je do sada bila skrivena od javnosti, pokazuje koliko je sigurnosna situacija na Bliskom istoku krhka. Dok su svjetski lideri, uključujući Trampa, govorili o deeskalaciji i primirju, na terenu se istovremeno vodio intenzivan rat iscrpljivanja. Novi detalji o operacijama otkrivaju složenost odnosa regionalnih sila i njihovu spremnost na direktne vojne sukobe.</p>

Iako se dugo sumnjalo da iza operacije stoje UAE, zvanična potvrda je stigla tek sada kroz izvještaje koje je objavio Wall Street Journal

UAE tajno bombardovali Iran i spalili rafineriju, uslijedila žestoka odmazda projektilima i dronovima

<p>Premijer Velike Britanije Kir Starmer (Keir Starmer) suočava se s ozbiljnom političkom krizom nakon što su četiri parlamentarna pomoćnika podnijela ostavke, dok dio njegovih stranačkih kolega iz Laburističke stranke traži da se povuče s funkcije.</p><p>Kako piše BBC, četiri osobe koje obavljaju dužnosti "parlamentarnih pomoćnika" napustile su svoje pozicije.</p><p>Riječ je o članovima britanskog parlamenta koji rade u posebnim uredima pri vladi, koju vodi Starmer kao premijer.</p><p>Ostavke su podnijeli Džou Moris (Joe Morris), Tom Rutland, Melani Vord (Melanie Ward) i Naushaba Kan (Naushabah Khan). Svi su članovi Laburističke stranke.</p><p>Međutim, problemi za Starmera tu ne prestaju, jer je čak 64 poslanika iz njegove stranke javno zatražilo njegovu ostavku.</p><p>Pozivi na njegov odlazak uslijedili su nakon što su Laburisti doživjeli težak poraz na nedavnim izborima i izgubili veliki broj mjesta u lokalnim vijećima. Većinu tih pozicija preuzeli su radikalno desna stranka Reform UK, ali i ljevičarska stranka Zelenih.</p><p>Starmer je izabran za premijera Velike Britanije 2024. godine kao lider Laburista, koji su tada ostvarili ubjedljivu većinu u parlamentu.</p><p>Ipak, od dolaska na vlast prate ga brojni problemi, koji su kulminirali lošim rezultatom na lokalnim izborima održanim prije nekoliko dana.</p>

Pozivi na njegov odlazak uslijedili su nakon što su Laburisti doživjeli težak poraz na nedavnim izborima 

Pobuna protiv Starmera: Stranačke kolege traže ostavku premijera, saradnici ga ubrzano napuštaju

<p>Sjedinjene Američke Države deset su dana čekale odgovor Irana na svoj okvirni prijedlog za okončanje rata.</p><p>Kada su u nedjelju konačno stigli zahtjevi Teherana, postalo je jasno da Islamska Republika, uprkos pritisku predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) koji traži predaju režima, i dalje namjerava iz sukoba izaći sa vlastitim pobjedničkim ishodom.</p><p>Iako nijedna strana nije javno objavila precizne uslove, iranski državni mediji navode da je Teheran u svom odgovoru zatražio potpuni prekid rata, formalno priznanje suvereniteta nad Hormuškim moreuzom i potpuno ukidanje sankcija. Tramp je taj protuprijedlog brzo odbacio kao "potpuno neprihvatljiv" i nazvao ga "smećem", piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/05/11/middleeast/us-iran-war-perceptions-deadlock-intl-latam">CNN</a>.</p><p>Ostaje nejasno kojim se tačno elementima prijedloga Tramp usprotivio, s obzirom na visok stepen tajnosti koji prati pregovore. Iranski državni mediji, u skladu s nastojanjem vlasti da domaćoj javnosti prikažu uspjeh, dosljedno predstavljaju stav Teherana kao poziciju snage.</p><p>Otkako su Sjedinjene Države i Izrael prije više od deset sedmica pokrenuli napade na Iran, Islamska Republika vodi strategiju koja odlučno odbacuje bilo kakav znak kapitulacije. Umjesto toga, Teheran pokazuje spremnost da produži sukob ako bude potrebno, kako bi pojačao pritisak na Vašington i ishodio značajne ustupke koji bi finansijski ojačali režim i osigurali njegov dugoročni opstanak.</p><p>- Misle da ću se umoriti, da će mi dosaditi ili da ću biti pod pritiskom - rekao je Tramp novinarima danas u Bijeloj kući.&nbsp;</p><p>- Nema nikakvog pritiska. Ostvarit ćemo potpunu pobjedu - dodao je.</p><p>Tramp se također požalio da iranski lideri "stalno mijenjaju mišljenje" kada se čini da su dvije strane blizu dogovora, što, prema ocjenama, može odražavati očigledno odbijanje iranske strane da prihvati mjere koje bi zadovoljile njegove zahtjeve.</p><h2>Različiti prioriteti</h2><p>Zastoj u pregovorima proizlazi iz različitih prioriteta. Tramp, kako navodi jedan analitičar, traži "brz i lak" trijumf koji uključuje trenutne ustupke u iranskom nuklearnom programu, dok je Teheran odlučan da te zahtjeve odgodi i prvo osigura vlastite ustupke.</p><p>U jednom od svojih prijedloga Iran je ponudio postepen, fazni pristup pregovorima. Početne faze bile bi usmjerene na proglašenje kraja rata na svim frontovima, ukidanje sankcija i prekid američke pomorske blokade, dok bi se razgovori o nuklearnom programu odgodili za kasnije. Tramp, međutim, zahtijeva da Iran formalno obustavi svoj nuklearni program na određeni period — američki zvaničnici navodno žele najmanje 10 godina — i preda postojeće zalihe od procijenjenih 440 kilograma visoko obogaćenog uranija.</p><p>- Riječ je o sudaru percepcija - rekla je Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom institutu Chatham House.&nbsp;</p><p>- Nalazimo se u slijepoj ulici jer predsjednik Tramp ne razumije zašto te strane ne sklapaju dogovor kako bi se spasile. Neće mu dati ustupke na početku sporazuma jer mu ne vjeruju - dodala je Vakil, navodeći da su se Iranci "na njemu lično opekli".</p><p>Na svojoj sedmičnoj konferenciji za novinare, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei rekao je da je "neslaganje" s Vašingtonom "između strane koja isključivo traži svoja temeljna prava i strane koja ustrajava na kršenju prava druge strane". Dodao je da su iranski zahtjevi "razumni" i "odgovorni".</p><p>- Odgovor iranskog režima odražava način razmišljanja vodstva koje vjeruje da je preživjelo rat i pobijedilo, a ne da ga je izgubilo - napisao je na X-u Dani Citrinovič, viši istraživač na Institutu za studije nacionalne sigurnosti. "Kao rezultat toga, njegovi zahtjevi ostaju visoki, a spremnost na kompromis izuzetno ograničena."</p><p>Dok Tramp pokušava izvršiti pritisak na Iran, Teheran signalizira da želi sveobuhvatniji i trajniji sporazum, zahtijevajući čvrsta jamstva da SAD neće ponovo pokrenuti rat. Uoči Trampove posjete Kini ove sedmice, iranski zvaničnici su predložili da Peking bude garant svakog budućeg sporazuma. Prošle sedmice Teheran je poslao ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija (Abbas Araghchi) u Peking na razgovore s kineskim kolegom.</p><p>- S obzirom na ulogu koju Kina ima za Iran i druge zemlje u regionu Perzijskog zaliva, Peking može služiti kao garant bilo kakvog sporazuma - objavio je u nedjelju na X-u iranski ambasador u Pekingu Abdolreza Rahman Fazli.&nbsp;</p><p>- Svaki potencijalni sporazum mora biti praćen garancijama velikih sila i potvrđen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.</p><h2>Primirje "na aparatima"</h2><p>Tramp je dugo vodio kampanju protiv uvlačenja SAD-a u "beskonačne ratove", ali ga je Iran uveo u skupu i iscrpljujuću situaciju. Umjesto odlučne pobjede koju je tražio nakon ubistva vrhovnog vođe Islamske Republike i njegovih najviših zapovjednika, rat je sve više prerastao u pat poziciju. Uprkos prekidu vatre dogovorenom prije više od mjesec dana, u Hormuškom moreuzu izbilo je nekoliko pomorskih sukoba dok se obje strane bore za kontrolu nad tim ključnim plovnim putem. Saveznici Vašingtona u regionu također su izvijestili da je Iran, nakon sedmica zatišja, ponovo ispaljivao balističke projektile i dronove na njihove gradove.</p><p>Kako pregovori propadaju, Tramp je danas rekao da je i samo primirje ugroženo.</p><p>- Rekao bih da je primirje na aparatima - izjavio je novinarima u Bijeloj kući.</p><p>S druge strane, vojska Islamske Republike signalizirala je da je zadovoljna Trampovim stalnim nezadovoljstvom prijedlozima.</p><p>- Niko u Iranu ne pravi planove kako bi zadovoljio Trampa - objavio je u nedjelju na X-u iranski vojni glasnogovornik Ebrahim Zolfagari.</p><p>- Pregovarački tim mora razviti planove koji poštuju isključivo prava Irana i, naravno, bilo bi bolje da Tramp njima nije zadovoljan.</p>

Teheran pokazuje spremnost da produži sukob ako bude potrebno, kako bi pojačao pritisak na Vašington i ishodio značajne ustupke

Zašto su zapeli pregovori SAD i Irana?

<p>Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik (Milorad Dodik) reagovao je na izjave visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku Kaje Kalas (Kaja Kallas) o Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt), te je uputio niz uvreda na njen račun.</p><p>U objavi na društvenoj mreži X, Dodik je Kallas nazvao "glupom" osobom.</p><p>- EU se s Kajom Kalas može samo smanjivati, a nikako širiti. Ona je svojim neznanjem učinila da EU postane odbojna svakom pristojnom čovjeku. Da je išta pročitala, na primjer Aneks X, ne bi ispadala glupa i djelovala kao da ne zna je li pošla ili došla - rekao je Dodik.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="sr" dir="ltr">ЕУ се с Кајом Калас може само сузити, а никако проширити.<br>Она је својим незнањем смучила ЕУ сваком пристојном човјеку.<br>Да је било шта прочитала, на примјер Анекс X, не би испадала глупа и дjеловала да не зна да ли је пошла или је дошла.<br><br>Да је у ЕУ, чија је перјаница Калас,…</p>&mdash; Милорад Додик (@MiloradDodik) <a href="https://twitter.com/MiloradDodik/status/2053919344212447577?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Odluke Šmita je ponovo opisao kao nametnute.</p><p>- Da je u EU, čiji je simbol Kalas, ostalo 'D' od demokratije, ne bi vladavinom prava smatrali nametanje zakona od strane neizabranog stranca. Republika Srpska će rasti i bez Plana rasta, a EU će se smanjivati do beznačajnosti dok je Kallas i njoj slični - poručio je.</p><p>Kaja Kalas je na današnjoj konferenciji za medije govorila i o ostavci Kristijana Šmita, ističući da Evropska unija podržava imenovanje novog visokog predstavnika kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC).</p><p>- Naravno, pitanje je možda retoričko, ali da li funkcionisanje države može biti još složenije? Mislim da zapravo može. Međutim, razgovarali smo o tome kako podržavamo da novog visokog predstavnika imenuje Vijeće za implementaciju mira (PIC), koje će se održati u junu. To je format koji podržava Evropska unija - rekla je Kalas.</p>

EU se s Kajom Kalas može samo smanjivati, a nikako širiti, poručio je

Dodik izvrijeđao Kaju Kalas: "Da je bilo šta pročitala ne bi ispadala glupa"

<p>Američka mornarica rasporedila je podmornicu klase Ohio s balističkim projektilima, USS Alaska, kroz Gibraltarski moreuz u rijetkom javnom kretanju operativnog sredstva nuklearnog odvraćanja. Izvještaj od 10. maja 2026. godine navodi da se ovaj dolazak poklapa s eskalacijom sukoba s Iranom oko pomorskog pristupa i pregovora o obogaćivanju uranija. Vidljivi tranzit, pojačan osiguranjem Kraljevskih marinaca i strogim mjerama isključenja na Južnom molu (South Mole) u Gibraltaru, signalizira namjerno pokazivanje strateške odlučnosti dok Washington prelazi s diplomatskog pritiska na ojačani stav nuklearnog odvraćanja u koridoru Atlantik-Mediteran, piše <a href="https://www.armyrecognition.com/news/navy-news/2026/uss-alaska-gibraltar-trump-iran-nuclear-escalation">Armyrecognition.com</a>.</p><p>USS Alaska nosi do 20 projektila Trident II D5 i predstavlja kritičnu komponentu američke nuklearne trijade, obično dizajniranu za nevidljivost, a ne za javno posmatranje u pomorskim uskim grlima. Njeno pojavljivanje u Gibraltaru nosi značajno operativno značenje, naglašavajući zaokret prema vidljivom strateškom signaliziranju dok se Sjedinjene Države i saveznički partneri pripremaju za potencijalnu eskalaciju povezanu sa sigurnošću u Hormuškom tjesnacu i regionalnom pomorskom nestabilnošću. Ovo raspoređivanje podmornice klase Ohio služi kao kalibrirani odgovor na trenutni rizik od šireg sukoba s Iranom.</p><p>Dolazak USS Alaska u Gibraltar vjerovatno je poslužio kao vidljiv strateški znak upozorenja Iranu, jer se podmornice ovog tipa obično drže skrivene na moru i rijetko ostvaruju javne posjete lukama.</p><h2>Detalji o uočavanju i sigurnosne mjere</h2><p>Dana 10. maja 2026. godine, Peter Ferrary je uočio podmornicu klase Ohio, USS Alaska (SSBN-732), kako ulazi u Gibraltar pod pratnjom patrolnih čamaca Gibraltarske eskadrile, jedinica policije odbrane Gibraltara i odreda za zaštitu flote Kraljevskih marinaca. Ovo predstavlja jedno od rijetkih javno vidljivih raspoređivanja operativne američke strateške nuklearne podmornice u koridoru Atlantik-Mediteran. Podmornica je fotografisana prilikom ulaska u Gibraltarski tjesnac prije pristajanja u pomorske objekte South Mole pod zonom isključenja od 200 metara, koja je aktivirana odmah po dolasku. Prema izvoru Old Submariner, zaustavljanje u Gibraltaru označilo je tek treću javno zabilježenu posjetu američke podmornice klase Ohio Gibraltaru u otprilike 25 godina.</p><p>Transportni avioni RAF-a navodno su dopremili dodatno osoblje Kraljevskih marinaca u Gibraltar prije nego što je podmornica ušla u luku, što ukazuje na unaprijed dogovoreno raspoređivanje snaga za zaštitu povezano s rukovanjem strateškim nuklearnim sredstvima. Britanske vlasti odbile su otkriti misiju podmornice ili njenu dalju rutu, ali je plovilo brzo identifikovano kao USS Alaska, SSBN sposobna za nošenje raketa Trident, dodijeljena 20. podmorničkoj eskadrili u pomorskoj bazi Kings Bay u Georgiji. Raspoređivanje se direktno poklopilo s odlukom predsjednika Donalda Trampa da odbaci iranski prijedlog o prekidu vatre i nuklearni kontra-prijedlog o obogaćivanju uranija, ublažavanju sankcija i pomorskom pristupu kroz Hormuški moreuz. To je navelo analitičare, uključujući Marija Navfala, da interpretiraju ovaj potez kao strateško odvraćanje, a ne rutinsku tranzitnu aktivnost.</p><p>Gibraltar Chronicle i GBC News potvrdili su dolazak, navodeći da je USS Alaska u Gibraltar ušla uz pratnju lokalnih sigurnosnih brodova prije početka manevrisanja u luci uz pomoć dva tegljača, s obzirom na dužinu podmornice od 170,7 metara i deplasman od 18.750 tona u zaronjenom stanju. Kraljevski marinci postavili su sigurnosne položaje oko pristupnih puteva South Mole-u, dok su jedinice policije odbrane Gibraltara provodile pomorsku zonu isključenja oko veza. Takvi postupci su standardni za rukovanje nuklearnim podmornicama sa strateškim raketnim kapacitetom unutar geografski ograničenih luka izloženih gustom komercijalnom pomorskom saobraćaju i posmatranju civila.</p><h2>Tehničke karakteristike i operativna istorija</h2><p>Profil ovog raspoređivanja razlikovao se od standardnih posjeta jurišnih podmornica lukama jer se podmornice s balističkim projektilima obično usmjeravaju kroz luke s minimalnom javnom vidljivošću. Pojavljivanje USS Alaska predstavljalo je odstupanje od standardne diskrecije operacija SSBN-a, posebno tokom aktivnog sukoba s Iranom oko pomorske sigurnosti u Hormuškom tjesnacu.</p><p>Puštanje u rad: 25. januar 1986. godine (General Dynamics Electric Boat).</p><p>Modernizacija: Između 2006. i 2009. godine prošla je kroz 27-mjesečni remont u brodogradilištu Norfolk, uključujući zamjenu nuklearnog goriva, integraciju Trident II D5 raketa i nadogradnju za Mk-48 ADCAP torpeda.</p><p>Pogon: Nuklearni reaktor S8G, dvije parne turbine, brzina preko 20 čvorova.</p><p>Naoružanje: 20 balističkih raketa Trident II D5 i četiri torpedne cijevi od 533 mm.</p><p>Američka mornarica trenutno upravlja sa 14 SSBN-ova klase Ohio i četiri konvertovana SSGN-a (s krstarećim raketama). Snaga balističkih podmornica čini morsku komponentu američke nuklearne trijade, zajedno s interkontinentalnim balističkim raketama Minuteman III i strateškim bombarderima.</p><h2>Strateški kontekst i pregovori s Iranom</h2><p>Javno pojavljivanje USS Alaska nosi veće strateško značenje od raspoređivanja konvencionalnih pomorskih snaga jer ovi SSBN-ovi predstavljaju jedno od najotpornijih sredstava za nuklearnu odmazdu koje posjeduju Sjedinjene Države.</p><p>Dana 11. maja 2026. godine, predsjednik Donald Tramp odbacio je odgovor Irana na američki prijedlog o prekidu vatre i nuklearnom okviru, nakon što je Teheran poslao svoju kontraponudu preko pakistanskih posrednika. Iran je zahtijevao:</p><p>Garancije protiv novih napada.</p><p>Uklanjanje sankcija i odštetu za ratnu štetu.</p><p>Zadržavanje dijela kapaciteta za obogaćivanje uranija.</p><p>Teheran odbija demontažu postrojenja za obogaćivanje i protivi se uslovima dugoročne suspenzije koje predlaže Washington. Američki stav ostaje pri zahtjevima za ograničenje obogaćivanja, uklanjanje zaliha visoko obogaćenog uranija i uspostavljanje neometanog pomorskog tranzita kroz Hormuški tjesnac. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu istovremeno je insistirao na tome da se infrastruktura za obogaćivanje mora ukloniti prije nego što se sukob proglasi riješenim.</p><h2>Geopolitički značaj Gibraltara</h2><p>Gibraltar ostaje jedna od najznačajnijih NATO pomorskih tačaka jer kontroliše jedini direktan pristup između Atlantskog okeana i Sredozemnog mora. Godišnje kroz tjesnac prođe više od 100.000 brodova. Položaj Gibraltara omogućava podmornicama koje isplovljavaju iz Kings Baya da brzo pređu prema Istočnom Mediteranu, Levantu, Sjevernoj Africi i prilazima Sueckom kanalu.</p><p>Budući da je tranzit kroz Gibraltar odmah uočljiv, svako javno kretanje balističke podmornice tamo neizbježno dobija geopolitički značaj koji nadilazi logističke potrebe. Dok su SSBN-ovi dizajnirani za prikrivenost i preživljavanje, namjerno izlaganje USS Alaske ukazuje na širi trend moderne prakse odvraćanja, gdje se kontrolisano javno izlaganje nuklearnih sredstava koristi kao poruka u jeku aktivnih regionalnih kriza.</p>

Dolazak USS Alaska u Gibraltar vjerovatno je poslužio kao vidljiv strateški znak upozorenja Iranu

Nakon Trampovog "ne" Iranu, nuklearna zvijer izronila u Gibraltaru

<p>Američki predsjednik Donald Tramp planira ove sedmice posjetiti Kinu u pratnji grupe od 16 vodećih poslovnih lidera, uključujući istaknute predstavnike tehnološkog, finansijskog i industrijskog sektora, objavljeno je u ponedjeljak.</p><p>"New York Times" je izvijestio da je Bijela kuća objavila listu učesnika iz poslovnog svijeta uoči Trampovog polaska iz Vašingtona u utorak.</p><p>Američki predsjednik bi se tokom posjete Pekingu kasnije ove sedmice trebao sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom.</p><p>Među članovima delegacije nalaze se izvršni direktor Applea Tim Kuk i šef Tesle Ilon Mask, kao i rukovodioci velikih kompanija poput BlackRocka, Blackstonea, Boeinga, Cargilla, Citija, General Electric Aerospacea, Goldman Sachsa, Mete, Microna, MasterCarda, Illumina, Qualcomma i Visa-e.</p><p>Kompanija Cisco se prvobitno nalazila na listi, ali je kasnije saopćeno da njen izvršni direktor Chuck Robbins neće učestvovati u putovanju.</p><p>Prema ranijim navodima američkih zvaničnika, Tramp želi istražiti nove okvire ekonomske saradnje s Kinom, uključujući moguće investicione i trgovinske modele usmjerene na jačanje strukturirane saradnje između dvije ekonomije.</p><p>Posjeta dolazi u okviru šireg nastojanja Vašingtona da stabilizira ekonomske odnose s Pekingom, uz istovremeno zadržavanje konkurencije u strateškim sektorima.</p>

Američki predsjednik bi se tokom posjete Pekingu kasnije ove sedmice trebao sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom

Tramp putuje u Kinu sa 16 vodećih direktora kompanija, među njima Mask i Kuk

<p>Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je primirje s Iranom "na aparatima za održavanje života", oglasio se predsjednik iranskog parlamenta Mohamad-Bager Galibaf.</p><p>U kratkom odgovoru na poruke iz Bijele kuće, Galibaf je poručio da je Iran spreman na sve opcije.</p><p>- Naše oružane snage su spremne da pruže zasluženi odgovor na svaku agresiju; pogrešna strategija i pogrešne odluke uvijek će dovesti do pogrešnih rezultata – cijeli svijet je to već shvatio. Spremni smo na sve opcije; bit će iznenađeni - rekao je Galibaf.</p><p>Nešto ranije oglasio se i glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, koji je poručio da je odgovor Teherana na američki prijedlog o miru bio razuman i velikodušan.</p><p>Podsjetimo, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je novinarima u ponedjeljak da ima najbolji plan ikada za okončanje rata s Iranom, ponovo kritikujući iranski prijedlog kao neprihvatljiv.</p><p>On je istakao i da iranski politički "umjerenjaci" žele postizanje sporazuma.</p><p>- Imate umjerenjake i imate luđake. I mislim da su umjerenjaci više poštovani. Luđaci žele da se bore do kraja - rekao je Tramp.</p>

Naše oružane snage su spremne da pruže zasluženi odgovor na svaku agresiju, rekao je Galibaf

Iz Irana brzo odgovorili Trampu: "Bit ćete iznenađeni"

<p>Izraelski ministar nacionalne sigurnosti i lider krajnje desnice Itamar Ben Gvir oštro je kritikovao Evropsku uniju nakon odluke o uvođenju sankcija izraelskim doseljenicima optuženim za nasilje nad Palestincima.</p><p>U objavi na društvenoj mreži X nazvao je Evropsku uniju "antisemitskom", optuživši evropski blok da targetira Izraelce dok istovremeno zanemaruje napade na njih.</p><h2>Najavio nastavak širenja naselja</h2><p>Ben Gvir je poručio da će Izrael nastaviti s proširenjem naselja uprkos sankcijama.</p><p>"Projekt naseljavanja neće se dati zastrašiti. Nastavit ćemo graditi, saditi, braniti i naseljavati se širom cijele zemlje Izraela", naveo je.</p><p>Ministri vanjskih poslova Evropske unije u međuvremenu su zvanično usaglasili novu rundu sankcija protiv izraelskih doseljenika i organizacija optuženih za podršku ilegalnom naseljavanju okupirane Zapadne obale, prenosi Anadolu.</p><h2>Sankcije doseljenicima i organizacijama</h2><p>Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro (Jean-Noël Barrot) izjavio je da Evropska unija uvodi sankcije "glavnim izraelskim organizacijama odgovornima za podršku ekstremističkoj i nasilnoj kolonizaciji Zapadne obale, kao i njihovim vođama".</p><p>- Ovi najteži i najnepodnošljiviji postupci moraju odmah prestati - napisao je Baro na mreži X.</p><p>Dodao je da je Evropska unija usvojila i sankcije protiv "glavnih vođa Hamasa".</p><p>- Nadu koju je Francuska prošle godine oživjela u Njujorku, da dvije priznate i poštovane države žive jedna uz drugu u miru i sigurnosti, nećemo dopustiti nikome da potkopa - poručio je.</p><p>Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas (Kaja Kallas) također je potvrdila odluku.</p><p>- Ministri vanjskih poslova EU dali su zeleno svjetlo za sankcioniranje izraelskih doseljenika zbog nasilja nad Palestincima. Krajnje je vrijeme da prijeđemo s riječi na djela. Ekstremizam i nasilje imaju posljedice - napisala je Kalas na mreži X.</p><h2>Raste nasilje na Zapadnoj obali</h2><p>Odluka je donesena na sastanku Vijeća za vanjske poslove Evropske unije u Briselu.</p><p>Na okupiranoj Zapadnoj obali nasilje je dodatno eskaliralo od početka izraelskog rata u Gazi u oktobru 2023. godine. Palestinski zvaničnici navode da su od tada zabilježena ubistva, hapšenja, rušenja kuća i širenje naselja.</p><p>Prema palestinskim podacima, na Zapadnoj obali je od tada ubijeno najmanje 1.155 Palestinaca, oko 11.750 ih je ranjeno, dok je gotovo 22.000 uhapšeno.</p>

Projekt naseljavanja neće se dati zastrašiti. Nastavit ćemo graditi, saditi, braniti i naseljavati se širom cijele zemlje Izraela, rekao je

Izraelski ministar: "EU je antisemitska zbog sankcija izraelskim doseljenicima"

<p>Donald Tramp (Donald Trump) u ponedjeljak se sastaje sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi razmotrili naredne poteze u sukobu s Iranom, pri čemu je i dalje otvorena mogućnost nastavka vojne akcije.</p><p>Na sastanku se, pored ostalih visokih zvaničnika, očekuju potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance), specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff), državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio), ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth), načelnik Združenog štaba general Dan Kejn (Dan Caine) i direktor CIA-e Džon Retklif (John Ratcliffe), piše Axios pozivajući se na tri američka zvaničnika.</p><h2>Primirje pod pritiskom</h2><p>Ovaj sastanak dolazi nakon što je Tramp novinarima u Ovalnom uredu rekao da je prekid vatre "na aparatima" te optužio Teheran za kršenje dogovora o uklanjanju zaliha obogaćenog uranija. Tramp je također najnoviji iranski prijedlog za okončanje sukoba nazvao "neprihvatljivim" i "smećem".</p><p>S druge strane, Iran je u nedjelju odbio američki prijedlog, uz poruku da on "znači predaju Irana pred Trampovim pretjeranim zahtjevima".</p><h2>Vojna opcija sve izvjesnija</h2><p>Ipak, Tramp je u Ovalnom uredu poručio da i dalje smatra kako je diplomatsko rješenje "vrlo moguće", te je novinarima rekao da ima plan za okončanje rata. Međutim, dva američka zvaničnika navode za Axios da je Tramp sve skloniji određenom obliku vojne akcije kako bi se pojačao pritisak na režim i iznudili ustupci u vezi s nuklearnim programom.</p><p>- Nešto će ih pritisnuti - rekao je jedan američki zvaničnik.</p><p>- Mislim da svi vidimo kuda ovo ide - kazao je drugi.</p>

Ovaj sastanak dolazi nakon što je Tramp novinarima u Ovalnom uredu rekao da je prekid vatre "na aparatima"

Tramp s timom za nacionalnu sigurnost razmatra vojne opcije protiv Irana

<p>Motociklista, čiji identitet nije objavljen, teško je povrijeđen nakon saobraćajne nesreće u kojoj je njegov motocikl ostao da visi na semaforu na veoma prometnoj raskrsnici u blizini granice između gradova Sarija i Delta u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija.</p><p>Policija Delte saopćila je da su njihovi službenici pozvani nešto prije 15 sati po lokalnom vremenu zbog sudara motocikla i automobila.</p><p>Iz policije navode da je vozač motocikla zadobio teške povrede koje, na sreću, nisu opasne po život, dok vozač sedana nije povrijeđen, javlja <a href="https://www.cbc.ca/news/canada/british-columbia/motorcycle-dangling-from-traffic-light-after-crash-9.7194201">CBC</a>.</p><p>Fotografije i video snimci koji se šire internetom prikazuju motocikl kako visi iznad kolovoza sa stuba nadzemnog semafora nakon sudara.</p><p>Neobičan prizor privukao je veliku pažnju prisutnih, a mnogi su izvukli mobilne telefone dok su hitne službe pokušavale spustiti motocikl.</p><p>- Nikada nisam vidio ništa slično, kao u filmu - rekao je stanovnik Sarije Vilijam Čan, koji je naišao na nesreću dok je išao prema obližnjoj prodavnici krofni.</p><p>Čan je kazao da je, nakon što je primijetio oštećen automobil nasred raskrsnice, počeo tražiti drugo vozilo koje je učestvovalo u sudaru.</p><p>- Gledao sam dolje, a onda sam pogledao gore i motocikl je bio tamo - prilično ludo - rekao je on.</p>

Aktivista iz Španije najavio da će tužiti Izrael: Bio u pritvoru deset dana

Axios: Američka invazija na Kubu mogla bi biti neizbježna, Tramp tvrdi da bi se odmah predali

The Atlantic analizirao rat s Iranom: Šah-mat za Amerikance

Tramp sve bjesniji: Ozbiljnije nego ikada razmišlja o nastavku rata

Eksplozija u Sao Paulu: Uništeno desetak kuća

Završen trodnevni prekid vatre između Rusije i Ukrajine u kojem je posredovao Tramp

UAE tajno bombardovali Iran i spalili rafineriju, uslijedila žestoka odmazda projektilima i dronovima

Pobuna protiv Starmera: Stranačke kolege traže ostavku premijera, saradnici ga ubrzano napuštaju

Zašto su zapeli pregovori SAD i Irana?

Dodik izvrijeđao Kaju Kalas: "Da je bilo šta pročitala ne bi ispadala glupa"

Nakon Trampovog "ne" Iranu, nuklearna zvijer izronila u Gibraltaru

Tramp putuje u Kinu sa 16 vodećih direktora kompanija, među njima Mask i Kuk

Iz Irana brzo odgovorili Trampu: "Bit ćete iznenađeni"

Izraelski ministar: "EU je antisemitska zbog sankcija izraelskim doseljenicima"

Tramp s timom za nacionalnu sigurnost razmatra vojne opcije protiv Irana

Ovo nema ni u igricama: Motocikl nakon sudara završio na nevjerovatnom mjestu

Globus

Aktivista iz Španije najavio da će tužiti Izrael: Bio u pritvoru deset dana

Axios: Američka invazija na Kubu mogla bi biti neizbježna, Tramp tvrdi da bi se odmah predali

The Atlantic analizirao rat s Iranom: Šah-mat za Amerikance

Tramp sve bjesniji: Ozbiljnije nego ikada razmišlja o nastavku rata

Eksplozija u Sao Paulu: Uništeno desetak kuća

Završen trodnevni prekid vatre između Rusije i Ukrajine u kojem je posredovao Tramp

UAE tajno bombardovali Iran i spalili rafineriju, uslijedila žestoka odmazda projektilima i dronovima

Pobuna protiv Starmera: Stranačke kolege traže ostavku premijera, saradnici ga ubrzano napuštaju

Zašto su zapeli pregovori SAD i Irana?

Dodik izvrijeđao Kaju Kalas: "Da je bilo šta pročitala ne bi ispadala glupa"

Nakon Trampovog "ne" Iranu, nuklearna zvijer izronila u Gibraltaru

Tramp putuje u Kinu sa 16 vodećih direktora kompanija, među njima Mask i Kuk

Iz Irana brzo odgovorili Trampu: "Bit ćete iznenađeni"

Izraelski ministar: "EU je antisemitska zbog sankcija izraelskim doseljenicima"

Tramp s timom za nacionalnu sigurnost razmatra vojne opcije protiv Irana

Ovo nema ni u igricama: Motocikl nakon sudara završio na nevjerovatnom mjestu