Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) objavila je u četvrtak da su američke snage pokrenule novi val napada na Iran, petu noć zaredom, javlja Anadolu.

<blockquote class="twitter-tweet">At 2 p.m. ET today, U.S. forces began conducting a new wave of strikes against Iran for the sixth consecutive night to further degrade Iranian military capabilities.&mdash; U.S. Central Command (@CENTCOM) <a href="https://x.com/CENTCOM/status/2077827826535854208?ref_src=twsrc%5Etfw">July 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Danas u 14 sati po istočnom vremenu, američke snage su počele novi val napada na Iran, petu noć zaredom, kako bi dodatno degradirale iranske vojne sposobnosti - saopćila je.Glasnogovornica Bijele kuće Kerolajn Levit ranije je izjavila da je razlog nedavnih američkih napada "zato što je Iran prekršio memorandum o razumijevanju koji smo s njima potpisali".- Konkretno, u memorandumu o razumijevanju koji su potpisali, nisu smjeli pucati na komercijalne brodove koji se kreću kroz Hormuški moreuz, i nažalost, donijeli su tragičnu odluku da to učine - rekla je.

Napadi će dodatno degradirati iranske vojne sposobnosti, objavila je američka vojska

Centralna komanda: Američke snage pokrenule novi val napada na Iran


Američki državni sekretar Marko Rubio pokrenuo je inicijativu predvođenu Sjedinjenim Američkim Državama koja bi međunarodne napore u borbi protiv terorizma usmjerila na ono što je nazvao "terorizmom krajnje ljevice". On je zvaničnicima iz više od 60 zemalja poručio da se nasilje ljevičarskih grupa zanemaruje.U govoru kojim je otvorio konferenciju o političkom terorizmu u Vašingtonu, Rubio je kazao da je prijetnja islamskog militarizma "značajno smanjena" zahvaljujući koordiniranim međunarodnim naporima. Ipak, upozorio je na "neospornu stvarnost" da je rastuće ljevičarsko nasilje postalo "slijepa tačka".<h2>Nova arhitektura borbe protiv terorizma</h2>- Možemo i moramo identificirati i mapirati ovu prijetnju te iznova izgraditi arhitekturu borbe protiv terorizma kako bismo je porazili - rekao je Rubio, opisujući transnacionalnu prijetnju grupa koje ciljaju političare i infrastrukturu. Njihove motive okarakterizirao je kao mržnju prema Zapadu i njegovom uspjehu.Predsjednik Donald Tramp borbu protiv ljevičarskih grupa postavio je među prioritete svoje administracije. Tramp je obećao djelovati protiv grupa za koje tvrdi da podstiču nasilje, nakon ubistva konzervativnog aktiviste i njegovog saveznika Čarlija Kirka prošle godine.<h2>Radionice i međunarodna saradnja</h2>Administracija Donalda Trampa u maju je organizirala radionicu posvećenu prijetnji grupa krajnje ljevice, dok će druga biti održana u Njemačkoj uz saradnju Sjedinjenih Američkih Država.

Rubio sazvao međunarodni skup: SAD upozoravaju da krajnja ljevica postaje ozbiljna teroristička prijetnja

- Ili ćemo sarađivati preko naših granica ili će teroristi nastaviti iskorištavati pukotine između njih - rekao je Rubio. - Sjedinjene Države grade infrastrukturu, partnerstvo i strategiju kako bi porazile pošast terora krajnje ljevice - dodao je.<h2>Oznake terorističkih organizacija</h2>Od novembra, Vašington je četiri evropske grupe proglasio stranim terorističkim organizacijama i ponudio nagradu do 10 miliona dolara za informacije o njihovom finansiranju.Rubio je tom prilikom istakao da ljevičarske grupe sarađuju sa stranim državama koje su neprijateljski nastrojene prema SAD-u.

On je zvaničnicima iz više od 60 zemalja poručio da se nasilje ljevičarskih grupa zanemaruje

Rubio: SAD će borbu protiv terorizma usmjeriti prema ljevičarskim grupama

Jedanaest osoba je poginulo, a 19 je povrijeđeno nakon što je požar zahvatio državni dom za brigu o djeci u istočnom dijelu Alžira.Požar u ustanovi za brigu o djeci u mjestu Muhamedija, istočno od Alžira, usmrtio je 11 osoba, među kojima ima i djece, dok je još 19 ljudi povrijeđeno, saopćile su službe za vanredne situacije i lokalni mediji, prenosi Al Jazeera.Državna služba Civilne zaštite navela je da je vatra izbila oko 3.30 sati ujutro po lokalnom vremenu (2.30 sati po srednjoevropskom vremenu) u četvrtak, u objektu pod nazivom Institucija za pomoć djeci. Ova državna ustanova služi kao rezidencijalni centar za zbrinjavanje i smještaj, pružajući dom, medicinsku njegu i socijalnu podršku siročadi, napuštenim maloljetnicima i djeci s posebnim potrebama.Prema saopćenju Civilne zaštite, deset osoba je zbrinuto zbog opekotina različitog stepena, dok su dvije osobe imale ozbiljne probleme s disanjem usljed udisanja dima. Još sedam osoba dobilo je pomoć zbog teškog psihičkog šoka. Spasilačke ekipe evakuirale su petero štićenika s posebnim potrebama na sigurno mjesto.

<blockquote class="twitter-tweet">Eleven people were killed and 19 injured after a fire tore through an orphanage in Algiers. The blaze comes as Algeria battles hundreds of fires during an intense nationwide heatwave. <a href="https://t.co/69i6ACQsBw">pic.twitter.com/69i6ACQsBw</a>&mdash; Al Jazeera English (@AJEnglish) <a href="https://x.com/AJEnglish/status/2077806743204274421?ref_src=twsrc%5Etfw">July 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Videozapisi očevidaca objavljeni na internetu prikazuju desetine stanara ustanove okupljene na mjestu nesreće, dok su pratili akciju spašavanja. Zvanične fotografije Civilne zaštite prikazuju spasioce kako kroz gust dim pokušavaju lokalizirati požar u hodnicima zgrade i evakuirati štićenike.

<blockquote class="twitter-tweet">🚨🇩🇿 Tragedy in Algeria A deadly fire tore through a children&#39;s care home in Algiers, leaving 11 people dead and 19 injured. 🔥 Firefighters deployed 10 fire engines and 16 ambulances as they battled the flames and carried out rescue operations.<a href="https://x.com/hashtag/Algeria?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Algeria</a> <a href="https://x.com/hashtag/Fire?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Fire</a> <a href="https://x.com/hashtag/sstvi?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#sstvi</a> <a href="https://x.com/hashtag/FRAESP?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#FRAESP</a> <a href="https://t.co/nIVYs94Xo5">pic.twitter.com/nIVYs94Xo5</a>&mdash; GlobeUpdate (@Globupdate) <a href="https://x.com/Globupdate/status/2077714943898419457?ref_src=twsrc%5Etfw">July 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Predsjednik Alžira Abdelmadžid Tebun izrazio je saučešće u objavi na društvenim mrežama, navodeći da je primio vijest "o smrti djece i povređivanju drugih".Premijer Sifi Ghrieb posjetio je Univerzitetsku bolnicu Mustafa Paša u Alžiru kako bi provjerio stanje povrijeđenih i pratio njihovo liječenje, objavio je alžirski list Algerie Patriotique.Gašenje požara i operacije pretrage su završene, a sigurnosne i pravosudne vlasti pokrenule su istragu kako bi utvrdile uzrok izbijanja vatre, prenijeli su lokalni mediji.

Videozapisi očevidaca objavljeni na internetu prikazuju desetine stanara ustanove okupljene na mjestu nesreće, dok su pratili akciju spašavanja

Tragedija u sirotištu: U požaru najmanje 11 mrtvih, među žrtvama ima i djece!

Zemljotres jačine 5,9 stepeni po Richteru pogodio je područje u blizini grada Te Anau na Južnom otoku Novog Zelanda, zbog čega su vlasti privremeno izdale upozorenje na cunami.Prema podacima novozelandske Nacionalne agencije za upravljanje u hitnim situacijama (NEMA), epicentar je bio oko 40 kilometara sjeverno od Te Anaua, koji predstavlja ulaz u popularnu turističku regiju Fiordland.Potres se dogodio u 21:14 sati po lokalnom vremenu, a prvobitno je procijenjeno da je bio jačine 6,3 stepena. Zbog toga su vlasti pozvale stanovnike obalnih područja na oprez i evakuaciju.Nakon dodatne analize magnituda je korigovana na 5,9 stepeni, pa je upozorenje na tsunami najprije ublaženo, a potom i potpuno ukinuto.Za sada nema izvještaja o poginulima, povrijeđenima niti o većoj materijalnoj šteti, iako su stanovnici prijavili da su se zgrade osjetno tresle tokom potresa.

Zatreslo se u 21:14 sati po lokalnom vremenu, a prvobitno je procijenjeno da je bio jačine 6,3 stepena

Snažan zemljotres pogodio Novi Zeland: Zgrade se tresle, nakratko bilo izdato upozorenje na cunami

Iran je zatražio od jemenskog pokreta Huti da budu spremni zatvoriti važan pomorski prolaz prema Crvenom moru ukoliko Sjedinjene Američke Države napadnu iransku elektroenergetsku infrastrukturu.To su za Reuters kazala tri izvora upoznata sa situacijom. Takav potez predstavljao bi novu ozbiljnu prijetnju globalnom snabdijevanju energentima.Ideja o mogućem zatvaranju prolaza razmatrana je na najvišem nivou u Islamskoj Republici, a poruka je prenesena iranskim saveznicima među Hutima, navela su dva visoka iranska izvora i jedan regionalni izvor koji je govorio pod uslovom anonimnosti, piše Reuters.Prema njihovim riječima, Huti su nedavno obaviješteni o zahtjevu Teherana, o kojem do sada nije bilo javnih informacija.Izvori nisu precizirali na koji način je poruka prenesena niti da li je uslijedila nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u utorak zaprijetio napadima na iransku elektroenergetsku infrastrukturu.Iransko Ministarstvo vanjskih poslova i portparol Huta nisu odmah odgovorili na zahtjev Reutersa za komentar.<h2>Huti rasporedili dronove i rakete</h2>Izvor blizak Hutima rekao je da je grupa završila pripreme za napade na brodove raspoređivanjem raketa i bespilotnih letjelica u blizini moreuza Bab el Mandeb, ulaza u Crveno more poznatog i kao "Kapija suza".Prema njegovim riječima, oružje je postavljeno na planinskim položajima u Jemenu iznad Hodejde i Adenskog zaliva, a grupa čeka naređenje za početak operacije.Svaka prijetnja plovidbi kroz Crveno more i moreuz Bab el Mandeb mogla bi dodatno pogoršati globalnu energetsku krizu izazvanu zatvaranjem Hormuškog moreuza i pokazati koliko je opasna nova eskalacija sukoba.Budući da je Hormuški moreuz već zatvoren, eventualni napadi Huta na brodove ili luke u Crvenom moru istovremeno bi poremetili dva glavna bliskoistočna pravca za izvoz nafte. Time bi se otvorio novi front u energetskoj krizi i sukobu Irana i Sjedinjenih Američkih Država.Prema riječima izvora bliskog Hutima, pripadnici iranske Revolucionarne garde (IRGC), koji se već nalaze u Jemenu, donijet će odluku o tome kada bi mogao biti zatvoren moreuz Bab el Mandeb.<h2>Obnovljene tenzije sa Saudijskom Arabijom</h2>Kao znak dodatnog pogoršanja situacije u regiji, Huti su ispalili rakete prema Saudijskoj Arabiji nakon što su optužili kraljevinu da je u ponedjeljak bombardovala aerodrom pod njihovom kontrolom. Time je prekinuto četverogodišnje primirje između dvije strane.Glavni analitičar za Bliski istok u kompaniji Verisk Maplecroft, Torbjorn Solvedt, ocijenio je da je novo zaoštravanje između Huta i Saudijske Arabije došlo u veoma nepovoljnom trenutku."Ako se sukobi intenziviraju i prošire na izvoznu infrastrukturu i brodski saobraćaj u Crvenom moru, bit će ugrožen jedini veliki alternativni pravac za izvoz nafte iz regije", rekao je on.Dva regionalna izvora bliska Rijadu navela su da Saudijska Arabija veoma ozbiljno shvata prijetnje Irana i Huta te da je svjesna kako jemenska grupa sada blisko koordinira aktivnosti s Teheranom u vezi sa situacijom u Crvenom moru.<h2>Udarac na tržište</h2>Sukob je počeo 28. februara, kada su Izrael i Sjedinjene Američke Države napali Iran, nakon čega je Teheran zatvorio Hormuški moreuz, kojim je prije rata prolazilo oko petine svjetskih energetskih isporuka.Napetosti su dodatno porasle nakon što je propalo krhko junsko primirje između Teherana i Vašingtona, što je ponovo izazvalo strahovanja od potpunog rata i poremetilo energetske tokove kroz Hormuški moreuz.Značajan dio nafte iz zemalja Perzijskog zaliva od tada se preusmjerava prema Crvenom moru preko saudijskog naftovoda, kojim se sada transportira oko sedam posto svjetskih energetskih isporuka.<h2>"Zatvaranje moreuza ne bi bilo teško"</h2>Tokom rata u Gazi Huti su napadali trgovačke brodove, zbog čega su velike brodarske kompanije bile primorane preusmjeriti plovidbu oko Afrike. To je značajno produžilo i povećalo troškove transporta.Budući da Saudijska Arabija sada oko 70 posto svog izvoza energenata preusmjerava preko luke Janbu na Crvenom moru, svaki direktan napad na taj pravac predstavljao bi ozbiljan udarac za svjetsko tržište nafte.Jedan regionalni izvor rekao je da iransko vjersko rukovodstvo pokušava izvršiti pritisak na Sjedinjene Američke Države povećanjem potencijalne cijene sukoba za svjetsku ekonomiju, ugrožavajući sigurnost plovidbe kroz Crveno more i izvoz saudijske nafte tim pravcem. To je opisao kao dio "iranskog razmišljanja".- Zatvaranje moreuza ne bi bilo teško. Svako ko ima pušku može prekinuti plovidbu. Nisu vam potrebne sofisticirane rakete da biste zaustavili brodski saobraćaj - rekao je izvor.Iran smatra Hute dijelom svoje regionalne "Osovine otpora", saveza u kojem se nalaze i libanski Hezbolah te iračke šiitske oružane grupe koje su se već uključile u regionalni sukob između Teherana i Vašingtona.Međutim, Huti se još nisu zvanično uključili u rat.Sjedinjene Američke Države tvrde da Iran Hutima pruža oružje, finansijsku pomoć i obuku, uključujući podršku koja se prenosi preko Hezbolaha, dok Teheran odbacuje te optužbe.

Teheran je zatražio od jemenskih saveznika da budu spremni na akciju koja bi mogla dodatno ugroziti globalne tokove energenata

Iran pozvao Hute da naprave potez koji bi svijet gurnuo u neviđeni haos

Poljska je u četvrtak podigla borbene avione iznad Baltičkog mora nakon što su ruski vojni avioni izveli još jednu seriju letova u blizini zračnog prostora NATO-a, javlja Anadolu.Poljski piloti presreli su dva lovca Su-30 prije nego što su preusmjereni da prate ruski izviđački avion Il-20, rekli su zvaničnici u saopćenju.Operacija je počela nakon što su dva ruska višenamjenska borbena aviona Su-30 otkrivena kako lete iznad međunarodnih voda u Baltičkom moru. Dva lovca poljskog ratnog zrakoplovstva stacionirana na dužnosti brzog reagovanja (QRA) u 22. taktičkoj zračnoj bazi u Malborku podignuta su da ih presretnu.Ubrzo nakon završetka te misije, poljski avioni su preusmjereni da identifikuju i prate ruski avion za elektronsku obavještajnu i izviđačku službu Il-20 koji djeluje u regiji.Ruski avion nije narušio poljski zračni prostor, ali je operacija bila dio rutinske misije zračnog nadzora NATO-a usmjerene na praćenje ruskih vojnih aktivnosti u blizini granica saveza.Incident se dogodio nekoliko dana nakon što su poljski lovci presreli ruski izviđački avion Il-20 koji se približio na oko 30 kilometara poljske obale u blizini Ustke.Vojni zvaničnici rekli su da su ruski izviđački letovi iznad Baltičkog mora postali češći od potpune invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine. Avioni poput Il-20 koriste se za prikupljanje elektronskih obavještajnih podataka i praćenje vojnih aktivnosti NATO-a, dok su borbene pratnje namijenjene zaštiti izviđačkih misija i demonstraciji ruskog vojnog prisustva.Ruski vojni letovi iznad međunarodnih voda nisu zabranjeni međunarodnim pravom, ali NATO rutinski podiže avione kako bi ih identificirao, pratio i nadgledao kad god se približe savezničkom zračnom prostoru ili ne slijede standardne avijacijske procedure.Poljski zvaničnici rekli su da sve veća učestalost incidenata naglašava sve napetije sigurnosno okruženje na istočnom krilu NATO-a, gdje su se vojne aktivnosti intenzivirale od početka ruskog rata protiv Ukrajine.

Zvaničnici kažu da sve veća učestalost incidenata naglašava sve napetije sigurnosno okruženje na istočnom krilu NATO-a

Poljska podigla borbene avione nakon ruskih vojnih letova blizu NATO zračnog prostora

Iranski mediji izvijestili su u četvrtak navečer o novom američkom zračnom napadu u blizini ostrva Kešm, kod Hormuškog moreuza, usred rastuće eskalacije između Teherana i Vašingtona, javlja Anadolu.Novinska agencija Mehr, pozivajući se na iranske zvaničnike, objavila je da su projektili pogodili lokacije u blizini ostrva oko 18.10 sati po lokalnom vremenu.Nisu dati detalji o žrtvama ili obimu štete.Nije bilo komentara američkih vlasti o izvještaju.Tenzije između SAD-a i Irana eskalirale su posljednjih dana zbog Hormuškog moreuza, a dvije strane razmjenjuju napade uprkos memorandumu o razumijevanju koji je posredovao Pakistan, a čiji je cilj okončanje sukoba i postizanje trajnog mirovnog sporazuma.

Novinska agencija Mehr, pozivajući se na iranske zvaničnike, objavila je da su projektili pogodili lokacije u blizini ostrva

Iran tvrdi: SAD izveo novi zračni napad

Evropska unija odobrila je Ukrajini izuzetak koji joj omogućava da dio sredstava iz evropskog odbrambenog fonda iskoristi za nabavku kineskih komponenti za dronove, što još jednom ukazuje na zavisnost evropske odbrambene industrije od kineske proizvodnje.Kako piše "Financial Times" Kijev će dio prve tranše od 5,9 milijardi eura, namijenjene nabavci bespilotnih letjelica, moći potrošiti na kupovinu komponenti iz Kine. Riječ je o prvoj isplati iz ukupnog programa vrijednog 60 milijardi eura, koji je EU pokrenula radi jačanja odbrambenih kapaciteta Ukrajine.Odluka pokazuje da evropska industrija još uvijek nema dovoljne proizvodne kapacitete za sve potrebe, uprkos nastojanjima Brisela da pomoć Ukrajini veže za nabavku opreme proizvedene u Evropi. Istovremeno, potvrđuje i koliko su kineski proizvođači i dalje važni u lancu snabdijevanja komponentama za dronove.Evropska unija ranije je optužila Kinu da predstavlja jednog od ključnih dobavljača ruske vojne industrije, ali istovremeno priznaje da i ukrajinska odbrambena industrija u velikoj mjeri zavisi od kineskih dijelova.Glasnogovornik Evropske komisije izjavio je da su odstupanja od pravila moguća samo u izuzetnim slučajevima kako bi se odgovorilo na hitne potrebe Ukrajine, naglasivši da EU ubrzano radi na razvoju vlastitih proizvodnih kapaciteta.

Evropska unija ranije je optužila Kinu da predstavlja jednog od ključnih dobavljača ruske vojne industrije

Neočekivan potez EU: Ukrajini dopuštena kupovina kineskih dijelova za dronove

Američka vlada odlučila je skratiti period boravka stranih studenata i novinara u Sjedinjenim Američkim Državama, navodi se u dokumentu objavljenom danas. Riječ je o novoj mjeri u okviru strožije imigracijske politike aktuelne administracije.Prema novim pravilima, koja bi trebala stupiti na snagu za dva mjeseca ukoliko prođu potrebnu proceduru, stranim državljanima koji imaju studentske vize neće biti omogućen boravak u SAD-u duži od četiri godine.Stranim novinarima boravak bi bio ograničen na najviše 240 dana, odnosno oko osam mjeseci, uz mogućnost podnošenja zahtjeva za produženje za dodatni period istog trajanja.Za novinare iz Kine bit će uvedena još strožija pravila, pa će njihove vize biti ograničene na svega 90 dana.SAD je do sada studentima izdavao vize u skladu s trajanjem njihovog studija, dok su novinari mogli dobiti boravak do pet godina, piše France Presse.Nova mjera, koju je američka vlada predložila još prošle godine, utjecat će na novinare akreditovane pri stotinama stranih medija koji rade u SAD-u.Brojni međunarodni mediji upozorili su u otvorenom pismu da bi ova odluka "smanjila obim i kvalitet praćenja" aktuelnih događaja u Sjedinjenim Američkim Državama.

SAD je do sada studentima izdavao vize u skladu s trajanjem njihovog studija, dok su novinari mogli dobiti boravak do pet godina

Tramp drastično skraćuje dopušteni boravak stranih studenata i novinara u SAD-u

Ukrajinski zastupnici danas su potvrdili Sergija Koreckog za novog premijera, usred rijetkih protesta u Kijevu zbog odluke predsjednika Volodimira Zelenskog da smijeni ministra odbrane. Korecki, bivši čelnik državne kompanije Naftogaz, dobio je 289 glasova u parlamentu, znatno više od potrebnih 226.Jedan od njegovih najvažnijih zadataka bit će priprema Ukrajine za petu ratnu zimu s Rusijom, nakon što su napadi na energetsku infrastrukturu ostavili milione ljudi bez grijanja i vode tokom niskih zimskih temperatura početkom ove godine. Zelenski je prošle sedmice najavio rekonstrukciju Vlade s ciljem jačanja odnosa s ključnim međunarodnim partnerima.Međutim, smjena 35-godišnjeg ministra odbrane Mihajla Fedorova izazvala je neuobičajene proteste u ratnim uslovima u Kijevu i nekoliko drugih gradova, gdje su stotine, uglavnom mladih demonstranata, izašle na ulice.Fedorov, za kojeg se smatra da je u sukobu s glavnim vojnim štabom, važio je za reformatora i protivnika korupcije u državnom aparatu. Ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko navodno je jedan od kandidata za njegovog nasljednika, ali Zelenski još nije uputio prijedlog parlamentu.Prema ukrajinskom Ustavu, predsjednik predlaže kandidate za ministra odbrane i ministra vanjskih poslova, dok premijera predlaže vladajuća koalicija. Stranka predsjednika Ukrajine, Sluga naroda, ima parlamentarnu većinu.Ova rekonstrukcija predstavlja drugu promjenu na čelu Vlade od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Korecki će na premijerskoj funkciji naslijediti Juliju Sviridenko.

Jedan od njegovih najvažnijih zadataka bit će priprema Ukrajine za petu ratnu zimu s Rusijom

Ukrajina dobila novog premijera

Dvojica braće izbodena su danas na Paliluli u centru Beograda, a na mjestu događaja vidljivi su tragovi krvi te sve vrvi od policije.<a href="https://www.blic.rs/vesti/hronika/prve-slike-s-mesta-gde-su-izbodena-braca-u-centru-beograda/k3hw0pk">Blic</a> piše da je jedna ulica zatvorena za saobraćaj i prenosi da se incident dogodio na autobuskoj stanici, te da krvi ima na pločniku i obližnjoj fasadi.Dvojica braće odmah su primljena u Dom zdravlja. Jednom je konstatovana ubodna rana na ruci, dok je drugi uboden u stomak i podlakticu. Ekipa Hitne pomoći prevezla ih je u urgentni centar radi daljeg zbrinjavanja.Nakon što je policija uhapsila napadača, ustanovljeno je da i on ima povredu koljena.

Povrijeđen je i napadač koji je uhapšen

Izbodena braća u centru Beograda, krv je svuda po pločniku i fasadi

Američki državni sekretar Marko Rubio sazvao je u četvrtak u Vašingtonu sastanak diplomata iz više zemalja kako bi razgovarali o odgovoru na ono što naziva "ponovnim jačanjem krajnje ljevičarske političke terorističke prijetnje", rekao je zvaničnik State Departmenta.To je jedan od ključnih prioriteta administracije predsjednika SAD Donalda Trampa, koja u svojoj strategiji za borbu protiv terorizma tvrdi da su "nasilni ljevičarski ekstremisti, uključujući anarhiste i pokret Antifa, zajedno s narko-kartelima i tradicionalnim islamističkim teroristima", među najvećim terorističkim prijetnjama za Sjedinjene Američke Države.Međutim, više bivših američkih zvaničnika smatra da je administracija politizovala ovo pitanje i da prijetnja krajnje ljevice nije ni približno na nivou opasnosti koju predstavljaju grupe poput ISIS-a ili ekstremne desnice. Upravo je ekstremna desnica u potpunosti izostavljena iz strategije za borbu protiv terorizma koju je administracija objavila u maju.<h2>Cilj sastanka</h2>Prema State Departmentu, sastanak ministara ima za cilj proširenje međunarodne saradnje, unapređenje razmjene obavještajnih podataka i jačanje mehanizama međunarodne policijske saradnje u suzbijanju ove prijetnje, za koju Vašington tvrdi da je dugo bila "slijepa tačka" u globalnoj borbi protiv terorizma.Na događaju učestvuju predstavnici 67 država, uglavnom iz Evrope, ali i iz Azije i sa zapadne hemisfere. Jedina bliskoistočna zemlja koja prisustvuje jeste Izrael.Prema izvorima, mnoge zemlje nisu poslale ministre vanjskih poslova, već zvaničnike nižeg ranga i stručnjake, dijelom zbog toga što su pozivi za skup upućeni tek početkom jula.Zvaničnik State Departmenta rekao je da su među pozvanim državama i one sa kojima SAD već sarađuju po ovom pitanju, poput Njemačke, Grčke i Italije, gdje je, kako tvrdi, problem najizraženiji u Evropi.U svom govoru Rubio će, prema navodima State Departmenta, opisati ljevičarski terorizam kao "posljedicu jedinstvenog zla ukorijenjenog u dubokoj mržnji prema civilizaciji".Na sastanku bi trebalo da učestvuju i američki ministar finansija Skot Besent, kao i zamjenik šefa osoblja Bijele kuće Stiven Miler.Visoki zvaničnik State Departmenta ocijenio je da prijetnja ljevičarskog terorizma nikada nije bila zajednički rješavana na efikasan način, dodajući da su pojedini partneri SAD rekli da imaju odgovor na druge oblike političkog nasilja, ali da je ovaj problem "mnogo teže riješiti".Kao primjere krajnje ljevičarskog terorizma zvaničnik je naveo napade pripadnika evropskih grupa Antifa, koje je administracija prošlog novembra proglasila terorističkim organizacijama.Nije naveo primjere iz drugih dijelova svijeta, ali je istakao da se fokus odnosi isključivo na nasilna kriminalna i teroristička djela, a ne na mirne proteste ljevičarskih pokreta.<h2>Dio šire strategije</h2>Međutim, bivši američki zvaničnici smatraju da je ovaj skup dio šire strategije administracije da uveća percepciju prijetnje i usmjeri pažnju na političku ljevicu koja se protivi Trampovoj politici.Jan Mos, bivši zamjenik koordinatora za borbu protiv terorizma u State Departmentu za vrijeme administracije bivšeg predsjednika SAD Džoa Bajdena, rekao je da su analizirali sve oblike terorizma, uključujući i ljevičarski ekstremizam, ali da podaci, kako u SAD tako i u svijetu, pokazuju da on nije predstavljao prijetnju ni približno ozbiljnu kao ekstremna desnica ili džihadistički terorizam.Mos je dodao da postoje mnogo ozbiljniji oblici nasilnog ideološkog ekstremizma, uključujući islamističko nasilje i ekstremnu desnicu, odnosno bijele suprematiste, koji predstavljaju stvarnu opasnost u SAD i širom svijeta, ali kojima administracija, prema njegovim riječima, ne posvećuje dovoljno pažnje.Slično mišljenje iznio je i Majkl Dafin, bivši viši savjetnik State Departmenta za borbu protiv terorizma.- Tokom devet godina rada u oblasti borbe protiv terorizma, takozvani ljevičarski ekstremizam nikada nije dostigao nivo koji bi opravdao ovakav politički i diplomatski fokus - rekao je Dafin za CNN.On smatra da ne postoji organizovana nasilna ljevičarska ekstremistička struktura koja bi opravdala trošenje ovolikih resursa.Dafin je među brojnim službenicima State Departmenta koji su prošle godine otpušteni u okviru velike reorganizacije administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.Tokom Trampovog drugog predsjedničkog mandata administracija je dodatno pojačala pritisak na grupe koje smatra krajnje ljevičarskim ekstremistima.Predsjednik SAD Donald Tramp proglasio je pokret Antifa "domaćom terorističkom organizacijom".Ipak, uprkos tvrdnjama da Antifa predstavlja jednu od najvećih unutrašnjih prijetnji, američke sigurnosne službe i dalje imaju poteškoće da jasno definišu taj pokret, njegovu strukturu, broj članova, lokacije djelovanja i druge osnovne informacije.

Američki državni sekretar sazvao je u četvrtak u Vašingtonu sastanak diplomata iz više zemalja

Izraelska vojska pojačala je napade širom južnog Libana u četvrtak, dan nakon direktnih pregovora između Bejruta i Tel Aviva u Rimu, glavnom gradu Italije, o početku izraelskog povlačenja s libanske teritorije, javlja Anadolu.Libanska državna novinska agencija NNA objavila je da su izraelski ratni avioni izveli dva talasa zračnih napada na periferiju naselja Al-Deir u Nabatiehu al-Fawqa.Eksplozije su se čule širom regije Nabatieh dok su se gusti oblaci dima dizali iz ciljanog područja, objavila je agencija.Izraelske snage izvele su napad na grad Rashaf, dok su vojne snage zapalile nekoliko kuća i parcela zemlje na periferiji Beit Yahouna u okrugu Bint Jbeil, objavila je NNA.Libanski mediji su izvijestili o aktivnosti izraelskih aviona na srednjoj visini iznad istočnog okruga Hermel, sjeverne regije Akkar i južnih predgrađa Bejruta.Izvješteno je i o izraelskim napadima na periferiju Braashita i Beit Yahouna u Bint Jbeilu.<h2>Pregovori u Rimu</h2>U srijedu navečer, američka ambasada u Bejrutu objavila je da su pregovori u Rimu između Libana i Izraela rezultirali sporazumom o "strukturi i smjernicama" za provedbu izraelskog povlačenja iz dvije pilot zone u južnom Libanu, a očekuje se da će provedba početi u narednim danima.<h2>Okvirni sporazum</h2>Liban i Izrael su 26. juna potpisali okvirni sporazum, uz posredovanje SAD-a, koji predviđa postepeno povlačenje Izraela sa cijele okupirane libanonske teritorije, počevši od pilot modela u dvije zone koje nisu javno identificirane.Sporazum ne postavlja vremenski okvir za povlačenje, povezujući njegov završetak s preuzimanjem pune sigurnosne odgovornosti libanske vojske u evakuisanim područjima i razoružanjem naoružanih grupa, misleći na Hezbollah.<h2>Broj žrtava</h2>Prema zvaničnim libanskim podacima, u izraelskim napadima u Libanu od 2. marta poginulo je najmanje 4.324 ljudi, povrijeđeno 12.223, a raseljeno više od milion ljudi.Izrael i dalje okupira područja u južnom Libanu, neka drži decenijama, a druga zauzeta tokom rata 2023-24.

zraelski avioni izveli su napade na Nabatieh i Bint Jbeil, dok su dronovi nadlijetali južna predgrađa Bejruta

Izrael pojačao napade na jug Libana uprkos pregovorima o povlačenju

Sud u Italiji izrekao je zatvorske kazne optuženima u slučaju urušavanja mosta Morandi u Đenovi, jedne od najvećih saobraćajnih tragedija u zemlji, u kojoj su 2018. godine poginule 43 osobe.Najstrožiju kaznu dobio je bivši direktor kompanije Autostrade per l'Italia (Aspi) Đovani Kasteluči (Giovanni Castellucci), koji je osuđen na 12 godina zatvora. Tužioci su za njega tražili znatno dužu kaznu. Kasteluči već izdržava šestogodišnju zatvorsku kaznu zbog druge saobraćajne nesreće iz 2013. godine.Na 11 godina zatvora osuđen je i bivši visoki zvaničnik zadužen za autoputeve Mikele Donferi Miteli (Michele Donferri Mitelli), dok je nekadašnji operativni direktor Aspija Paolo Berti dobio pet i po godina zatvora. Istu kaznu dobio je i bivši direktor kompanije Spea Antonino Galata, dok je bivši zvaničnik Ministarstva saobraćaja Mauro Koleta (Mauro Coletta) osuđen na pet godina.Tokom suđenja, koje je obuhvatilo ukupno 57 optuženih, tužilaštvo je tvrdilo da je održavanje dotrajalog vijadukta godinama odgađano uprkos brojnim upozorenjima. Odbrana je, s druge strane, odgovornost pokušala prebaciti na nedostatke u projektu mosta.Porodice stradalih uglavnom su pozdravile presude. Emanuel Diaz (Emmanuel Diaz), kojem je u tragediji poginuo brat, izjavio je da je zadovoljan ishodom, dok je Egle Poseti (Egle Possetti), koja je izgubila sestru i njenu porodicu, kazala da smatra kako je kazna izrečena Kastelučiju prihvatljiva.Most Morandi srušio se tokom snažne kišne oluje u augustu 2018. godine, kada su automobili i kamioni pali s vijadukta na tlo, usmrtivši 43 osobe i izazvavši šok širom Italije.

Najstrožiju kaznu dobio je bivši direktor kompanije Autostra

Zbog urušavanja mosta Morandi i smrti 43 osobe izrečene zatvorske kazne italijanskim zvaničnicima

Američka vojska u četvrtak je objavila da je završila svoj najnoviji val napada na Iran koji je izvela po nalogu predsjednika Donalda Trampa, a među metama je bio Bandar Abbas, glavni iranski lučki grad u Hormuškom moreuzu. - Američke snage napale su iranske komandne centre, položaje protivzračne obrane, raketne i bespilotne letjelice te objekte za obalni nadzor - objavila je američka Centralna komanda (CENTCOM) na platformi društvenih mreža X.<h2>Pogođeno više ciljeva</h2>U objavi se navodi da je američka vojska pogodila ciljeve na više lokacija, uključujući Bandar Abbas, dom najveće iranske luke i ključnih mornaričkih i objekata Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u Hormuškom moreuzu.- Američke snage ciljale su lokacije obalne odbrane i krstarećih raketa na Velikom otoku Tunb tokom 90-minutnog napada - dodaje se.<h2>Trampove prijetnje</h2>Tramp je ove sedmice ponovio prijetnje da će napasti iranske energetske ciljeve, a zaprijetio je i da će naredne ciljati mostove.Nakon Trampovih ranijih prijetnji da će napasti takve ciljeve ranije ove godine, stručnjaci za međunarodno pravo u SAD-u rekli su da bi takvi napadi mogli predstavljati ratne zločine.Iranski rat je započeo napadom SAD-a i Izraela na Iran 28. februara, a Iran je odgovorio vlastitim napadima na Izrael i zemlje Perzijskog zaiva.Američko-izraelski napadi na Iran i izraelski napadi na Libanon tijekom rata ubili su hiljade ljudi, a milioni raseljeni.Rat je također doveo do porasta cijena nafte i uzdrmao tržišta širom, svijeta, prenosi Reuters.

U objavi se navodi da je američka vojska pogodila ciljeve na više lokacija

Američka vojska objavila kraj najnovijeg vala napada na Iran


Njemačke vlasti smjestile su osuđenu neonacistkinju Marlu Svenju Lejbih (Liebich) u muški zatvor, iako je od 2025. godine pravno registrovana kao žena.Nakon izručenja iz Češke,&nbsp;Lejbih je u srijedu najprije dovedena u ženski zatvor u Chemnitzu, ali je istog dana premještena u zatvor u Zeithainu, u okrugu Meissen, potvrdilo je Ministarstvo pravde njemačke savezne pokrajine Saksonije.Ministrica pravde Saksonije&nbsp;Konstance Gajert (Constanze Geiert) pozdravila je takvu odluku.- Dobro je što je zatvor brzo razjasnio situaciju i nije se dao uvući u bilo kakvu predstavu - izjavila je&nbsp;Gajert.Iz Ministarstva su naveli da je odluka donesena nakon razgovora s osuđenicom i obavljenog ljekarskog pregleda, pri čemu je posebna pažnja posvećena sigurnosti žena koje se nalaze u zatvoru u Chemnitzu.Lejbih je 2025. godine promijenila zakonski upisan spol iz muškog u ženski i uzela ime Marla Svenja. Taj potez izazvao je brojne reakcije u Njemačkoj, a pojedini kritičari ocijenili su da je riječ o zloupotrebi zakona o samoodređenju. Sud tek treba odlučiti može li se ta promjena poništiti.Lejbih je u julu 2023. godine osuđena na 18 mjeseci zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta zbog podsticanja na mržnju, klevete i vrijeđanja. Na izdržavanje kazne trebala se javiti u augustu 2025. godine, ali je pobjegla iz Njemačke.Češke vlasti uhapsile su je u aprilu ove godine, nakon čega je izručena Njemačkoj.Lejbih je od 2014. godine organizovala krajnje desničarske skupove, uglavnom u njemačkom gradu Halleu, koji su više puta završavali sukobima s kontrademonstrantima i brojnim sudskim postupcima.

Centralna komanda: Američke snage pokrenule novi val napada na Iran

Rubio: SAD će borbu protiv terorizma usmjeriti prema ljevičarskim grupama

Tragedija u sirotištu: U požaru najmanje 11 mrtvih, među žrtvama ima i djece!

Snažan zemljotres pogodio Novi Zeland: Zgrade se tresle, nakratko bilo izdato upozorenje na cunami

Iran pozvao Hute da naprave potez koji bi svijet gurnuo u neviđeni haos

Poljska podigla borbene avione nakon ruskih vojnih letova blizu NATO zračnog prostora

Iran tvrdi: SAD izveo novi zračni napad

Neočekivan potez EU: Ukrajini dopuštena kupovina kineskih dijelova za dronove

Tramp drastično skraćuje dopušteni boravak stranih studenata i novinara u SAD-u

Ukrajina dobila novog premijera

Izbodena braća u centru Beograda, krv je svuda po pločniku i fasadi

Rubio sazvao međunarodni skup: SAD upozoravaju da krajnja ljevica postaje ozbiljna teroristička prijetnja

Izrael pojačao napade na jug Libana uprkos pregovorima o povlačenju

Zbog urušavanja mosta Morandi i smrti 43 osobe izrečene zatvorske kazne italijanskim zvaničnicima

Američka vojska objavila kraj najnovijeg vala napada na Iran

Njemačka neonacistkinja uprkos promjeni spola smještena u muški zatvor

Globus

Centralna komanda: Američke snage pokrenule novi val napada na Iran

Rubio: SAD će borbu protiv terorizma usmjeriti prema ljevičarskim grupama

Tragedija u sirotištu: U požaru najmanje 11 mrtvih, među žrtvama ima i djece!

Snažan zemljotres pogodio Novi Zeland: Zgrade se tresle, nakratko bilo izdato upozorenje na cunami

Iran pozvao Hute da naprave potez koji bi svijet gurnuo u neviđeni haos

Poljska podigla borbene avione nakon ruskih vojnih letova blizu NATO zračnog prostora

Iran tvrdi: SAD izveo novi zračni napad

Neočekivan potez EU: Ukrajini dopuštena kupovina kineskih dijelova za dronove

Tramp drastično skraćuje dopušteni boravak stranih studenata i novinara u SAD-u

Ukrajina dobila novog premijera

Izbodena braća u centru Beograda, krv je svuda po pločniku i fasadi

Rubio sazvao međunarodni skup: SAD upozoravaju da krajnja ljevica postaje ozbiljna teroristička prijetnja

Izrael pojačao napade na jug Libana uprkos pregovorima o povlačenju

Zbog urušavanja mosta Morandi i smrti 43 osobe izrečene zatvorske kazne italijanskim zvaničnicima

Američka vojska objavila kraj najnovijeg vala napada na Iran

Njemačka neonacistkinja uprkos promjeni spola smještena u muški zatvor