Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da i dalje vjeruje kako Sjedinjene Američke Države mogu postići mirovni sporazum s aktuelnim iranskim rukovodstvom.- Imate umjerene i imate luđake. Mislim da se umjerene više poštuje. Luđaci žele ratovati do kraja. To bi bio veoma kratak rat - rekao je Tramp.Potom je napravio poređenje sa situacijom u SAD-u.- Kao i naša zemlja, i mi imamo luđake. Zovem ih luđacima, zovem ih i glupim ljudima. U Iranu imaju svoje umjerene koji očajnički žele dogovor, a onda imaju i luđake”, rekao je američki predsjednik.<h2>Diplomatsko rješenje</h2>Na pitanje novinara vjeruje li da je diplomatsko rješenje sukoba s Iranom još moguće, Tramp je odgovorio: “Ne, mislim... veoma je moguće.”Govoreći o pregovorima s Teheranom, Tramp je rekao da je više puta bio blizu dogovora s iranskom stranom.- S njima sam imao dogovor četiri ili pet puta. Onda promijene mišljenje. Njihovo rukovodstvo su veoma nečasni ljudi.Dodao je i kako se unutar iranskog sistema vlasti situacija stalno mijenja.- Ne zaboravite, ovo je treći nivo. Prvi nivo je nestao. Bili su nerazumni. Drugi nivo je razumniji. Treći nivo... niko ne želi biti predsjednik, znate? Kažu: ‘Ko želi biti predsjednik?’ Niko ne diže ruku. Ali oni jednostavno promijene mišljenje. To sam mnogo puta doživio u poslu - naveo je Tramp.<h2>Odugovlačenje&nbsp;</h2>Također je rekao kako pregovori često budu otežani zbog, kako tvrdi, odugovlačenja iranske strane.- Dogovorite posao s tim ljudima, a oni vam sljedeći dan pošalju dokument kojem treba pet dana da stigne, iako je mogao stići za 20 minuta. Znate, to je prilično jednostavan dokument - rekao je Tramp.Treba napomenuti da Iran ima predsjednika, Masuda Pezeškijana, koji je izabran 2024. godine.

Govoreći o pregovorima s Teheranom, Tramp je rekao da je više puta bio blizu dogovora s iranskom stranom

Tramp tvrdi: "Imao sam dogovor s Iranom četiri ili pet puta, onda promijene mišljenje"


Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da je “veoma razočaran Kurdima”, govoreći o pokušajima naoružavanja stanovništva u Iranu.- Iranci žele izaći na ulice. Nemaju oružje. Nemaju puške. Mislili smo da će Kurdi dati oružje, ali Kurdi su nas razočarali. Kurdi samo uzimaju, uzimaju i uzimaju. Imaju sjajan ugled u Kongresu. Kongres govori da se žestoko bore. Bore se žestoko kada su plaćeni. Veoma sam razočaran Kurdima - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu.CNN je još u martu objavio da je CIA radila na planu naoružavanja kurdskih snaga s ciljem podsticanja narodnog ustanka u Iranu.Tramp sada tvrdi da je od početka smatrao da taj plan neće uspjeti.- Usput, rekao sam da to neće uspjeti, moram to reći. Nisam se slagao s onim što su uradili. Poslali su to. Rekao sam da to nikada neće stići tamo. I bio sam u pravu - naveo je američki predsjednik.Dodao je i da je dio oružja i municije zadržan prije nego što je isporučen.- Poslali smo određeno oružje i municiju i trebalo je biti dostavljeno, ali oni su to zadržali - poručio je Tramp.

Mislili smo da će Kurdi dati oružje, ali Kurdi su nas razočarali. Kurdi samo uzimaju, uzimaju i uzimaju, rekao je

Tramp: "Kurdi su nas razočarali, samo uzimaju"

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da ga čeka sastanak s “velikom grupom generala” kako bi razgovarali o ratu s Iranom.Tramp je to rekao tokom događaja u Ovalnom uredu posvećenog zdravstvenoj zaštiti majki, zamolivši prisutne da govore kratko jer mora na važan sastanak.- Nemojte govoriti predugo jer me čeka velika grupa generala, a i to je važno, vezano za apsolutno divnu zemlju Iran - rekao je Tramp.Iza američkog predsjednika tokom obraćanja stajale su žene koje su predstavljale prijedloge njegove administracije vezane za beneficije u oblasti plodnosti i zdravstvenog osiguranja, s ciljem unapređenja brige o majkama i podrške roditeljstvu.Među prisutnima bila je i republikanska senatorica Kejti Brit (Katie Britt), koja predvodi inicijativu o majčinstvu, kao i više ljekara i pristalica projekta.<h2>"Najbolji plan ikad"</h2>Tramp je tokom obraćanja ponovio da Iran ne smije imati nuklearno oružje te poručio da ima “najbolji plan ikad” za Teheran.- Ne znam zašto to jednostavno ne kažete jasno – Iran ne može imati nuklearno oružje - rekao je Tramp odgovarajući na pitanje novinara.“Radimo uslugu cijelom svijetu”, dodao je.Iranski prijedlog SAD-u za okončanje rata, koji je ranije odbacio, opisao je kao “glup”.Tramp sada tvrdi da je Iran pristao odreći se svog nuklearnog materijala pod uslovom da ga uklone Sjedinjene Američke Države, ali da se Teheran kasnije predomislio.- Slože se s nama pa onda povuku ono što su rekli - izjavio je američki predsjednik.Kasnije je iranski prijedlog nazvao “komadom smeća” te rekao da nije “gubio vrijeme” čitajući ga.<h2>"Primirje na aparatima"</h2>Govoreći o primirju između SAD-a i Irana, Tramp je rekao da je ono “na aparatima za održavanje života”.- To vam je kao kada doktor uđe i kaže: gospodine, vaša voljena osoba ima jedan posto šanse za preživljavanje - rekao je Tramp tokom događaja u Ovalnom uredu.Primirje koje je Tramp objavio početkom prošlog mjeseca posljednjih dana postalo je sve nestabilnije, dok obje strane nastavljaju razmjenu vatre.

To vam je kao kada doktor uđe i kaže: gospodine, vaša voljena osoba ima jedan posto šanse za preživljavanje, rekao je

Tramp: Primirje s Iranom je na aparatima, kao kada dođe doktor i kaže da osoba ima 1 posto šanse za preživljavanje

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da razmatra ponovno aktiviranje kratkotrajne operacije “Projekt Sloboda”, ali ovog puta s proširenim ciljevima koji bi išli dalje od zaštite brodova kroz Hormuški moreuz.Tramp je to rekao u telefonskom intervjuu za Fox News, ističući da konačna odluka još nije donesena.Inicijativa je prvi put najavljena prošle sedmice, ali je ubrzo stavljena na čekanje zbog mirovnih pregovora s Teheranom. Prema Trampovim tvrdnjama, Iran je tokom tih razgovora poručio da bi Sjedinjene Američke Države trebale ukloniti “nuklearnu prašinu” iz iranskih postrojenja, navodeći da je ona zakopana toliko duboko da je Iran ne može sam dohvatiti.U razgovoru s novinarom Džonom Robertsom (John Roberts), Tramp je rekao da u ovom trenutku nije jasno na koji bi način SAD mogao ući u Iran kako bi proveo takvu operaciju, naglasivši da je to predmet daljih pregovora.Ipak, ponovio je svoj čvrst stav da Iranu nikada ne smije biti dozvoljeno da dođe u posjed nuklearnog oružja.

Inicijativa je prvi put najavljena prošle sedmice, ali je ubrzo stavljena na čekanje zbog mirovnih pregovora s Teheranom

Tramp razmatra ponovno pokretanje velike operacije u Hormuzu 

Djevojčica (12), koja je prošle sedmice izbodena nasred ulice u Alba Juliji u Rumuniji, u napadu koji se dovodi u vezu s osvetom zbog sukoba između napadača i njenog oca, ostat će na bolničkom liječenju najmanje mjesec dana.Osumnjičeni muškarac (45) uhapšen je ubrzo nakon napada, a tužilaštvo je saopćilo da je djevojčica, prije nego što je mučki izbodena, krvnički prebijena.<h2>Brutalan napad</h2>Stravičan događaj desio se 8. maja, nešto poslije 13 sati, dok se dijete vraćalo iz škole. Djevojčica je vozila bicikl prema kući, dok je njen otac išao iza nje i nakratko zastao, očekujući da će je brzo sustići.Djevojčica je nastavila vožnju kada joj je put iznenada preprečio muškarac na biciklu, koji ju je potom oborio na tlo.- Dana 08. maja 2026. godine, oko 13:19 časova, vozeći bicikl ulicom u općini Alba Julija, osumnjičeni je preprečio put maloljetnoj osobi staroj 12 godina, koja je također vozila bicikl. U tom trenutku, uslijed već postojećeg sukoba s ocem žrtve, prijetio je maloljetnici, oborio je s bicikla i počeo je udarati šakama i nogama dok je ležala na zemlji - navedeno je u saopćenju tužilaštva.Međutim, tu nije bio kraj brutalnom napadu.- Zatim je maloljetnicu uhvatio za kosu i njenom glavom udarao o metalni stub saobraćajnog znaka, nakon čega ju je više puta ubo šarafcigerom u predjelu grudnog koša i lumbalnog dijela, a na kraju joj zabio šarafciger u leđa, nanijevši joj višestruke traumatske povrede - stoji u saopćenju.<h2>Teške povrede</h2>Djevojčica je zadobila teške povrede lica, ubodnu ranu na desnoj strani grudnog koša koja je izazvala kolaps pluća, kao i povrede kičme, ruku i nogu.- Takve vrste povreda zahtijevaju do dva mjeseca medicinskog liječenja, a povrede grudnog koša ugrožavaju život maloljetnice -&nbsp; navodi tužilaštvo.U napadu je povrijeđen i otac djevojčice, koji je stigao na mjesto događaja i zatekao stravičnu scenu. Pokušavajući zaštititi kćerku, i sam je napadnut.Prema navodima, otac je više puta udaren šakom u lice, a osumnjičeni ga je ubo šarafcigerom u lijevu butinu i povrijedio mu desnu nogu.Tužilaštvo je saopćilo da osumnjičeni ranije nije imao krivični dosije. Određen mu je pritvor do 30 dana.

Djevojčica je zadobila teške povrede lica, ubodnu ranu na desnoj strani grudnog koša koja je izazvala kolaps pluća, kao i povrede kičme, ruku i nogu

Posvađao se s prijateljem, pa mu izbo kćerku (12) da se osveti: Zario joj šarafciger u pluća

U francuskom gradu Nici došlo je do žestoke pucnjave u kojoj ima mrtvih i ranjenih.U toku je policijska intervencija u četvrti Molen u Nici.Prema informacijama koje prenosi Le Parisien, u pucnjavi koja se dogodila u ponedjeljak, tri osobe su ranjene, od kojih jedna teško, dok su dvije osobe ubijene.<h2>Napadači u bijegu</h2>Vozilo u kojem su se nalazile dvije osobe kretalo se kroz područje prije nego što je jedan od putnika više puta otvorio vatru na Trgu Amarilis, nakon čega su napadači pobjegli.Nakon pucnjave, sve škole u naselju, uključujući srednju školu “Žil Romen”, stavljene su pod blokadu. Područje je brzo osigurano, a škole su potom ponovo otvorene, saopćila je regionalna prosvjetna uprava za TV BFM Nice Côte d’Azur.Na mreži X, prefekt departmana Primorskih Alpi naveo je da je u toku intervencija policijskih i hitnih službi te je pozvao građane da izbjegavaju to područje kako ne bi ometali operacije.Gradonačelnik Nice Erik Sijoti (Éric Ciotti) izrazio je žaljenje zbog “više mrtvih i ranjenih” u, kako je naveo, “novoj zastrašujućoj pucnjavi”.- Rat protiv trgovine narkoticima ne smije završiti porazom Republike. Nica očekuje odgovor na visini zadatka, posebno u pogledu broja policijskih snaga, koji našem gradu već godinama nedostaje - objavio je gradonačelnik na društvenim mrežama.<h2>Visoke tenzije</h2>Tenzije u Nici su već danima visoke, uz niz pucnjava i incidenata u više gradskih četvrti povezanih s trgovinom drogom, u kojima je ranjena jedna osoba.U nedjelju je prefekt Primorskih Alpa Loran Oto (Laurent Hottiaux) saopćio da je zatražio “značajno pojačanje policijskog prisustva u pogođenim područjima kako bi se u potpunosti uspostavila sigurnost”.Četvrt Molen je i ranije bila poprište nasilja. U oktobru prošle godine, napadači iz automobila otvorili su vatru na trgu u naselju, usmrtivši 57-godišnjeg oca čečenskog porijekla i 20-godišnjaka iz Nice, koji nisu bili povezani s trgovinom drogom.U julu 2024. godine, sedam članova jedne porodice, uključujući troje djece i jednog tinejdžera, poginulo je u podmetnutom požaru na drugom spratu zgrade, koji je bio povezan s kriminalnim obračunima vezanim za narkotike.

U toku je policijska intervencija u četvrti Molen u Nici

Pucnjava u Nici: Ima mrtvih i ranjenih

Najava odlaska Kristijana Šmita s funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini otvorila je novo pitanje: ko će odlučiti o njegovom nasljedniku i u kojoj mjeri će nova američka administracija uspjeti nametnuti svoj politički kurs prema BiH.Prema tekstu njemačkog lista <a href="https://www.sueddeutsche.de/politik/bosnien-schmidt-rueckzug-washington-us-sicherheitsrat-li.3481575?reduced=true">Süddeutsche Zeitung</a>, Šmitov odlazak dolazi u trenutku pojačanih američkih pritisaka i sve izraženijih ekonomskih interesa Vašingtona u BiH, posebno u vezi s energetskim projektima. List navodi da se u diplomatskim krugovima u Sarajevu čuje kako je američka administracija posljednjih sedmica vršila snažan pritisak na Šmita.<h2>Evropski faktor</h2> Ključna rečenica u analizi Süddeutsche Zeitunga odnosi se upravo na ulogu evropskih država u narednoj fazi. List piše da će pitanje koliko će Trampova administracija uspjeti provesti svoje interese sada u velikoj mjeri zavisiti od evropskih članica Vijeća za provedbu mira, koje zajedno odlučuju o budućem imenovanju visokog predstavnika.Drugim riječima, iako Vašington ima snažan utjecaj, odluka o Šmitovom nasljedniku neće zavisiti samo od SAD-a. Evropske članice PIC-a sada postaju jedan od glavnih faktora u tome hoće li budući visoki predstavnik nastaviti dosadašnju liniju OHR-a ili će biti izabrana osoba prihvatljivija novoj američkoj administraciji.<h2>Gasovod i državna imovina</h2>Süddeutsche Zeitung u tom kontekstu posebno spominje projekat gasovoda “Južna interkonekcija”, koji bi trebao dovoditi američki ukapljeni prirodni gas s terminala na hrvatskoj obali u BiH. Američka ambasada u Sarajevu taj projekat predstavlja kao važan korak ka smanjenju zavisnosti BiH od ruskog gasa. Međutim, prema tekstu, problem je što bi realizacija projekta mogla biti povezana s neriješenim pitanjem državne imovine. U nacrtu Šmitovog izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a, koji cirkuliše u bh. medijima, upozorava se da bi zbog neriješenog vlasništva nad zemljištem i drugom državnom imovinom gradnja gasovoda prema sadašnjem pravnom stanju mogla biti protivna Ustavu BiH.<h2>Strah od poslušnijeg nasljednika</h2>List navodi da posmatrači pretpostavljaju kako bi američka administracija mogla strahovati od Šmitovog otpora takvom projektu i zato insistirati na imenovanju “poslušnijeg nasljednika”.Upravo zbog toga evropske članice PIC-a sada dobijaju posebnu težinu. Njihova pozicija mogla bi odlučiti da li će OHR ostati instrument šire međunarodne kontrole provedbe Dejtonskog sporazuma ili će se otvoriti prostor za jači američki utjecaj u skladu s novim interesima Vašingtona. <h2>Šmit odlazi “teška srca”</h2>Šmit je za Süddeutsche Zeitung izjavio da je odluku o odlasku donio “teška srca”, ali ne zato što je “sav posao već završen”. Posebno je istakao da se nada kako će mjere koje je, zajedno s OSCE-om i drugim organizacijama, pokrenuo radi suzbijanja izbornih prevara biti djelotvorne na izborima u oktobru.Najavio je i da će se, nakon povlačenja s funkcije, “u okviru svojih mogućnosti” nastaviti suprotstavljati separatističkim tendencijama u regiji.Šmitov odlazak tako ne predstavlja samo kraj jednog mandata, nego početak nove diplomatske borbe za smjer OHR-a, u kojoj će evropske članice PIC-a sada imati posebno važnu ulogu.

Ključna rečenica u analizi Süddeutsche Zeitunga odnosi se upravo na ulogu evropskih država u narednoj fazi

Njemački medij: Šmit odlazi teška srca, ali ne zato što je "sav posao već završen"

Izrael je “čvrsto odbacio” odluku Evropske unije o uvođenju sankcija nasilnim izraelskim doseljenicima na okupiranoj Zapadnoj obali, izjavio je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar (Gideon Saar).

<blockquote class="twitter-tweet">Israel firmly rejects the decision to impose sanctions on Israeli citizens and organizations. The European Union has chosen, in an arbitrary and political manner, to impose sanctions on Israeli citizens and entities because of their political views and without any basis.…&mdash; Gideon Sa&#39;ar | גדעון סער (@gidonsaar) <a href="https://twitter.com/gidonsaar/status/2053825423184720125?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas (Kaja Kallas) ranije je saopćila da su ministri vanjskih poslova država članica dali zeleno svjetlo za sankcionisanje izraelskih doseljenika koji su odgovorni za nasilje nad Palestincima.Sar je sankcije ocijenio kao “proizvoljne i politički motivisane”, tvrdeći da su “bez ikakvog temelja”.- Pokušaj nametanja političkih stavova putem sankcija je neprihvatljiv i neće uspjeti - napisao je Sar na društvenoj mreži X.

EU uvodi sankcije protiv izraelskih doseljenika i vođa Hamasa

Zapadna obala je teritorija na kojoj Palestinci žele uspostaviti svoju buduću nezavisnu državu.Izraelska vlada se, međutim, poziva na historijske i vjerske veze s tim područjem i protivi se formiranju palestinske države.Na području Zapadne obale danas živi oko 700.000 izraelskih doseljenika. Ujedinjene nacije i veliki dio međunarodne zajednice smatraju ta naselja ilegalnim prema međunarodnom pravu.

Izrael je “čvrsto odbacio” odluku Evropske unije o uvođenju sankcija nasilnim izraelskim doseljenicima na okupiranoj Zapadnoj obali

Izrael odbacuje sankcije EU: "Neprihvatljiv pokušaj političkog pritiska"

Američka vojska saopćila je da je pronađeno tijelo jednog od dvojice američkih vojnika koji su prošle sedmice nestali tokom vojne vježbe u Maroku.Riječ je o 27-godišnjem natporučniku Kendriku Lamontu Kaju Džunioru komandiru voda i oficiru protivvazdušne odbrane iz Ričmonda u saveznoj državi Virdžiniji. Marokanski vojni tim za potragu pronašao je njegovo tijelo u moru uz obalu, oko 1,5 kilometara od litica u blizini kojih su dvojica vojnika nestala 2. maja.<h2>Učestvovali u vježbi “African Lion 2026”</h2>Američke i marokanske snage nastavljaju potragu za drugim nestalim vojnikom, koristeći kopnene, zračne i pomorske jedinice. Komandant 10. zapovjedništva protivvazdušne i protivraketne odbrane američke vojske, brigadni general Kertis King (Curtis King), poručio je da vojska tuguje zbog smrti Kaja.- Naša srca su uz njegovu porodicu, prijatelje, saborce i sve koji su ga poznavali i služili s njim. Porodica 10. zapovjedništva protivvazdušne i protivraketne odbrane tuguje, i nastavit ćemo da pružamo podršku jedni drugima i porodici natporučnika Kaja dok odajemo počast njegovom životu i službi - rekao je King.Obojica vojnika učestvovala su u vježbi “African Lion 2026”, godišnjoj zajedničkoj vojnoj vježbi osmišljenoj za jačanje saradnje između američkih snaga, NATO saveznika i afričkih država. “African Lion” je najveća godišnja vojna vježba na afričkom kontinentu i održava se u Maroku, Gani, Senegalu i Tunisu.<h2>Pokušaj spašavanja završio tragedijom</h2>Prema pisanju CBS News, vojnici su s grupom kolega otišli da posmatraju zalazak sunca kada je jedan od njih pao u ocean. Ostali pripadnici grupe pokušali su ga spasiti tako što su napravili ljudski lanac koristeći pojaseve, navodi se u preliminarnom izvještaju.Kada to nije uspjelo, drugi vojnik je skočio u more kako bi pomogao kolegi koji nije znao plivati. Prema navodima CBS-a, njega je odmah pogodio snažan val, nakon čega je treći vojnik također skočio u vodu. On se na kraju uspio sam vratiti u kamp nakon neuspjelog pokušaja spašavanja.Nije poznato da li je Kaj bio vojnik koji je prvi pao u more ili onaj koji je skočio u pokušaju spašavanja kolege. Američka vojska je saopćila da je njegovo tijelo prevezeno u obližnju mrtvačnicu te da će biti vraćeno u Sjedinjene Američke Države.

Američke i marokanske snage nastavljaju potragu za drugim nestalim vojnikom, koristeći kopnene, zračne i pomorske jedinice

Pronađeno tijelo jednog od dvojice američkih vojnika koji su nestali u Maroku

Osoba optužena za pokušaj atentata na Donalda Trampa (Donald Trump) i članove njegove administracije tokom večere Udruženja dopisnika iz Bijele kuće izjasnila se da nije kriva po svim tačkama optužnice.Kol Alen (Cole Allen) navodno je probio sigurnosni kontrolni punkt i ispalio hice iz sačmarice na pripadnika Tajne službe tokom visokoprofilnog događaja koji je održan 25. aprila.Pored optužbe za pokušaj atentata, Alen se tereti i za napad na saveznog službenika smrtonosnim oružjem, korištenje vatrenog oružja tokom nasilnog krivičnog djela te ilegalan transport oružja preko saveznih granica.Donald Tramp, prva dama Melanija Tramp (Melania Trump) i visoki zvaničnici brzo su evakuisani nakon što su se čuli pucnji ispred balske dvorane hotela Washington Hilton, gdje je događaju prisustvovalo oko 2.500 ljudi.Ovaj tridesetjednogodišnjak, porijeklom iz Kalifornije, nije se obratio sudu na saslušanju u ponedjeljak, a njegov advokat je u njegovo ime iznio izjašnjenje o nevinosti.

Nije se obratio sudu na saslušanju u ponedjeljak, a njegov advokat je u njegovo ime iznio izjašnjenje o nevinosti

Optuženi za pokušaj atentata na Trampa izjavio da nije kriv

Naslovne strane ponedjeljka u Iranu prikazivale su Islamsku Republiku koja se sprema za mogući nastavak rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, javlja CNN.&nbsp;Dan nakon što je Iran iznio kontraprijedlog koji je američki predsjednik SAD Donald Tramp odbio, naslovi su se fokusirali na vojnu spremnost, upozorenja da će Vašington platiti visoku cijenu ako se borbe nastave i insistiranje da Iran neće kapitulirati pod pritiskom.&nbsp;Kajhan, jedne od najuticajnijih konzervativnih iranskih novina, za koje se naširoko smatra da su povezane sa pokojnim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem, objavile su naslov:&nbsp;- Rakete i dronovi Iranskog revolucionarnog gardijskog korpusa (IRGC) usmjereni su na neprijateljske brodove i baze.Resalat, pro-Hamneijeve konzervativne islamističke novine, objavile su naslov u kojem je pisalo:&nbsp;- "Američka ratna mašina" ne može da izdrži "moćan talas iranske ofanzivne odbrane u Perzijskom zalivu".&nbsp;Također su imali kolumnu o "odmazdi za Beirut", pozivajući se na savez sa libanskom militantnom grupom Hezbolah, koju podržava Iran, a koja je u ratu sa Izraelom.&nbsp;Zvanični vladin list "Iran" je u jednom naslovu naglasio da "pregovori nisu predaja" i da je "lopta u dvorištu Vašingtona" nakon što je Teheran poslao svoj odgovor SAD-u preko pakistanskih posrednika.&nbsp;List "Hamšahri Teheran", koji je konzervativno orijentisan, imao je glavni naslov o "iranskoj ratnoj zoni", prikazujući podnaslove o "brzim napadnim čamcima", "mornaričkim minama" i "podzemnim gradovima sa raketama".&nbsp;Džam-e Džam, koji je povezan sa državnim emiterom IRIB, imali su naslov pod nazivom "Direktive komandanta", napominjući da je vrhovni vođa Modžtaba Hamnei saopštio nove odluke i mjere za snažnu konfrontaciju sa neprijateljima.&nbsp;- Oružane snage čekaju naređenje za paljbu - rekao je on.

Dan nakon što je Iran iznio kontraprijedlog koji je američki predsjednik SAD Donald Tramp odbio, naslovi su se fokusirali na vojnu spremnost

Iranska zastava u iranskoj nuklearnoj elektrani Bushehr prije nekoliko godina

Iranske novine prikazuju Islamsku Republiku spremnu za povratak u rat: Čekaju naređenje za paljbu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) izjavio je da vjeruje kako je iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei (Mojtaba Khamenei) živ.Modžtaba Hamnei nije se javno pojavljivao otkako je naslijedio svog oca Alija Hamneija (Ali Khamenei), koji je ubijen u američko-izraelskim zračnim napadima na početku rata, zbog čega su se pojavile brojne špekulacije o njegovom stanju.Prema ranijim informacijama, novi vrhovni vođa navodno je teško ranjen u napadu u kojem je ubijeno još petero članova njegove porodice.U intervjuu za emisiju “60 Minutes” televizije CBS, Netanjahu je rekao: “Mislim da je Modžtaba Hamnei živ. U kakvom je stanju, teško je reći.”Dodao je da se Hamnei skriva na tajnoj lokaciji.- Skriva se u nekom bunkeru ili na tajnoj lokaciji i pokušava održati svoj autoritet. Mislim da nema isti autoritet kakav je imao njegov otac - rekao je Netanjahu.Iranska agencija Fars jučer je objavila da se Hamnei sastao s jednim vojnim komandantom i dao “nove smjernice za nastavak operacija i odlučno suprotstavljanje neprijateljima”.Agencija nije objavila dodatne detalje.

Mislim da nema isti autoritet kakav je imao njegov otac, rekao je

Netanjahu: "Modžtaba Hamnei je živ, skriva se u bunkeru i pokušava održati autoritet"

Na dječjem igralištu u palestinskom selu Um al Kair (Umm al-Khair) na jugu okupirane Zapadne obale zabilježen je incident kada je grupa izraelskih doseljenika upala na teren i omela trening lokalne djece, izvještavaju palestinski mediji.&nbsp;Na snimcima koji su objavljeni vidi se grupa od najmanje desetak ortodoksnih jevrejskih muškaraca i dječaka u bijeloj odjeći kako borave na sportskom terenu, dok jedan od njih predvodi vjersko skandiranje, a djeca u sportskim dresovima sjede sa strane i posmatraju događaj.Prema navodima palestinskih izvora, fudbalski teren u selu koje broji oko 200 stanovnika izgrađen je prije otprilike dvije godine uz međunarodnu pomoć, kako bi djeca imala prostor za rekreaciju u području Masafer Jata (Yatta) kod Hebrona.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">WATCH: Israeli &quot;settlers&quot; occupied an artificial-turf children&#39;s soccer pitch in the Palestinian village of Umm al-Khair in Masafer Yatta, blocking Palestinian kids from a scheduled practice as they sat on the field chanting verses in Hebrew. <a href="https://t.co/TCRwzMALDO">pic.twitter.com/TCRwzMALDO</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2053775326837162066?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Selo se nalazi u zoni C na Zapadna obala, gdje izraelske vlasti imaju i civilnu i vojnu kontrolu. Palestinska gradnja u ovoj zoni zahtijeva izraelske dozvole koje se, prema tvrdnjama lokalnih izvora, rijetko odobravaju, što dovodi do toga da mještani često grade bez formalne dozvole.Izrael je u februaru izdao nalog za rušenje ovog igrališta nakon pritužbe organizacije doseljenika Regavim, koja je tvrdila da umjetna trava na terenu predstavlja smetnju obližnjem naselju Karmel (Carmel).

Prema navodima palestinskih izvora, fudbalski teren u selu koje broji oko 200 stanovnika izgrađen je prije otprilike dvije godine uz međunarodnu pomoć

Doseljenici upali na dječje igralište u Um al Kairu, djeca ostala zatečena

Za istraživački program Channela 13 govorili su izraelski vojnici koji tvrde da su tokom rata u Gazi dobijali naređenja da pucaju na svakog muškarca kojeg sretnu.- Muškarac, bez obzira na godine, nema igre s tim; odmah ubiti - kazao je jedan vojnik o naredbi koju je dobio.Dodao je da su vojnicima govorili da i za žene i djecu "koriste vlastitu procjenu, jer svašta se dešava", uz napomenu da su slične upute davane i u vezi s magarcima.Iskaz je dat Iris Haim, majci izraelskog zarobljenika kojeg su izraelske snage ubile u Gazi, a emitovan je u četvrtak u istraživačkom programu Channela 13.U središtu priloga je incident iz decembra 2023. u četvrti Shujaiya u Gazi, kada su izraelski vojnici ubili trojicu izraelskih zarobljenika iako su bili bez majica, mahali bijelom zastavom i, prema navodima, nisu predstavljali prijetnju.Vojnik koji je govorio anonimno rekao je da je upravo on pucao na jednog od zarobljenika.- Ispalim 500 metaka u minuti. Dižem stvari u zrak. Nije me briga. Ovdje sam da ubijam teroriste - kazao je vojnik.Kasnije je rekao da je tek naknadno shvatio da je jedan od ljudi na koje je pucano bio Yotam Haim.Prema istrazi, komandant je Yotamu naredio da priđe zgradi u kojoj su bili izraelski vojnici, nakon čega je otvorena vatra. Vojnik je rekao: "Ispalio sam jedan metak, a on nije umro”, te dodao da mu se zatim oružje zaglavilo prije nego što je drugi vojnik rekao: "Pusti mene da završim".Iris Haim je za Channel 13 izjavila da su vojnici praktično imali naređenje da "ubiju svaku osobu koja hoda na dvije noge".- Ako se terorista kreće prema meni, pokušavam ga ubiti. Ne pokušavam ga uhapsiti - kazao je brigadni komandant uključen u zločine.Na pitanje da li se pucalo i na nenaoružane ljude, odgovorio je: "Naravno, moramo ga ubiti - da, čak i ako je potpuno nenaoružan".Drugi vojnik rekao je da su pripadnici jedinice učeni da svaku osobu posmatraju kao potencijalnu prijetnju. Naveo je da je procedura bila da se puca čak i zato što i starac može aktivirati eksplozivnu napravu” te dodao: "Bila je situacija u kojoj je osoba izašla s bijelom zastavom i odmah je upucana".U prilogu se navodi i da iskazi vojnika proturječe nalazima zvanične vojne istrage. Prema njihovim riječima, u trenutku pucnjave nije izdato naređenje da se obustavi paljba, iako je vojska tvrdila da su svi vojnici čuli tu komandu. Novinar Raviv Drucker rekao je da su porodice zarobljenika tražile stvarnu istragu, a ne ono što su doživjele kao prikrivanje i uljepšavanje slučaja.Istraga je utvrdila i da su izraelske snage pet dana prije ubistva zarobljenika projektilom pogodile zgradu u sjevernoj Gazi u kojoj su se oni skrivali nakon razmjene vatre s borcima Hamasa. Od 251 osobe otete u napadu koji je predvodio Hamas na jug Izraela 2023. godine, 85 ih je ili odvedeno mrtvo ili su kasnije umrli u različitim, često osporavanim okolnostima tokom zatočeništva. U tekstu se navodi i da su izraelske snage u Gazi ubile više od 72.700 Palestinaca, uključujući 850 od proglašenja primirja u oktobru 2025.

Muškarac, bez obzira na godine, nema igre s tim; odmah ubiti, kazao je jedan vojnik

Izraelski vojnici tvrde da su u Gazi dobijali naređenja da pucaju na svakog muškarca

Nakon masovne pucnjave koja se desila u aprilu prošle godine na Univerzitetu Florida State u kojoj su ubijene dvije osobe, kompanija OpenAI suočena je s tužbom porodice jedne od žrtava. U tužbi se navodi da je upravo OpenAI-jev chatbot ChatGPT omogućio taj smrtonosni napad, piše NBC News.<h2>Opsežni razgovori</h2>Saveznu tužbu na Floridi jučer je podnijela Vandana Joši (Joshi), udovica Tirua Čabea (Chabbe), koji je ubijen zajedno s Robertom Moralesom, direktorom univerzitetske menze.&nbsp;Tužbom je obuhvaćen i Phoenix Ikner, muškarac optužen za pucnjavu, a kao ključni dokaz navode se njegovi "opsežni razgovori" s ChatGPT-jem.U tužbi stoji da OpenAI nije uspio efikasno prepoznati prijetnju u Iknerovim razgovorima s chatbotom, tvrdeći da program "ili nije uspio povezati činjenice zbog greške ili nikada nije bio pravilno dizajniran da prepozna prijetnju".Prema tužbi, Ikner, koji je u to vrijeme bio student na FSU-u, podijelio je s chatbotom fotografije vatrenog oružja koje je nabavio. ChatGPT mu je potom objasnio kako se ono koristi, "rekavši mu da Glock nema kočnicu, da je namijenjen za "brzu upotrebu pod stresom" savjetujući mu da drži prst podalje od okidača sve dok ne bude spreman pucati".U tužbi se dalje navodi da je Ikner započeo svoj napad slijedeći upravo te upute. U jednom trenutku, kako stoji u tužbi, ChatGPT je napomenuo da je puno vjerojatnije da će pucnjava privući nacionalnu pozornost "ako su uključena djeca, čak i 2-3 žrtve mogu privući više pažnje".<h2>Odbacili tvrdnje</h2>Kasnije, na sam dan napada, Ikner je postavljao pitanja o tome kakav bi bio "pravni proces, izricanje kazne i izgledi za zatvor". Iz OpenAI-ja su odbacili tvrdnju da je njihov proizvod odgovoran za pucnjavu.- Prošlogodišnja masovna pucnjava na Sveučilištu Florida State bila je tragedija, no ChatGPT nije odgovoran za ovaj stravičan zločin - poručio je za NBC News glasnogovornik kompanije Drew Pusateri.&nbsp;Dodao je kako je kompanija surađivala s policijom čim je saznala za incident te da tu suradnju i dalje nastavlja.- U ovom slučaju, ChatGPT je pružao činjenične odgovore na pitanja s informacijama koje su široko dostupne u javnim izvorima na internetu i nije poticao niti promovirao nezakonite ili štetne aktivnosti - istaknuo je Pusateri.- ChatGPT je alat opće namjene koji svakodnevno koriste stotine miliona ljudi u legitimne svrhe. Kontinuirano radimo na jačanju naših zaštitnih mehanizama kako bismo otkrili štetne namjere, ograničili zloupotrebu i prikladno reagirali kada se pojave sigurnosni rizici - dodao je.Međutim, u tužbi koju je podnijela Joši tvrdi se da je OpenAI morao shvatiti kako će specifični razgovori koje je Ikner vodio dovesti do "masovnih žrtava i značajne štete za javnost".&nbsp;- ChatGPT je raspirivao i poticao Iknerove zablude. Podržavao je njegovo mišljenje da je on razumna i racionalna osoba; pomogao mu je uvjeriti samog sebe da su nasilni činovi nužni za postizanje promjena - navodi se u tužbi. Dodaje se i da mu je softver pružio ohrabrenje da "izvrši masakr, sve do detalja o tome koje bi vrijeme bilo najbolje za zaticanje najvećeg broja ljudi na kampusu".Ova tužba jedna je u nizu slučajeva u kojima porodice žrtava i policija tvrde da su ChatGPT ili drugi AI chatbotovi odigrali ulogu u nasilju ili zločinu. Tehnološke tvrtke također se suočavaju sa sve većim pritiskom zbog svojih sigurnosnih mjera za korisnike koji imaju problema s mentalnim zdravljem.

<h2>Vodili duge rasprave</h2>Prošlog mjeseca, OpenAI je tužilo sedam porodica zbog pucnjave u jednoj školi u Kanadi, a prošle godine kompaniju je tužila i porodica tinejdžera koji je počinio samoubistvo, tvrdeći da je bilo previše lako zaobići sigurnosne postavke ChatGPT-ja.Raste zabrinutost zbog mogućnosti da AI chatbotovi potiču zablude kod ljudi, posebno kod onih koji su već osjetljivi zbog problema s mentalnim zdravljem. Poznato je da AI chatbotovi imaju sklonost ugađanju ljudima, a i sam OpenAI je kroz razna ažuriranja pokušao obuzdati takvo "laskavo" ponašanje ChatGPT-ja.Mjesecima prije pucnjave, Ikner je vodio duge rasprave s ChatGPT-jem o "svojim interesima za Hitlera, naciste, fašizam, nacionalsocijalizam, kršćanski nacionalizam te percepcijama Židova i crnaca od različitih političkih ideologija i društvenih skupina, navodi se u tužbi.Također je s chatbotom raspravljao o pucnjavi u srednjoj školi Columbine, onoj na Virginia Techu i drugim slučajevima masovnih ubistava. U tužbi se tvrdi da je ChatGPT "laskao" i "hvalio" Iknera, koji je chatbotu govorio o svojoj usamljenosti i depresiji. Nije uspio ni "povezati činjenice" kada je Ikner počeo postavljati pitanja o samoubistvu, terorizmu i masovnim pucnjavama.Umjesto toga, navodi se, chatbot je nastavio komunikaciju kada je Ikner pitao o najprometnijim periodima u studentskom centru FSU-a, kako bi moglo izgledati medijsko izvještavanje u slučaju pucnjave te o mogućim pravnim posljedicama za napadača. ChatGPT je rekao Ikneru da su radnim danom za vrijeme ručka, između 11:30 i 13:30 sati, najveće gužve u studentskom centru.Ikner je svoj napad započeo oko 11:57 sati. Prošlog mjeseca, državni tužilac Floride James Uthmeier najavio je pokretanje kaznene istrage protiv OpenAI-ja i ChatGPT-ja. Učinio je to nakon što je pregledao Iknerove zapise razgovora. - Da je ChatGPT osoba, suočio bi se s optužbama za ubistvo - rekao je Uthmeier u izjavi.

Ova tužba jedna je u nizu slučajeva u kojima porodice žrtava i policija tvrde da su ChatGPT ili drugi AI chatbotovi odigrali ulogu u zločinu

OpenAI se suočava s tužbama: ChatGPT rekao ubici na Floridi da će privući više pažnje ako ubije djecu

Iranske vlasti izvršile su smrtnu kaznu nad Erfanom Šakurzadehom (Shakourzadehom), 29-godišnjim studentom postdiplomskog studija, kojeg su optužile za špijunažu u korist stranih službi.

Iran pogubio 21-godišnjeg muškarca zbog "neprijateljstva prema Bogu": Međunarodna javnost u šoku

<h2>Optužbe i prisilno priznanje</h2>Prema pisanju Guardiana i zvaničnog portala iranskog pravosuđa Mizan Online, Šakurzadeh je obješen nakon što je proglašen krivim za saradnju s američkom CIA i izraelskim Mossadom.Organizacija Iran Human Rights (IHR) navodi da je Erfan bio "vrhunski student" prestižnog Univerziteta za nauku i tehnologiju u Teheranu.Aktivisti tvrde da je mladić bio podvrgnut sistemskoj torturi u samici kako bi se iznudila lažna priznanja.

Iran pogubio 19-godišnjeg reprezentativca u hrvanju

<h2>Posljednja poruka</h2>Neposredno prije pogubljenja, Šakurzadeh je uspio poslati poruku u kojoj je kategorički odbacio sve optužbe. Tvrdio je da su dokazi protiv njega u potpunosti izmišljeni i da mu je saradnja sa stranim obavještajcima podmetnuta.

Iran pogubio trojicu demonstranata 

<h2>Kontekst sukoba</h2>Ovo je već peta egzekucija zbog optužbi za špijunažu od kraja februara, kada je počeo otvoreni sukob između Irana s jedne strane, te SAD i Izraela s druge.Analitičari smatraju da režim ovakvim potezima pokušava zastrašiti domaću javnost, s obzirom na to da se veliki dio stanovništva protivi trenutnoj vlasti u Teheranu.

Tramp tvrdi: "Imao sam dogovor s Iranom četiri ili pet puta, onda promijene mišljenje"

Tramp: "Kurdi su nas razočarali, samo uzimaju"

Tramp: Primirje s Iranom je na aparatima, kao kada dođe doktor i kaže da osoba ima 1 posto šanse za preživljavanje

Tramp razmatra ponovno pokretanje velike operacije u Hormuzu

Posvađao se s prijateljem, pa mu izbo kćerku (12) da se osveti: Zario joj šarafciger u pluća

Pucnjava u Nici: Ima mrtvih i ranjenih

Njemački medij: Šmit odlazi teška srca, ali ne zato što je "sav posao već završen"

Izrael odbacuje sankcije EU: "Neprihvatljiv pokušaj političkog pritiska"

Pronađeno tijelo jednog od dvojice američkih vojnika koji su nestali u Maroku

Optuženi za pokušaj atentata na Trampa izjavio da nije kriv

Iranske novine prikazuju Islamsku Republiku spremnu za povratak u rat: Čekaju naređenje za paljbu

Netanjahu: "Modžtaba Hamnei je živ, skriva se u bunkeru i pokušava održati autoritet"

Doseljenici upali na dječje igralište u Um al Kairu, djeca ostala zatečena

Izraelski vojnici tvrde da su u Gazi dobijali naređenja da pucaju na svakog muškarca

OpenAI se suočava s tužbama: ChatGPT rekao ubici na Floridi da će privući više pažnje ako ubije djecu

Iran pogubio vrhunskog studenta: Mučili su ga dok nije priznao špijunažu

Globus

Tramp tvrdi: "Imao sam dogovor s Iranom četiri ili pet puta, onda promijene mišljenje"

Tramp: "Kurdi su nas razočarali, samo uzimaju"

Tramp: Primirje s Iranom je na aparatima, kao kada dođe doktor i kaže da osoba ima 1 posto šanse za preživljavanje

Tramp razmatra ponovno pokretanje velike operacije u Hormuzu

Posvađao se s prijateljem, pa mu izbo kćerku (12) da se osveti: Zario joj šarafciger u pluća

Pucnjava u Nici: Ima mrtvih i ranjenih

Njemački medij: Šmit odlazi teška srca, ali ne zato što je "sav posao već završen"

Izrael odbacuje sankcije EU: "Neprihvatljiv pokušaj političkog pritiska"

Pronađeno tijelo jednog od dvojice američkih vojnika koji su nestali u Maroku

Optuženi za pokušaj atentata na Trampa izjavio da nije kriv

Iranske novine prikazuju Islamsku Republiku spremnu za povratak u rat: Čekaju naređenje za paljbu

Netanjahu: "Modžtaba Hamnei je živ, skriva se u bunkeru i pokušava održati autoritet"

Doseljenici upali na dječje igralište u Um al Kairu, djeca ostala zatečena

Izraelski vojnici tvrde da su u Gazi dobijali naređenja da pucaju na svakog muškarca

OpenAI se suočava s tužbama: ChatGPT rekao ubici na Floridi da će privući više pažnje ako ubije djecu

Iran pogubio vrhunskog studenta: Mučili su ga dok nije priznao špijunažu