Nakon što su pokrenuli Projekt Manhattan, Sjedinjene Američke Države dočekale su i prvo testiranje svoje nuklearne bombe. Test je izveden na današnji dan 1945. godine u saveznoj državi Novi Meksiko, a ista vrsta bombe manje od mjesec dana kasnije bačena je na Nagasaki. SAD je tako postao prva nuklearna sila na svijetu i jedina sve do 1949. godine, kada je Sovjetski Savez uspješno testirao vlastitu atomsku bombu. Time je započela nuklearna utrka između dvije supersile.Nuklearna istraživanja intenzivirana su tokom tridesetih godina prošlog stoljeća, nakon otkrića nuklearne fisije u Njemačkoj. Američke vlasti strahovale su da bi nacistička Njemačka mogla prva razviti atomsko oružje, pa su pokrenule vlastiti program i pružile utočište brojnim njemačkim naučnicima koji su pobjegli iz Trećeg Reicha.<h2>Bomba za Hirošimu nikada nije testirana</h2>Paralelno su razvijane dvije vrste atomskih bombi – uranijska i plutonijska. Oba projekta završila su uspješno, ali je samo plutonijska bomba prethodno testirana.Uranijska bomba, poznata kao "Little Boy", nikada nije isprobana prije upotrebe. Njena prva detonacija dogodila se 6. augusta 1945. godine iznad Hirošime. S druge strane, plutonijska bomba, identična onoj koja je tri dana kasnije bačena na Nagasaki, testirana je u okviru operacije Trinity.Za testiranje je odabrano izolirano pustinjsko područje u središnjem Novom Meksiku, danas poznato upravo pod nazivom Trinity. Američke vlasti tražile su lokaciju na kojoj eksplozija neće ugroziti stanovništvo, birajući između osam mogućih lokacija u Novom Meksiku, Koloradu i Teksasu.Sigurnosne mjere nisu u potpunosti ispoštovaneIako je plan bio da se bomba detonira najmanje 250 kilometara od naseljenih područja, u stvarnosti je unutar tog radijusa živjelo oko pola miliona ljudi. Kasnija istraživanja ukazivala su na povećanu stopu obolijevanja od raka i smrtnosti djece među lokalnim stanovništvom. Naučnici ipak ističu da se ti zdravstveni problemi ne mogu pripisati samo testu Trinity, već i brojnim kasnijim nuklearnim testovima izvedenim u Nevadi tokom pedesetih godina.Tim Projekta Manhattan, predvođen fizičarem Robertom Oppenheimerom, detonirao je bombu oko 5:30 ujutro. Snažna eksplozija probudila je stanovnike okolnih područja, kojima je objašnjeno da je riječ o eksploziji vojne municije tokom transporta. Test je bio potpuno uspješan, a Sjedinjene Države dobile su potvrdu da raspolažu funkcionalnim atomskim oružjem.<h2>Zašto su bombe bačene na Japan?</h2>U trenutku testiranja Njemačka je već kapitulirala, pa je jedini preostali protivnik Saveznika bio Japan. Nakon pobjede kod Midwaya 1942. godine američke snage postepeno su potiskivale Japan iz njegovih uporišta na Pacifiku, da bi do 1945. ostalo samo japansko matično ostrvlje.Krajem jula donesena je odluka da se atomske bombe bace na Hirošimu i Nagasaki, iako je već bilo jasno da je Japan vojno poražen.Mnogi historičari smatraju da cilj nije bio samo prisiliti Japan na bezuslovnu predaju, nego i poslati jasnu poruku Sovjetskom Savezu u trenutku kada su odnosi između dotadašnjih saveznika postajali sve napetiji. Demonstracija razorne moći atomskog oružja označila je početak novog geopolitičkog rivalstva koje će ubrzo prerasti u Hladni rat.Nakon bombardovanja Japana Sovjetski Savez ubrzao je razvoj vlastitog nuklearnog programa, čime je započela globalna utrka u naoružanju.Prva detonacija atomske bombe otvorila je potpuno novo poglavlje u vojnoj historiji i trajno promijenila međunarodne odnose. Svijet je postao svjestan da bi budući sukob velikih sila mogao dovesti do razaranja nezabilježenih razmjera, što će posebno doći do izražaja tokom Kubanske raketne krize petnaestak godina kasnije.

Nuklearna istraživanja intenzivirana su tokom tridesetih godina prošlog stoljeća, nakon otkrića nuklearne fisije u Njemačkoj

Ovaj dan je promijenio sve: SAD je uveo novi način ratovanja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je Mihajla Fedorova s dužnosti ministra odbrane, u sklopu nove rekonstrukcije državnog vrha. Odluka je uslijedila nakon sastanka s vojnim vrhom, a Fedorov je smjenu potvrdio na društvenim mrežama, gdje je istakao ključne rezultate svog šestomjesečnog mandata.Među najvećim uspjesima naveo je uskraćivanje korištenja sistema Starlink ruskim snagama, kampanju protiv ruske logistike na okupiranom Krimu te pokretanje opsežnih vojnih reformi. Istovremeno je priznao da nije uspio u potpunosti reformisati Ministarstvo odbrane prema NATO standardima, preurediti sistem vojne nabavke i uspostaviti snažniju kulturu odgovornosti.„Hvala svima koji brane Ukrajinu i rade za pobjedu. Nastavit ću doprinositi porazu neprijatelja kroz inovacije, brzinu i bolju organizaciju“, poručio je Fedorov.Prema navodima ukrajinskih medija, glavni kandidat za novog ministra odbrane je aktuelni ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko, čije imenovanje još mora potvrditi parlament. Glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova izjavila je da je Klimenko bio iznenađen predsjednikovom ponudom, ali da će poštovati odluku vrhovnog komandanta.Moguća smjena izazvala je brojne kritike među zastupnicima vlasti i opozicije. Politički analitičar Volodimir Fesenko ocijenio je da nije dobro mijenjati ministra odbrane svakih šest mjeseci, upozorivši da bi nova promjena mogla dodatno usporiti već započete reforme.Prema informacijama koje prenosi The Kyiv Independent, glavni razlog smjene bio je ozbiljan sukob između Fedorova i vrhovnog komandanta ukrajinske vojske Oleksandra Sirskog. Izvori iz vladajuće stranke tvrde da su nesuglasice između njih dvojice postale neodržive, posebno zbog Fedorovljevih prijedloga za reformu vojske i Ministarstva odbrane.Zelenski je, navodno, zastupnicima objasnio da postoji raskol između vojnog vrha i Ministarstva odbrane te nagovijestio da bi u budućnosti mogao uslijediti i „reset“ vojnog rukovodstva, uključujući moguću smjenu Sirskog.Fedorov, koji je od 2019. do 2026. godine obavljao funkciju ministra digitalne transformacije, uživao je podršku i vlasti i opozicije. Tokom mandata ministra odbrane uspio je uvjeriti kompaniju SpaceX da ruskim snagama uskrati pristup sistemu Starlink, što su vojni analitičari ocijenili kao jednu od ključnih prekretnica u ratu. Također je pokrenuo kampanju usmjerenu na uništavanje ruske logistike i započeo niz reformi koje su izazvale podijeljene reakcije u vojsci.Njegova smjena izazvala je burne reakcije javnosti. Veterani, aktivisti i pojedini političari pozvali su građane na mirne proteste, tvrdeći da se reformator uklanja upravo zbog otpora starog sistema i interesa povezanih s korupcijom.Savjetnik Ministarstva odbrane Serhij Sternenko, koji je nakon smjene podnio ostavku, nazvao je Fedorova „najboljim ministrom odbrane u historiji Ukrajine“ i upozorio da su birokratske opstrukcije i protivljenje reformama spriječili dublje promjene.„Žalosno je što smo danas dalje od pobjede nego što smo mogli biti. Prave reforme tek su počele, a sada su zaustavljene“, poručio je Sternenko.

Među najvećim uspjesima naveo je uskraćivanje korištenja sistema Starlink ruskim snagama

Zelenski iznenada smijenio ministra odbrane: "Ovo izgleda kao izdaja"

Francuski zastupnici usvojili su zakon kojim se punoljetnim osobama koje boluju od neizlječivih bolesti omogućava pravo na potpomognuto umiranje.Zakon pod strogim uslovima omogućava pacijentima da zatraže primanje smrtonosnog sredstva, prenosi Reuters.<h2>Ko može zatražiti eutanaziju</h2>Pravo na eutanaziju imat će isključivo punoljetni francuski državljani i osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u Francuskoj, a boluju od teških i neizlječivih bolesti koje su u uznapredovaloj ili terminalnoj fazi. Uslov je i da trpe stalnu fizičku ili psihičku bol te da su sposobni donijeti slobodnu i informisanu odluku.Donji dom francuskog parlamenta usvojio je zakon sa 291 glasom "za" i 241 glasom "protiv".<h2>Velika podrška javnosti</h2>Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina građana podržava legalizaciju eutanazije u Francuskoj, navodi Reuters. Anketa instituta Ifop, objavljena u februaru, pokazala je da 84 posto ispitanika podržava takvu mjeru.Zagovornici smatraju da će zakon osobama koje se suočavaju s nepodnošljivim patnjama na kraju života omogućiti veću autonomiju i kontrolu nad vlastitom smrću, uz zadržavanje strogih zaštitnih mehanizama.- Može li se uopće nazivati životom kada je patnja tolika da više ništa ne možete? - rekla je An Rajno, predstavnica francuskog Udruženja za pravo na dostojanstvenu smrt (ADMD).<h2>Protivnici upozoravaju na rizike</h2>Protivnici zakona, među kojima su dio medicinske struke i vjerske zajednice, upozoravaju da bi legalizacija potpomognutog umiranja mogla stvoriti dodatni pritisak na najranjivije grupe društva.- Društvo utemeljeno na bratstvu podržava, štiti i brine o ljudima. Nikada ne odustaje od najranjivijih među nama - napisao je na mreži X bivši ministar unutrašnjih poslova Bruno Retajo, konzervativni predsjednički kandidat.<h2>Primjeri iz Evrope i SAD-a</h2>Eutanazija je već legalizovana u nekoliko evropskih država, među kojima su Švicarska, Belgija i Nizozemska, uz različite zakonske okvire. Potpomognuto umiranje terminalno oboljelih dopušteno je i u pojedinim saveznim državama SAD-a.<h2>Senat bio protiv</h2>Francuski Senat, u kojem konzervativna desnica trenutno ima većinu, glasao je protiv zakona, ali je konačnu odluku donio donji dom parlamenta. Zakonski tekst i dalje može biti izmijenjen odlukom Ustavnog vijeća.<h2>Detaljna procedura i priziv savjesti</h2>Zakon propisuje detaljnu proceduru prema kojoj pacijent prvo podnosi zahtjev ljekaru. Nakon toga zahtjev razmatra ljekar zajedno s najmanje još jednim ljekarom i drugim zdravstvenim radnikom.Zdravstveni radnici moći će se pozvati na priziv savjesti, ali će biti obavezni pacijentu dati informacije o drugim zdravstvenim radnicima koji provode eutanaziju.

Donji dom francuskog parlamenta usvojio je zakon sa 291 glasom "za" i 241 glasom "protiv"

Francuska legalizirala eutanaziju: Evo ko ima pravo na nju


Američki potpredsjednik Džej DI Vens (JD Vance) izjavio je da Izrael gubi podršku javnog mnijenja u Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da je to ranije javno konstatovao i predsjednik Donald Tramp, javlja Anadolu.Istovremeno je optužio pojedine elemente izraelske vlade da su pokušali utjecati na američku politiku i pregovore s Iranom putem finansirane kampanje.Vens je u srijedu izjavio da je strana kampanja utjecaja finansirana kako bi se spriječili pregovori koje je vodio s Iranom.- Postoji doslovno strana kampanja utjecaja koja se finansira kako bi se uništio upravo sporazum koji sam ja vodio - rekao je Vance u podcastu "The Joe Rogan Experience", pozivajući se na izvještaj koji je u ponedjeljak objavio časopis "Time".- Mnogi ljudi koji su primali taj novac zapravo su me napadali na potpuno nepoštene načine. Znate, moj odgovor na to je: 'Pa, idite dovraga'. Učinit ću što moram za američki narod.&nbsp;Prvo predstavljam Amerikance i tako sam pokušao raditi ovaj posao - rekao je.<h2>"Opsesivno me napadaju"</h2>Vens je, pozivajući se na članak u časopisu "Time", rekao da ga je bivši član Trampove kampanje, za kojeg je rekao da je plaćen od strane "određenih elemenata unutar izraelske vlade", napao zbog nastojanja da se pregovara s Iranom.- Opsesivno me napadaju, govoreći da ne bismo trebali pregovarati s Iranom - rekao je.- Ono što zapravo pokušavam učiniti je postići ono što mi je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država rekao da postignem, a to je dogovor koji ostvaruje naše ciljeve. Iran nema nuklearno oružje. Imamo slobodan protok nafte i plina - dodao je.<h2>Izrael gubi podršku javnog mnijenja</h2>&nbsp;Vens je rekao da strane vlade rutinski pokušavaju utjecati na američku politiku, ali ono što ga muči je kada američki lideri dopuštaju da takav utjecaj "utječe na njihov sud".Rekao je da Izrael "gubi bitku javnog mnijenja" u SAD-u, što je, kako je rekao, javno iznio i predsjednik Donald Tramp.- Ja sam zapravo samo čovjek koji se zalaže za normalan odnos s normalnom zemljom koji se zasniva na zajedničkom interesu - rekao je Vens, dodajući da izraelski ambasador u Vašingtonu "prvo brine o Izraelu", dok "ja prvo brinem o Americi".

Istovremeno je optužio pojedine elemente izraelske vlade da su pokušali utjecati na američku politiku i pregovore s Iranom putem finansirane kampanje

Vens: Izrael gubi bitku za javno mnijenje u SAD-u

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu da Iran želi postići dogovor sa SAD-om, upozoravajući da bi Vašington mogao nastaviti vojnu kampanju ako se ne postigne dogovor, javlja Anadolu.- Zaista dobro se slažemo s Iranom. Islamska Republika Iran trenutno nije sretna - rekao je Tramp na Samitu o odbrani i inovacijama u državi Pensilvanija.Tramp je tvrdio da iranski lideri nastoje pregovarati o okončanju sukoba.- Oni toliko očajnički žele postići dogovor. Ne sviđa im se ono što radimo, a žele postići dogovor. Saznat ćemo hoćemo li se s njima nagoditi ili ćemo to jednostavno završiti - rekao je.

Saznat ćemo hoćemo li se s njima nagoditi ili ćemo to jednostavno završiti, kazao je 

Tramp: "Iran očajnički želi postići dogovor"

Predizborni skup desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u pokrajini Saksonija-Anhalt izazvao je brojne reakcije nakon što su vodeći ljudi stranke zajedno s pristalicama pjevali himnu nekadašnje Istočne Njemačke (DDR).Na skupu kopredsjednik AfD-a Tino Krupala (Tino Chrupalla) i kandidat stranke za pokrajinske izbore Ulrih Zigmund (Ulrich Siegmund) pridružili su se stotinama okupljenih koji su pjevali pjesmu "Auferstanden aus Ruinen" (Uskrsli iz ruševina), nekadašnju himnu DDR-a.Prema navodima njemačkih medija, na kraju skupa trebala je biti izvedena himna Savezne Republike Njemačke, ali je kabaretski umjetnik Uve Steimle (Uwe Steimle) umjesto nje započeo himnu bivše Istočne Njemačke. Krupalla i Zigmund su se nasmiješeni pridružili pjevanju, nakon čega je izvedena i današnja njemačka himna.Pokrajinski izbori u Saksoniji-Anhalt zakazani su za 6. septembar, a prema posljednjim anketama AfD trenutno ima najveću podršku birača.

Vodeći ljudi stranke zajedno s pristalicama pjevali su himnu nekadašnje Istočne Njemačke 

Predizborni skandal u Njemačkoj: Desničari pjevali himnu bivše Istočne Njemačke

Američka vojska večeras, 15. jula, pokrenula je drugi val udara na Iran u jednom danu, saopćila je Centralna komanda SAD (CENTCOM).Operacije su počele u 15 sati po istočnoameričkom vremenu, odnosno u 21 sat po srednjoevropskom vremenu.- Udari su usmjereni na iranske vojne kapacitete koji se koriste za ugrožavanje brodova koji slobodno prolaze kroz Hormuški moreuz, međunarodni plovni put od ključnog značaja za svjetsku trgovinu. Američka vojska, po nalogu vrhovnog komandanta, preduzima mjere kako bi Iran snosio odgovornost - saopćio je CENTCOM.

<blockquote class="twitter-tweet">At 3 p.m. ET, U.S. forces launched operations for a second wave of strikes today against Iran. The strikes are targeting Iranian military capabilities used to threaten vessels freely transiting through the Strait of Hormuz, an international waterway vital to global commerce. The…&mdash; U.S. Central Command (@CENTCOM) <a href="https://x.com/CENTCOM/status/2077471657456025781?ref_src=twsrc%5Etfw">July 15, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Američka komanda zasad nije objavila tačne lokacije napada, broj pogođenih ciljeva niti vrste naoružanja koje je korišteno u novoj operaciji.<h2>Prvi val počeo u podne</h2>Prvi današnji val američkih udara počeo je u 6 sati po istočnoameričkom vremenu, odnosno u podne po srednjoevropskom vremenu.CENTCOM je tada saopćio da su mete bili iranski vojni kapaciteti koji se koriste za napade na trgovačke brodove u Hormuškom moreuzu.Američke snage gađale su obalske odbrambene sisteme, kao i skladišta i lansirne položaje krstarećih raketa na ostrvu Veliki Tunb, koje ima strateški značaj zbog blizine Hormuškog moreuza.Prema navodima CENTCOM-a, prvi val udara trajao je oko 90 minuta.Associated Press prenosi da su američke snage tokom noći i dana pogodile desetine ciljeva duž južne obale Irana, uključujući područja oko Bandar Abasa, Bušehra, Ahvaza, Kešma i Velikog Tunba.Agencija navodi da dnevni napadi predstavljaju dodatno intenziviranje američke vojne kampanje, koja je prethodnih dana uglavnom izvođena tokom noći.<h2>SAD ponovo uvele pomorsku blokadu</h2>Novi udari uslijedili su nakon što su Sjedinjene Američke Države sinoć ponovo uvele pomorsku blokadu brodova koji ulaze u iranske luke ili iz njih isplovljavaju.Vašington tvrdi da je riječ o odgovoru na iranske napade na trgovačke brodove koji pokušavaju proći kroz Hormuški moreuz.Američke vlasti navode da je Iran tokom protekle sedmice napao sedam trgovačkih brodova, pri čemu je gotovo deset članova posade poginulo, nestalo ili povrijeđeno.Iran je u subotu saopćio da zatvara Hormuški moreuz, nakon čega je saobraćaj kroz ovaj strateški plovni put pao na mali dio uobičajenog obima.Prije izbijanja sukoba kroz Hormuški moreuz prolazilo je približno 20 posto svjetskih isporuka nafte i prirodnog gasa.Zbog nastavka sukoba i poremećaja u pomorskom saobraćaju cijena nafte Brent porasla je na najviši nivo u posljednjih mjesec dana.<h2>Iran prijeti širenjem sukoba</h2>Iranska Revolucionarna garda saopćila je da je odgovorila napadima na američke vojne ciljeve u Bahreinu, Kuvajtu i Jordanu.Teheran je zaprijetio i zatvaranjem drugih regionalnih pravaca za izvoz energenata ukoliko SAD nastavi blokadu iranskih luka.Američki predsjednik Donald Tramp ranije je poručio da će se napadi na Iran nastaviti i zaprijetio udarima na elektrane i mostove ukoliko se Teheran ne vrati pregovorima.Upitan danas postoji li rok prije početka napada na iranske mostove, Tramp je rekao da Iran "prilično dobro zna o čemu je riječ" i da bi bilo bolje da se "ponaša kako treba", prenosi Index.

Napadi su usmjereni na iranske vojne kapacitete koji se koriste za prijetnju brodovima koji slobodno prolaze kroz Hormuški moreuz

SAD pokrenule drugi val napada na Iran u istom danu

Potpredsjednik Džej Di Vens priznao je da se administracija Donalda Trampa "loše snašla" u prošlogodišnjoj objavi spisa o Džefriju Epstinu, kazavši to tokom gostovanja u podcastu "The Joe Rogan Experience".Njegovi komentari predstavljaju jedno od najjasnijih javnih priznanja iz Trampove administracije da je objava spisa postala veliki politički teret nakon što su je pratili nespretna komunikacija i zbunjujuće redakcije, što je izazvalo dugotrajan politički pritisak na predsjednika Trampa i njegovu administraciju.<h2>Loša komunikacija</h2>- Ako ljudi žele reći da smo loše vodili objavu Epstinovih spisa, krivi smo. Zaista smo to loše uradili - posebno komunikaciju o tome - rekao je Vens Roganu u epizodi objavljenoj u srijedu.- Apsolutno smo zabrljali s komunikacijom oko Epstinovih spisa, upravo tako - dodao je.Vens je rekao da je tvrdnja tadašnje glavne državne tužiteljice Pam Bandi da na svom stolu ima registratore s dokumentima navela "ljude da izgube povjerenje u cijeli napor".Dodao je da je time preuveličala "ono što smo imali, a šta nismo".Prema Vensovim riječima, Sjedinjene Američke Države trebale su objaviti dokumente što je prije moguće, iako je priznao da bi redigovanje materijala radi zaštite žrtava zahtijevalo određeno vrijeme.Potpredsjednik je naveo da su istražitelji "prikupili 6 miliona dokumenata", od kojih je oko 3 miliona imalo "neke veze s Epstinovom ostavštinom".<h2>Veze s obavještajnim službama</h2>Vens je također optužio Epstina da je imao duboke veze s izraelskim i američkim političkim strukturama.- Jasno je imao veze s najvišim nivoima američke obavještajne službe. Jasno je imao veze s najvišim nivoima izraelske obavještajne službe - izjavio je Vens.<h2>Dugotrajne političke posljedice</h2>Vensovi komentari dolaze nakon što se Trampova administracija prošle godine suočila s velikim kritikama brojnih Amerikanaca, uključujući i vlastitu MAGA bazu, zbog načina na koji je postupala s dokumentima.Nijedno drugo političko pitanje prošle godine nije izazvalo toliko dugotrajne političke posljedice za Trampa i njegovu administraciju kao objava spisa, što je dovelo do pobune među republikancima u Kongresu i velikog broja komentara na društvenim mrežama.

Priznao je da se administracija Donalda Trampa "loše snašla" u prošlogodišnjoj objavi spisa o Džefriju Epstajnu

Vens: Epstin je bio povezan s izraelskim i američkim obavještajnim službama

Šefica kabineta Suzi Vils i direktor FBI-a Kaš Patel lično su predvodili opsežnu istragu u Bijeloj kući prošle sedmice kako bi utvrdili ko je u javnost iznio informacije o sigurnosnim nedostacima aviona koji je Katar poklonio Donaldu Trampu, prenose američki mediji.Prema izvorima na koje se poziva CNN, od pojedinih zvaničnika Bijele kuće zatraženo je da istražiteljima predaju svoje mobilne telefone. Predsjednik Tramp navodno je bio bijesan zbog curenja informacija o novom avionu koji je trebao služiti kao Air Force One, nakon čega je vlada hitno pokrenula intenzivnu istragu koja je izazvala nervozu u američkim institucijama.Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje i podatak da je najmanje jedna savezna agencija poslala upozorenje svojim zaposlenicima. U poruci je navedeno da, ukoliko ih vanjske agencije kontaktiraju radi prikupljanja informacija ili uređaja, moraju odmah obavijestiti advokate svoje agencije.<h2>Formirana "ratna soba"</h2>Prema navodima izvora, direktor FBI-a Kaš Patel prekinuo je planirani put u Čikago kako bi preuzeo operativnu ulogu u Bijeloj kući. Patel je proveo oko sedam sati u uredu pored onog koji koristi Vils, gdje je formiran centar za koordinaciju koji je jedan izvor opisao kao "ratnu sobu" (war room) u Zapadnom krilu.Istražitelji su tražili informacije od zvaničnika iz različitih agencija, posebno od onih koji su putovali s Trampom ili učestvovali u organizaciji njegovih putovanja. Jedan izvor potvrdio je za CNN da nisu svi zvaničnici pristali predati svoje uređaje.Ovaj potez ukazuje na spremnost Bijele kuće da ima direktnu kontrolu nad istragama koje provode službe za provođenje zakona, što se smatra značajnim odstupanjem od historijske nezavisnosti Ministarstva pravde SAD-a, iako je takva praksa postala češća tokom Trampove administracije.Istraga je dospjela u javnost nakon što je New York Times objavio da je Ministarstvo pravde izdalo sudske naloge (subpoenas) za četvero njegovih novinara koji su izvještavali o sigurnosnim problemima novog aviona.Novinari i organizacije koje se bave zaštitom slobode medija oštro su kritikovali ovaj potez, ocijenivši ga napadom na Prvi amandman, dok je NYT najavio pravnu borbu.<h2>Sporni poklon iz Katara</h2>Avion vrijedan 400 miliona dolara, koji je Katar poklonio Sjedinjenim Američkim Državama, našao se u centru pažnje prošle sedmice tokom NATO samita u Turskoj.Tramp je tada iznenada objavio da šalje novi avion unaprijed u zračnu bazu Mildenhol u Engleskoj. U objavi na društvenim mrežama naveo je da to radi kako bi američkim vojnicima pružio "priliku da ga razgledaju", istovremeno hvaleći dizajn aviona koji je preuređen prema njegovim željama.Tramp je iz Turske otputovao starijim avionom, a zatim se u Velikoj Britaniji ponovo ukrcao na novi. Javno je odbacio tvrdnje da je sigurnost bila razlog promjene aviona, ali izvori tvrde drugačije.Prema informacijama CNN-a, nakon Trampovog dolaska na samit u Tursku promijenjena je sigurnosna procjena. Suzi Vils obavijestila je predsjednika da će morati napustiti zemlju starijom i sigurnijom letjelicom.Iako je katarski avion brzo opremljen odbrambenim sistemima, vojni stručnjaci i pripadnici Tajne službe smatraju da je "na brzinu" uveden u upotrebu te da još nije na nivou starijih modela napravljenih za zaštitu predsjednika tokom letova u inostranstvo.Tačna priroda sigurnosnih razlika još nije u potpunosti poznata, ali su stručnjaci za avijaciju analizom fotografija primijetili da novom avionu navodno nedostaju vanjske modifikacije na repu koje se povezuju sa sistemima odbrane od infracrveno navođenih projektila.

Avion, vrijedan oko 400 miliona dolara, našao se pod lupom nakon NATO samita

Afera u Bijeloj kući, formirana "ratna soba": Traže se telefoni zbog curenja informacija o Trampovom avionu

Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohamed Bager Galibaf izjavio je u srijedu da Teheran "mora uvijek biti spreman" za rat, naglašavajući potrebu da se koriste alati diplomatije za unapređenje nacionalnih interesa, javlja Anadolu.- Nikada nismo tražili rat i ne tražimo ga ni sada, ali uvijek moramo biti spremni za bitku i biti spremni braniti našu nacionalnu sigurnost i interese do posljednjeg daha - rekao je Qalibaf u izjavi na svom Telegram kanalu.- Istovremeno, moramo koristiti i diplomatiju i pregovore za unapređenje i zaštitu naših nacionalnih interesa - dodao je.<h2>Novi napadi</h2>SAD i Iran su posljednjih dana razmijenili napade uprkos memorandumu o razumijevanju koji je posredovao Pakistan, a čiji je cilj okončanje rata, a koji su izazvali američko-izraelski napadi na Teheran u februaru.U utorak je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da će se napadi na Iran nastaviti i intenzivirati u narednim danima, upozoravajući da će Vašington sljedeće sedmice početi ciljati elektrane i mostove u zemlji, osim ako se Teheran ne vrati za pregovarački stol.<h2>Fokus na odbranu</h2>Međutim, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Bagei rekao je u srijedu da Teheran "trenutno nema planove za pregovore".Iran je trenutno fokusiran na odbranu, rekao je Bagei u komentarima koje je prenijela poluzvanična novinska agencija Tasnim.Iransko Ministarstvo zdravstva saopćilo je rano u srijedu da je najmanje 35 ljudi ubijeno, a više od 300 povrijeđeno u nedavnim američkim napadima na jugu zemlje.

Nikada nismo tražili rat i ne tražimo ga ni sada, kazao je

Galibaf: Teheran mora biti spreman za rat, ali vrata za razgovore sa SAD-om ostaju otvorena

Američki predsjednik Donald Tramp uputio je u srijedu novo upozorenje Iranu, rekavši da Teheran razumije poziciju Vašingtona i upozorio je da se "bolje ponaša" usred tenzija između dvije zemlje, javlja Anadolu.Po dolasku u Pensilvaniju, gdje je planirano da se obrati na Samitu o odbrani i inovacijama, Tramp je odbio odrediti konkretan rok za Iran.- Ne volim da dajem rokove, ali oni prilično znaju - znaju priču. Bolje da se ponašaju - dodao je.Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohamed Bager Galibaf izjavio je u srijedu da Teheran "mora uvijek biti spreman" za rat, istovremeno naglašavajući potrebu da se koriste alati diplomatije za unapređenje nacionalnih interesa.SAD i Iran su posljednjih dana razmijenili napade uprkos memorandumu o razumijevanju, koji je posredovao Pakistan, a čiji je cilj okončanje rata, a koji su izazvali američko-izraelski napadi na Teheran u februaru.Tramp je u utorak izjavio da će se napadi na Iran nastaviti u narednim danima, upozoravajući da će SAD sljedeće sedmice početi ciljati elektrane i mostove u zemlji, osim ako se Teheran ne vrati za pregovarački sto.

Ne volim da dajem rokove, ali oni poprilično znaju - znaju priču, kazao je 

Tramp upozorio Iran da se "bolje ponaša"


Glavni inženjer Nuklearne elektrane Zaporožja, koja se nalazi pod ruskom kontrolom, poginuo je u napadu ukrajinskog drona u blizini postrojenja, saopćio je direktor ruske državne nuklearne korporacije Rosatom.Prema njegovim navodima, ukrajinski dron pogodio je službeni automobil na putu između nuklearne elektrane i grada Enerhodara. U napadu su poginuli glavni inženjer Aleksandar Jakovljev i vozač automobila.Kremlj je nakon incidenta optužio Ukrajinu za eskalaciju, navodeći da je riječ o, kako tvrde, "terorističkim" aktivnostima usmjerenim protiv nuklearne elektrane.Nuklearna elektrana Zaporožja nalazi se pod kontrolom ruskih snaga otkako je Rusija zauzela to područje nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ruske tvrdnje o napadu nisu mogle biti nezavisno potvrđene.

Prema navodima, ukrajinski dron pogodio je službeni automobil na putu između nuklearne elektrane i grada Enerhodara

Rusija tvrdi da je glavni inženjer Nuklearne elektrane Zaporožja poginuo u napadu dronom

Srbija je bila jedina zemlja učesnica Samita Ukrajina - Jugoistočna Evropa u Kijevu koja nije potpisala zajedničku Kijevsku deklaraciju, objavila je Radio-televizija Srbije (RTS).Deklaracijom se Rusija označava odgovornom za, kako se navodi, nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu agresiju na Ukrajinu te se poziva da odmah okonča rat i potpuno, bezuslovno i provjerljivo povuče svoje vojne snage i opremu s teritorije Ukrajine.Dokument su potpisali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski te predstavnici Albanije, Grčke, Moldavije, Rumunije, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bugarske.Na samitu je Srbiju predstavljao predsjednik Aleksandar Vučić, koji je nakon sastanka izjavio da je njegov prioritet zaštita interesa Srbije.- Važno mi je da ovdje iznesemo svoje političke stavove, a sve što radim, radim kako bih zaštitio srpske nacionalne interese. Uvijek saslušam sve primjedbe koje dolaze iz svijeta, jer tako funkcioniše demokratija - rekao je Vučić, prenosi RTS.Govoreći na samitu, Vučić je istakao da Srbija podržava poštivanje Povelje Ujedinjenih nacija i teritorijalnog integriteta Ukrajine, naglasivši i važnost humanitarne pomoći, obnove ukrajinskih gradova te evropskog puta te zemlje.Dodao je da je s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim razgovarao i o razvoju saobraćajnih koridora prema Armeniji, Azerbejdžanu i Turskoj, ocijenivši da bi bolja regionalna povezanost bila od velikog značaja, iako zahtijeva značajna ulaganja Srbije, Rumunije, Moldavije i Ukrajine.

Deklaracijom se Rusija označava odgovornom za, kako se navodi, nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu agresiju na Ukrajinu

Srbija jedina nije potpisala Kijevsku deklaraciju: Dokument osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu

Iran je u srijedu osudio najnoviji val američkih napada na jug zemlje kao čin agresije, obećavajući odmazdu za svaki napad na njegovu teritoriju, javlja Anadolu.- Američki napad na jug zemlje predstavlja agresiju na iransku teritoriju i potpuno je ilegalan, a naišao je na odgovor naših oružanih snaga - rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Bagei u izjavi koju je prenijela novinska agencija ISNA.- Naše oružane snage su pokazale braneći Iran da nema razlike između juga, sjevera, istoka ili zapada - rekao je Bagei.- Svaki dio iranske teritorije pripada svim iranskim narodima. Stoga će svaki napad neprijatelja na bilo koji dio teritorije zemlje sigurno naići na recipročan odgovor oružanih snaga Islamske Republike Iran - rekao je glasnogovornik.Glasnogovornica iranske vlade Fatima Mohadžerani izjavila je u srijedu ujutro da je u nedavnim američkim napadima na južni Iran ubijeno više od 30 civila.Tenzije između SAD-a i Irana eskalirale su posljednjih dana zbog Hormuškog moreuza, a dvije strane su razmijenile napade uprkos memorandumu o razumijevanju koji je posredovao Pakistan, a čiji je cilj okončanje sukoba i postizanje trajnog mirovnog sporazuma.

Američki napad na jug zemlje predstavlja agresiju na iransku teritoriju i potpuno je ilegalan, kazao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova

Ministar vanjskih poslova Irana Esmail Bagei

Iran nakon američkih napada zaprijetio odmazdom: Svaki napad na našu teritoriju bit će uzvraćen

Finansijski troškovi američke vojne kampanje protiv Irana mogli bi dostići i 100 milijardi dolara, što je znatno više od oko 30 milijardi dolara koje je Pentagon do sada zvanično saopćavao.Prema pisanju NBC Newsa, interne procjene američkog Ministarstva odbrane pokazuju da bi stvarni troškovi mogli iznositi između 80 i 100 milijardi dolara. Velika razlika proizlazi iz neprikazanih operativnih izdataka, gubitaka naprednih vojnih letjelica te velikih oštećenja američkih vojnih baza širom Bliskog istoka.Administracija u Vašingtonu još nije objavila sveobuhvatan izvještaj o ukupnim troškovima sukoba. Posljednja zvanična procjena iznosila je 31 milijardu dolara, ali se ona uglavnom odnosi na utrošenu municiju, bez uračunatih troškova obnove infrastrukture i nabavke nove vojne opreme.<h2>Uništena vojna infrastruktura</h2>Samo obnova američkih vojnih baza oštećenih u iranskim napadima mogla bi koštati više od 30 milijardi dolara. Procjenjuje se da će šteta na vojnim objektima u Bahreinu iznositi gotovo milijardu dolara, uključujući oko 678 miliona dolara za sjedište Centralne komande američkih pomorskih snaga (NAVCENT) te još 237 miliona dolara za lučke kapacitete, stambene objekte i menze.Posebno su oštećeni objekti Pete flote američke mornarice u Manami, kao i američke vojne instalacije u Kuvajtu. Iako su desetine hiljada američkih vojnika premještene prije početka sukoba, Pentagon je u regiji ostavio veliki dio vrijedne vojne opreme, zbog čega su brojni avioni bili izloženi iranskim napadima.U izvještaju Kongresne istraživačke službe iz maja navodi se da je oštećeno više od 40 američkih aviona. Među njima su borbeni avioni F-15E Strike Eagle, F-35A Lightning II, A-10 Thunderbolt II, kao i sedam aviona-cisterni KC-135.Zvanične procjene ne uključuju ni ogromne logističke troškove vođenja rata. Među njima su hitno premještanje vojnih snaga u regiji, raspoređivanje dva nosača aviona s pratećim brodovima, smještaj premještenih vojnika te njihovo kasnije vraćanje u matične baze.Također, javno predstavljena procjena od oko 30 milijardi dolara ne obuhvata posljednja dva mjeseca borbenih operacija, tokom kojih su američke snage izvele napade na stotine novih ciljeva u Iranu i pretrpjele dodatne gubitke u vojnoj avijaciji.<h2>Kritike u Senatu</h2>Rastući troškovi dolaze u trenutku kada se američko Ministarstvo odbrane suočava s ozbiljnim nedostatkom sredstava. Pentagon trenutno traži dodatnih 68 milijardi dolara kako bi pokrio finansijski manjak prije nego što Kongres na jesen bude razmatrao novi budžet za odbranu u iznosu od 1,5 biliona dolara.Međutim, brojni američki zakonodavci ne žele odobriti dodatna sredstva dok ne dobiju detaljan pregled troškova rata. Vršilac dužnosti glavnog finansijskog kontrolora Pentagona Džej Herst našao se na udaru kritika tokom saslušanja u Senatu, gdje je izjavio da "nema ažuriranu procjenu troškova" te da su njegove ranije procjene obuhvatale samo oko 20 milijardi dolara potrošenih na municiju.- Nisam uvjeren u vaše tvrdnje o nepoznavanju troškova ovog rata - poručio je senator Angus King.- Mislim da je veoma frustrirajuće za američki narod što ne možemo dobiti direktan odgovor koliko ovaj rat košta, a da i ne govorimo koliko je već koštao Amerikance kroz cijene goriva i druge troškove - dodao je King.Senator Džek Rid nedavno je glasao protiv zakona o izdvajanjima za odbranu u znak protesta.- Pentagon je odbio podnijeti izvještaj o stvarnim troškovima ovog rata ili dostaviti osnovne informacije Kongresu - zaključio je Rid.

Velika razlika proizlazi iz neprikazanih operativnih izdataka, gubitaka naprednih vojnih letjelica te velikih oštećenja američkih vojnih baza

Pentagon govori o 30 milijardi, procjene dosežu 100: Obmanjuje li američka vlada javnost o cijeni rata s Iranom?

Ukrajinske snage saopćile su da je jedna od njihovih jedinica bespilotnih letjelica oborila ruski helikopter "Mi-28" dok je bio u letu iznad Belgorodske oblasti u Rusiji. Kako tvrde, incident se dogodio 15. jula i predstavlja još jedan prijavljeni slučaj u kojem su ukrajinski dronovi pogodili važan vazdušni cilj.Prema saopćenju koje je 15. jula objavio komandant Snaga bespilotnih sistema, major Robert "Mađar" Brovdi, operateri 427. brigade "RAROG" oborili su helikopter oko 10 sati u blizini sela Vjazovoje u Belgorodskoj oblasti.Brovdi je na svom zvaničnom Telegram kanalu objavio snimak pada helikoptera uz poruku: "Mi-28 'Noćni lovac' na zemlji."U saopćenju nije navedeno koja je vrsta drona korištena, niti su objavljeni dodatni detalji o sudbini posade ili razmjerama pričinjene štete.

<blockquote class="twitter-tweet">A Russian Mi-28 helicopter hit by UAV operators of the Rarog brigade of the Unmanned Systems Forces.<a href="https://t.co/oTnx9HWO2h">https://t.co/oTnx9HWO2h</a> <a href="https://t.co/Vi2XVpiwVe">pic.twitter.com/Vi2XVpiwVe</a>&mdash; Yigal Levin (@YigalLevin) <a href="https://x.com/YigalLevin/status/2077295922015330710?ref_src=twsrc%5Etfw">July 15, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Rusko Ministarstvo odbrane do trenutka objavljivanja informacije nije se oglasilo povodom prijavljenog napada.Helikopter "Mi-28", poznat pod nazivom "Noćni lovac", ruski je jurišni helikopter namijenjen za napade na oklopna vozila, kopnene ciljeve i niskoleteće letjelice. Opremljen je automatskim topom kalibra 30 milimetara i protivoklopnim vođenim raketama, a ruske snage ga intenzivno koriste tokom invazije na Ukrajinu.Prijavljeni incident uslijedio je nekoliko mjeseci nakon što su ruski vojni zvaničnici priznali da bespilotne letjelice predstavljaju ozbiljnu prijetnju vojnim helikopterima.

Ovaj dan je promijenio sve: SAD je uveo novi način ratovanja

Zelenski iznenada smijenio ministra odbrane: "Ovo izgleda kao izdaja"

Francuska legalizirala eutanaziju: Evo ko ima pravo na nju

Vens: Izrael gubi bitku za javno mnijenje u SAD-u

Tramp: "Iran očajnički želi postići dogovor"

Predizborni skandal u Njemačkoj: Desničari pjevali himnu bivše Istočne Njemačke

SAD pokrenule drugi val napada na Iran u istom danu

Vens: Epstin je bio povezan s izraelskim i američkim obavještajnim službama

Afera u Bijeloj kući, formirana "ratna soba": Traže se telefoni zbog curenja informacija o Trampovom avionu

Galibaf: Teheran mora biti spreman za rat, ali vrata za razgovore sa SAD-om ostaju otvorena

Tramp upozorio Iran da se "bolje ponaša"

Rusija tvrdi da je glavni inženjer Nuklearne elektrane Zaporožja poginuo u napadu dronom

Srbija jedina nije potpisala Kijevsku deklaraciju: Dokument osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu

Iran nakon američkih napada zaprijetio odmazdom: Svaki napad na našu teritoriju bit će uzvraćen

Pentagon govori o 30 milijardi, procjene dosežu 100: Obmanjuje li američka vlada javnost o cijeni rata s Iranom?

Video / Ukrajinci dronom oborili ruski helikopter

Globus

Ovaj dan je promijenio sve: SAD je uveo novi način ratovanja

Zelenski iznenada smijenio ministra odbrane: "Ovo izgleda kao izdaja"

Francuska legalizirala eutanaziju: Evo ko ima pravo na nju

Vens: Izrael gubi bitku za javno mnijenje u SAD-u

Tramp: "Iran očajnički želi postići dogovor"

Predizborni skandal u Njemačkoj: Desničari pjevali himnu bivše Istočne Njemačke

SAD pokrenule drugi val napada na Iran u istom danu

Vens: Epstin je bio povezan s izraelskim i američkim obavještajnim službama

Afera u Bijeloj kući, formirana "ratna soba": Traže se telefoni zbog curenja informacija o Trampovom avionu

Galibaf: Teheran mora biti spreman za rat, ali vrata za razgovore sa SAD-om ostaju otvorena

Tramp upozorio Iran da se "bolje ponaša"

Rusija tvrdi da je glavni inženjer Nuklearne elektrane Zaporožja poginuo u napadu dronom

Srbija jedina nije potpisala Kijevsku deklaraciju: Dokument osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu

Iran nakon američkih napada zaprijetio odmazdom: Svaki napad na našu teritoriju bit će uzvraćen

Pentagon govori o 30 milijardi, procjene dosežu 100: Obmanjuje li američka vlada javnost o cijeni rata s Iranom?

Video / Ukrajinci dronom oborili ruski helikopter