Američka mornarica rasporedila je podmornicu klase Ohio s balističkim projektilima, USS Alaska, kroz Gibraltarski moreuz u rijetkom javnom kretanju operativnog sredstva nuklearnog odvraćanja. Izvještaj od 10. maja 2026. godine navodi da se ovaj dolazak poklapa s eskalacijom sukoba s Iranom oko pomorskog pristupa i pregovora o obogaćivanju uranija. Vidljivi tranzit, pojačan osiguranjem Kraljevskih marinaca i strogim mjerama isključenja na Južnom molu (South Mole) u Gibraltaru, signalizira namjerno pokazivanje strateške odlučnosti dok Washington prelazi s diplomatskog pritiska na ojačani stav nuklearnog odvraćanja u koridoru Atlantik-Mediteran, piše <a href="https://www.armyrecognition.com/news/navy-news/2026/uss-alaska-gibraltar-trump-iran-nuclear-escalation">Armyrecognition.com</a>.USS Alaska nosi do 20 projektila Trident II D5 i predstavlja kritičnu komponentu američke nuklearne trijade, obično dizajniranu za nevidljivost, a ne za javno posmatranje u pomorskim uskim grlima. Njeno pojavljivanje u Gibraltaru nosi značajno operativno značenje, naglašavajući zaokret prema vidljivom strateškom signaliziranju dok se Sjedinjene Države i saveznički partneri pripremaju za potencijalnu eskalaciju povezanu sa sigurnošću u Hormuškom tjesnacu i regionalnom pomorskom nestabilnošću. Ovo raspoređivanje podmornice klase Ohio služi kao kalibrirani odgovor na trenutni rizik od šireg sukoba s Iranom.Dolazak USS Alaska u Gibraltar vjerovatno je poslužio kao vidljiv strateški znak upozorenja Iranu, jer se podmornice ovog tipa obično drže skrivene na moru i rijetko ostvaruju javne posjete lukama.<h2>Detalji o uočavanju i sigurnosne mjere</h2>Dana 10. maja 2026. godine, Peter Ferrary je uočio podmornicu klase Ohio, USS Alaska (SSBN-732), kako ulazi u Gibraltar pod pratnjom patrolnih čamaca Gibraltarske eskadrile, jedinica policije odbrane Gibraltara i odreda za zaštitu flote Kraljevskih marinaca. Ovo predstavlja jedno od rijetkih javno vidljivih raspoređivanja operativne američke strateške nuklearne podmornice u koridoru Atlantik-Mediteran. Podmornica je fotografisana prilikom ulaska u Gibraltarski tjesnac prije pristajanja u pomorske objekte South Mole pod zonom isključenja od 200 metara, koja je aktivirana odmah po dolasku. Prema izvoru Old Submariner, zaustavljanje u Gibraltaru označilo je tek treću javno zabilježenu posjetu američke podmornice klase Ohio Gibraltaru u otprilike 25 godina.Transportni avioni RAF-a navodno su dopremili dodatno osoblje Kraljevskih marinaca u Gibraltar prije nego što je podmornica ušla u luku, što ukazuje na unaprijed dogovoreno raspoređivanje snaga za zaštitu povezano s rukovanjem strateškim nuklearnim sredstvima. Britanske vlasti odbile su otkriti misiju podmornice ili njenu dalju rutu, ali je plovilo brzo identifikovano kao USS Alaska, SSBN sposobna za nošenje raketa Trident, dodijeljena 20. podmorničkoj eskadrili u pomorskoj bazi Kings Bay u Georgiji. Raspoređivanje se direktno poklopilo s odlukom predsjednika Donalda Trampa da odbaci iranski prijedlog o prekidu vatre i nuklearni kontra-prijedlog o obogaćivanju uranija, ublažavanju sankcija i pomorskom pristupu kroz Hormuški moreuz. To je navelo analitičare, uključujući Marija Navfala, da interpretiraju ovaj potez kao strateško odvraćanje, a ne rutinsku tranzitnu aktivnost.Gibraltar Chronicle i GBC News potvrdili su dolazak, navodeći da je USS Alaska u Gibraltar ušla uz pratnju lokalnih sigurnosnih brodova prije početka manevrisanja u luci uz pomoć dva tegljača, s obzirom na dužinu podmornice od 170,7 metara i deplasman od 18.750 tona u zaronjenom stanju. Kraljevski marinci postavili su sigurnosne položaje oko pristupnih puteva South Mole-u, dok su jedinice policije odbrane Gibraltara provodile pomorsku zonu isključenja oko veza. Takvi postupci su standardni za rukovanje nuklearnim podmornicama sa strateškim raketnim kapacitetom unutar geografski ograničenih luka izloženih gustom komercijalnom pomorskom saobraćaju i posmatranju civila.<h2>Tehničke karakteristike i operativna istorija</h2>Profil ovog raspoređivanja razlikovao se od standardnih posjeta jurišnih podmornica lukama jer se podmornice s balističkim projektilima obično usmjeravaju kroz luke s minimalnom javnom vidljivošću. Pojavljivanje USS Alaska predstavljalo je odstupanje od standardne diskrecije operacija SSBN-a, posebno tokom aktivnog sukoba s Iranom oko pomorske sigurnosti u Hormuškom tjesnacu.Puštanje u rad: 25. januar 1986. godine (General Dynamics Electric Boat).Modernizacija: Između 2006. i 2009. godine prošla je kroz 27-mjesečni remont u brodogradilištu Norfolk, uključujući zamjenu nuklearnog goriva, integraciju Trident II D5 raketa i nadogradnju za Mk-48 ADCAP torpeda.Pogon: Nuklearni reaktor S8G, dvije parne turbine, brzina preko 20 čvorova.Naoružanje: 20 balističkih raketa Trident II D5 i četiri torpedne cijevi od 533 mm.Američka mornarica trenutno upravlja sa 14 SSBN-ova klase Ohio i četiri konvertovana SSGN-a (s krstarećim raketama). Snaga balističkih podmornica čini morsku komponentu američke nuklearne trijade, zajedno s interkontinentalnim balističkim raketama Minuteman III i strateškim bombarderima.<h2>Strateški kontekst i pregovori s Iranom</h2>Javno pojavljivanje USS Alaska nosi veće strateško značenje od raspoređivanja konvencionalnih pomorskih snaga jer ovi SSBN-ovi predstavljaju jedno od najotpornijih sredstava za nuklearnu odmazdu koje posjeduju Sjedinjene Države.Dana 11. maja 2026. godine, predsjednik Donald Tramp odbacio je odgovor Irana na američki prijedlog o prekidu vatre i nuklearnom okviru, nakon što je Teheran poslao svoju kontraponudu preko pakistanskih posrednika. Iran je zahtijevao:Garancije protiv novih napada.Uklanjanje sankcija i odštetu za ratnu štetu.Zadržavanje dijela kapaciteta za obogaćivanje uranija.Teheran odbija demontažu postrojenja za obogaćivanje i protivi se uslovima dugoročne suspenzije koje predlaže Washington. Američki stav ostaje pri zahtjevima za ograničenje obogaćivanja, uklanjanje zaliha visoko obogaćenog uranija i uspostavljanje neometanog pomorskog tranzita kroz Hormuški tjesnac. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu istovremeno je insistirao na tome da se infrastruktura za obogaćivanje mora ukloniti prije nego što se sukob proglasi riješenim.<h2>Geopolitički značaj Gibraltara</h2>Gibraltar ostaje jedna od najznačajnijih NATO pomorskih tačaka jer kontroliše jedini direktan pristup između Atlantskog okeana i Sredozemnog mora. Godišnje kroz tjesnac prođe više od 100.000 brodova. Položaj Gibraltara omogućava podmornicama koje isplovljavaju iz Kings Baya da brzo pređu prema Istočnom Mediteranu, Levantu, Sjevernoj Africi i prilazima Sueckom kanalu.Budući da je tranzit kroz Gibraltar odmah uočljiv, svako javno kretanje balističke podmornice tamo neizbježno dobija geopolitički značaj koji nadilazi logističke potrebe. Dok su SSBN-ovi dizajnirani za prikrivenost i preživljavanje, namjerno izlaganje USS Alaske ukazuje na širi trend moderne prakse odvraćanja, gdje se kontrolisano javno izlaganje nuklearnih sredstava koristi kao poruka u jeku aktivnih regionalnih kriza.

Dolazak USS Alaska u Gibraltar vjerovatno je poslužio kao vidljiv strateški znak upozorenja Iranu

Nakon Trampovog "ne" Iranu, nuklearna zvijer izronila u Gibraltaru

Američki predsjednik Donald Tramp planira ove sedmice posjetiti Kinu u pratnji grupe od 16 vodećih poslovnih lidera, uključujući istaknute predstavnike tehnološkog, finansijskog i industrijskog sektora, objavljeno je u ponedjeljak."New York Times" je izvijestio da je Bijela kuća objavila listu učesnika iz poslovnog svijeta uoči Trampovog polaska iz Vašingtona u utorak.Američki predsjednik bi se tokom posjete Pekingu kasnije ove sedmice trebao sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom.Među članovima delegacije nalaze se izvršni direktor Applea Tim Kuk i šef Tesle Ilon Mask, kao i rukovodioci velikih kompanija poput BlackRocka, Blackstonea, Boeinga, Cargilla, Citija, General Electric Aerospacea, Goldman Sachsa, Mete, Microna, MasterCarda, Illumina, Qualcomma i Visa-e.Kompanija Cisco se prvobitno nalazila na listi, ali je kasnije saopćeno da njen izvršni direktor Chuck Robbins neće učestvovati u putovanju.Prema ranijim navodima američkih zvaničnika, Tramp želi istražiti nove okvire ekonomske saradnje s Kinom, uključujući moguće investicione i trgovinske modele usmjerene na jačanje strukturirane saradnje između dvije ekonomije.Posjeta dolazi u okviru šireg nastojanja Vašingtona da stabilizira ekonomske odnose s Pekingom, uz istovremeno zadržavanje konkurencije u strateškim sektorima.

Američki predsjednik bi se tokom posjete Pekingu kasnije ove sedmice trebao sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom

Tramp putuje u Kinu sa 16 vodećih direktora kompanija, među njima Mask i Kuk

Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je primirje s Iranom "na aparatima za održavanje života", oglasio se predsjednik iranskog parlamenta Mohamad-Bager Galibaf.U kratkom odgovoru na poruke iz Bijele kuće, Galibaf je poručio da je Iran spreman na sve opcije.- Naše oružane snage su spremne da pruže zasluženi odgovor na svaku agresiju; pogrešna strategija i pogrešne odluke uvijek će dovesti do pogrešnih rezultata – cijeli svijet je to već shvatio. Spremni smo na sve opcije; bit će iznenađeni - rekao je Galibaf.Nešto ranije oglasio se i glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, koji je poručio da je odgovor Teherana na američki prijedlog o miru bio razuman i velikodušan.Podsjetimo, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je novinarima u ponedjeljak da ima najbolji plan ikada za okončanje rata s Iranom, ponovo kritikujući iranski prijedlog kao neprihvatljiv.On je istakao i da iranski politički "umjerenjaci" žele postizanje sporazuma.- Imate umjerenjake i imate luđake. I mislim da su umjerenjaci više poštovani. Luđaci žele da se bore do kraja - rekao je Tramp.

Naše oružane snage su spremne da pruže zasluženi odgovor na svaku agresiju, rekao je Galibaf

Iz Irana brzo odgovorili Trampu: "Bit ćete iznenađeni"

Izraelski ministar nacionalne sigurnosti i lider krajnje desnice Itamar Ben Gvir oštro je kritikovao Evropsku uniju nakon odluke o uvođenju sankcija izraelskim doseljenicima optuženim za nasilje nad Palestincima.U objavi na društvenoj mreži X nazvao je Evropsku uniju "antisemitskom", optuživši evropski blok da targetira Izraelce dok istovremeno zanemaruje napade na njih.<h2>Najavio nastavak širenja naselja</h2>Ben Gvir je poručio da će Izrael nastaviti s proširenjem naselja uprkos sankcijama."Projekt naseljavanja neće se dati zastrašiti. Nastavit ćemo graditi, saditi, braniti i naseljavati se širom cijele zemlje Izraela", naveo je.Ministri vanjskih poslova Evropske unije u međuvremenu su zvanično usaglasili novu rundu sankcija protiv izraelskih doseljenika i organizacija optuženih za podršku ilegalnom naseljavanju okupirane Zapadne obale, prenosi Anadolu.<h2>Sankcije doseljenicima i organizacijama</h2>Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro (Jean-Noël Barrot) izjavio je da Evropska unija uvodi sankcije "glavnim izraelskim organizacijama odgovornima za podršku ekstremističkoj i nasilnoj kolonizaciji Zapadne obale, kao i njihovim vođama".- Ovi najteži i najnepodnošljiviji postupci moraju odmah prestati - napisao je Baro na mreži X.Dodao je da je Evropska unija usvojila i sankcije protiv "glavnih vođa Hamasa".- Nadu koju je Francuska prošle godine oživjela u Njujorku, da dvije priznate i poštovane države žive jedna uz drugu u miru i sigurnosti, nećemo dopustiti nikome da potkopa - poručio je.Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas (Kaja Kallas) također je potvrdila odluku.- Ministri vanjskih poslova EU dali su zeleno svjetlo za sankcioniranje izraelskih doseljenika zbog nasilja nad Palestincima. Krajnje je vrijeme da prijeđemo s riječi na djela. Ekstremizam i nasilje imaju posljedice - napisala je Kalas na mreži X.<h2>Raste nasilje na Zapadnoj obali</h2>Odluka je donesena na sastanku Vijeća za vanjske poslove Evropske unije u Briselu.Na okupiranoj Zapadnoj obali nasilje je dodatno eskaliralo od početka izraelskog rata u Gazi u oktobru 2023. godine. Palestinski zvaničnici navode da su od tada zabilježena ubistva, hapšenja, rušenja kuća i širenje naselja.Prema palestinskim podacima, na Zapadnoj obali je od tada ubijeno najmanje 1.155 Palestinaca, oko 11.750 ih je ranjeno, dok je gotovo 22.000 uhapšeno.

Projekt naseljavanja neće se dati zastrašiti. Nastavit ćemo graditi, saditi, braniti i naseljavati se širom cijele zemlje Izraela, rekao je

Izraelski ministar: "EU je antisemitska zbog sankcija izraelskim doseljenicima"

Donald Tramp (Donald Trump) u ponedjeljak se sastaje sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi razmotrili naredne poteze u sukobu s Iranom, pri čemu je i dalje otvorena mogućnost nastavka vojne akcije.Na sastanku se, pored ostalih visokih zvaničnika, očekuju potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance), specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff), državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio), ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth), načelnik Združenog štaba general Dan Kejn (Dan Caine) i direktor CIA-e Džon Retklif (John Ratcliffe), piše Axios pozivajući se na tri američka zvaničnika.<h2>Primirje pod pritiskom</h2>Ovaj sastanak dolazi nakon što je Tramp novinarima u Ovalnom uredu rekao da je prekid vatre "na aparatima" te optužio Teheran za kršenje dogovora o uklanjanju zaliha obogaćenog uranija. Tramp je također najnoviji iranski prijedlog za okončanje sukoba nazvao "neprihvatljivim" i "smećem".S druge strane, Iran je u nedjelju odbio američki prijedlog, uz poruku da on "znači predaju Irana pred Trampovim pretjeranim zahtjevima".<h2>Vojna opcija sve izvjesnija</h2>Ipak, Tramp je u Ovalnom uredu poručio da i dalje smatra kako je diplomatsko rješenje "vrlo moguće", te je novinarima rekao da ima plan za okončanje rata. Međutim, dva američka zvaničnika navode za Axios da je Tramp sve skloniji određenom obliku vojne akcije kako bi se pojačao pritisak na režim i iznudili ustupci u vezi s nuklearnim programom.- Nešto će ih pritisnuti - rekao je jedan američki zvaničnik.- Mislim da svi vidimo kuda ovo ide - kazao je drugi.

Ovaj sastanak dolazi nakon što je Tramp novinarima u Ovalnom uredu rekao da je prekid vatre "na aparatima"

Tramp s timom za nacionalnu sigurnost razmatra vojne opcije protiv Irana

Motociklista, čiji identitet nije objavljen, teško je povrijeđen nakon saobraćajne nesreće u kojoj je njegov motocikl ostao da visi na semaforu na veoma prometnoj raskrsnici u blizini granice između gradova Sarija i Delta u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija.Policija Delte saopćila je da su njihovi službenici pozvani nešto prije 15 sati po lokalnom vremenu zbog sudara motocikla i automobila.Iz policije navode da je vozač motocikla zadobio teške povrede koje, na sreću, nisu opasne po život, dok vozač sedana nije povrijeđen, javlja <a href="https://www.cbc.ca/news/canada/british-columbia/motorcycle-dangling-from-traffic-light-after-crash-9.7194201">CBC</a>.Fotografije i video snimci koji se šire internetom prikazuju motocikl kako visi iznad kolovoza sa stuba nadzemnog semafora nakon sudara.Neobičan prizor privukao je veliku pažnju prisutnih, a mnogi su izvukli mobilne telefone dok su hitne službe pokušavale spustiti motocikl.- Nikada nisam vidio ništa slično, kao u filmu - rekao je stanovnik Sarije Vilijam Čan, koji je naišao na nesreću dok je išao prema obližnjoj prodavnici krofni.Čan je kazao da je, nakon što je primijetio oštećen automobil nasred raskrsnice, počeo tražiti drugo vozilo koje je učestvovalo u sudaru.- Gledao sam dolje, a onda sam pogledao gore i motocikl je bio tamo - prilično ludo - rekao je on.

Neobičan prizor privukao je veliku pažnju

Ovo nema ni u igricama: Motocikl nakon sudara završio na nevjerovatnom mjestu

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da ozbiljno razmatra mogućnost da Venecuela postane 51. savezna država Sjedinjenih Američkih Država.U intervjuu za Fox News, koji je vodio novinar Džon Roberts (John Roberts), Tramp je rekao da "ozbiljno razmatra da Venecuela postane 51. država SAD".Dodao je da već duže vrijeme razmišlja o širenju američke teritorije, podsjećajući da su ranije u fokusu bili Kanada i Grenland.Prema njegovim riječima, Venecuela raspolaže ogromnim zalihama nafte.U Venecueli postoje rezerve nafte vrijedne 40 biliona dolara, primijetio je Tramp, dodajući i da "Venecuela voli Trampa".U tekstu se navodi i da je Tramp ranije nadgledao hapšenje Nikolasa Madura (Nicolás Maduro) 3. januara, nakon čega je uslijedilo njegovo izručenje Sjedinjenim Američkim Državama zbog federalnih optužbi vezanih za drogu i oružje, prenosi <a href="https://nypost.com/2026/05/11/us-news/trump-admin-live-updates-live-updates-on-iran-war-congress-may-11-12-13-14-15/">New York Post.</a>

<blockquote class="twitter-tweet">Just got off the phone with <a href="https://twitter.com/realDonaldTrump?ref_src=twsrc%5Etfw">@realDonaldTrump</a> ... he told me he is seriously considering a move to make Venezuela the 51st state... <a href="https://t.co/cofs12dhUS">pic.twitter.com/cofs12dhUS</a>&mdash; John Roberts (@johnrobertsFox) <a href="https://twitter.com/johnrobertsFox/status/2053844898890051748?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kako bi došlo do eventualnog pridruživanja SAD-u, građani Venecuele morali bi se izjasniti na referendumu, nakon čega bi konačnu odluku morao odobriti američki Kongres.

Dodao je da već duže vrijeme razmišlja o širenju američke teritorije, podsjećajući da su ranije u fokusu bili Kanada i Grenland.

Tramp ozbiljno razmatra da Venecuela postane 51. savezna država SAD

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da podržava privremenu suspenziju saveznog poreza na gorivo te poručio kako će ta mjera ostati na snazi "dok bude primjereno". Za ukidanje poreza, koji trenutno iznosi oko 18 centi po galonu, potrebno je odobrenje Kongresa.Na pitanje novinara planira li suspendirati savezni porez na gorivo, Tramp je kratko odgovorio: "Da."- Suspendirat ću ga do trenutka kada... Reći ću vam, čim ovo s Iranom završi, čim završi, vidjet ćete kako će cijene benzina i nafte pasti - rekao je Tramp.<h2>"Postepeno ćemo ga vratiti"</h2>Dodao je i da bi porez bio vraćen kada se tržište stabilizuje.- Ukinut ćemo porez na gorivo na određeno vrijeme, a kada cijene goriva padnu, postepeno ćemo ga vratiti - izjavio je u razgovoru za CBS News.Trampove izjave uslijedile su nakon što je američki ministar energetike Kris Rajt (Chris Wright) rekao kako je predsjednik otvoren za sve prijedloge koji bi mogli dovesti do pada cijena goriva.<h2>Demokrati predložili suspenziju&nbsp;</h2>Demokrate su još u martu predložile zakon kojim bi se porez suspendirao do oktobra, ali prijedlog nije prošao Kongres. U međuvremenu su i republikanci najavili nove prijedloge zakona o ukidanju poreza na gorivo.Republikanski senator iz Misurija Džoš Holi (Josh Hawley) objavio je da će predložiti zakon o suspenziji poreza, dok je zastupnica iz Floride Ana Paulina Luna (Anna Paulina Luna) najavila sličan prijedlog u Zastupničkom domu.Savezni porez na gorivo koristi se za finansiranje fonda iz kojeg se finansiraju autoceste i javni prevoz u SAD-u. Prema procjenama Bipartisan Policy Centera, petomjesečna suspenzija poreza mogla bi državu koštati više milijardi dolara prihoda.Iako bi porez bio ukinut, stručnjaci procjenjuju da cijene goriva vjerovatno ne bi pale za punih 18 centi po galonu, nego između 10 i 16 centi, dok bi ostatak koristi zadržali distributeri goriva.Cijene goriva u SAD-u porasle su za više od 50 posto od početka rata s Iranom, a prosječna cijena galona benzina trenutno iznosi 4,52 dolara.

Suspendirat ću ga do trenutka kada... Reći ću vam, čim ovo s Iranom završi, čim završi, vidjet ćete kako će cijene benzina i nafte pasti, rekao je

Tramp: Ukinut ćemo porez na gorivo na određeno vrijeme

Muškarac optužen za pokušaj atentata na američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) tokom gala večeri novinara u Bijeloj kući prošlog mjeseca, u ponedjeljak se pred sudom izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice.Kol Alen (Cole Allen) (31) iz Kalifornije nije se lično obraćao sudu, već je izjašnjenje o krivici u njegovo ime dala advokatica Tezira Abe.Optužnicom se tereti za atentat na predsjednika, napad na saveznog službenika te više krivičnih djela povezanih s vatrenim oružjem.Postupak sada ulazi u novu pravnu fazu, jer Alenova odbrana pokušava izuzeti vršioca dužnosti državnog advokata Toda Blanša (Todd Blanche) i američku državnu tužiteljicu Dženin Piro (Jeanine Pirro) iz predmeta, navodeći da su oboje bili prisutni na večeri i da su mogli biti među potencijalnim metama.Advokat Judžin Om (Eugene Ohm) rekao je kako će odbrana vjerovatno tražiti izuzeće kompletnog ureda državnog advokata u Vašingtonu, kojim rukovodi Dženin Piro, zbog njenog prijateljstva s Trampom i činjenice da je mogla biti potencijalna žrtva.- Potpuno je neprimjereno da žrtve navodnog događaja poput ovog vode postupak - rekao je Om.Tužilaštvo bi do 22. maja trebalo odgovoriti na pravni podnesak odbrane.Dženin Piro je ranije u intervjuu za CNN izjavila da njena "sposobnost vođenja postupka u ovom slučaju nema nikakve veze s prisustvom na mjestu događaja".

Advokat Judžin Om rekao je kako će odbrana vjerovatno tražiti izuzeće kompletnog ureda državnog advokata u Vašingtonu

Pravni manevar odbrane osumnjičenog za pokušaj atentata na Trampa: "Tužiteljica je predsjednikova prijateljica"

U francuskom gradu Nica došlo je do pucnjave na Trgu Amarilis u kojoj su, prema prvim informacijama, dvije osobe ubijene, a tri ranjene, od kojih je jedna teško.Napadač je, kako navode izvori, iz vozila otvorio vatru nekoliko puta na okupljene građane, nakon čega je pobjegao s mjesta događaja. Policija je odmah pokrenula potragu i osigurala šire područje.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">🚨🇫🇷 ALERTE INFO | Une fusillade a fait DEUX MORTS et trois blessés dans le quartier des Moulins, à Nice. Les suspects sont actuellement en fuite. <a href="https://t.co/6JD4ujF7w7">pic.twitter.com/6JD4ujF7w7</a>&mdash; Cerfia (@CerfiaFR) <a href="https://twitter.com/CerfiaFR/status/2053845940784579017?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nakon incidenta, više škola u okolini, uključujući srednju školu "Jules Romains", stavljeno je u blokadu iz sigurnosnih razloga, ali su kasnije ponovo otvorene.Lokalne vlasti pozvale su građane da izbjegavaju taj dio grada kako bi se omogućio nesmetan rad policije i hitnih službi.

<blockquote class="twitter-tweet">🔴 Intervention en cours des services de police et de secours dans le quartier des Moulins à Nice suite à des tirs. Évitez le secteur et ne gênez pas les opérations en cours. <a href="https://t.co/BhiO2gpiCN">pic.twitter.com/BhiO2gpiCN</a>&mdash; Préfet des Alpes-Maritimes🇫🇷 (@prefet06) <a href="https://twitter.com/prefet06/status/2053838462780915774?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Gradonačelnik Nice izrazio je zabrinutost zbog eskalacije nasilja i povezao incident s ranijim sukobima u vezi s trgovinom narkoticima, koji su posljednjih dana već izazvali više oružanih incidenata u gradu.Istraga je u toku, a policija pokušava utvrditi identitet napadača i motive pucnjave.

Napadač otvorio vatru usred dana i pobjegao, policija pokrenula opsežnu istragu i blokade u gradu

Pucnjava usred dana: Dvije osobe ubijene, više ranjenih

U vrijeme velikog pritiska stigla je neobična izjava. Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je proslavu Dana pobjede 9. maja, kojim se obilježava sovjetska pobjeda nad nacističkom Njemačkom, za izvanrednu poruku – da vjeruje kako se sukob u Ukrajini "bliži kraju". Taj komentar, prvi stvarni Putinov nagovještaj da bi se rat koji je započeo mogao približiti završetku, uslijedio je nakon dugog lamentiranja nad propalim pregovorima s početka invazije 2022. godine, piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/05/11/europe/putin-hints-ukraine-war-end-intl-cmd">CNN</a>.Ipak, Putin nije čovjek koji govori nepromišljeno. Njegovo rijetko odstupanje od uobičajenog, tvrdog stava možda je osmišljeno kako bi održalo iluziju da je mir u Ukrajini nadohvat ruke, što je narativ koji čelnik Kremlja dugo pokušava održati živim.<h2>Prijedlog Šredera</h2>Istovremeno, na dan kada je Moskva demonstrirala vojnu moć, odlučio je ne insistirati na maksimalističkim ciljevima, odnosno da se "specijalna vojna operacija" mora nastaviti do ispunjenja ciljeva.Ti ciljevi – demilitarizacija Ukrajine i zauzimanje Donbasa – ni izbliza nisu ostvareni. Umjesto toga, čini se da je Putinova izjava odrazila prevladavajuće raspoloženje u Rusiji, potkrijepljeno nedavnim anketama, da se rat mora uskoro završiti.U svom iznenađujućem istupu Putin je ponudio i novi obrat: predložio je da Gerhard Šreder (Gerhard Schröder), njemački kancelar od 1998. do 2005. godine, bude glavni pregovarač u budućim direktnim razgovorima s Evropom. Šreder, koji je bio predsjednik uprave ruskog plinovoda Sjeverni tok sve do ostavke nakon invazije 2022., ostao je blizak Putinu.Ta ga je povezanost diskreditirala u očima mnogih, a prve reakcije u Evropi na tu ideju navodno su bile slabe. Ipak, prijedlog bi mogao naići na odjek u Vašingtonu i dodatno zakomplicirati napore za postizanje mira.<h2>Poniženje na Crvenom trgu</h2>Lako je Putinove nove diplomatske tonove posmatrati kroz prizmu njegovih prošlogodišnjih neuspješnih i neiskrenih mirovnih inicijativa. Međutim, uvriježeno mišljenje da Putinova vladavina ne može preživjeti ništa manje od potpune pobjede u Ukrajini narušeno je sve raširenijim kritikama širom Rusije zbog načina vođenja rata, njegovog trajanja te ogromnih ljudskih i ekonomskih troškova.Među moskovskom elitom čak se šuška da Putin možda uopće neće politički preživjeti rat. U tom kontekstu, teško je vojnu paradu na Crvenom trgu vidjeti kao išta drugo osim poniženja za Kremlj.Uoči događaja, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izdao je "dekret" kojim ju je odobrio, zaustavivši napade svojih snaga na tom području, što je bila poruka kojom se ismijava ideja da je Kijev u podređenom položaju. Odsustvo teške vojne tehnike s parade u oštrom je kontrastu s blistavim demonstracijama sile proteklih godina. Ove godine Moskva je imala samo vojnike, a i njih je sve manje.<h2>Pad morala i ekonomski pritisak</h2>Dugo je postojala uzaludna, pa i nerealna evropska nada da će se Rusija u Ukrajini jednostavno urušiti. Bez direktne vojne intervencije Evrope ili NATO-a, to je postala jedina strategija kontinenta – vršiti pritisak i nadati se da će se Moskva slomiti prije Kijeva.S povratkom Donalda Trampa (Donald Trump) u Bijelu kuću, Evropa je imala malo izbora. No, ovaj put se čini da je preokret drugačiji. Kao prvo, pad morala u Rusiji je opipljiv. To se u policijskoj državi događa samo kada kritična masa nezadovoljnika počne sebe smatrati većinom i osjeti se dovoljno samouvjereno da progovori.Putinu ponestaje siromašnih građana i osuđenika koje bi mogao unovačiti i izgubiti u loše planiranim napadima, a teško privlači i studente iz srednje klase. Uz to, ruska ekonomija sada zaista osjeća pritisak. Elita je očito dovoljno iziritirana da se Putin osjeća dužnim umiriti je sugestijom da bi se rat mogao bližiti kraju.<h2>Ukrajinska tehnološka prednost</h2>Druga promjena odnosi se na situaciju u Ukrajini. I njima nedostaje vojnika, možda i drastičnije nego Rusiji, ali zato imaju robote u izobilju. Gotovo zanemariv napredak Rusije na bojištu velikim je dijelom posljedica toga što je Kijev pronašao načine za napade, opskrbu, evakuaciju i presretanje ruskih snaga bespilotnim vozilima, odnosno dronovima.Riječ je o izvanrednom postignuću, čiji je značaj u modernom ratovanju postao očit kada su bogate zaljevske zemlje u martu zatražile od Zelenskog pomoć u odbrani od iranskih dronova. On sada zaista ima "karte" za nastavak borbe, nakon što je Tramp prošle godine tvrdio da ih nema.Moskva je i ranije uspijevala sustići tehnološki zaostatak, pa bi Ukrajina trebala biti oprezna. No, pred nama je ljeto u kojem Kijev, uprkos tome što rat u Iranu odvraća prijeko potrebnu globalnu pažnju, ostaje na nogama, a ne na koljenima.U međuvremenu, Putinovo očigledno uvjerenje da su državni resursi neiscrpni polako se pokazuje kao zabluda kakva je oduvijek i bila. Svi ratovi jednom završe, a možda je to napokon shvatio i Putin.

Svi ratovi jednom završe, a možda je to napokon shvatio i Putin

Putin nagovještava kraj rata u Ukrajini: Zašto baš sada?

Njemačka policija uhapsila je 17-godišnjeg mladića u Hamburgu zbog sumnje da je planirao napad na tržni centar, bar ili policijsku stanicu, saopćili su tamošnji tužioci.Riječ je o sirijanskom državljaninu koji je uhapšen u četvrtak u drugom najvećem njemačkom gradu.Prema navodima tužilaštva, inspiraciju za navodne planove pronašao je u djelovanju ekstremističke organizacije Islamska država, a cilj mu je bio ubiti za sada neutvrđen broj “nevjernika” koristeći eksploziv, Molotovljeve koktele ili nož.Istražitelji tvrde da je osumnjičeni nabavio tečnost za potpalu, fantomku i nož, a svi predmeti zaplijenjeni su prošle sedmice.Protiv njega se vodi istraga zbog sumnje u pripremanje terorističkog napada i finansiranje terorizma.Tužioci su naveli i da je ranije naloženo psihijatrijsko vještačenje osumnjičenog u okviru druge istrage koja se odnosila na navodna kršenja njemačkog zakona o udruženjima i druga krivična djela, ali nisu objavili više detalja o tom slučaju.

Cilj mu je bio ubiti za sada neutvrđen broj “nevjernika” koristeći eksploziv, Molotovljeve koktele ili nož

U Hamburgu uhapšen maloljetni Sirijac: Planirao je ubijati "nevjernike"

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da i dalje vjeruje kako Sjedinjene Američke Države mogu postići mirovni sporazum s aktuelnim iranskim rukovodstvom.- Imate umjerene i imate luđake. Mislim da se umjerene više poštuje. Luđaci žele ratovati do kraja. To bi bio veoma kratak rat - rekao je Tramp.Potom je napravio poređenje sa situacijom u SAD-u.- Kao i naša zemlja, i mi imamo luđake. Zovem ih luđacima, zovem ih i glupim ljudima. U Iranu imaju svoje umjerene koji očajnički žele dogovor, a onda imaju i luđake”, rekao je američki predsjednik.<h2>Diplomatsko rješenje</h2>Na pitanje novinara vjeruje li da je diplomatsko rješenje sukoba s Iranom još moguće, Tramp je odgovorio: “Ne, mislim... veoma je moguće.”Govoreći o pregovorima s Teheranom, Tramp je rekao da je više puta bio blizu dogovora s iranskom stranom.- S njima sam imao dogovor četiri ili pet puta. Onda promijene mišljenje. Njihovo rukovodstvo su veoma nečasni ljudi.Dodao je i kako se unutar iranskog sistema vlasti situacija stalno mijenja.- Ne zaboravite, ovo je treći nivo. Prvi nivo je nestao. Bili su nerazumni. Drugi nivo je razumniji. Treći nivo... niko ne želi biti predsjednik, znate? Kažu: ‘Ko želi biti predsjednik?’ Niko ne diže ruku. Ali oni jednostavno promijene mišljenje. To sam mnogo puta doživio u poslu - naveo je Tramp.<h2>Odugovlačenje&nbsp;</h2>Također je rekao kako pregovori često budu otežani zbog, kako tvrdi, odugovlačenja iranske strane.- Dogovorite posao s tim ljudima, a oni vam sljedeći dan pošalju dokument kojem treba pet dana da stigne, iako je mogao stići za 20 minuta. Znate, to je prilično jednostavan dokument - rekao je Tramp.Treba napomenuti da Iran ima predsjednika, Masuda Pezeškijana, koji je izabran 2024. godine.

Govoreći o pregovorima s Teheranom, Tramp je rekao da je više puta bio blizu dogovora s iranskom stranom

Tramp tvrdi: "Imao sam dogovor s Iranom četiri ili pet puta, onda promijene mišljenje"


Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da je “veoma razočaran Kurdima”, govoreći o pokušajima naoružavanja stanovništva u Iranu.- Iranci žele izaći na ulice. Nemaju oružje. Nemaju puške. Mislili smo da će Kurdi dati oružje, ali Kurdi su nas razočarali. Kurdi samo uzimaju, uzimaju i uzimaju. Imaju sjajan ugled u Kongresu. Kongres govori da se žestoko bore. Bore se žestoko kada su plaćeni. Veoma sam razočaran Kurdima - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu.CNN je još u martu objavio da je CIA radila na planu naoružavanja kurdskih snaga s ciljem podsticanja narodnog ustanka u Iranu.Tramp sada tvrdi da je od početka smatrao da taj plan neće uspjeti.- Usput, rekao sam da to neće uspjeti, moram to reći. Nisam se slagao s onim što su uradili. Poslali su to. Rekao sam da to nikada neće stići tamo. I bio sam u pravu - naveo je američki predsjednik.Dodao je i da je dio oružja i municije zadržan prije nego što je isporučen.- Poslali smo određeno oružje i municiju i trebalo je biti dostavljeno, ali oni su to zadržali - poručio je Tramp.

Mislili smo da će Kurdi dati oružje, ali Kurdi su nas razočarali. Kurdi samo uzimaju, uzimaju i uzimaju, rekao je

Tramp: "Kurdi su nas razočarali, samo uzimaju"

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da ga čeka sastanak s “velikom grupom generala” kako bi razgovarali o ratu s Iranom.Tramp je to rekao tokom događaja u Ovalnom uredu posvećenog zdravstvenoj zaštiti majki, zamolivši prisutne da govore kratko jer mora na važan sastanak.- Nemojte govoriti predugo jer me čeka velika grupa generala, a i to je važno, vezano za apsolutno divnu zemlju Iran - rekao je Tramp.Iza američkog predsjednika tokom obraćanja stajale su žene koje su predstavljale prijedloge njegove administracije vezane za beneficije u oblasti plodnosti i zdravstvenog osiguranja, s ciljem unapređenja brige o majkama i podrške roditeljstvu.Među prisutnima bila je i republikanska senatorica Kejti Brit (Katie Britt), koja predvodi inicijativu o majčinstvu, kao i više ljekara i pristalica projekta.<h2>"Najbolji plan ikad"</h2>Tramp je tokom obraćanja ponovio da Iran ne smije imati nuklearno oružje te poručio da ima “najbolji plan ikad” za Teheran.- Ne znam zašto to jednostavno ne kažete jasno – Iran ne može imati nuklearno oružje - rekao je Tramp odgovarajući na pitanje novinara.“Radimo uslugu cijelom svijetu”, dodao je.Iranski prijedlog SAD-u za okončanje rata, koji je ranije odbacio, opisao je kao “glup”.Tramp sada tvrdi da je Iran pristao odreći se svog nuklearnog materijala pod uslovom da ga uklone Sjedinjene Američke Države, ali da se Teheran kasnije predomislio.- Slože se s nama pa onda povuku ono što su rekli - izjavio je američki predsjednik.Kasnije je iranski prijedlog nazvao “komadom smeća” te rekao da nije “gubio vrijeme” čitajući ga.<h2>"Primirje na aparatima"</h2>Govoreći o primirju između SAD-a i Irana, Tramp je rekao da je ono “na aparatima za održavanje života”.- To vam je kao kada doktor uđe i kaže: gospodine, vaša voljena osoba ima jedan posto šanse za preživljavanje - rekao je Tramp tokom događaja u Ovalnom uredu.Primirje koje je Tramp objavio početkom prošlog mjeseca posljednjih dana postalo je sve nestabilnije, dok obje strane nastavljaju razmjenu vatre.

To vam je kao kada doktor uđe i kaže: gospodine, vaša voljena osoba ima jedan posto šanse za preživljavanje, rekao je

Tramp: Primirje s Iranom je na aparatima, kao kada dođe doktor i kaže da osoba ima 1 posto šanse za preživljavanje

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da razmatra ponovno aktiviranje kratkotrajne operacije “Projekt Sloboda”, ali ovog puta s proširenim ciljevima koji bi išli dalje od zaštite brodova kroz Hormuški moreuz.Tramp je to rekao u telefonskom intervjuu za Fox News, ističući da konačna odluka još nije donesena.Inicijativa je prvi put najavljena prošle sedmice, ali je ubrzo stavljena na čekanje zbog mirovnih pregovora s Teheranom. Prema Trampovim tvrdnjama, Iran je tokom tih razgovora poručio da bi Sjedinjene Američke Države trebale ukloniti “nuklearnu prašinu” iz iranskih postrojenja, navodeći da je ona zakopana toliko duboko da je Iran ne može sam dohvatiti.U razgovoru s novinarom Džonom Robertsom (John Roberts), Tramp je rekao da u ovom trenutku nije jasno na koji bi način SAD mogao ući u Iran kako bi proveo takvu operaciju, naglasivši da je to predmet daljih pregovora.Ipak, ponovio je svoj čvrst stav da Iranu nikada ne smije biti dozvoljeno da dođe u posjed nuklearnog oružja.

Nakon Trampovog "ne" Iranu, nuklearna zvijer izronila u Gibraltaru

Tramp putuje u Kinu sa 16 vodećih direktora kompanija, među njima Mask i Kuk

Iz Irana brzo odgovorili Trampu: "Bit ćete iznenađeni"

Izraelski ministar: "EU je antisemitska zbog sankcija izraelskim doseljenicima"

Tramp s timom za nacionalnu sigurnost razmatra vojne opcije protiv Irana

Ovo nema ni u igricama: Motocikl nakon sudara završio na nevjerovatnom mjestu

Tramp ozbiljno razmatra da Venecuela postane 51. savezna država SAD

Tramp: Ukinut ćemo porez na gorivo na određeno vrijeme

Pravni manevar odbrane osumnjičenog za pokušaj atentata na Trampa: "Tužiteljica je predsjednikova prijateljica"

Pucnjava usred dana: Dvije osobe ubijene, više ranjenih

Putin nagovještava kraj rata u Ukrajini: Zašto baš sada?

U Hamburgu uhapšen maloljetni Sirijac: Planirao je ubijati "nevjernike"

Tramp tvrdi: "Imao sam dogovor s Iranom četiri ili pet puta, onda promijene mišljenje"

Tramp: "Kurdi su nas razočarali, samo uzimaju"

Tramp: Primirje s Iranom je na aparatima, kao kada dođe doktor i kaže da osoba ima 1 posto šanse za preživljavanje

Tramp razmatra ponovno pokretanje velike operacije u Hormuzu

Globus

Nakon Trampovog "ne" Iranu, nuklearna zvijer izronila u Gibraltaru

Tramp putuje u Kinu sa 16 vodećih direktora kompanija, među njima Mask i Kuk

Iz Irana brzo odgovorili Trampu: "Bit ćete iznenađeni"

Izraelski ministar: "EU je antisemitska zbog sankcija izraelskim doseljenicima"

Tramp s timom za nacionalnu sigurnost razmatra vojne opcije protiv Irana

Ovo nema ni u igricama: Motocikl nakon sudara završio na nevjerovatnom mjestu

Tramp ozbiljno razmatra da Venecuela postane 51. savezna država SAD

Tramp: Ukinut ćemo porez na gorivo na određeno vrijeme

Pravni manevar odbrane osumnjičenog za pokušaj atentata na Trampa: "Tužiteljica je predsjednikova prijateljica"

Pucnjava usred dana: Dvije osobe ubijene, više ranjenih

Putin nagovještava kraj rata u Ukrajini: Zašto baš sada?

U Hamburgu uhapšen maloljetni Sirijac: Planirao je ubijati "nevjernike"

Tramp tvrdi: "Imao sam dogovor s Iranom četiri ili pet puta, onda promijene mišljenje"

Tramp: "Kurdi su nas razočarali, samo uzimaju"

Tramp: Primirje s Iranom je na aparatima, kao kada dođe doktor i kaže da osoba ima 1 posto šanse za preživljavanje

Tramp razmatra ponovno pokretanje velike operacije u Hormuzu