<p>Dok se diplomatski pritisci intenziviraju, iranska i pakistanska delegacija dostavile su Sjedinjenim Američkim Državama revidirani prijedlog sporazuma za okončanje rata, a prema informacijama iz diplomatskih izvora sada se čeka odgovor iz Bijele kuće.</p><p>Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump sazvao je sastanak sa članovima pregovaračkog tima i potpredsjednikom JD Vance, na kojem će glavna tema biti upravo potencijalni dogovor s Iranom.</p><p>“Sporazum je poprilično sveobuhvatan. Nikada nije gotovo dok sve ne bude gotovo”, izjavio je pakistanski zvaničnik za Reuters, sugerirajući da pregovori ulaze u osjetljivu završnu fazu.</p><p>Nakon sastanka sa svojim timom, Trump bi trebao razgovarati i s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, čija vlada s velikom dozom opreza prati razvoj pregovora.</p><p>Prema navodima izraelskih medija, Netanyahu je za večeras sazvao sastanak lidera koalicionih stranaka i šefova sigurnosnih službi, nakon zabrinutosti da bi određeni elementi sporazuma mogli biti nepovoljni za Izrael.</p><p>Iako Izrael nije direktno uključen u pregovarački proces, izraelski zvaničnici pomno prate svaki korak Washingtona. Prema informacijama Reutersa, predloženi okvir sporazuma odvijao bi se u tri faze: formalni prekid rata, rješavanje sigurnosne krize u Hormuškom moreuzu te pokretanje 30-dnevnog roka za pregovore o širem sporazumu, uz mogućnost produženja.</p><p>Posebnu ulogu u pregovorima, prema diplomatskim izvorima, ima američki izaslanik Steve Witkoff, koji navodno snažno zagovara postizanje sporazuma i vrši pritisak da Washington ne ide prema daljoj eskalaciji sukoba.</p><p>“Izrael Witkoffa vidi kao glavnog igrača koji želi sporazum gotovo po svaku cijenu i koji vrši ogroman pritisak na Trumpa da ne nastavi rat”, naveo je jedan od zvaničnika upoznatih s pregovorima.</p><p>Novinar Barak Ravid, koji prati pregovore za Axios i izraelski Kanal 12, izjavio je kako je Trump uvjeravao izraelsku stranu da neće pristati ni na kakav dogovor koji bi ugrozio interese Izraela.</p><p>“Trump je jasno poručio da neće biti sporazuma ukoliko on nije dobar za Izrael”, rekao je Ravid u obraćanju za izraelsku televiziju.</p>

Sporazum je poprilično sveobuhvatan. Nikada nije gotovo dok sve ne bude gotovo - izjavio je pakistanski zvaničnik za Reuters

Trump blizu odobravanja sporazuma s Iranom, ali Tel Aviv je sve nervozniji

<p>Američka vojska u subotu je održala vježbu brzog odgovora u Karakasu, glavnom gradu Venecuele, nekoliko mjeseci nakon svrgavanja bivšeg predsjednika Nikolasa Madura.</p><p>U operaciji su učestvovala dva aviona Osprey američkog Marinskog korpusa, letjelice koje kombinuju mogućnosti helikoptera i aviona. Letjeli su iznad nedavno ponovo otvorene ambasade SAD-a u Karakasu, nakon čega su sletjeli na parking ambasade. Snažan nalet zraka pri slijetanju podigao je grane drveća dok su vojnici izlazili iz letjelica.</p><p>Iz američke ambasade poručili su da je održavanje sposobnosti vojske za brzo reagovanje važan dio operativne spremnosti, kako u Venecueli tako i širom svijeta.</p><p>Venecuelanske vlasti su ranije najavile vježbu, a ministar vanjskih poslova Jvan Gil izjavio je da je riječ o pripremama za moguće medicinske i druge vanredne situacije.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="es" dir="ltr">En estos momentos se está llevando a cabo un ejercicio de respuesta militar estadounidense en la Embajada de los Estados Unidos en Caracas. Garantizar la capacidad de respuesta rápida del ejército es un componente clave de la preparación de la misión, tanto aquí en Venezuela como… <a href="https://t.co/PpEwghap8r">pic.twitter.com/PpEwghap8r</a></p>&mdash; Embajada de los EE.UU. en Caracas (@usembassyve) <a href="https://twitter.com/usembassyve/status/2058204481913770045?ref_src=twsrc%5Etfw">May 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Vježba je održana gotovo dva mjeseca nakon što su Sjedinjene Američke Države zvanično ponovo otvorile ambasadu u Karacasu, poslije obnove diplomatskih odnosa sa Venecuelom nakon Madurovog svrgavanja početkom januara.</p><p>Dio građana okupio se u blizini ambasade kako bi posmatrao letjelice, dok je grupa demonstranata na drugoj lokaciji protestovala protiv vojne vježbe noseći zastave i transparente s porukama protiv američkog prisustva.</p><p>Demonstranti su nosili venecuelansku zastavu s porukom "Ne Yankee vježbi".</p><p>Američki vojni avioni posljednji put su nadlijetali Karakas 3. januara, kada su elitne snage tokom akcije iz helikoptera uhapsile Madura i njegovu suprugu. Oboje su potom prebačeni u New York, gdje se suočavaju s optužbama za trgovinu drogom i izjasnili su se da nisu krivi.</p>

Venecuelanske vlasti su ranije najavile vježbu, a ministar vanjskih poslova Jvan Gil izjavio je da je riječ o pripremama za moguće medicinske i druge vanredne situacije

SAD objavile snimak spuštanja letjelica u Venecueli, demonstranti skandirali: "Ne Yankee vježbi"

<p>Njemačka bilježi rekordan broj dodijeljenih državljanstava nakon reforme zakona. Samo tokom 2025. godine njemački pasoš dobilo je više od 300.000 ljudi, dok vlasti očekuju novi talas zahtjeva među ukrajinskim izbjeglicama od 2027. godine.</p><p>Od sredine 2024. godine, nakon reforme zakona o državljanstvu, postalo je lakše dobiti njemački pasoš. Osobe koje žele postati njemački državljani sada mogu zadržati svoje prethodno državljanstvo, a uslov boravka u Njemačkoj smanjen je sa osam na pet godina. Vlada kancelara Fridriha Merca zadržala je te izmjene zakona.</p><h2>Historijski rekord</h2><p>Odmah nakon početka reforme zabilježen je rekordan broj naturalizacija. Tokom 2024. godine gotovo 292.000 ljudi dobilo je njemačko državljanstvo, što je najveći broj od početka vođenja statistike 2000. godine i čak 46 odsto više nego godinu ranije.</p><p>Prema pisanju njemačkog lista Welt am Sonntag, rekord bi mogao ponovo biti oboren. List navodi da su tokom 2025. godine najmanje 309.852 osobe dobile njemačko državljanstvo, prenosi Fenix-magazin.</p><h2>Pripremaju se za novi talas zahtjeva</h2><p>Podaci su prikupljeni iz 14 njemačkih saveznih pokrajina. Dio pokrajina dostavio ih je na upit redakcije, dok su ih druge već ranije objavile. Neki podaci još su privremeni, a za Mecklenburg-Zapadnu Pomeraniju i Sasku-Anhalt brojke još nisu dostupne.</p><p>Takođe, iz Donje Saksonije, Sarlanda i Šlezvig-Holštajna nema objedinjene statistike, ali je većina gradova i okruga dostavila svoje podatke.</p><p>Prema navodima lista, više lokalnih vlasti izvijestilo je o manjem broju novih zahtjeva u ovom trenutku, ali se već pripremaju za novi veliki porast zahtjeva za državljanstvo.</p><p>Očekuje se rast zahtjeva Ukrajinaca od 2027.</p><p>Više njemačkih institucija procjenjuje da bi od 2027. godine sve više ukrajinskih državljana moglo podnositi zahtjeve za njemačko državljanstvo</p><p>„Budući da je prvi veliki talas izbjeglica počeo sa početkom rata u Ukrajini 24. februara 2022. godine, prve izbjeglice će u proljeće 2027. ispuniti potreban uslov od pet godina boravka“, izjavio je portparol okruga Aurih za Welt am Sonntag.</p><p>Dodao je da u martu 2027. ističe trenutni kolektivni status zaštite, zbog čega bi mnoge izbjeglice mogle iskoristiti skraćeni rok od pet godina za dobijanje državljanstva.</p><h2>Ukrajinci imaju prednosti</h2><p>U poređenju sa izbjeglicama koje su stigle 2015. i 2016. godine, Ukrajinci imaju „značajne strukturne prednosti“, navodi se u izvještaju.</p><p>Zahvaljujući brzom pristupu tržištu rada, mnogi mogu znatno ranije dokazati da se samostalno izdržavaju, što je jedan od uslova za naturalizaciju. Uz to, nisu morali prolaziti dugotrajne postupke azila i provjere identiteta.</p><p>Zbog toga njemačke vlasti očekuju novi nagli rast broja zahtjeva za državljanstvo u narednim godinama. Istovremeno, neke opštine upozoravaju da trenutni status zaštite Ukrajincima automatski ne garantuje pravo na njemačko državljanstvo.</p>

Vlada kancelara Fridriha Merca zadržala je te izmjene zakona

Dijele pasoše kao nikad prije: Više od 300.000 ljudi dobilo njemačko državljanstvo

<p>U američkoj saveznoj državi Teksas policija je uhapsila muškarca pod optužbom da je namjerno uvezao svoj Tesla Cybertruck u jezero Grapevine.&nbsp;</p><p>Prema službenom saopćenju lokalne policijske uprave, incident se dogodio u sjevernom Teksasu kada je vozač odlučio testirati posebnu funkciju vozila pod nazivom "Wade Mode", koja je namijenjena amfibijskoj vožnji kroz plitku vodu – ali, kako se ispostavilo, ne i kroz duboku.</p><p>Policija i hitne službe pozvani su na lokaciju nakon dojave o vozilu koje se nalazi u vodi blizu obale. Dolaskom na mjesto događaja utvrđeno je da je srebrni električni kamionet djelomično potonuo i ostao zaglavljen u vodi, a vozač i putnici napustili su ga prije nego što su zatražili pomoć.</p><p>Tokom policijske istrage, vozač je izjavio kako je svjesno ušao u jezero s namjerom da aktivira sistem "Wade Mode". Prema službenom priručniku kompanije Tesla, ovaj način rada omogućuje Cybertrucku ulaženje i vožnju kroz vodene površine, poput rječica ili potoka. Sistem je tehnički projektiran za savladavanje vodene dubine do najviše 81,5 centimetara (32"), mjereno od dna gume, uz maksimalnu brzinu takve vožnje 2-5 km/h. Međutim, ubrzo nakon ulaska u jezero, u vozilo je počela prodirati voda. Zbog otkazivanja sistema i nemogućnosti daljnjeg kretanja, unutrašnjost vozila je djelomično poplavljena, a automobil je ostao zaglavljen.</p>

<p>Zbog ovog postupka, teksaška je policija uhitila vozača. Tereti ga se za upravljanje motornim vozilom u zatvorenom dijelu parka i jezera, kao i za nekoliko teških prekršaja povezanih s neposjedovanjem propisane opreme za sigurnost na vodi. Cybertruck je izvučen iz jezera zajedničkom akcijom policije i vatrogasnih ronioca.</p>

Vozač odlučio testirati posebnu funkciju vozila pod nazivom "Wade Mode"

Cybertruck tokom testiranja amfibijske vožnje zaglavio u jezeru, vozač uhapšen

<p>S brda Cepotina kod Bujanovca, iz vojne baze Jug, ovih dana uz srpsku se vijorila i zastava NATO-a. U najmodernijoj i najvećoj vojnoj bazi u Srbiji posljednje dvije sedmice jedinice Srbije i NATO-a uvježbavaju taktike, tehnike i procedure koje se primjenjuju u mirovnim misijama, piše Deutsche Welle.</p><p>Srbija nije članica NATO-a, ali je od 2006. godine u programu Partnerstvo za mir. Ipak, tek sada je zvanično održana prva zajednička vježba.</p><p>Ukupno 600 vojnika iz Srbije, Italije, Rumunije i Turske na poligonu Borovac u bazi Jug u petak su sumirali dvosedmični zajednički rad. Prisutni su bili i posmatrači iz Velike Britanije, SAD-a, Njemačke, Francuske i Crne Gore.</p><p>Oklopna vozila, kamioni i terenska vozila, uz mnogo pucnjeva, dimnih signala i dimnih bombi, kretali su se poligonom Borovac. Visokim zvanicama prikazane su procedure u slučaju napada na kontrolnu tačku, provođenje medicinske evakuacije zračnim putem, helikopterski desant te blokada i pretraga terena.</p><h2>I ovaj put “svi ciljevi ispunjeni”</h2><p>Voditelj vježbe bio je zamjenik komandanta Treće brigade Kopnene vojske, pukovnik Branislav Stevanović.</p><p>“Učesnici vježbe zajedno su, i na način koji pokazuje visok stepen profesionalnosti i osposobljenosti, izvršavali kompleksne zadatke te ispunili sve ciljeve vježbe”, rekao je.</p><p>Nešto rječitiji pred zvanicama i medijima bio je predstavnik NATO-a. Rekao je da je ova vježba pokazatelj napretka odnosa NATO-a i Srbije, kako u političkom dijalogu tako i u praktičnoj saradnji.</p><p>“Tokom proteklih dvadeset godina NATO i Srbija sarađivali su u mnogim oblastima, kroz različite mehanizme i oblike saradnje, uz puno poštovanje deklarisane politike vojne neutralnosti Srbije”, rekao je zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a Kevin Hamilton.</p><p>Ocijenio je da vježba doprinosi i regionalnoj sigurnosti.</p><h2>Daleko od očiju javnosti i Vučića</h2><p>Ovakve Hamiltonove izjave bile su najbliže dodiru s aktuelnom političkom situacijom u vezi sa saradnjom Srbije i NATO-a. Drugih izjava nije bilo, novinarska pitanja nisu bila dopuštena. I broj medija koji su pratili događaj bio je iznenađujuće mali.</p><p>Među zvanicama nije bio predsjednik Aleksandar Vučić, ali su bili ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba Milan Mojsilović.</p><p>To što Vučić nije bio među zvanicama, ali je vježba održana, vojni analitičar Aleksandar Radić opisuje kao pragmatičan potez prema Zapadu.</p><p>“Mislim da Vučić postupa pragmatično jer političke snage u unutrašnjoj politici nemaju jasan stav o odnosu prema Zapadu. Poslao je poruku državama članicama NATO-a da mogu računati na Srbiju, što jača njegovu poziciju i čini ga važnim partnerom Zapadu”, kaže Radić za Deutsche Welle.</p><p>O odnosu Srbije prema NATO-u analitičar objašnjava da mnogi u Savezu vide potrebu udaljavanja Srbije od Rusije.</p><p>Na vježbi je, od visokih gostiju, bio i ministar odbrane Gašić, ali i mediji u Srbiji o svemu tome jedva da su izvještavali.</p><h2>“Jesmo, ali nećemo biti”</h2><p>Vojni analitičar navodi da politika vojne neutralnosti znači da Srbija neće ući u NATO jer bi to izazvalo otpor većeg dijela javnosti, ali da pragmatični potezi ipak vode prema približavanju Savezu, a ovakve vježbe predstavljaju kompromis bez formalnog članstva.</p><p>“Ako se Srbija ponaša kao dobar partner, postavlja se pitanje zašto nije članica. To je problem koji vlast u Beogradu ima s javnim mnijenjem. Od 2012. kroz medije pod kontrolom vlasti plasirano je mnogo antizapadnih poruka”, kaže Radić.</p><p>Dodaje da mediji često podsjećaju na NATO bombardovanje 1999. godine i time podstiču negativan stav prema Savezu.</p><p>“Sada je tim ljudima teško objasniti da isti političari koji su ih podsticali protiv NATO-a sada žele drugačiji odnos.”</p><h2>Srbija za mir u svijetu</h2><p>Predstavnici NATO-a više su puta istakli u bazi Jug da je Srbija važna evropska država koja učestvuje u mirovnim operacijama širom svijeta. Trenutno učestvuje u devet misija s oko 237 vojnika.</p><p>Kevin Hamilton rekao je da NATO tokom dvadeset godina Partnerstva za mir pomaže Srbiji u razvoju sistema odbrambenog obrazovanja, podstiče naučnu saradnju i inovacije u oblasti sigurnosti kroz program “Nauka za mir i sigurnost” te da su ovakve vježbe konkretan pokazatelj napretka odnosa NATO-a i Srbije, piše Deutsche Welle.</p>

Ukupno 600 vojnika iz Srbije, Italije, Rumunjske i Turske na poligonu Borovac u bazi Jug u petak su saželi dvosedmični zajednički rad

Pogledajte kako je izgledala prva službena vojna vježba Srbije i NATO-a: Oklopna vozila, pucnjava, dim...

<p>Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da još postoji realna mogućnost postizanja dogovora s Iranom, ali da će konačan stav zauzeti nakon konsultacija s članovima svog pregovaračkog tima.</p><p>Prema navodima Financial Timesa, međunarodni posrednici smatraju da su dvije strane bliže dogovoru o produženju američkog primirja s Iranom za dodatnih 60 dana, kao i definiranju okvira za dalje razgovore o iranskom nuklearnom programu.</p><p>Izvori upoznati s pregovorima navode da bi potencijalni sporazum mogao uključivati postepeno ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ali i obavezu Teherana da razgovara o smanjenju ili predaji zaliha visoko obogaćenog uranija. Sjedinjene Američke Države bi zauzvrat ublažile blokadu iranskih luka, a postepeno bi moglo doći i do smanjenja sankcija te odmrzavanja dijela iranske imovine u inostranstvu.</p><p>Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Irana Esmael Bahei (Baghaei) izjavio je u subotu da Teheran trenutno pregovara o “memorandumu o razumijevanju” koji bi predstavljao prvu fazu sporazuma za okončanje sukoba, nakon čega bi uslijedili detaljni pregovori o širem dogovoru u periodu od 30 do 60 dana.</p><p>- Sada finaliziramo ovaj memorandum o razumijevanju, rekao je.</p><p>Tramp je, s druge strane, naveo da će razgovarati sa članovima američkog pregovaračkog tima prije donošenja konačne odluke, koja bi mogla biti poznata već u nedjelju.</p><p>- Sada smo na 50-50 oko toga hoćemo li biti u stanju postići dobar dogovor ili ćemo ih raznijeti do neba, rekao je Trump za Axios.</p><p>Dodao je da će se sastati sa Steveom Vitkofom (Witkoff) i Džaredom Kušnerom (Jaredom Kushnerom) kako bi analizirali najnoviji odgovor Irana, dok se očekuje i prisustvo potpredsjednika SAD JD Vancea.</p><p>Trump je priznao da unutar američkih političkih krugova postoje različita mišljenja o daljem pristupu prema Iranu, navodeći da dio ljudi podržava diplomatski dogovor, dok drugi smatraju da bi sukob trebalo nastaviti. Istovremeno je odbacio tvrdnje da izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) pokazuje zabrinutost zbog američkih pregovora s Teheranom.</p>

Izvori upoznati s pregovorima navode da bi potencijalni sporazum mogao uključivati postepeno ponovno otvaranje Hormuškog moreuza

Hoće li biti pomaka: Tramp kaže da su šanse za dogovor s Iranom 50:50

<p>Bangladeš se suočava s ozbiljnom epidemijom ospica koja je ove godine odnijela desetine dječijih života, dok zdravstvene vlasti upozoravaju da bi stvarni broj preminulih mogao biti znatno veći. Prema zvaničnim podacima, potvrđena je smrt najmanje 86 djece, dok se sumnja da je bolest povezana s još 426 smrtnih slučajeva, prenosi Reuters.</p><p>Naglo povećanje broja zaraženih tokom posljednjih mjeseci dovelo je do velikog pritiska na bolnice i dodatno opteretilo već oslabljen zdravstveni sistem zemlje. Najteža situacija zabilježena je u ruralnim područjima, kao i u siromašnim i gusto naseljenim gradskim četvrtima.</p><p>Podaci Glavne uprave za zdravstvene usluge pokazuju da je od 15. marta do 23. maja širom zemlje registrovano 62.507 sumnjivih slučajeva ospica, dok je laboratorijski potvrđeno 8.494 infekcija.</p><p>Zdravstveni zvaničnici upozoravaju da su najugroženija djeca mlađa od pet godina, posebno ona koja nisu vakcinisana ili su primila samo jednu dozu vakcine.</p><p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još prošlog mjeseca upozorila je da je pad redovne imunizacije povećao rizik od širenja epidemije velikih razmjera.</p><p>Nakon upozorenja, vlasti Bangladeša pokrenule su hitne kampanje vakcinacije protiv ospica i rubeole, prvenstveno usmjerene na malu djecu. Istovremeno su na teren upućeni timovi za brzu reakciju, pojačan je epidemiološki nadzor, a povećana je i distribucija vitamina A kako bi se smanjile komplikacije izazvane bolešću.</p><p>Ospice važe za jednu od najzaraznijih bolesti na svijetu, ali stručnjaci ističu da se u velikoj mjeri mogu spriječiti pravovremenom vakcinacijom u dvije doze.</p>

Zdravstvene vlasti upozoravaju da bi stvarni broj preminulih mogao biti znatno veći

Više od 62.000 sumnjivih slučajeva ospica u Bangladešu, umrlo najmanje 86 djece

<p>Ljudi koji namjeravaju podnijeti zahtjev za izdavanjem zelene karte u budućnosti će to morati učiniti izvan Sjedinjenih Američkih Država, u skladu s novim pravilom administracije Donalda Trampa (Trump).</p><p>- Od sada će se stranac koji privremeno boravi u SAD i želi aplicirati za zelenu kartu, morati vratiti u svoju domovinu da bi podnio zahtjev, osim u vanrednim okolnostima, saopćila je američka Služba za državljanstvo i imigraciju (USCIS).</p><p>Dosad je stranim državljanima, uključujući turiste, studente i sve ostale, pod određenim uvjetima bilo omogućeno da podnesu zahtjev za stalni boravak i rad dok borave u SAD. Washington Post piše da je na taj je način svake godine odobravano više od polovine zelenih karata.</p><p>Jedan od uvjeta je, među ostalim i to da podnositelj zahtjeva na samom početku nije kanio ostati u SAD duže vrijeme od planiranog.</p><p>- Neimigranti, poput studenata, privremenih radnika ili osoba s turističkim vizama, stižu u SAD na kratko vrijeme i zbog tačno određene svrhe, piše u&nbsp;stoji u objavi USCIS-a.&nbsp;</p><p>Promjena pravila pridonijet će tome da se oslobode "ograničeni resursi USCIS-a kako bi se mogli usredotočiti na obradu ostalih slučajeva, na primjer na vize za žrtve nasilnog kriminala i trgovine ljudima, zahtjeve za naturalizaciju i ostale prioritete.</p><p>Otkako je Tramp prošle godine preuzeo drugi mandat, Vašington je pooštrio migracijsku i graničnu politiku, prvenstveno prema građanima s Bliskog istoka i Afrike.</p>

Ranije pod određenim uvjetima bilo omogućeno da podnesu zahtjev za stalni boravak i rad dok borave u SAD

Novi udar na strance u SAD: Tramp jednim potezom promijenio sudbinu miliona ljudi

<p>Iranski glavni pregovarač i predsjednik parlamenta Mohamad Baker Kalibaf (Mohammad Baqer Qalibaf) poručio je da Sjedinjene Američke Države ne smatra poštenim partnerom u pregovorima o okončanju sukoba te da Teheran neće odustati od svojih nacionalnih prava.&nbsp;</p><p>Kako je naveo, Iran je spreman razgovarati, ali ne i prihvatiti uslove koji bi, prema njegovim riječima, ugrozili njegove interese. Izjavu je dao u subotu u Teheranu tokom sastanka sa zapovjednikom pakistanske vojske Asimom Munirom, čija država učestvuje u regionalnim naporima posredovanja s ciljem smirivanja tenzija između Irana i SAD, prenosi Reuters.</p><p>U pozadini višesedmičnih sukoba došlo je i do poremećaja u globalnom pomorskom saobraćaju nakon što je strateški važan Hormuški moreuz bio zatvoren za većinu brodova, što je izazvalo potrese na svjetskim energetskim tržištima uprkos uspostavljenom, ali krhkom primirju. Prema navodima iranskih državnih medija, Munir se tokom boravka u Teheranu sastao i s predsjednikom Masoudom Pezešikianom (Pezeshkianom), kao i s ministrom vanjskih poslova Anazom Arakčijem (Abbas Araqchi), s kojim je razgovarao u dva odvojena susreta.</p><p>Tokom razgovora, kako se navodi, fokus je bio na dokumentu od 14 tačaka koji je Iran predstavio kao osnovni okvir za pregovore, kao i na porukama koje su razmijenjene između strana. Kalibaf je istakao da će Iran nastaviti da štiti svoja “legitimna prava” i političkim i vojnim sredstvima, naglašavajući da nema povjerenja u, kako je rekao, “stranu koja nije iskrena”, što je stav koji Teheran već ranije iznosi.</p><p>Dodao je i da su iranske oružane snage tokom primirja dodatno ojačale svoje kapacitete te upozorio da bi, u slučaju da Sjedinjene Države “nerazumno ponovo pokrenu rat”, odgovor Irana bio “snažniji i teži nego na početku sukoba”.</p><p>I pored višesedmičnih sukoba, Iran je, prema dostupnim informacijama, zadržao zalihe uranija obogaćenog do nivoa blizu onog potrebnog za izradu nuklearnog oružja. Također je očuvao svoje raketne i bespilotne kapacitete, kao i sposobnost djelovanja preko savezničkih i posredničkih grupa, što Sjedinjene Države i Izrael nastoje ograničiti.</p>

Poručli da Sjedinjene Američke Države ne smatraju poštenim partnerom u pregovorima 

Iran poslao poruku Amerikacima: Ako ponovo pokrenete rat, posljedice će biti gore

<p>Mala grupa demonstranata pokušala je u subotu probiti barijere oko rezidencije španskog socijalističkog premijera Pedra Sančeza (Sánchez) tokom masovnog protestnog skupa na kojem se pozivalo na njegovu ostavku nakon niza korupcijskih skandala.</p><p>Deseci hiljada demonstranata nosili su transparente s natpisima "Ostavka socijalističke mafije" i drugim sloganima, uz brojne španske žuto-crvene zastave u "Maršu za dostojanstvo" koji je organizirala udruga Špansko civilno društvo.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="fr" dir="ltr">Aujourd’hui, le peuple espagnol a parlé.<br><br>Des centaines de milliers de patriotes défilent dans les rues de Madrid avec un objectif clair :<br><br>Ils veulent la démission de Pedro Sánchez. <a href="https://t.co/IR6ZDXmxzQ">pic.twitter.com/IR6ZDXmxzQ</a></p>&mdash; Sarah Abv (@Sarahsa09309757) <a href="https://twitter.com/Sarahsa09309757/status/2058190516563419327?ref_src=twsrc%5Etfw">May 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Čelnici opozicione Narodne stranke i krajnje desne stranke Vox također su učestvovali u uglavnom mirnom protestu.</p><p>Španski je sud u utorak objavio da je bivši španski socijalistički premijer José Luis Rodríguez Zapatero pod istragom zbog navodnog vođenja mreže za trgovinu utjecajem i pranje novca, što je novi udarac za lijevu vladu pritisnutu korupcijskim skandalima.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Great to see Spaniards protesting against Pedro Sanchez, who is destroying their country. <br> <a href="https://t.co/uqZiAgyzdV">pic.twitter.com/uqZiAgyzdV</a></p>&mdash; Nervana Mahmoud (@Nervana_1) <a href="https://twitter.com/Nervana_1/status/2058190335092613294?ref_src=twsrc%5Etfw">May 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Zapatero, ključni saveznik sadašnjega premijera, negirao je u utorak bilo kakvu krivicu. Organizatori su rekli da je na protestu učestvovalo 80.000 ljudi, dok je predstavnik španske vlade u Madridu procijenio da ih je bilo oko 40.000.</p>

Nosili su transparente s natpisima "Ostavka socijalističke mafije" i drugim sloganima, uz brojne španske žuto-crvene zastave u "Maršu za dostojanstvo"

Desetine hiljada ljudi u Madridu traže ostavku španskog premijera: Neki pokušali ući u rezidenciju

<p>Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ponovo je skrenuo pažnju javnosti objavom karte koja se uklapa u njegov raniji način političkog izražavanja, obilježen simboličnim porukama i kontroverznim tumačenjima teritorija, a ovog puta u fokusu se našao Iran.</p><p>Na spornoj karti Bliskog istoka prikazano je više država regiona, uključujući i Iran, koji je za razliku od ostalih vizuelno istaknut bojama zastave Sjedinjenih Američkih Država. Taj detalj mnogi su protumačili kao još jednu provokativnu poruku usmjerenu prema Teheranu.</p><p>- Sjedinjene države Bliskog istoka?", napisao je Tramp uz objavu karte.</p><p>U proteklim mjesecima, Tramp je na sličan način objavljivao sadržaje u kojima je kroz retoriku i simboliku dovodio u pitanje status Grenlanda, Venezuele, pa i Kanade, uz sugestije o njihovom mogućem “priključenju” Sjedinjenim Američkim Državama.</p><p>Iako se diplomatski kontakti između Vašingtona i Teherana nastavljaju, iz obje strane dolaze sve suzdržanije poruke, bez jasnih naznaka da bi pregovori mogli donijeti konkretan napredak u skorije vrijeme.</p><p>U međuvremenu, američke vojne i obavještajne službe otkazale su dio planiranih aktivnosti za vikend, nakon procjena o mogućem rastu tenzija i riziku od novih incidenata vezanih za Iran.</p><p>- Predsjednik uvijek ima na raspolaganju sve opcije, a posao Pentagona je da bude spreman izvršiti svaku odluku koju vrhovni komandant donese", izjavio je glasnogovornik Bijele kuće za CBS.</p>

Iran je za razliku od ostalih vizuelno istaknut bojama zastave Sjedinjenih Američkih Država

Trumpova nova karta Bliskog istoka: U Iranu će sigurno izazvati bijes

<p>Sin američkog predsjednika, Donald Tramp (Tumpa), Donald Trump mlađi (JR), izgovorio je zvanično "da" svojoj vjerenici Betini Anderson (Bettina). Službeno su se venčali na Floridi.&nbsp;</p><p>Prema pisanju TMZ-a, par je u četvrtak završio svu potrebnu pravnu proceduru u okrugu Palm Biča na Floridi kako bi mogao organizirati vjenčanje i van teritorije Sjedinjenih Američkih Država.</p><p>Svi neophodni papiri za sklapanje braka završeni su pred nadležnim službama, a bračnu proceduru zvanično je potvrdio advokat i dugogodišnji saradnik porodice Tramp.</p><p>U dokumentima je navedeno i da Betina Anderson za sada neće mijenjati prezime nakon udaje.</p>

Žele organizirati vjenčanje i van teritorije Sjedinjenih Američkih Država.

Oženio se Donald Tramp mlađi: Supruga odbila nositi njegovo prezime

<p>Od početka invazije na 22. februara 2022. godine, Rusija je izgubila oko 1.354.810 vojnika u Ukrajini - izvijestio je danas Generalštab Oružanih snaga Ukrajine. Broj uključuje i 950 žrtava koje su ruske snage pretrpile tokom proteklog dana, piše Kyiv Independent.</p><p>Kako izvještaj navodi, Rusija je također izgubila 11.949 tenkova, 24.599 oklopnih borbenih vozila, 98.406 vozila i spremnika goriva, 42.579 artiljerijskih sistema, 1.799 višecijevnih raketnih sistema, 1.394 sistema protivvazdušne odbrane, 436 aviona, 353 helikoptera, 306.478 dronova, 1.444 kopnena robotska sustava, 33 ratna broda i čamca te dvije podmornice.</p><p>Ukrajinski Glavni štab nije otkrio svoje gubitke tokom pune invazije, pozivajući se na operativnu tajnu.</p>

Ukrajinski Glavni štab nije otkrio svoje gubitke tokom pune invazije, pozivajući se na operativnu tajnu

Ovo Putin ne želi da se javno zna: Gubici Rusije u ratu zastrašujući, broj mrtvih veći od milion

<p>Dok je fokus javnosti prebačen na sukobe na Bliskom istoku, bivši ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba (Dmytro Kuleba) upozorava da rat u Ukrajini zapravo ulazi u dugotrajnu fazu iscrpljivanja.&nbsp;</p><p>Kako prenosi Kyiv Post, Kuleba ističe da se ovaj sukob neće riješiti jednostavnim mirovnim sporazumom niti jednim „velikim dogovorom“.&nbsp;</p><p>Umjesto toga, kraj rata vidi kroz niz privremenih primirja, postepeno slabljenje Rusije i dugoročne geopolitičke promjene, ukazujući pritom na slabosti Evrope i kompleksne uloge Kine i Donalda Trumpa.</p><h2>"Eliminacija države"</h2><p>Kuleba tvrdi da je Rusija već izgubila ključni cilj rata jer nije uspjela uništiti ukrajinsku državnost ni vratiti Ukrajinu pod svoju kontrolu.&nbsp;</p><p>- Rusija je htjela eliminirati Ukrajinu kao državu i reintegrirati je u "ruski svijet". To nije uspjelo. Ukrajina će biti dio Evrope i članica Europske unije. U tom smislu, mi smo već pobijedili - rekao je.</p><p>No dodaje da će mnogi Ukrajinci takvu „pobjedu“ teško prihvatiti zbog golemih ljudskih gubitaka i teritorijalnih posljedica rata.&nbsp;</p><p>- Historija je nezgodna stvar. U porazima postoje pobjede, a u pobjedama porazi - rekao je Kuleba.</p><p>Prema njegovim riječima, ključno pitanje više nije može li Rusija ostvariti svoje ciljeve, nego gdje će se dugoročno povući crta između dvije suprotstavljene vizije svijeta: evropske Ukrajine i ruske imperijalne sfere.</p><h2>"Nema velikog sporazuma"</h2><p>Kuleba otvoreno odbacuje ideju da će rat završiti sveobuhvatnim sporazumom između Moskve i Kijeva.&nbsp;</p><p>- Ovo nije takav rat. Neće biti dogovora koji će riješiti sve. Može biti prekida vatre, ali prekid vatre nije kraj rata - rekao je.</p><p>Rat vidi kao dugotrajan sukob koji će se razvijati kroz povremena primirja, promjene fronta i političko iscrpljivanje obiju strana.&nbsp;</p><p>Na pitanje koliko bi teritorija Ukrajina eventualno mogla prepustiti Rusiji, Kuleba kaže da takve stvari nije moguće unaprijed procijeniti.</p><p>- Ono što danas javnost ne može prihvatiti možda će sutra postati prihvatljivo - rekao je, ali istodobno upozorio da Ukrajinci ne vjeruju da bi teritorijalni ustupci trajno zaustavili Rusiju.&nbsp;</p><p>- Ako bi ljudi vjerovali da bi odricanje od teritorija zauvijek završilo rat, računica bi bila drukčija. Ali oni u to ne vjeruju - dodao je.</p><h2>"Ukrajina ne vjeruje Trampu"</h2><p>Posebno oštar bio je kada je govorio o Donaldu Trampu (Trumpu) i njegovim pokušajima da se predstavi kao mogući posrednik.&nbsp;</p><p>- Ko je rekao da mu Ukrajina vjeruje - odgovorio je Kuleba na pitanje smatra li Trampa vjerodostojnim pregovaračem.</p><p>Po njegovu mišljenju, međunarodna politika nije pitanje prijateljstva ili povjerenja, nego interesa i odnosa moći.&nbsp;</p><p>- Nijedna država ne bi smjela potpuno vjerovati drugoj državi, čak ni svojim najbližim partnerima - rekao je.</p><p>Trampa opisuje kao političara koji svijet promatra kroz logiku velikih sila.&nbsp;</p><p>- On vidi svijet kao sistem velikih sila. U takvom sistemu male države se moraju prilagoditi - rekao je Kuleba.</p><p>Upravo zato smatra da Tramp pritišće Ukrajinu na ustupke, ne zato što je nužno proruski orijentiran, nego zato što smatra da je prirodno da veliki odlučuju, a mali se prilagođavaju.</p><h2>Poredak temeljen pravilima</h2><p>Kuleba tvrdi da je globalni međunarodni poredak nakon Hladnog rata praktički prestao postojati.</p><p>- Poredak temeljen na pravilima više ne postoji - rekao je.</p><p>Prema njegovu mišljenju, sistem koji je Zapad izgradio nakon raspada Sovjetskog Saveza oslabio je jačanjem sila poput Kine, Indije i Brazila koje više ne žele prihvaćati zapadna pravila igre.&nbsp;</p><p>- Zapad je ojačao pod tim pravilima, ali drugi su ga sada sustigli. Svijet se promijenio - rekao je.</p><h2>Uloga Kine</h2><p>Jedan od najzanimljivijih dijelova intervjua odnosi se na Kinu i Si Đinpinga (Xi Jinpinga). Kuleba smatra da Pekingu odgovara dugotrajan rat koji iscrpljuje Rusiju, ali ne dovodi do njezina raspada.</p><p>- Kina ne želi da Rusija pobijedi, ali ne želi ni da se Rusija raspadne - rekao je.&nbsp;</p><p>Dodao je da dugotrajan rat Rusiju čini sve ovisnijom o Kini.&nbsp;</p><p>- Što je Rusija iscrpljenija, to više ovisi o Kini. To jača kinesku poziciju - rekao je.&nbsp;</p><p>Istovremeno smatra da Kina nema stvaran interes za brzo okončanje rata ako pritom ne ostvari vlastite strateške ciljeve.</p><h2>Evropa kasni</h2><p>Kuleba kaže da Evropa nije potpuno podbacila u pomoći Ukrajini, ali smatra da još uvijek reagira presporo i nedovoljno odlučno.</p><p>- Bilo bi nepravedno reći da je Evropa podbacila. Učinila je više nego što je itko očekivao 2022. - rekao je.&nbsp;</p><p>No odmah dodaje:&nbsp;</p><p>- Je li Europa učinila dovoljno? Nije.&nbsp;</p><p>Posebno upozorava na problem evropske odbrambene industrije.</p><p>- Ako Evropa ne može izgraditi koherentnu obrambenu industrijsku bazu, onda su priče o novoj sigurnosnoj arhitekturi besmislene - rekao je.&nbsp;</p><p>Uprkos svemu, uvjeren je da će Ukrajina postati članica Europske unije jer to više nije samo tehničko pitanje, nego velika politička odluka Evrope.</p><h2>Ukrajini treba mir</h2><p>Govoreći o budućnosti zemlje, Kuleba kaže da će Ukrajini nakon rata trebati najmanje deset godina unutarnje stabilnosti i mira kako bi se oporavila.&nbsp;</p><p>- Ako uspijemo osigurati deset godina unutrašnjeg mira, Ukrajina bi mogla proći transformaciju sličnu onoj kroz koju je prošla Poljska nakon Hladnog rata - rekao je.</p><p>U suprotnom upozorava da bi zemlja mogla završiti u trajnoj nestabilnosti.&nbsp;</p><p>- Bez stabilnosti Ukrajina bi mogla postati nešto bliže Libanu - rekao je.&nbsp;</p><p>Na kraju razgovora zaključio je da je sama činjenica da je Ukrajina opstala već temelj buduće pobjede.</p><p>- Ukrajina je već preživjela. To je temelj pobjede. Sve ostalo tražit će vrijeme - rekao je Kuleba.</p>

Ukrajina je već preživjela, to je temelj pobjede a sve ostalo tražit će vrijeme - rekao je Kuleba

Bivši šef ukrajinske diplomatije šokirao Putina: "Ukrajina je strateški pobijedila"

<p>Spasilački tim koji je izvukao tijela petero italijanskih ronilaca stradalih u podvodnoj pećini na Maldives objavio je prve fotografije iz unutrašnjosti pećinskog sistema. Grupa je prošlog četvrtka, 15. maja, krenula u istraživanje dubokomorskih pećina kod atola Vaavu, ali se nikada nije vratila na površinu.</p><p>Ronilačka organizacija Dan Evrope prvi put je objavila snimke koje prikazuju uske podvodne prolaze u kojima su ronioci stradali, gdje svjetlost brzo nestaje u gotovo potpunom mraku. Na fotografijama se vide i oblaci uzburkanog koraljnog sedimenta, što pokazuje koliko vidljivost unutar skučenih tunela može naglo nestati.</p><p>Prilikom objave fotografija na društvenim mrežama iz organizacije Dan Europe naveli su da serija slika „dokumentuje uže, unutrašnje dijelove pećine, gdje vidljivost može brzo nestati zbog podignutog koraljnog sedimenta, a snalaženje postaje složenije“.</p><p>„To je okruženje u kojem je spasilački tim djelovao tokom misije potrage i izvlačenja tijela proteklih dana“, naveli su.</p><p>„Prirodna svjetlost još dopire kroz ulaz, nakon čega sistem tone u mrak.“</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DYpGRgkoGdA/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DYpGRgkoGdA/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DYpGRgkoGdA/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by DAN Europe (@daneurope)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<h2>Misterija najgore ronilačke nesreće na Maldivima</h2><p>U tragediji su život izgubili Monica Montefalcone, iskusna profesorica morske biologije, njena kćerka Giorgia Sommacal, dvoje mladih istraživača Federico Gualtieri i Muriel Oddenino, te njihov maldivski vodič Gianluca Benedetti.</p><p>Njegovo tijelo pronađeno je u blizini ulaza u pećinu Thinwana Kandu na dan nestanka, dok su tijela preostalo četvero ronilaca pronađena u ponedjeljak, 19. maja, u trećoj i posljednjoj komori pećine na dubini od oko 50 metara.</p><p>Ova tragedija, opisana kao najgora ronilačka nesreća u historiji te ostrvske države, obavijena je velom misterije, a istražitelji pokušavaju utvrditi kako je iskusna grupa ronilaca doživjela takvu sudbinu.</p>

<h2>Teorija o kobnoj grešci: „Odatle nije bilo izlaza“</h2><p>Finski ronilački tim koji je izvukao tijela sugerisao je da su italijanski ronioci pri izlasku iz podvodne pećine možda skrenuli u pogrešan tunel. Pronađeni su u slijepom prolazu unutar pećinskog kompleksa, izvijestio je italijanski dnevnik La Repubblica.</p><p>„Odatle nije bilo izlaza“, citirale su novine izvršnu direktoricu organizacije Dan Europe, Lauru Marroni.</p><p>Marroni je objasnila da pećina u blizini Alimathe počinje velikom i vrlo osvijetljenom prvom komorom s pješčanim dnom. Na kraju te prostorije nalazi se hodnik dug gotovo 30 i širok tri metra, u kojem ima malo svjetla, ali je „vidljivost uz korištenje umjetne rasvjete bila odlična“. Taj prolaz vodi do druge, velike i okrugle komore bez prirodnog svjetla. Između hodnika i druge komore nalazi se pješčani nasip.</p><p>Kako navodi La Repubblica, lako je preći preko nasipa u drugu komoru, ali pri povratku nasip izgleda gotovo kao zid i skriva pravi prolaz. Lijevo od pješčanog nasipa nalazi se drugi hodnik.</p><p>„Tijela ronilaca pronađena su unutra, kao da su taj prolaz zamijenili za pravi“, rekla je Marroni.</p><p>„Ako su greškom ušli u taj hodnik, povratak bi bio veoma težak, posebno s ograničenom zalihom zraka.“</p><h2>Neodgovarajuća oprema za pećinsko ronjenje?</h2><p>Član stručnog tima koji je izvukao tijela sugerisao je da grupa nije imala odgovarajuću opremu za istraživanje morskih pećina.</p><p>„Oprema s kojom smo ih zatekli nije bila optimalna. Nisu koristili speleoronilačku opremu“, izjavio je profesionalni ronilac Sami Paakkarinen za La Repubblicu.</p><p>Dodao je:</p><p>„Na tim dubinama se roni mnogo puta, čak i s rekreativnom opremom, ali u kombinaciji s tom dubinom i pećinskim okruženjem, vrijeme im je bilo veoma ograničeno. Mogli su sigurno izroniti, ali im je ponestalo vremena.“</p><p>Istražitelji su utvrdili da su ronioci koristili standardne boce od 12 litara, što im je na toj dubini davalo vrlo malo vremena za posjet drugoj pećini, možda i manje od deset minuta. Profesorica Montefalcone nosila je kratko ronilačko odijelo, što se također smatra neprikladnim za te dubine.</p><p>Akcija izvlačenja tijela</p><p>Finski tim činila su tri ronioca: jedan zadužen za izvlačenje, drugi za operativnu sigurnost, a treći za dokumentovanje.</p><p>„Visoko uvježbani ronioci proveli su s nama opsežno izviđanje i razradili oprezan plan zarona, s obzirom na to da niko nije dobro poznavao pećinu“, rekla je Laura Marroni.</p><p>„Takva operacija uvijek podrazumijeva veliku odgovornost, emocionalni teret i snažnu želju da se tijela vrate porodicama.“</p><p>Jedan od ronilaca, 54-godišnji Patrik Gronqvist, ispričao je da su ih do tijela doveli tragovi na dnu.</p><p>„Tijela su bila razbacana unutar područja od dva do tri metra. Troje ih je bilo na dnu pećine, a jedno na stropu“, rekao je.</p><p>Misija, kako kaže, nije bila „tehnički zahtjevna“ kao neke prethodne.</p><p>„Ali ova operacija bila je veoma tužna. Nikada je neću zaboraviti.“</p><p><br></p><h2>Suprug poginule naučnice: „Nikada ne bi riskirala“</h2><p>Carlo Sommacal, suprug Monice Montefalcone, izjavio je italijanskim medijima da njegova supruga nikada ne bi ugrozila svoju kćerku ili druge.</p><p>Opisao ju je kao „jednu od najboljih roniteljica na svijetu“, koja je imala oko 5.000 zarona te bila „uvijek savjesna“ i „nikada nepromišljena“.</p><p>„Žao mi je, nisam bio tamo i nisam stručnjak, a prema onome što vidim i čitam, čak ni stručnjaci nemaju konačne odgovore, nego samo iznose brojne pretpostavke“, poručio je putem WhatsAppa za Reuters.</p><p>Ranije je izrazio nadu da bi snimci s GoPro kamere mogli rasvijetliti misteriju.</p><p>„Monica je obično ronila s GoPro kamerom. Ne znam da li ju je imala i tog dana. Ako je pronađu, možda ćemo iz toga moći shvatiti šta se dogodilo. Nikada ne bi ugrozila život naše kćerke ili drugih… nešto se moralo dogoditi dolje“, rekao je za La Repubblicu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">An internationally led recovery operation is under way in the Maldives to retrieve the bodies of 4 Italian divers from a deep underwater cave. They were among 5 who entered the water in Vaavu Atoll on Thursday. Italy, Britain and Australia are assisting the grim recovery. <a href="https://t.co/e65aM0ZQhx">pic.twitter.com/e65aM0ZQhx</a></p>&mdash; Ranga Sirilal (@rangaba) <a href="https://twitter.com/rangaba/status/2056641769606103440?ref_src=twsrc%5Etfw">May 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Istraga u toku, organizator putovanja pere ruke</h2><p>Vlasti na Maldivima istražuju kako je Italijanima dopušteno ronjenje na dubini od gotovo 60 metara, iako je za turiste dozvoljena maksimalna dubina od 30 metara.</p><p>Spasioci su izvukli i tehničku opremu, uključujući GoPro kamere, za koje se zvaničnici nadaju da će pomoći u rekonstrukciji događaja. Italijanski turoperator koji je organizovao putovanje negirao je da je odobrio ili znao za zaron koji je kršio lokalna ograničenja.</p><p>Advokatica Orietta Stella, koja zastupa kompaniju Albatros Top Boat, izjavila je da operater „nije znao“ da grupa planira roniti dublje od 30 metara te da to „nikada ne bi dopustio“.</p><p>Dodala je da je takav zaron daleko premašio plan naučnog krstarenja koje je bilo usmjereno na uzorkovanje koralja na standardnim dubinama.</p><p>Iako su žrtve bili iskusni ronioci, korištena oprema bila je standardna rekreativna, a ne tehnička oprema prikladna za duboke pećinske ekspedicije, rekla je Stella.</p>

Ronilačka organizacija Dan Evrope prvi put je objavila snimke koje prikazuju uske podvodne prolaze u kojima su ronioci stradali

Objavljene prve slike iz špilje u kojoj su umrli Italijani: "Odatle nije bilo izlaza"

<p>Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je objavio da planira poslati 5.000 vojnika u Poljsku.</p><p>Riječ je o potezu kojim se nastoji umiriti ključni saveznik, ali koji ne odstupa od napora Bijele kuće da smanji američko vojno prisustvo u Evropi. Odluka je uslijedila nakon niza zbunjujućih signala iz Washingtona koji su zabrinuli Varšavu, piše The Wall Street Journal.</p><h2>Pozadina Trumpove odluke</h2><p>Trumpova najava dolazi nakon što je ministar odbrane Pete Hegseth ovog mjeseca iznenada otkazao devetomjesečnu rotaciju oklopne brigade iz Fort Hooda u Teksasu, koja je trebala biti raspoređena u Poljskoj.</p><p>Ta odluka izazvala je oštre kritike i republikanskih i demokratskih zastupnika, kao i zabrinutost poljskih zvaničnika, koji su za Wall Street Journal izjavili da s njima nije bilo konsultacija.</p><p>Hegsethov potez iznenadio je i neke američke zvaničnike jer su kritike američke strategije u ratu s Iranom, koje su izazvale Trumpov bijes, dolazile iz Njemačke a ne iz Poljske.</p><p>Početkom maja Trump je na kritike njemačkog kancelara Friedricha Merza odgovorio naredbom o povlačenju 5.000 vojnika iz te zemlje, za što je Pentagon procijenio da će trajati između šest i 12 mjeseci.</p><h2>Trumpov poziv Hegsethu</h2><p>Sadašnji i bivši američki zvaničnici navode da je Trump u nedavnom telefonskom razgovoru pitao ministra Hegsetha zašto je otkazano raspoređivanje trupa u Poljsku.</p><p>Trump je poručio Hegsethu da se SAD ne bi trebao loše odnositi prema Poljskoj, s obzirom na to da je riječ o savezniku s bliskim vezama s Bijelom kućom. U Poljskoj je trenutno stacionirano oko 10.000 američkih vojnika.</p><p>U objavi na društvenim mrežama Trump je odluku o slanju dodatnih vojnika povezao s nedavnim izborom poljskog predsjednika.</p><p>„Zbog uspješnog izbora sadašnjeg predsjednika Poljske, Karol Nawrocki, sa zadovoljstvom objavljujem da će Sjedinjene Američke Države poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku“, napisao je.</p><p>Iz Bijele kuće i Pentagona također stižu poruke o jedinstvu. Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je:</p><p>„Predsjednik Trump cijeni sve što je ministar učinio – i što će nastaviti činiti – u provođenju programa ‘Amerika na prvom mjestu’ unutar naše vojske, kao i u davanju prioriteta našim vojnicima kao nikada prije.“</p><p>Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell dodao je:</p><p>„Predsjednik Trump i ministar Hegseth neprestano komuniciraju i potpuno su usklađeni kada je riječ o kretanju američkih snaga u Evropi.“</p><h2>Reakcija i ponuda iz Varšave</h2><p>Poljski predsjednik Karol Nawrocki, koji je dužnost preuzeo u augustu, pozdravio je Trumpovu najavu. Na društvenoj mreži X objavio je fotografiju s Trumpom iz Ovalnog ureda tokom prošlogodišnje posjete Washingtonu, nazvavši poljsko-američki savez „ključnim stubom sigurnosti za svaki poljski dom“.</p><p>Zamjenik poljskog ministra odbrane Pawel Zalewski, koji se u četvrtak sastao s američkim zvaničnicima u Pentagonu, rekao je da je njegova vlada spremna izgraditi infrastrukturu za smještaj novih vojnika kako bi američke trupe mogle biti trajno stacionirane u Poljskoj.</p><p>„Ponudili smo Pentagonu trajno stacioniranje američkih vojnika i razumijemo šta to podrazumijeva“, rekao je Zalewski u intervjuu.</p><p>„To znači da za tu jedinicu moramo izgraditi praktično mali grad, i na to smo spremni. Mi ćemo pokriti troškove.“</p><h2>Šira slika i strateški zaokret</h2><p>Trump nije precizirao koje bi jedinice bile poslane u Poljsku. Ranije ovog mjeseca spomenuo je mogućnost prebacivanja dijela vojnika iz Njemačke.</p><p>Jedna od opcija o kojoj se raspravljalo u Pentagonu bilo je premještanje 2. konjičkog puka iz njemačkog Vilsecka u Poljsku. Takav potez omogućio bi Trumpu da „kazni“ Njemačku, a istovremeno održi bliske veze s Varšavom.</p><p>Istovremeno bi se ukupan broj američkih vojnika u Evropi i dalje smanjivao, što je u skladu s dugoročnom politikom Pentagona o smanjenju američkih vojnih obaveza prema NATO.</p><p>Cilj je da evropski saveznici preuzmu glavnu odgovornost za konvencionalnu odbranu. Ovaj strateški zaokret, propisan Nacionalnom odbrambenom strategijom, poduzima se kako bi SAD mogao rasporediti više snaga na Pacifik i u zapadnu hemisferu.</p><h2>U Kongresu raste nezadovoljstvo</h2><p>U američkom Kongresu raste nezadovoljstvo jer ih Trumpova administracija zaobilazi u odlukama o ratu s Iranom, a sada i o povlačenju trupa iz Evrope.</p><p>Zastupnici i njihovi saradnici pokušavaju od Pentagona dobiti cjelovitu sliku plana. Prvi brifinzi za osoblje Kongresa održani su tek ove sedmice, a vodili su ih karijerni zvaničnici, a ne visoki politički imenovani dužnosnici.</p><p>Republikanski zastupnici najavljuju da bi mogli poduzeti zakonodavne mjere kako bi spriječili daljnje smanjenje snaga u Evropi, primjerice kroz odredbe u zakonu o budžetu Pentagona.</p>

Trump blizu odobravanja sporazuma s Iranom, ali Tel Aviv je sve nervozniji

SAD objavile snimak spuštanja letjelica u Venecueli, demonstranti skandirali: "Ne Yankee vježbi"

Dijele pasoše kao nikad prije: Više od 300.000 ljudi dobilo njemačko državljanstvo

Cybertruck tokom testiranja amfibijske vožnje zaglavio u jezeru, vozač uhapšen

Pogledajte kako je izgledala prva službena vojna vježba Srbije i NATO-a: Oklopna vozila, pucnjava, dim...

Hoće li biti pomaka: Tramp kaže da su šanse za dogovor s Iranom 50:50

Više od 62.000 sumnjivih slučajeva ospica u Bangladešu, umrlo najmanje 86 djece

Novi udar na strance u SAD: Tramp jednim potezom promijenio sudbinu miliona ljudi

Iran poslao poruku Amerikacima: Ako ponovo pokrenete rat, posljedice će biti gore

Desetine hiljada ljudi u Madridu traže ostavku španskog premijera: Neki pokušali ući u rezidenciju

Trumpova nova karta Bliskog istoka: U Iranu će sigurno izazvati bijes

Oženio se Donald Tramp mlađi: Supruga odbila nositi njegovo prezime

Ovo Putin ne želi da se javno zna: Gubici Rusije u ratu zastrašujući, broj mrtvih veći od milion

Bivši šef ukrajinske diplomatije šokirao Putina: "Ukrajina je strateški pobijedila"

Objavljene prve slike iz špilje u kojoj su umrli Italijani: "Odatle nije bilo izlaza"

Što stoji iza Trampove odluke koja je iznenadila Evropu, ali i Pentagon?

Globus

Trump blizu odobravanja sporazuma s Iranom, ali Tel Aviv je sve nervozniji

SAD objavile snimak spuštanja letjelica u Venecueli, demonstranti skandirali: "Ne Yankee vježbi"

Dijele pasoše kao nikad prije: Više od 300.000 ljudi dobilo njemačko državljanstvo

Cybertruck tokom testiranja amfibijske vožnje zaglavio u jezeru, vozač uhapšen

Pogledajte kako je izgledala prva službena vojna vježba Srbije i NATO-a: Oklopna vozila, pucnjava, dim...

Hoće li biti pomaka: Tramp kaže da su šanse za dogovor s Iranom 50:50

Više od 62.000 sumnjivih slučajeva ospica u Bangladešu, umrlo najmanje 86 djece

Novi udar na strance u SAD: Tramp jednim potezom promijenio sudbinu miliona ljudi

Iran poslao poruku Amerikacima: Ako ponovo pokrenete rat, posljedice će biti gore

Desetine hiljada ljudi u Madridu traže ostavku španskog premijera: Neki pokušali ući u rezidenciju

Trumpova nova karta Bliskog istoka: U Iranu će sigurno izazvati bijes

Oženio se Donald Tramp mlađi: Supruga odbila nositi njegovo prezime

Ovo Putin ne želi da se javno zna: Gubici Rusije u ratu zastrašujući, broj mrtvih veći od milion

Bivši šef ukrajinske diplomatije šokirao Putina: "Ukrajina je strateški pobijedila"

Objavljene prve slike iz špilje u kojoj su umrli Italijani: "Odatle nije bilo izlaza"

Što stoji iza Trampove odluke koja je iznenadila Evropu, ali i Pentagon?