<p>Spasilački tim koji je izvukao tijela petero italijanskih ronilaca stradalih u podvodnoj pećini na Maldives objavio je prve fotografije iz unutrašnjosti pećinskog sistema. Grupa je prošlog četvrtka, 15. maja, krenula u istraživanje dubokomorskih pećina kod atola Vaavu, ali se nikada nije vratila na površinu.</p><p>Ronilačka organizacija Dan Evrope prvi put je objavila snimke koje prikazuju uske podvodne prolaze u kojima su ronioci stradali, gdje svjetlost brzo nestaje u gotovo potpunom mraku. Na fotografijama se vide i oblaci uzburkanog koraljnog sedimenta, što pokazuje koliko vidljivost unutar skučenih tunela može naglo nestati.</p><p>Prilikom objave fotografija na društvenim mrežama iz organizacije Dan Europe naveli su da serija slika „dokumentuje uže, unutrašnje dijelove pećine, gdje vidljivost može brzo nestati zbog podignutog koraljnog sedimenta, a snalaženje postaje složenije“.</p><p>„To je okruženje u kojem je spasilački tim djelovao tokom misije potrage i izvlačenja tijela proteklih dana“, naveli su.</p><p>„Prirodna svjetlost još dopire kroz ulaz, nakon čega sistem tone u mrak.“</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DYpGRgkoGdA/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DYpGRgkoGdA/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DYpGRgkoGdA/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by DAN Europe (@daneurope)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<h2>Misterija najgore ronilačke nesreće na Maldivima</h2><p>U tragediji su život izgubili Monica Montefalcone, iskusna profesorica morske biologije, njena kćerka Giorgia Sommacal, dvoje mladih istraživača Federico Gualtieri i Muriel Oddenino, te njihov maldivski vodič Gianluca Benedetti.</p><p>Njegovo tijelo pronađeno je u blizini ulaza u pećinu Thinwana Kandu na dan nestanka, dok su tijela preostalo četvero ronilaca pronađena u ponedjeljak, 19. maja, u trećoj i posljednjoj komori pećine na dubini od oko 50 metara.</p><p>Ova tragedija, opisana kao najgora ronilačka nesreća u historiji te ostrvske države, obavijena je velom misterije, a istražitelji pokušavaju utvrditi kako je iskusna grupa ronilaca doživjela takvu sudbinu.</p>

<h2>Teorija o kobnoj grešci: „Odatle nije bilo izlaza“</h2><p>Finski ronilački tim koji je izvukao tijela sugerisao je da su italijanski ronioci pri izlasku iz podvodne pećine možda skrenuli u pogrešan tunel. Pronađeni su u slijepom prolazu unutar pećinskog kompleksa, izvijestio je italijanski dnevnik La Repubblica.</p><p>„Odatle nije bilo izlaza“, citirale su novine izvršnu direktoricu organizacije Dan Europe, Lauru Marroni.</p><p>Marroni je objasnila da pećina u blizini Alimathe počinje velikom i vrlo osvijetljenom prvom komorom s pješčanim dnom. Na kraju te prostorije nalazi se hodnik dug gotovo 30 i širok tri metra, u kojem ima malo svjetla, ali je „vidljivost uz korištenje umjetne rasvjete bila odlična“. Taj prolaz vodi do druge, velike i okrugle komore bez prirodnog svjetla. Između hodnika i druge komore nalazi se pješčani nasip.</p><p>Kako navodi La Repubblica, lako je preći preko nasipa u drugu komoru, ali pri povratku nasip izgleda gotovo kao zid i skriva pravi prolaz. Lijevo od pješčanog nasipa nalazi se drugi hodnik.</p><p>„Tijela ronilaca pronađena su unutra, kao da su taj prolaz zamijenili za pravi“, rekla je Marroni.</p><p>„Ako su greškom ušli u taj hodnik, povratak bi bio veoma težak, posebno s ograničenom zalihom zraka.“</p><h2>Neodgovarajuća oprema za pećinsko ronjenje?</h2><p>Član stručnog tima koji je izvukao tijela sugerisao je da grupa nije imala odgovarajuću opremu za istraživanje morskih pećina.</p><p>„Oprema s kojom smo ih zatekli nije bila optimalna. Nisu koristili speleoronilačku opremu“, izjavio je profesionalni ronilac Sami Paakkarinen za La Repubblicu.</p><p>Dodao je:</p><p>„Na tim dubinama se roni mnogo puta, čak i s rekreativnom opremom, ali u kombinaciji s tom dubinom i pećinskim okruženjem, vrijeme im je bilo veoma ograničeno. Mogli su sigurno izroniti, ali im je ponestalo vremena.“</p><p>Istražitelji su utvrdili da su ronioci koristili standardne boce od 12 litara, što im je na toj dubini davalo vrlo malo vremena za posjet drugoj pećini, možda i manje od deset minuta. Profesorica Montefalcone nosila je kratko ronilačko odijelo, što se također smatra neprikladnim za te dubine.</p><p>Akcija izvlačenja tijela</p><p>Finski tim činila su tri ronioca: jedan zadužen za izvlačenje, drugi za operativnu sigurnost, a treći za dokumentovanje.</p><p>„Visoko uvježbani ronioci proveli su s nama opsežno izviđanje i razradili oprezan plan zarona, s obzirom na to da niko nije dobro poznavao pećinu“, rekla je Laura Marroni.</p><p>„Takva operacija uvijek podrazumijeva veliku odgovornost, emocionalni teret i snažnu želju da se tijela vrate porodicama.“</p><p>Jedan od ronilaca, 54-godišnji Patrik Gronqvist, ispričao je da su ih do tijela doveli tragovi na dnu.</p><p>„Tijela su bila razbacana unutar područja od dva do tri metra. Troje ih je bilo na dnu pećine, a jedno na stropu“, rekao je.</p><p>Misija, kako kaže, nije bila „tehnički zahtjevna“ kao neke prethodne.</p><p>„Ali ova operacija bila je veoma tužna. Nikada je neću zaboraviti.“</p><p><br></p><h2>Suprug poginule naučnice: „Nikada ne bi riskirala“</h2><p>Carlo Sommacal, suprug Monice Montefalcone, izjavio je italijanskim medijima da njegova supruga nikada ne bi ugrozila svoju kćerku ili druge.</p><p>Opisao ju je kao „jednu od najboljih roniteljica na svijetu“, koja je imala oko 5.000 zarona te bila „uvijek savjesna“ i „nikada nepromišljena“.</p><p>„Žao mi je, nisam bio tamo i nisam stručnjak, a prema onome što vidim i čitam, čak ni stručnjaci nemaju konačne odgovore, nego samo iznose brojne pretpostavke“, poručio je putem WhatsAppa za Reuters.</p><p>Ranije je izrazio nadu da bi snimci s GoPro kamere mogli rasvijetliti misteriju.</p><p>„Monica je obično ronila s GoPro kamerom. Ne znam da li ju je imala i tog dana. Ako je pronađu, možda ćemo iz toga moći shvatiti šta se dogodilo. Nikada ne bi ugrozila život naše kćerke ili drugih… nešto se moralo dogoditi dolje“, rekao je za La Repubblicu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">An internationally led recovery operation is under way in the Maldives to retrieve the bodies of 4 Italian divers from a deep underwater cave. They were among 5 who entered the water in Vaavu Atoll on Thursday. Italy, Britain and Australia are assisting the grim recovery. <a href="https://t.co/e65aM0ZQhx">pic.twitter.com/e65aM0ZQhx</a></p>&mdash; Ranga Sirilal (@rangaba) <a href="https://twitter.com/rangaba/status/2056641769606103440?ref_src=twsrc%5Etfw">May 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Istraga u toku, organizator putovanja pere ruke</h2><p>Vlasti na Maldivima istražuju kako je Italijanima dopušteno ronjenje na dubini od gotovo 60 metara, iako je za turiste dozvoljena maksimalna dubina od 30 metara.</p><p>Spasioci su izvukli i tehničku opremu, uključujući GoPro kamere, za koje se zvaničnici nadaju da će pomoći u rekonstrukciji događaja. Italijanski turoperator koji je organizovao putovanje negirao je da je odobrio ili znao za zaron koji je kršio lokalna ograničenja.</p><p>Advokatica Orietta Stella, koja zastupa kompaniju Albatros Top Boat, izjavila je da operater „nije znao“ da grupa planira roniti dublje od 30 metara te da to „nikada ne bi dopustio“.</p><p>Dodala je da je takav zaron daleko premašio plan naučnog krstarenja koje je bilo usmjereno na uzorkovanje koralja na standardnim dubinama.</p><p>Iako su žrtve bili iskusni ronioci, korištena oprema bila je standardna rekreativna, a ne tehnička oprema prikladna za duboke pećinske ekspedicije, rekla je Stella.</p>

Ronilačka organizacija Dan Evrope prvi put je objavila snimke koje prikazuju uske podvodne prolaze u kojima su ronioci stradali

Objavljene prve slike iz špilje u kojoj su umrli Italijani: "Odatle nije bilo izlaza"

<p>Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je objavio da planira poslati 5.000 vojnika u Poljsku.</p><p>Riječ je o potezu kojim se nastoji umiriti ključni saveznik, ali koji ne odstupa od napora Bijele kuće da smanji američko vojno prisustvo u Evropi. Odluka je uslijedila nakon niza zbunjujućih signala iz Washingtona koji su zabrinuli Varšavu, piše The Wall Street Journal.</p><h2>Pozadina Trumpove odluke</h2><p>Trumpova najava dolazi nakon što je ministar odbrane Pete Hegseth ovog mjeseca iznenada otkazao devetomjesečnu rotaciju oklopne brigade iz Fort Hooda u Teksasu, koja je trebala biti raspoređena u Poljskoj.</p><p>Ta odluka izazvala je oštre kritike i republikanskih i demokratskih zastupnika, kao i zabrinutost poljskih zvaničnika, koji su za Wall Street Journal izjavili da s njima nije bilo konsultacija.</p><p>Hegsethov potez iznenadio je i neke američke zvaničnike jer su kritike američke strategije u ratu s Iranom, koje su izazvale Trumpov bijes, dolazile iz Njemačke a ne iz Poljske.</p><p>Početkom maja Trump je na kritike njemačkog kancelara Friedricha Merza odgovorio naredbom o povlačenju 5.000 vojnika iz te zemlje, za što je Pentagon procijenio da će trajati između šest i 12 mjeseci.</p><h2>Trumpov poziv Hegsethu</h2><p>Sadašnji i bivši američki zvaničnici navode da je Trump u nedavnom telefonskom razgovoru pitao ministra Hegsetha zašto je otkazano raspoređivanje trupa u Poljsku.</p><p>Trump je poručio Hegsethu da se SAD ne bi trebao loše odnositi prema Poljskoj, s obzirom na to da je riječ o savezniku s bliskim vezama s Bijelom kućom. U Poljskoj je trenutno stacionirano oko 10.000 američkih vojnika.</p><p>U objavi na društvenim mrežama Trump je odluku o slanju dodatnih vojnika povezao s nedavnim izborom poljskog predsjednika.</p><p>„Zbog uspješnog izbora sadašnjeg predsjednika Poljske, Karol Nawrocki, sa zadovoljstvom objavljujem da će Sjedinjene Američke Države poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku“, napisao je.</p><p>Iz Bijele kuće i Pentagona također stižu poruke o jedinstvu. Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je:</p><p>„Predsjednik Trump cijeni sve što je ministar učinio – i što će nastaviti činiti – u provođenju programa ‘Amerika na prvom mjestu’ unutar naše vojske, kao i u davanju prioriteta našim vojnicima kao nikada prije.“</p><p>Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell dodao je:</p><p>„Predsjednik Trump i ministar Hegseth neprestano komuniciraju i potpuno su usklađeni kada je riječ o kretanju američkih snaga u Evropi.“</p><h2>Reakcija i ponuda iz Varšave</h2><p>Poljski predsjednik Karol Nawrocki, koji je dužnost preuzeo u augustu, pozdravio je Trumpovu najavu. Na društvenoj mreži X objavio je fotografiju s Trumpom iz Ovalnog ureda tokom prošlogodišnje posjete Washingtonu, nazvavši poljsko-američki savez „ključnim stubom sigurnosti za svaki poljski dom“.</p><p>Zamjenik poljskog ministra odbrane Pawel Zalewski, koji se u četvrtak sastao s američkim zvaničnicima u Pentagonu, rekao je da je njegova vlada spremna izgraditi infrastrukturu za smještaj novih vojnika kako bi američke trupe mogle biti trajno stacionirane u Poljskoj.</p><p>„Ponudili smo Pentagonu trajno stacioniranje američkih vojnika i razumijemo šta to podrazumijeva“, rekao je Zalewski u intervjuu.</p><p>„To znači da za tu jedinicu moramo izgraditi praktično mali grad, i na to smo spremni. Mi ćemo pokriti troškove.“</p><h2>Šira slika i strateški zaokret</h2><p>Trump nije precizirao koje bi jedinice bile poslane u Poljsku. Ranije ovog mjeseca spomenuo je mogućnost prebacivanja dijela vojnika iz Njemačke.</p><p>Jedna od opcija o kojoj se raspravljalo u Pentagonu bilo je premještanje 2. konjičkog puka iz njemačkog Vilsecka u Poljsku. Takav potez omogućio bi Trumpu da „kazni“ Njemačku, a istovremeno održi bliske veze s Varšavom.</p><p>Istovremeno bi se ukupan broj američkih vojnika u Evropi i dalje smanjivao, što je u skladu s dugoročnom politikom Pentagona o smanjenju američkih vojnih obaveza prema NATO.</p><p>Cilj je da evropski saveznici preuzmu glavnu odgovornost za konvencionalnu odbranu. Ovaj strateški zaokret, propisan Nacionalnom odbrambenom strategijom, poduzima se kako bi SAD mogao rasporediti više snaga na Pacifik i u zapadnu hemisferu.</p><h2>U Kongresu raste nezadovoljstvo</h2><p>U američkom Kongresu raste nezadovoljstvo jer ih Trumpova administracija zaobilazi u odlukama o ratu s Iranom, a sada i o povlačenju trupa iz Evrope.</p><p>Zastupnici i njihovi saradnici pokušavaju od Pentagona dobiti cjelovitu sliku plana. Prvi brifinzi za osoblje Kongresa održani su tek ove sedmice, a vodili su ih karijerni zvaničnici, a ne visoki politički imenovani dužnosnici.</p><p>Republikanski zastupnici najavljuju da bi mogli poduzeti zakonodavne mjere kako bi spriječili daljnje smanjenje snaga u Evropi, primjerice kroz odredbe u zakonu o budžetu Pentagona.</p>

Trumpova najava dolazi nakon što je ministar odbrane Pete Hegseth ovog mjeseca iznenada otkazao devetomjesečnu rotaciju oklopne brigade iz Fort Hooda 

Što stoji iza Trampove odluke koja je iznenadila Evropu, ali i Pentagon?

<p>Nedavno deklasifikovani snimak američke vlade prikazuje trenutak kada je vojni avion oborio neidentifikovani leteći objekat na nebu iznad Sjedinjenih Američkih Država (SAD).</p><p>Riječ je o dosad neobjavljenom videu na kojem se vidi kako američki borbeni avion F-16 uništava misteriozni objekat iznad jezera Hjuron (Huron) u saveznoj državi Mičigen (Michigan) 12. februara 2023. godine.</p><p>Crno-bijeli snimak prikazuje objekat neobičnog oblika, nalik osmougaoniku s pričvršćenim užetom, nakon čega avion F-16 ispaljuje dva projektila i uništava metu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">🚨 DETAILS: UFO reportedly shot down by U.S. Air Force, according to unsealed files <a href="https://t.co/cbt76uVNdS">https://t.co/cbt76uVNdS</a></p>&mdash; TMZ (@TMZ) <a href="https://twitter.com/TMZ/status/2057844450500776446?ref_src=twsrc%5Etfw">May 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Američko Ministarstvo odbrane objavilo je ovaj snimak u novoj seriji dokumenata nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump najavio objavu dodatnih povjerljivih materijala povezanih s NLO-ima.</p><h2>Ostaci pronađeni u jezeru&nbsp;</h2><p>Kanadske vlasti su tokom 2024. godine saopćile da su ostaci pronađeni u jezeru Hjuron nakon uništenja “neidentifikovanog objekta”.</p><p>Jedan zvaničnik je tada za CTV News izjavio da su ostaci pronađeni na obali jezera, ali da nakon detaljne analize nije utvrđeno da predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.</p><p>- Snimak izgleda prikazuje kinetičku interakciju između dva različita područja kontrasta, pri čemu se početni subjekt snimka fragmentira u radijalnom obrascu pomjeranja koji sugeriše događaj visoke energije - navedeno je u opisu videa.</p><p>Stručnjaci tvrde da novi materijal, koji sadrži oko 160 datoteka, prikazuje “neidentifikovane anomalne fenomene”, ali naglašavaju da nema dokaza o vanzemaljskom životu.</p><h2>Neriješeni slučajevi&nbsp;</h2><p>U saopćenju objavljenom uz dokumente navedeno je da se radi o neriješenim slučajevima.</p><p>- Materijali arhivirani ovdje predstavljaju neriješene slučajeve, što znači da vlada nije u mogućnosti donijeti konačan zaključak o prirodi posmatranih fenomena - navedeno je.</p><p>Još jedan objavljeni snimak navodno prikazuje misteriozni objekat koji leti u blizini aviona iznad jugoistočnog dijela SAD-a, a zabilježio ga je infracrveni senzor američke Obalske straže u aprilu 2024. godine.</p><p>Drugi video, pod nazivom “Syrian UAP instant acceleration”, snimljen je infracrvenim senzorom američke vojne platforme 2021. godine, a kasnije je postavljen na povjerljivu mrežu 2024. godine, prema navodima Pentagona.</p><p>Američka vojska je potom priznala da većina ovih incidenata ostaje nerazjašnjena te da mnoge videosnimke i fotografije iz objavljenih fajlova ne mogu objasniti.</p><p>Prva serija dokumenata koju je Pentagon objavio ove godine, a koja sadrži materijale još iz kasnih 1940-ih, prema riječima glavnog portparola Pentagona, prikupila je više od milijardu pregleda širom svijeta.</p><p>- U nastojanju da obezbijedim potpunu i maksimalnu transparentnost, bila mi je čast da naložim svojoj Administraciji da identifikuje i objavi vladine fajlove povezane sa vanzemaljskim i ekstraterestrijalnim životom, neidentifikovanim vazdušnim fenomenima i neidentifikovanim letećim objektima - napisao je Donald Trump ranije na mreži Truth Social.</p>

Crno-bijeli snimak prikazuje objekat neobičnog oblika, nalik osmougaoniku s pričvršćenim užetom, nakon čega avion F-16 ispaljuje dva projektila i uništava metu

Američki F-16 oborio misteriozni NLO iznad jezera

Objavljen jezivi snimak: Američki F-16 oborio misteriozni NLO iznad jezera

<p>David Miliband smatra da je potrebno postići nacionalni konsenzus o ponovnom pridruživanju European Union (EU).</p><p>Smatra da je Velikoj Britaniji potrebno resetiranje odnosa s EU u mnogo većoj mjeri nego što je vlada planirala kroz stvaranje jedinstvenog tržišta za robu s EU.</p><p>„Kada vlada kaže da želimo resetiranje naših odnosa s Evropom, mislim da je to dobra stvar, ali onda kada pogledam dosadašnje resetiranje koje vrijedi samo devet milijardi funti do 2040. godine, a sjetim se da Britanija ima ekonomiju od tri biliona funti, ostaje mi da kažem: ne, potrebna nam je mnogo veća doza u našem resetiranju“, istakao je.</p><p>Na pitanje da li bi se zalagao za ponovno pridruživanje Uniji, rekao je:</p><p>„Ono što moramo učiniti jeste da izgradimo nacionalni konsenzus o našem odnosu s Evropskom unijom. Veoma sam zadovoljan time kao dugoročnim ciljem. Želim snažan institucionalni odnos s Evropskom unijom, ali znam da sporazum koji smo imali do 2016. godine sada više nije dostupan; nećemo moći ponovo dobiti isti sporazum.“</p><p>Kazao je da se Evropska unija duboko mijenja, te da Ukrajina postaje sve važniji faktor.</p><p>„Veliko pitanje za Brisel danas nije ponovno pridruživanje Velike Britanije; to je pridruživanje Ukrajine“, nastavio je Miliband.</p><p>Dodao je i da se Velika Britanija nalazi u središtu globalne oluje.</p><p>„Globalni poredak se raspada. Naša ekonomija se transformiše pod utjecajem novih tehnologija. Naš sistem socijalne zaštite mora se preusmjeriti s fokusa na starije osobe ka ulaganju u mlađe ljude – milion ljudi između 16 i 24 godine nije u sistemu obrazovanja niti obuke“, rekao je Miliband.</p>

Kazao je da se Evropska unija duboko mijenja, te da Ukrajina postaje sve važniji faktor

Da li će se Velika Britanija ponovo pridružiti EU?

<p>Dok se u Zalivu nastavljaju diplomatski napori iza zatvorenih vrata, predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) se na domaćem terenu suočava s ozbiljnim gubitkom podrške za nastavak rata u Iranu.&nbsp;</p><p>Pukotine unutar oba doma američkog parlamenta pokazuju da predsjednik vidno gubi podršku zakonodavne vlasti.</p><p>Nakon opozicione Demokratske stranke, otpor njegovoj vanjskoj politici se sada ubrzano širi i među njegovim republikancima. Zakonodavci u Vašingtonu su pokrenuli hitne korake da predsjedniku „vežu ruke“ i zaustave sukob. Američka opozicija, ali i sve više republikanaca, nazivaju američko-izraelski napad na Iran, "ratom po izboru" (War of choice).</p><p>U vojnoj terminologiji je to suprotnost „rata iz nužde“ (War of necessity), u koji država ulazi jer je njena teritorija, suverenitet ili goli opstanak ugrožen napadom, pa nema drugog izbora osim borbe.</p><h2>Udarac u Senatu</h2><p>Tramp je prvi otvoreni udarac doživio u Senatu, koji je sa 50 glasova "za" i 47 "protiv" usvojio Rezoluciju o ratnim ovlaštenjima (War Powers Resolution), i zahtijevao hitno okončanje operacija u Iranu, za koje ne postoji eksplicitno odobrenje Kongresa. </p><p>Ključni momenat ovog glasanja je bio „prebjeg“ četiri republikanska senatora, koji su okrenuli leđa predsjedniku i Bijeloj kući, te na glasanju stali uz demokrate. </p><h2>Predstavnički dom</h2><p>Situacija je toliko kritična i u Predstavničkom domu, da su republikanski lideri u četvrtak morali odgoditi već zakazano glasanje o istoj rezoluciji za juni. Vodstvo stranke je shvatilo da nema većinu za odbranu predsjednika, zbog odsustva nekoliko lojalnih zastupnika, kao i spremnosti dijela republikanaca da podrže blokadu rata. </p><p>Autor rezolucije, demokrata Gregori Miks (Gregory Meeks), optužio je administraciju za političko spletkarenje, potvrdivši da je opozicija imala osiguranu pobjedu. Osim političkog otpora, glavni pokretač pobune u Kongresu jeste astronomska cijena sukoba koja stvara ogroman pritisak javnosti. </p><h2>Troškovi rata</h2><p>Prema zvaničnim podacima Pentagona, direktni troškovi su dostigli 29 milijardi dolara. Međutim, unutrašnje procjene obavještajne zajednice, koje je prenio američki CBS, govore o realnoj cifri od blizu 50 milijardi dolara. </p><p>Senator Berni Sanders (Bernie) upozorio je da bi dugoročni troškovi, uz rast cijena, kamate i brigu o veteranima, mogli premašiti jedan bilion, odnosno hiljadu milijardi dolara. To je upalilo alarme među kongresmenima, jer Pentagon istovremeno traži rekordan odbrambeni budžet od 1,5 biliona dolara za 2027. godinu.</p><p>Tramp, uprkos svemu, nastavlja s oštrom retorikom i poručuje da bilo kakav mirovni sporazum mora uključivati američko preuzimanje i uništavanje iranskog obogaćenog uranijuma. Predsjednik je dodatno zakomplikovao situaciju, otvorivši front na Karibima, najavom vojne intervencije na Kubi.</p><h2>Iran pregovara o uslovima mira i ne odustaje od nuklearnog programa</h2><p>Iranski predsjednik Masud Pežeskijan (Masoud Pezeshkian) je na mreži X poručio da su Trampovi pokušaji da prijetnjama prisili Teheran na predaju „čista iluzija".  Pregovori se vode uz posredovanje pakistanskog maršala Asima Munira.&nbsp;</p>

<p>Državni sekretar Marko Rubio (Marco) upozorava da bi iransko ustrajavanje na naplati tranzitnih taksi u Hormuškom moreuzu učinilo diplomatski dogovor nemogućim.&nbsp;</p><p>Iranska agencija IRNA pak prenosi da Mornarica IRGC-a uspješno koordinira prolaz trideset do četrdeset trgovačkih brodova kroz moreuz, što je znak da američki pokušaj blokade Hormuza ne funkcioniše.&nbsp;</p>

Američki predsjednik popušta u Iranu, dok podrška Kongresa slabi

Milijarde dolara skrivenih troškova: Tramp gubi rat kod kuće

<p>Vojnici brigade „Black Jack“ početkom maja su u Fort Hudu (Fort Hoodu) u Teksasu ritualno smotali i spakovali zastave svoje jedinice, dok se 4.000 pripadnika te oklopne formacije pripremalo za razmještaj u Poljsku, piše <a href="https://www.economist.com/europe/2026/05/19/europes-secret-plan-b-to-replace-nato">The Economist</a>.</p><h2>Ruska prijetnja</h2><p>Njihova misija bila je pomoći u odbrani NATO od ruske prijetnje.&nbsp;</p><p>- Kada se oklopna brigadna borbena grupa razmjesti naprijed, to šalje jasan i nedvosmislen signal - rekao je na ceremoniji general Tomas Felti (Thomas Feltey), komandant divizije.&nbsp;</p><p>Manje od dvije sedmice kasnije, Amerika je poslala suprotan signal: razmještaj je otkazan.&nbsp;</p><p>Bio je to drugi put u tom mjesecu da je Donald Tramp (Trump) najavio smanjenje američkog vojno prisustva u Evropi. Ranije je rekao da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke i još više s drugih mjesta, izražavajući time bijes zbog izostanka evropske podrške njegovom ratu u Iranu.</p><h2>Privrženost NATO</h2><p>Od početka drugog mandata, Tramp dovodi u pitanje svoju privrženost NATO i klauzulu o kolektivnoj odbrani iz člana 5. To je podstaklo odavno zakašnjelo povećanje evropskih izdataka za odbranu.</p><p>Ipak, u posljednjim mjesecima otišao je još dalje: najavio je neočekivane smanjenja broja vojnika i otkazao razmještaj jedinice s krstarećim raketama u Njemačku, koja je trebala popuniti važnu prazninu u evropskoj odbrani.&nbsp;</p><p>Ubrzano povlačenje srušilo je evropsku pretpostavku da će kontinent imati vremena da izgradi vlastite snage i zamijeni ključne američke kapacitete podrške, poput obavještajnih i izviđačkih sredstava.&nbsp;</p><h2>Ogromna potrošnja raketa</h2><p>Ogromna američka potrošnja raketa u Iranu odgađa isporuke evropskim saveznicima i Ukrajini, dok Amerika obnavlja vlastite zalihe.</p><p>Neki u NATO, potreseni Trampovom januarskom prijetnjom da će Danskoj oteti Grenland, strahuju da Amerika u ratu s Rusijom ne bi samo mogla ostati po strani već i aktivno ometati odgovore drugih članica.&nbsp;</p><p>Ta se mogućnost smatra malo vjerovatnom. Međutim, razgovori s visokim oficirima i odbrambenim zvaničnicima iz nekoliko zemalja NATO prvi put otkrivaju koliko ozbiljno shvataju taj rizik.&nbsp;</p><p>Neke evropske oružane snage izrađuju tajne planove za borbu bez američke pomoći, pa čak i bez velikog dijela NATO komandno-kontrolne infrastrukture.&nbsp;</p><p>- Kriza s Grenlandom bila je poziv na buđenje - kaže jedan švedski odbrambeni zvaničnik.&nbsp;</p><p>- Shvatili smo da nam treba plan B. Nijedan od zvaničnika s kojima smo razgovarali nije želio govoriti javno, iz straha da bi time mogao ubrzati američki odlazak, dodaje on.</p><p>- Mark Rutte, generalni sekretar NATO, „doslovno je zabranio da se o tome govori jer smatra da bi to moglo doliti ulje na vatru“, kaže jedan insajder.&nbsp;</p><h2>Čija komanda?</h2><p>Kada je Mati Pesu (Matti Pesu) s Finskog instituta za međunarodne odnose prošle godine bio koautor rada koji je zagovarao plan B, finski zvaničnici poricali su da se takva mogućnost uopće razmatra.&nbsp;</p><p>Ali hitnost prijetnje navela je nekoliko zemalja da počnu razmišljati o tome kako bi se, i pod čijom komandom, Evropa borila ako bi NATO „zatajio“, kako se izrazio jedan zvaničnik.&nbsp;</p><p>- Kakav lanac komandovanja možete koristiti ako Amerika blokira NATO - pita drugi odbrambeni zvaničnik.</p><p>To pitanje zadire u samu srž uspjeha saveza. Većina vojnih koalicija liči na školsku muzičku probu: svaka zemlja dođe, udara u svoj bubanj otprilike u ritmu s drugima i potom ode.&nbsp;</p><p>NATO je, nasuprot tome, zamišljen kao simfonijski orkestar koji vodi jedan dirigent: vrhovni saveznički komandant za Evropu (SACEUR), američki general koji istovremeno komanduje američkim snagama u Evropi.&nbsp;</p><h2>Hiljade ljudi čekaju</h2><p>Da bi vodio taj orkestar, SACEUR ima sigurne komunikacijske veze s mrežom stalnih podređenih štabova, u kojima hiljade ljudi čekaju spremne da reagiraju čim rat počne.</p><p>- Američko vodstvo je ljepilo koje savez drži na okupu - kaže Luiz Simon (Luis Simón), direktor Centra za sigurnost, diplomatiju i strategiju na Slobodnom univerzitetu u Briselu.&nbsp;</p><p>- Bez njega bismo vjerovatno vidjeli fragmentaciju sistema odvraćanja, dodaje on.</p><p>Zato plan B zahtijeva više od nabavke oružja; podrazumijeva stvaranje strukture pod kojom bi se Evropljani borili. Njegovu jezgru, barem u sjevernoj Evropi, vjerovatno bi činila koalicija baltičkih i nordijskih zemalja, uz Poljsku.&nbsp;</p><p>Te zemlje uglavnom dijele slične vrijednosti i sve se boje Rusije. Nekoliko većih evropskih članica NATO, poput Britanije, Francuske i Njemačke, ima u Baltiku male isturene snage, čija bi uloga bila da napad na njih pokrene širi saveznički odgovor.&nbsp;</p><p>- Zato je vrlo vjerovatno da bi bile uvučene u bilo kakav sukob. Možda bi se trećina članica NATO „borila od prvog dana“, bez obzira na to da li je član 5 aktiviran, kaže Edvard Arnold (Edward Arnold) iz RUSI, londonskog instituta za sigurnosne studije.&nbsp;</p><p>- Niko ne bi čekao da Portugalci dođu u Sjevernoatlantsko vijeće (najviše tijelo za odlučivanje u NATO-u) da raspravljaju - kaže on.</p><h2>Alternativne strukture</h2><p>Jedna od najčešće spominjanih alternativnih komandnih struktura jeste koalicija pod britanskim vodstvom, sastavljena od deset uglavnom baltičkih i nordijskih zemalja, poznata kao Zajedničke ekspedicione snage, odnosno JEF, sa stalnim štabom u blizini Londona.&nbsp;</p><p>Britanija i šest drugih članica NATO osnovale su JEF 2014. godine.&nbsp;</p><p>Prvobitno je zamišljen kao dopuna većem savezu, sposobna da u kratkom roku osigura snage visoke spremnosti za okolnosti koje ne dostižu prag člana 5.&nbsp;</p><p>Njegov djelokrug se proširio kada su se Švedska i Finska pridružile koaliciji 2017. godine, nekoliko godina prije nego što su podnijele zahtjev za članstvo u NATO.&nbsp;</p><p>Danas se JEF posmatra kao način da se zaobiđe jedna od slabosti NATO: bilo koja članica može blokirati aktiviranje člana 5, za što je potrebna jednoglasna odluka.&nbsp;</p><h2>Obavještajne sposobnosti</h2><p>Kako je 2023. godine rekao tadašnji komandant JEF, britanski general-major Džim Moris (Jim Morris), ta koalicija „može reagirati na situacije bez čekanja konsenzusa“. Već je nekoliko puta aktivirana, za vježbe i pomorske patrole.</p><p>- JEF je najuhodanija alternativa - kaže Arnold.&nbsp;</p><p>Njegov štab već ima obavještajne, planske i logističke sposobnosti, napominje on. Ima i vlastite sigurne komunikacijske mreže koje, iako ograničene, ne zavise od NATO.&nbsp;</p><p>Britansko članstvo u koaliciji pruža i određeni stepen nuklearnog odvraćanja.</p><p>Ipak, JEF je i dalje prvenstveno usmjeren na nordijski i baltički prostor. U njemu nema velikih sila poput Francuske, Njemačke i Poljske.&nbsp;</p><h2>Zabrinuti zbog britanaca</h2><p>Neki saveznički zvaničnici zabrinuti su zbog britanske odbrambene spremnosti: nedovoljno finansiranje ostavilo je Britaniju s malo brodova, podmornica i vojnih jedinica spremnih za brzo razmještanje. „Engleska je svima omiljeni dajdža“, kaže jedan zvaničnik.&nbsp;</p><p>- Ali pati od sindroma Downton Abbeyja. Održava privid, ali&nbsp; nema novca.</p><p>Takvi problemi mogli bi se ublažiti ako bi se grupi pridružila Njemačka, koja snažno povećava svoj odbrambeni budžet.&nbsp;</p><h2>Najbolje rješenje</h2><p>Uprkos svim manama, JEF se čini najboljim rješenjem ako evropske članice ne budu mogle preuzeti postojeći NATO okvir.&nbsp;&nbsp;</p><p>Ali Evropa će, na ovaj ili onaj način, pronaći neku zajedničku odbrambenu strukturu koja će zamijeniti Amerikance.&nbsp;</p><p>Odvraćanje zasnovano na nekome ko se možda neće pojaviti nije nikakvo odvraćanje.</p>

Odvraćanje zasnovano na nekome ko se možda neće pojaviti nije nikakvo odvraćanje

Tramp dovodi u pitanje svoju privrženost NATO

Tajni evropski plan B: Kako bi NATO ratovao bez Amerike?

<p>Ukrajinska dronovi izveli su napade u noći na petak na energetska i industrijska postrojenja duboko unutar teritorije Rusije.</p><p>Na meti su se našli hemijska fabrika u Permskom kraju te veliki terminal za gorivo u Novorosijsku, gdje je izbio požar, navode ukrajinske i ruske vlasti, prenosi The Kyiv Independent.</p><p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky) potvrdio je da je Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) pogodila fabriku Metafrax Chemicals u Permskom kraju, koja se nalazi oko 1.700 kilometara od granice s Ukrajinom.</p><p>- Zahvalan sam Službi sigurnosti Ukrajine što je pogodila jedno od važnih preduzeća ruskog vojno-industrijskog kompleksa“, izjavio je Zelenski.</p><p>- Proizvodi te fabrike snabdijevaju desetine drugih ruskih vojnih proizvođača, uključujući one za avijacijsku opremu, dronove, raketne motore i eksplozive“, dodao je.&nbsp;</p><p>Prema njegovim riječima, proizvodnja u pogonu je obustavljena nakon napada.</p><p>S druge strane, regionalni guverner Dmitrij Mahonin tvrdio je da je ruska protivzračna odbrana, uz mobilne vatrogasne jedinice, oborila nekoliko dronova pri prilasku te da nije bilo žrtava.</p><p>Prema ranijim izvještajima Telegram kanala Exilenova Plus, meta je bio hemijski kompleks AKM kojim upravlja Metafrax Chemicals u gradu Gubaha. Postrojenje proizvodi amonijak, ureu i melamin, s kapacitetom od gotovo 900 tona amonijaka i više od 1.600 tona uree dnevno. Ovo postrojenje već je bilo meta ukrajinskih dronova u februaru ove godine, kada je tada izbio požar.</p><p>Na jugu Rusije, u odvojenom napadu, ukrajinski dronovi izazvali su požar na naftnom terminalu Grušovaja u Novorosijsku, koji je dio velikog pretovarnog kompleksa Šeharis, navodi nezavisni Telegram kanal Exilenova Plus.</p><p>U međuvremenu, Operativni štab Krasnodarskog kraja saopćio je da je požar izbio na neimenovanom objektu usljed pada ostataka drona. ž</p><p>- Izgorjelo je nekoliko tehničkih i administrativnih zgrada. Fragmenti dronova pali su i na područje terminala za gorivo, navodi se u njihovom saopćenju na Telegramu.</p>

Prema njegovim riječima, proizvodnja u pogonu je obustavljena nakon napada

Ukrajina duboko u Rusiji pogodila hemijsku fabriku i ključni naftni terminal

<p>Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana ponovo su dostigle kritičnu tačku, što prate spekulacije američkih medija o mogućim novim vojnim udarima i vanredni potezi Bijele kuće.</p><h2>Telefonski razgovor</h2><p>U jeku ove krize, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) razgovarao je telefonom s generalnim sekretarom UN Antonijem Guterešom (Antoniom Guterresom), oštro osudivši ponašanje Vašingtona (Washingtona) i optuživši SAD za nestabilnost i opstrukciju pregovora.&nbsp;</p><p>- Uprkos ponovljenim izdajama diplomatije i vojnoj agresiji protiv Irana, uz kontradiktorne stavove i ponovljene pretjerane zahtjeve Sjedinjenih Američkih Država, mi ostajemo posvećeni procesu - rekao je Aragči.</p>

Tramp ozbiljno razmatra nove udare na Iran ako ne dođe do proboja u pregovorima

<h2>Osjetljiva faza</h2><p>Da se pregovori nalaze u izuzetno osjetljivoj fazi potvrđuju i postupci američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa), koji je iznenada otkazao odlazak na vjenčanje svog sina kako bi ostao u Vašingtonu zbog okolnosti vezanih za vladu. </p><p>Tramp je ranije tokom sedmice opisao pregovore o ponovnom pokretanju i zaustavljanju sukoba kao proces koji je na samoj granici između obnovljenih napada i konačnog sporazuma o okončanju rata.</p>

Tramp propušta vjenčanje najstarijeg sina: "Imam stvar koja se zove Iran"

<h2>Regionalni akteri</h2><p>Dok regionalni akteri pokušavaju posredovati, što potvrđuje i dolazak moćnog komandanta pakistanske vojske u Teheran s ciljem približavanja stavova dviju strana, američki mediji Axios i CBS News, pozivajući se na neimenovane izvore iz administracije, izvještavaju da Bijela kuća ozbiljno razmatra opciju novih vojnih udara na Iran, mada konačna Trampova odluka još uvijek nije donesena.</p>

Bijela kuća ozbiljno razmatra opciju novih vojnih udara na Iran

Dok Tramp zbog rata otkazuje privatne planove, Iran optužuje SAD za pretjerane zahtjeve

<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je odmazdu nakon što je optužio Ukrajinu za smrtonosni napad na zgradu u okupiranom dijelu istočne Ukrajine, dok Kijev tvrdi da je meta bila vojni objekat.</p><p>Prema navodima lokalnog guvernera kojeg podržava Rusija, u noćnom napadu na grad Starobilsk u Luganskoj oblasti poginulo je deset osoba, 38 je povrijeđeno, a još 11 se vodi kao nestalo.</p><p>Dok ruska strana tvrdi da je pogođen civilni objekat koji je korišten kao studentski dom, ukrajinska vojska navodi da je cilj bio sjedište elitne jedinice za bespilotne letjelice “Rubikon”. Međutim, Kijev nije precizirao da li se radi o istoj zgradi koju je Rusija opisala kao pogođenu, navodi BBC.</p>

Video / Nastavak sukoba: Ukrajinski odgovori na najavljene prijetnje iz Kremlja

<p>Vladimir Putin je tokom prijema u Kremlju odbacio tvrdnje da je u blizini postojala bilo kakva vojna meta.</p><p>- U blizini nema vojnih objekata, objekata obavještajne službe ili srodnih službi. Stoga nema apsolutno nikakve osnove za tvrdnju da je municija pogodila zgradu kao rezultat djelovanja naših sistema protivvazdušne odbrane ili elektronskog ratovanja - izjavio je Putin.</p><p>On je dodao da je napad izveden u tri talasa s ukupno 16 dronova, te je naložio vojnom vrhu da hitno pripremi prijedloge za odgovor.</p><p>Istovremeno, sukobi su se proširili i na teritoriju Rusije. Ruski zvaničnici saopćili su da su dvije osobe povrijeđene nakon što su ostaci oborenih ukrajinskih dronova izazvali požar u skladištu nafte u luci Novorosijsk na Crnom moru.</p>

U blizini nema vojnih objekata, objekata obavještajne službe ili srodnih službi, rekao je Putin 

Putin najavio odmazdu: Napetosti eskaliraju nakon smrtonosnog napada u Lugansku

<p>Zatvaranje zapadnog zračnog prostora i uvođenje zabrane letenja u Iranu do ponedjeljka ujutro signaliziraju mogući početak nove faze sukoba.&nbsp;</p><p>Mediji već špekulišu o skorom nastavku napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, a dodatni poticaj ovim sumnjama dala je objava iz Vašingtona (Washingtona).&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="zxx" dir="ltr"><a href="https://t.co/nE0fgkXoCi">pic.twitter.com/nE0fgkXoCi</a></p>&mdash; Dan Scavino Jr.🇺🇸🦅 (@DanScavino) <a href="https://twitter.com/DanScavino/status/2057992948508250433?ref_src=twsrc%5Etfw">May 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Naime, Den Skavino (Dan Scavino), savjetnik Donalda Trampa (Trumpa) i zamjenik šefa kabineta Bijele kuće, na platformi X podijelio je video-snimak američkih nevidljivih bombardera koji su učestvovali u ranijim operacijama.</p><p>Prikazivanjem ovih naprednih strateških bombardera SAD šalju jasnu poruku visoke vojne spremnosti i demonstriraju sopstvenu moć.</p>

Iran poručio da potpisivanje sporazuma nije na vidiku: "Ogromne su razlike"

<p>Ovakvi potezi služe kao alat strateškog odvraćanja i psihološkog ratovanja, naglašavajući da Vašington (Washington) posjeduje tehnologiju sposobnu da neprimijećeno probije bilo koji neprijateljski zračni prostor.</p><p>Ipak, pošto mirovni pregovori između SAD i Irana nisu donijeli napredak, nastavak sukoba bio je očekivan.</p><p>Iako ajatolahov režim i dalje čvrsto drži vlast, ovaj rat uzrokuje velike gubitke kako za Ameriku, tako i za Evropu, pa bi dalje produžavanje ovog nepopularnog sukoba moglo ozbiljno ugroziti reputaciju samog Donalda Trampa.</p>

Iako ajatolahov režim i dalje čvrsto drži vlast, ovaj rat uzrokuje velike gubitke kako za Ameriku

Približava se nova faza rata: Savjetnik Trampa na društvenim mrežama podijelio snimak "nevidljivih" borbenih aviona

<p>Ivanka Tramp (Trump), kćerka predsjednika SAD, bila je meta teroriste obučenog od strane Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), piše <a href="https://nypost.com/2026/05/22/world-news/ivanka-trump-targeted-for-assassination-by-iraqi-terrorist-in-twisted-plot-to-avenge-president-taking-out-his-mentor-sources/">New York Post</a>.</p><h2>Imao plan kuće</h2><p>Nedavno uhapšeni Mohamed Baker Sad Davud Al-Sadi (32) dao je „zavjet“ da će ubiti Ivanku Tramp (Trump) i čak je imao plan njene kuće na Floridi, tvrde izvori njujorškog lista.</p><p>Iračanin je navodno ciljao porodicu predsednika Donalda Trampa (Trumpa) kao odgovor na ubistvo iranskog vojnog komandanta Kasema Sulejmanija u napadu američkog dronova u Bagdadu pre šest godina.</p><h2>Nakon ubistva Kasema</h2><p>- Nakon što je Kasem ubijen, on (Al-Sadi) je išao okolo govoreći ljudima "moramo da ubijemo Ivanku da bismo zapalili Trampovu kuću kao što je on zapalio našu". Čuli smo da je imao plan Ivankine kuće na Floridi - rekao je za list Entifad Kanbar, bivši zamjenik vojnog atašea u iračkoj ambasadi u Vašingtonu.</p><p>Drugi izvor je takođe potvrdio Al-Sadijevu zavjeru da ubije Ivanku Tramp.</p><h2>Objavio sliku mape</h2><p>Al-Sadi je također objavio sliku mape koja prikazuje dio na Floridi gdje Ivanka i njen suprug Džared Kušner (Jared Kushner) imaju kuću od 24 miliona dolara na društvenoj mreži X, uz jezivu prijetnju na arapskom:&nbsp;</p><p>- Kažem Amerikancima da pogledaju ovu sliku i znaju da vas ni vaše palate ni Tajna služba neće zaštititi. Trenutno smo u fazi nadzora i analize. Rekao sam vam, naša osveta je pitanje vremena.</p>

Rekao sam vam, naša osveta je pitanje vremena, rekao je Al-Sadi

Njujorški list tvrdi da je planirana zavjera: "Planiran je atentat na Ivanku Tramp"

<p>Aktivisti privedeni nakon pokušaja probijanja izraelske pomorske blokade Gaze tvrde da su ih izraelski vojnici fizički i psihički zlostavljali.&nbsp;</p><p>Kako prenosi Politico, u svojim svjedočenjima pominju premlaćivanje, upotrebu elektrošokera i napade psima.</p><p>Flotila "Global Sumud", sastavljena od 50 brodova, presretnuta je u međunarodnim vodama, oko 250 milja od obale Izraela.&nbsp;</p><p>Aktivisti, novinari i najmanje jedan italijanski parlamentarac prebačeni su na vojna plovila i odvedeni u luku Ašdod (Ashdod) na jugu Izraela. Prema njihovim riječima, tamo su držani u kontejnerima, izloženi udarcima i čupanju za kosu.</p><h2>Međunarodne reakcije</h2><p>Izraelski desničarski ministar sigurnosti, Itamar Ben-Gvir, izazvao je oštre osude svjetske javnosti nakon što je objavio video-snimak u kojem ismijava privedene aktiviste.</p><p>Zbog ovog postupanja nekoliko država je pozvalo izraelske diplomatske predstavnike na razgovor. S druge strane, Izrael u potpunosti odbacuje ove optužbe. Portparol Izraelske zatvorske službe, Zivan Frajdin (Zivan Freidin), izjavio je da su tvrdnje aktivista "lažne i potpuno bez činjenične osnove".</p><p>Oko 420 aktivista je deportovano iz Izraela i prebačeno u Tursku, odakle su nastavili put prema Grčkoj i drugim evropskim zemljama, gdje su s njima razgovarali novinari agencije Associated Press.</p><h2>Izvještaji i izjave</h2><p>Zejnel Abidin Oskan (Zeynel Abidin Ozkan), član turskog odbora flotile detaljno je opisao kako su ga, nedugo nakon prepada na flotilu, s ostalim pritvorenicima držali u kontejneru.&nbsp;</p><p>Rekao je da su neke ljude izvodili van, odakle je čuo da ih fizički napadaju.</p><p>- Bilo je trenutaka kad nismo mogli stajati, glave su nam gurali prema tlu, vukli su nas za kosu. Lisice su nam ostavile ozbiljne tragove.</p><p>Nakon dolaska u luku Ašdod, Oskan tvrdi da mu je uskraćeno pravo na kontakt s advokatom, službenicima ambasadom i obitelji.&nbsp;</p><p>Kaže da su ga prisiljavali da potpiše dokumente, što je odbio.</p><p>- Budući da smo odbili potpisati, tretirali su nas kao zatvorenike. Otvorili su nam dosje, fotografirali nas, na ruke i noge nasilno su nam stavili željezne okove. A onda su nas, uz pratnju vojnika, vukli po tlu, okružene psima koje su puštali na nas, prije nego što su nas ukrcali u zatvorske kamione, rekao je on.</p><h2>Aktivist sa Havaja</h2><p>- Čim smo stigli u luku Ashdod, zgrabila su me petorica vojnika ili policajaca. Sagnuli su mi glavu i počeli me tući. One od njih imao je rukavice s tvrdom plastikom i počeo me udarati po licu, koje je nateklo i zatvorilo mi oko - rekao je pokazujući svoje podliveno oko, rekao je Kristof Boren (Christoph Boren).</p><h2>Italijanski novinar</h2><p>Alesandro Mantovani (Alessandro Mantovani), italijanski novinar dnevnika Il Fatto Quotidiano rekao je da su ih tjerali da kleče i stavljali im poveze na oči.</p><p>- Tokom prebacivanja natjerali su nas da klečimo, stavili su nam poveze na oči i rekli da pazimo da se ne pomaknu. Moj su namještali 30 puta jer sam stalno pokušavao gledati uokolo. U takvoj situaciji apsolutno je nemoguće reći "ja sam zastupnik" ili "ja sam novinar" - imate posla sa strojevima koji vrište, a viku prate fizičkim nasiljem.</p><p>- Položili su nas na tlo, a zatim na koljena, s vezicama na zapešćima. Povez preko očiju, plus dodatna vezica koja je pričvršćivala zapešća za metalnu konstrukciju, samo nekoliko centimetara od palube. Tako ste prisiljeni putovati u izuzetno neudobnom položaju na grubom betonu. Cijelo vrijeme sam imao grčeve u nogama, naravno, dodaje on.</p><p>- Nakon što su ih prebacili na brod koji je služio za pritvor, "postupanje je odmah postalo nasilnije. Ušli smo kroz mali otvor, a unutra su nas gurali i vukli silom, izvijajući nam ruke iza leđa i tjerajući nas da klečimo ispred zida pognutih glava - kazao je Mantovani.&nbsp;</p><p>U jednom trenutku, ispričao je, bacili su ga "na trbuh, s rukama iza leđa, licem pritisnutim o mokar i prljav pod broda".&nbsp;</p><p>- Pritiskali su me nogama, a zatim su mi stiskali ruke iza leđa, nastavlja voditelj.</p><p>- Unutar kontejnera udarili su me nogom u potkoljenicu. Iskreno, to nisam očekivao. I kažu: "Dobrodošli u Izrael". Zatim je uslijedila udarac šakom u lice, jedan s jedne, drugi s druge strane. Udarac zatvorenom šakom. Krenuo sam ustati i dobio sam udarac nogom. Lagani udarac elektrošokerom u rebra. I onda izlazim s druge strane tog kontejnera i stižem na palubu, završava on.</p><p>Mantovani je rekao da su ga i pretražili te da su mu bacili naočale i novčanik. On i aktivisti s njegovog broda bacili su mobitele u more kad su se izraelski brodovi približili, a na ovu misiju nije nosio sat nakon što su mu ga skoro zaplijenili na prethodnoj flotili.</p><h2>Grčki aktivisti</h2><p>- Udarali su me elektrošokerom, tukli šakama i nogama, vrijeđali i ponižavali. Na zatvorskom brodu bio je kontejner kroz koji su svi morali proći. Ušli biste na jedna vrata, a unutra bi vas skupina od šest ili sedam ljudi nemilosrdno tukla dok ne biste izašli na drugu stranu. Svatko od nas je to prošao -&nbsp; kazao je Džijanis Atmacidis (Yiannis Atmatzidis), grčki aktivist.</p><p>Atmacidis je rekao da je bio u postupku identifikacije kada je ministar Ben-Gvir obilazio zatvorski brod.</p><p>- Ministar je ušao u sobu i pitao me odakle sam. Odgovorio sam: "Iz Grčke". Zatim je pitao zašto sam ondje, a ja sam mu rekao da sam došao dostaviti humanitarnu pomoć ljudima kojima je potrebna. Odgovorio je: "Jeste li prijatelj Hamasa?" Objasnio sam da naša misija nema političku agendu i da je isključivo humanitarna. Bio je okružen četvoricom naoružanih čuvara koji su uperili oružje i laserske nišane u mene dok sam sjedio s lisicama na rukama iza leđa, kaže Džijanis.</p><p>- Kad god bismo im rekli da nam je prekinuta cirkulacija i da nam trnu ruke, nisu pokazivali nimalo milosti. Nemam riječi kojima bih opisao brutalnost i okrutnost tih ljudi. To je nešto što nikada neću zaboraviti, završava on.</p>

Izraelski ministar sigurnosti, Itamar Ben-Gvir, izazvao je oštre osude javnosti jer ješto je objavio video-snimak u kojem ismijava aktiviste

Jeziva svjedočenja zarobljenih aktivista u Izraelu: "Tukli su nas, stavljali nam poveze na oči..."

<p>Danijela Ingrid Vera Figuera stradala je tokom proslave svog 42. rođendana, nakon što je pala sa velike visine dok je pokušavala da osvoji jedan od najaktivnijih vulkana u Čileu.&nbsp;</p><p>Danijela je pala sa oko 600 metara visine, dok je sa prijateljima išla na planinarsku turu.</p><p>Tragedija se dogodila 17. maja, negdje oko 15 sati. Danijela je kobnog dana krenula da se penje uz vulkan Ljaima, jedan od najvećih i najaktivnijih vulkana u Čileu, ni ne sluteći da će stradati na svoj rođendan.</p><h2>Potresna poruka</h2><p>Poruka koju je objavila uoči puta mnoge je potresla do srži.</p><p>- Sada je 3 sata ujutru i završavam sa pakovanjem ruksaka pred naš uspon na Ljaimu. Nadam se da će me Bog pratiti ovog predivnog dana, kada punim 42 godine i kada sam mnogo sretna. Da, malo sam nesigurna šta bi moglo da se dogodi... - napisala je Danijela prije nego što je krenula u avanturu koja ju je koštala života.</p><h2>Tok nesreće</h2><p>Danijela, koja je radila kao direktorica škole u gradu Viljarika, pala je sa visine od oko 600 metara dok je fotografisala tokom spuštanja. Navodno je ispustila šilo za led, izgubila ravnotežu (vjerovatno zbog jakih vjetrova), okliznula se i pala u provaliju.</p><p>Napore spašavanja otežavali su loši vremenski uslovi, a jaki vjetrovi su spriječili spasilački helikopter da stigne do mjesta nesreće.&nbsp;</p><p>Njena smrt potvrđena je te večeri, ali njeno tijelo nije moglo biti pronađeno do ponedjeljka ujutru oko 6:30 sati zbog kontinuirano lošeg vremena.</p><p>U zajedničkoj operaciji u kojoj su učestvovali policija, vatrogasci, volonteri i predstavnici Nacionalne šumske korporacije (Conaf), njeni posmrtni ostaci su uspješno pronađeni.</p><h2>Upozorenje vlasti</h2><p>Direktor Conafa, Ektor Tiljerija, rekao je da se planinarska grupa nije prethodno registrovala kod vlasti parka ili karabinjera, što je suprotno protokolu.&nbsp;</p><p>Upozorio je na nepovoljno vrijeme ove sedmice, sa temperaturama ispod nule i zahtjevnim uslovima na visokim planinama, te je pozvao sve penjače da se pravilno registruju radi lične sigurnosti.</p><p>Portparol škole u kojoj je radila opisao ju je kao "odgovornu, ljubaznu i posvećenu" majku. Zajednica je izrazila duboko saučešće njenom mužu, dvoje djece, porodici i prijateljima.</p>

Nadam se da će me Bog pratiti ovog predivnog dana, napisala je ona prije nego je krenula u smrt

Žena (42) poginula na svoj rođendan: Pala sa 600 metara visine

<p>Uprkos trenutnim diplomatskim naporima i posredovanju Pakistana, mirovni pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država još uvijek nisu blizu konačnog rješenja.</p><p>Portparol Ministarstva vanjskih poslova Irana, Esmail Bagej (Esmaeil Baghaei), istakao je za državnu televiziju IRIB da dolazak visokih pakistanskih zvaničnika, načelnika vojske Asima Munira i ministra unutrašnjih poslova Mohsina Nakvija (Mohsina Naqvija) u Teheran ne označava ključni preokret.</p><p>- Tekući diplomatski proces i prisustvo visokih pakistanskih zvaničnika u Teheranu ne znače da smo došli do prekretnice ili odlučujuće situacije - izjavio je Bagej.</p>

<p>On je naglasio da su nesuglasice između dvije države duboke i kompleksne, zbog čega je za diplomatiju potrebno vrijeme.</p><p>- Ne možemo reći da smo došli do tačke u kojoj je sporazum blizu; ne nužno, to nije slučaj - dodao je portparol.</p><p>Cilj razgovora je okončanje neprijateljstava na svim frontovima, uključujući i situaciju u Libanu.</p><p>Predmet rasprave moraju biti i pitanje Hormuškog moreuza, kao i američki napadi na brodove povezane s Iranom.</p>

<p>Bagej je podvukao da iranski nuklearni program trenutno nije dio dnevnog reda.</p><p>Ovi diplomatski napori uslijedili su nakon što je 8. aprila stupilo na snagu primirje između Irana, SAD i Izraela, čime je okončan četrdesetodnevni sukob započet napadima na Iran 28. februara.</p><p>Iako je prva runda pregovora u Islamabadu 11. i 12. aprila završena bez dogovora, mediji izvještavaju da su dvije strane, uz posredstvo Pakistana, nastavile razmjenjivati prijedloge i uslove za trajno okončanje sukoba.</p>

Bagej je podvukao da iranski nuklearni program trenutno nije dio dnevnog reda

<p>Najmanje 82 osobe su poginule u eksploziji u rudniku uglja na sjeveru Kine, prema državnim medijima. Još devet ljudi se vodi kao nestalo.</p><p>Eksplozija se dogodila u 19:29 sati po lokalnom vremenu u petak u rudniku uglja u Šansiju (Shansiju), a u vrijeme incidenta je navodno bilo 247 radnika na dužnosti. Spasilačke operacije na licu mjesta su u toku.</p><p>Lokalne vlasti su saopćile da su odgovorna lica iz kompanije Tongžo (Tongzhou), koja upravlja rudnikom, u pritvoru.</p><p>Prema navodima, do 6 sati jutros po lokalnom vremenu, 201 rudar je bezbjedno izvučen na površinu.&nbsp;</p><p>Prema informacijama iz štaba za spasavanje, akcija spasavanja i dalje je u toku, a spasilačke ekipe nastavljaju intenzivnu potragu i rad na mjestu nesreće.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">🧵 1/<br>4 dead, 90 trapped after a carbon monoxide surge hit the Liusheyu coal mine in Changzi City, northeast China.<br>The disaster struck Friday night at 9:43 p.m. local time while 247 miners were working deep underground. Toxic gas levels spiked rapidly, overwhelming the night… <a href="https://t.co/XbqeU3z4Pw">pic.twitter.com/XbqeU3z4Pw</a></p>&mdash; Steve@Night (@STEVEPMP) <a href="https://twitter.com/STEVEPMP/status/2057942657402364108?ref_src=twsrc%5Etfw">May 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) naložio je hitnu akciju spasavanja i istragu uzroka nesreće. Si je, kako navodi Xinhua, zatražio da se ulože maksimalni napori u spašavanje nestalih rudara i liječenje povrijeđenih, kao i da se adekvatno saniraju posljedice nesreće.</p><p>On je naložio sprovođenje temeljne istrage o uzrocima eksplozije i utvrđivanje odgovornosti u skladu sa zakonom.</p><p>Si Đinping je naglasio da vlasti širom Kine moraju izvući pouke iz ove nesreće, ostati oprezne kada je riječ o bezbjednosti na radu, te pojačati mjere za otkrivanje i uklanjanje potencijalnih rizika kako bi se spriječile velike nesreće.</p>

Si Đinping je naglasio da vlasti širom Kine moraju izvući pouke iz ove nesreće

Tragedija u Kini: Najmanje 82 poginulih u eksploziji rudnika uglja, traga se za nestalima

<p>Zbog opasnosti od eksplozije spremnika ispunjenog otrovnom hemikalijom, naređena je evakuacija skoro 40.000 stanovnika kalifornijskog grada Garden Grouv (Garden Grove), u okrugu Orindž Kaunti (Orange County).</p><p>Već dva dana traje borba da se spriječi eksplozija spremnika napunjenog metil metakrilatom, nakon što je došlo do njegovog pregrijavanja.</p><p>Povećanje temperature izazvao je kvar na rashladnom sistemu, što je dovelo do nekontrolisane hemijske reakcije unutar spremnika. Hemikalija se počela sama zagrijavati i stvarati opasan pritisak.</p><p>Ova hemikalija, poznata i kao MMA, koristi se u proizvodnji plastike, a u slučaju eksplozije mogla bi izazvati ozbiljna respiratorna oboljenja.</p><p>Evakuacija je naređena na području od 23,31 kvadratni kilometar, gdje živi oko 40.000 stanovnika.</p>

<p>Nadležne službe jučer su saopćile da se nastavilo snižavanje temperature rashlađivanjem spremnika vodom. Kako su naveli, temperatura je spuštena na 61 stepen Celzijusa, dok se sigurnom smatra temperatura od 50 stepeni.</p><p>Dodali su da je rashlađivanje omogućilo primjenu mjera koje se inače rijetko koriste u ovakvim situacijama.</p><p>Iako je evakuacija naređena još jučer, čak 6.000 stanovnika, odnosno oko 15 posto građana, odbilo je napustiti svoje domove, prenosi CNN.</p>

Ova hemikalija, poznata i kao MMA, koristi se u proizvodnji plastike, a u slučaju eksplozije mogla bi izazvati ozbiljna respiratorna oboljenja

Zbog prijetnje eksplozijom evakuišu 40.000 ljudi

Objavljene prve slike iz špilje u kojoj su umrli Italijani: "Odatle nije bilo izlaza"

Što stoji iza Trampove odluke koja je iznenadila Evropu, ali i Pentagon?

Objavljen jezivi snimak: Američki F-16 oborio misteriozni NLO iznad jezera

Da li će se Velika Britanija ponovo pridružiti EU?

Milijarde dolara skrivenih troškova: Tramp gubi rat kod kuće

Tajni evropski plan B: Kako bi NATO ratovao bez Amerike?

Ukrajina duboko u Rusiji pogodila hemijsku fabriku i ključni naftni terminal

Dok Tramp zbog rata otkazuje privatne planove, Iran optužuje SAD za pretjerane zahtjeve

Putin najavio odmazdu: Napetosti eskaliraju nakon smrtonosnog napada u Lugansku

Približava se nova faza rata: Savjetnik Trampa na društvenim mrežama podijelio snimak "nevidljivih" borbenih aviona

Njujorški list tvrdi da je planirana zavjera: "Planiran je atentat na Ivanku Tramp"

Jeziva svjedočenja zarobljenih aktivista u Izraelu: "Tukli su nas, stavljali nam poveze na oči..."

Žena (42) poginula na svoj rođendan: Pala sa 600 metara visine

Iran poručio da potpisivanje sporazuma nije na vidiku: "Ogromne su razlike"

Tragedija u Kini: Najmanje 82 poginulih u eksploziji rudnika uglja, traga se za nestalima

Drama u Kaliforniji: Zbog prijetnje eksplozijom evakuišu 40.000 ljudi

Globus

Objavljene prve slike iz špilje u kojoj su umrli Italijani: "Odatle nije bilo izlaza"

Što stoji iza Trampove odluke koja je iznenadila Evropu, ali i Pentagon?

Objavljen jezivi snimak: Američki F-16 oborio misteriozni NLO iznad jezera

Da li će se Velika Britanija ponovo pridružiti EU?

Milijarde dolara skrivenih troškova: Tramp gubi rat kod kuće

Tajni evropski plan B: Kako bi NATO ratovao bez Amerike?

Ukrajina duboko u Rusiji pogodila hemijsku fabriku i ključni naftni terminal

Dok Tramp zbog rata otkazuje privatne planove, Iran optužuje SAD za pretjerane zahtjeve

Putin najavio odmazdu: Napetosti eskaliraju nakon smrtonosnog napada u Lugansku

Približava se nova faza rata: Savjetnik Trampa na društvenim mrežama podijelio snimak "nevidljivih" borbenih aviona

Njujorški list tvrdi da je planirana zavjera: "Planiran je atentat na Ivanku Tramp"

Jeziva svjedočenja zarobljenih aktivista u Izraelu: "Tukli su nas, stavljali nam poveze na oči..."

Žena (42) poginula na svoj rođendan: Pala sa 600 metara visine

Iran poručio da potpisivanje sporazuma nije na vidiku: "Ogromne su razlike"

Tragedija u Kini: Najmanje 82 poginulih u eksploziji rudnika uglja, traga se za nestalima

Drama u Kaliforniji: Zbog prijetnje eksplozijom evakuišu 40.000 ljudi