<p>U gradu New Yorku upriličen je spektakularan vatromet povodom obilježavanja 250. godišnjice nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država.</p><p>Vatromet je lansiran s Bruklinskog mosta i barži na rijekama East i Hudson. Iako je zbog loših vremenskih prilika postojala velika vjerovatnoća da će biti otkazan, to se nije dogodilo, pa su građani Njujorka svjedočili spektakularnom prizoru koji je trajao oko 25 minuta.</p><p>Tokom tog perioda ispaljeno je oko 85.000 komada pirotehnike, prema podacima vatrogasaca.</p><p>Vatromet je obasjao cijeli donji Manhattan, a gotovo svi koji su uspjeli pronaći mjesto uz obalu mogli su uživati u prizoru. Posjetioci su stigli iz svih krajeva svijeta, od Kine do Kanade.</p><p><br></p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Happy Birthday America! 🇺🇸🎇<br>New York City <a href="https://t.co/iJ9I1zESAa">pic.twitter.com/iJ9I1zESAa</a></p>&mdash; New York City Kopp (@NYCkopp) <a href="https://x.com/NYCkopp/status/2073595352016388492?ref_src=twsrc%5Etfw">July 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Sjajno je, čovječe. Dvjesto pedeset godina slobode – šta čovjek može poželjeti više od toga? - rekao je jedan od gledalaca.</p><p>Tokom vatrometa na Brooklynskom mostu izbilo je nekoliko manjih požara. Svjedoci su primijetili četiri manja požara na pješačkoj stazi mosta, u blizini mjesta s kojih je ispaljivan vatromet.</p><p>Most je u tom trenutku bio zatvoren za saobraćaj.</p><p>Vatrogasci su brzo reagovali i saopćili da u požarima nije bilo povrijeđenih te da je izgorjela manja količina smeća.</p>

Tokom tog perioda ispaljeno je oko 85.000 komada pirotehnike, prema podacima vatrogasaca

Spektakl na nebu iznad Njujorka kakav se ne pamti: Vatromet povodom 250 godina SAD-a trajao 25 minuta

<p>Drugi dan ceremonije sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Teheranu počeo danas pred stotinama hiljada okupljenih građana, prenio je AP.</p><p>Prema navodima agencije, molitvama su prisustvovali sinovi ajatolaha Alija Hamneija - Masud (Masoud), Mejsam (Meysam)i Mostafa.</p><p>Novi vrhovni vođa Irana Mojtaba Hamenei, četvrti sin Alija Hameneia, nije prisustvovao ovom događaju iz sigurnosnih razloga.</p><p>Sinovi su sa suzama u očima ispratili kovčeg u kojem se nalazi tijelo njihovog oca.</p><p>Molitve koje predvodi ajatolah Džafar Sobhani (Jafar Sobhani) podijeljene su u tri dijela. Prvi dio odnosi se na Alija Hameneija, drugi za njegovu kćerku Boshru, njegovog zeta i suprugu vrhovnog vođe.</p><p>Treći dio bio je posvećen Hamneijevoj unuci, Zahri Mohamadi Golpajgani (Zahri Mohammadi Golpaygani).</p><p>Oproštajna ceremonija nastavit će se do večeras u džamiji Imama Homeinjija. Prema protokolu, predviđeno je kako će Ali Hamenei biti ukopan u rodnom gradu Mašhadu 9. jula.</p>

Sinovi su sa suzama u očima ispratili kovčeg u kojem se nalazi tijelo njihovog oca

Počeo drugi dan ceremonije sahrane Alija Hamneija u Teheranu

<p>Predsjednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, Vladimir Putin i Donald Tramp (Donald Trump), razgovarali su telefonom o aktuelnim međunarodnim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, situaciji na Bliskom istoku i budućoj saradnji dvije zemlje, saopštio je danas (7.jula) pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.</p><p>Prema njegovim riječima, razgovor, koji je održan na inicijativu američkog predsjednika, trajao je sat i 25 minuta i bio je "poslovan i veoma konstruktivan", prenijela je RIA Novosti.</p><p>Ušakov je naveo da je Putin na početku razgovora čestitao Trampu i američkom narodu Dan nezavisnosti SAD-a.</p><h2>Sukob u Ukrajini</h2><p>Tokom razgovora, dvojica lidera razmatrala su međunarodnu agendu, sa posebnim osvrtom na sukob u Ukrajini.</p><p>Putin je, prema navodima Kremlja, iznio procjenu situacije na frontu i ponovio stav Rusije da podržava političko i diplomatsko rješavanje sukoba uz uvažavanje ruskih interesa.</p><p>Ušakov je rekao da je Tramp ponovo rekao da je spreman da doprinese brzom prekidu neprijateljstava i pronalaženju mirnog rješenja, uz angažovanje svojih specijalnih izaslanika, Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera.</p><p>Predsjednici su, kako je navedeno, razgovarali i o perspektivama rusko-američke saradnje nakon završetka sukoba u Ukrajini, pri čemu je Tramp ukazao na značajan potencijal za razvoj odnosa dvije zemlje.</p><p>Sagovornici su takođe naglasili važnost očuvanja zajedničkog istorijskog nasljeđa i posebno istakli savezništvo Moskve i Vašingtona tokom Drugog svjetskog rata.</p><p>Tema razgovora bio je i Bliski istok.</p><p>Putin je izrazio nadu da će pregovori između SAD i Irana dovesti do obostrano prihvatljivih i dugoročnih rješenja, a takođe je potvrdio i spremnost Rusije da pruži praktičnu pomoć u stabilizaciji situacije u regionu.</p><h2>Poziv Trampu da posjeti Rusiju</h2><p>Dvojica lidera saglasila su se da uskoro ponovo razgovaraju, a Putin je ponovio poziv Trampu da posjeti Rusiju.</p><p>Prema podacima Kremlja, ovo je bio četvrti razgovor Putina i Trampa od početka godine i 14. od Trampovog povratka u Bijelu kuću 2025. godine.</p><p>Razgovor je održan 20 dana nakon njihovog prethodnog telefonskog kontakta.</p><p>Sjedinjene Američke Države su 4. jula obilježile 250. godišnjicu osnivanja države, na dan kada je 1776. godine usvojena Deklaracija o nezavisnosti u Filadelfiji.</p>

Dvojica lidera razmatrala su međunarodnu agendu, sa posebnim osvrtom na sukob u Ukrajini

Putin i Tramp ponovo razgovarali: Kremlj otkrio o čemu su pričali

<p>Šest misterioznih objekata koji su isplivali na plažama sjevernog Kvinslenda (Queenslanda) mogli bi biti takozvane "svemirske kugle", dijelovi raketa koji često zaostaju nakon lansiranja, a možda sadrže i otrovno raketno gorivo, upozoravaju stručnjaci.</p><p>Australska svemirska agencija potvrdila je da radi na utvrđivanju porijekla objekata, piše The Guardian.</p><h2>Pronađeni sumnjivi objekti</h2><p>Australska svemirska agencija potvrdila je da, u saradnji s policijom i Nacionalnom agencijom za upravljanje hitnim situacijama, radi na utvrđivanju prirode i porijekla misterioznih objekata. Policija je ranije izjavila kako se sumnja da sadrže opasne hemikalije. Objekti, koji su opisani kao velike kugle, pronađeni su na plažama u području Forest Biča (Forrest Beacha) kod Taunsvil (Townsvillea).</p><p>Vatrogasna služba Kvinslenda izvijestila je da je pronađeno ukupno šest objekata. Upozorili su i da je - moguće da će se više otpada pojaviti u području tokom nadolazećih dana. Iako su naglasili da trenutno nema opasnosti za lokalnu zajednicu, pozvali su mještane da prate informacije Australske svemirske agencije.</p><h2>Analiza svemirske arheologinje</h2><p>Vanredna profesorica Alis Gorman (Alice Gorman), svemirska arheologinja sa Univerziteta Flinders i stručnjakinja za svemirski otpad, pregledala je snimke i istaknula da objekti ne pokazuju znakove gorenja ili nagorjelosti.</p><p>- To upućuje na to da bi mogli potjecati od raketnog stepena - možda prvog ili drugog - koji se vratio na Zemlju dok je ostatak stepena nastavio isporučivati teret u svemir - izjavila je.</p><p>Izgledom odgovaraju dijelovima sistema za gorivo. To su tlačni spremnici za gorivo izrađeni od legura titana s vrlo visokom tačkom tališta. Zapravo su poznate kao svemirske kugle i mogu se pronaći godinama nakon lansiranja. Moguće je da niko nije ni vidio njihov pad - objasnila je Gorman.</p>

<p>Dodala je da bi, ako se zaista radi o svemirskim kuglama, mogle sadržavati ostatke hidrazina - vrlo otrovnog raketnog goriva. Nagađa da bi mogle potjecati od ruske rakete Fregat, koja koristi slične tlačne spremnike. Gorman je ipak napomenula i kako je moguće da objekti uopće nisu svemirskog, već morskog porijekla.</p><h2>Rastući problem svemirskog otpada</h2><p>Svemirske kugle najčešći su komad svemirskog otpada i pronalaze se širom svijeta, rekla je Gorman.</p><p>Procjenjuje se da oko našeg planeta kruži više od 30.000 komada otpada - od funkcionalnih satelita do neispravnih dijelova raketa.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">Four mysterious metallic canisters have washed ashore at Forrest Beach in North Queensland, prompting a national security response. The objects are confirmed to be space debris containing hydrazine propellant, a toxic and potentially carcinogenic chemical. <a href="https://x.com/hashtag/Space?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Space</a>… <a href="https://t.co/elMLOAoUez">pic.twitter.com/elMLOAoUez</a></p>&mdash; 7NEWS Queensland (@7NewsBrisbane) <a href="https://x.com/7NewsBrisbane/status/2073622804084211864?ref_src=twsrc%5Etfw">July 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Svemirski otpad najčešće pada u more, no Australija je vrlo velika kopnena masa pa kod nas završi prilična količina svemirskog otpada, kazala je.</p><p>Gorman je zaključila da je svemirski otpad sve veći problem zbog naglog porasta broja svemirskih lansiranja.</p><p>U posljednjih pet godina imali smo više svemirskih lansiranja nego u cijeloj dosadašnjoj historiji. To znači da se događa i više ponovnih ulazaka u atmosferu."</p>

Australska svemirska agencija potvrdila je da radi na utvrđivanju porijekla objekata

Na plažama u Australiji isplivale "svemirske kugle"

<p>Džordž Vašington (George Washington) bio je vojni heroj Američke revolucije, čovjek koji je predvodio kolonije do pobjede nad Britanskim Carstvom i jedna od rijetkih ličnosti u historiji kojoj je gotovo cijela nacija bila spremna prepustiti neograničenu vlast. Ipak, upravo je on postavio jedan od najvažnijih temelja američke demokratije – dobrovoljno se odrekao moći kada je mogao zadržati doživotnu vlast.</p><h2>Najpopularniji čovjek</h2><p>Nakon završetka Američkog rata za nezavisnost 1783. godine, Washington je bio najpopularniji čovjek u novoj državi. Pojedini oficiri i političari smatrali su da bi trebao postati monarh ili barem doživotni vladar kako bi osigurao stabilnost mlade države. Vasšington je takve prijedloge odlučno odbacio i podnio ostavku na mjesto vrhovnog komandanta vojske, vrativši se na svoje imanje Mount Vernon. Taj potez tada je izazvao divljenje širom svijeta, jer su vojni pobjednici u to vrijeme gotovo redovno preuzimali apsolutnu vlast.</p><p>Kada je 1789. izabran za prvog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Vašington je od samog početka bio svjestan da svaki njegov potez postavlja presedan za buduće generacije. Odbacio je raskoš i ceremonije koje su podsjećale na evropske monarhe, insistirao da ga oslovljavaju jednostavno sa "Mr. President", a ne kraljevskim titulama, te nastojao pokazati da predsjednik mora biti prvi među građanima, a ne njihov gospodar.</p><p>Iako je nakon prvog četverogodišnjeg mandata želio otići u penziju, saradnici su ga uvjerili da ostane još jedan mandat zbog političke nestabilnosti i potrebe da učvrsti novu republiku. Nakon osam godina na čelu države, 1796. godine odlučio je da se više neće kandidirati, iako ga na to nije obavezivao nijedan zakon. Mnogi su željeli da ostane predsjednik do kraja života, ali Vašington je smatrao da bi to predsjedništvo pretvorilo u svojevrsnu monarhiju i ugrozilo demokratski karakter države.</p><h2>Čuveno oproštajno obraćanje</h2><p>Svoju odluku objavio je u čuvenom Oproštajnom obraćanju (Farewell Address), u kojem je pozvao Amerikance da čuvaju jedinstvo zemlje, izbjegavaju političke podjele i budu oprezni prema stranim savezima. Njegovo dobrovoljno povlačenje omogućilo je mirnu predaju vlasti nasljedniku Džonu (Johnu) Adamsu i pokazalo da nijedan čovjek nije iznad institucija države.</p><p>Vašingtonov primjer postao je nepisano pravilo američke politike. Gotovo 150 godina svi predsjednici poštovali su njegov presedan i odlazili nakon dva mandata. Tek je Franklin D. Ruzvelt ( Roosevelt) izabran četiri puta, nakon čega je 1951. godine usvojen 22. amandman Ustava SAD-a kojim je broj predsjedničkih mandata zakonski ograničen na dva.</p><p>Historičari upravo zato Vasšingtona često nazivaju "čovjekom koji nije želio biti kralj". Njegova najveća ostavština nije samo pobjeda u ratu za nezavisnost, već činjenica da je pokazao kako se istinska veličina državnika ne ogleda u osvajanju vlasti, nego u spremnosti da je se odrekne.</p>

Nakon što je predvodio Ameriku do nezavisnosti, Džordž Vašington odbio je prijedloge da postane kralj i dobrovoljno se povukao s vlasti

Čovjek koji je mogao postati kralj, ali je izabrao republiku: Zašto se Džordž Vašington dobrovoljno odrekao vlasti?

<p>Donald Trump proslavio je "nenadmašna postignuća i bezgranični potencijal" Sjedinjenih Američkih Država u trijumfalnom obraćanju povodom 250. godišnjice osnivanja zemlje. U govoru održanom kasno navečer u Washingtonu, koji je podsjećao na predizborni skup, američki predsjednik poručio je da njegova zemlja "tek počinje" te obećao da će je podići "na nove visine".</p><p>Proslavu su zasjenile ekstremne vremenske neprilike, uključujući opasan toplotni val i oluju koja je odgodila Trumpov govor, ali i zabrinutost zbog navodnog marša bijelih nacionalista.</p><h2>Vremenske neprilike poremetile proslavu</h2><p>Ekstremni toplotni val duž istočne obale SAD-a poremetio je dio dugo planiranih proslava. Subotnja parada povodom Dana nezavisnosti u glavnom gradu iznenada je otkazana, dan nakon što je otkazana i parada u Philadelphiji, gdje je 1776. godine potpisana Deklaracija o nezavisnosti.</p><p>U subotu su se temperature u Washingtonu, dok se Trump pripremao za govor, uz veliku sparinu popele iznad 37 stepeni Celzijusa. Podsjetimo, i Trumpova druga inauguracija u januaru 2025. bila je prva od 1985. koja je održana u zatvorenom prostoru zbog prodora arktičkog zraka i izuzetno niskih temperatura.</p><p>Do 20 sati u subotu, hitne službe u Washingtonu zbrinule su 51 osobu zbog problema povezanih s vrućinom, a 12 ih je prevezeno u bolnicu. Međutim, nakon što su prvi posjetioci ušli u prostor predviđen za proslavu, vrijeme se počelo mijenjati te su zbog opasnosti od grmljavinske oluje morali biti evakuirani. Evakuacija je trajala više od dva sata, a potom su uslijedili kiša i munje.</p><h2>Govor u stilu kampanje</h2><p>Kada se konačno pojavio na bini u 23:15 sati, Trump se dotakao niza svojih omiljenih tema, od obećanja novog "zlatnog doba Amerike" do ponavljanja neutemeljenih optužbi o izbornoj prevari svojih političkih protivnika.</p><p>Amerika je nacija pobjednika. Danas naša zemlja ponovo pobjeđuje - poručio je Trump.</p><p>Govorio je uoči velikog vatrometa, koji su organizatori povodom godišnjice najavili kao "najveći u svjetskoj historiji".</p><p>- Sada nam ide bolje nego ikada. Nijedan narod nije učinio više dobra, pokazao više hrabrosti, ostvario veći napredak, ispravio više nepravdi ili postigao veće uspjehe od vas, američkog naroda. Već 250 godina Sjedinjene Američke Države su nada, obećanje, svjetlo i slava među svim narodima svijeta - rekao je Trump.</p><p>- Niko ne može biti poput nas. I uz Božiju pomoć, uvijek ćemo biti ovakvi ili još bolji - dodao je.</p><p>Obećao je i da će donijeti Zakon o spašavanju Amerike (SAVE America Act), koji bi zahtijevao dokaz o državljanstvu i ličnu kartu za glasanje te zabranio slanje glasačkih listića poštom, osim u slučajevima bolesti, vojnog rasporeda ili drugih izuzetnih okolnosti. U govoru je više puta spomenuo prijetnju "komunizma", uporedivši ga s rakom koji se mora ukloniti.</p><h2>&nbsp;Sigurnost, alge i poziv na okupljanje</h2><p>Oko mjesta Trumpovog govora, u podnožju Washingtonskog spomenika, uspostavljen je sigurnosni perimetar visokog stepena. Hiljade pripadnika Nacionalne garde raspoređene su širom grada.</p><p>Iza bine, izvan pogleda javnosti, nalazi se Reflektirajući bazen. Trump je naručio njegovu obnovu vrijednu 14,7 miliona dolara kako bi za 250. rođendan zemlje bio "plav poput američke zastave", ali je taj plan osujetilo cvjetanje algi koje su bazen obojile u zeleno. Trump i njegovi zvaničnici za neuspjeh projekta okrivili su vandale.</p><p>Predsjednik, koji je i ranije pokazivao zabrinutost zbog veličine okupljanja na svojim događajima, pozvao je Amerikance da dođu na, kako je obećao, "najveći spektakl od svih".</p><p>- Govorit će vaš omiljeni predsjednik. Zato, molim vas, dođite - rekao je Trump krajem juna.</p><p>Tvrdio je i da će vatromet biti "deset puta veći" od bilo kojeg koji je dosad izveden na američkom tlu.</p><p>Na kraju govora, nakon što je nabrojao primjere američke istrajnosti i snage kroz protekla dva i po stoljeća, Trump je subotnje nevrijeme i povratak mnogih posjetilaca nakon evakuacije iskoristio kao primjer otpornosti nacije.</p><p>- Čuli ste da je gotovo. I šta se dogodilo? Vratili ste se - rekao je okupljenima.</p>

Proslavu su zasjenile ekstremne vremenske neprilike, uključujući opasan toplotni val i oluju koja je odgodila Trumpov govor

Trampov govor za 250. godišnjicu SAD-a: Komunizam je rak koji se mora ukloniti

<p>Američki državljanin Eli Lavon (21), koji živi u Izraelu, optužen je za špijunažu u korist Irana u zamjenu za isplate u kriptovalutama. Riječ je o prvom slučaju u kojem se jedan Amerikanac suočava s krivičnim postupkom usred aktuelnog talasa špijunskih afera u toj zemlji.</p><p>Lavon je ultraortodoksni Jevrej koji je studirao na jevrejskoj bogosloviji u Jerusalemu (Jerusalem). Prema navodima iz optužnice, u novembru 2025. godine tokom posjete porodici u Sjedinjenim Američkim Državama javio se na oglas za posao objavljen na aplikaciji Telegram.</p><p>Mjesec dana kasnije, nakon povratka u Izrael, putem iste aplikacije kontaktirao ga je strani agent koji je, kako se navodi, djelovao u ime iranske obavještajne službe. Od tog trenutka, agent mu je počeo dodjeljivati zadatke koji su uključivali fotografisanje i snimanje različitih lokacija.</p><p>Tužioci tvrde da je Lavon snimio napuštenu zgradu u jednom religijskom naselju u Jerusalemu, kao i unutrašnjost jedne prodavnice prehrambenih proizvoda.</p><p>U optužnici se navodi da mu je, u okviru jednog zadatka, naređeno da u kantu za smeće u toaletu tržnog centra Hadar Mall u Jerusalemu sakrije pakovanje cigareta s porukom na kojoj je pisalo: "Posao je završen".</p><h2>Primio&nbsp;stotine dolara </h2><p>Za ove aktivnosti Lavon je primio stotine dolara u kriptovalutama. Tužioci navode da je za komunikaciju koristio dva Telegram naloga i tri mobilna telefona.</p><p>Izrael se od 2023. godine suočava s talasom domaće špijunaže bez presedana. Do sada je najmanje 60 izraelskih državljana optuženo za špijunažu u korist Irana, ali je ovo prvi slučaj u kojem je pod sličnim optužbama pritvoren državljanin Sjedinjenih Američkih Država.</p><p>Nekoliko lokacija koje su, prema tvrdnjama tužilaštva, snimili navodni regruti, bile su mete iranskih raketnih napada na Izrael tokom protekle godine.</p><h2>Dvije tačke optužnice&nbsp;</h2><p>Lavon je uhapšen 9. juna i tereti se po dvije tačke optužnice za kontakt sa stranim agentom, te po 14 tačaka za prenošenje informacija neprijatelju koje bi mu mogle biti od koristi.</p><p>U saopćenju tužilaštva navodi se da slučaj pokazuje kako strane obavještajne službe koriste digitalni prostor za regrutaciju i upravljanje pojedincima, te koliko je važno prekinuti kontakt u trenutku sumnjivog pristupa.</p><p>S druge strane, njegov advokat Raz Bar Tzvi izjavio je za CNN da "nije svaka osoba s kojom strani akter stupi u kontakt putem društvenih mreža 'atomski špijun'".</p><p>Dodao je da se pravna stvarnost mora prilagoditi tehnološkoj stvarnosti, te odbio komentarisati kako će se njegov klijent izjasniti o krivici.</p><p>Iako je Lavon u jednom trenutku blokirao prvog agenta, tužioci tvrde da je kasnije stupio u kontakt s drugim operativcem iranske obavještajne službe.</p><h2>Sakrio USB&nbsp;u novčanicu</h2><p>Prema optužnici, u februaru je u jednom restoranu u Jerusalemu sakrio USB uređaj umotan u novčanicu od 50 šekela (oko 28 KM), te je agentima poslao selfi s fotografijom svog pasoša.</p><p>Drugi agent od njega je tražio i da dostavi imena kolega s bogoslovije, što je Lavon odbio.</p><p>Za ove zadatke navodno je primio ukupno 1.379 dolara (oko 2.350 KM) u kriptovalutama.</p>

Lavon je ultraortodoksni Jevrej koji je studirao na jevrejskoj bogosloviji u Jerusalemu 

Zadaci preko Telegrama: Amerikanac optužen za špijunažu u korist Irana

<p>Sud u Frojdenštatu (Freudenstadt), u Njemačkoj proglasio je krivim muškarca koji je automobil, uzet na lizing, prodao u Bosni i Hercegovini, iako je znao da nije njegov stvarni vlasnik.</p><p>Presuda se odnosi na krivična djela prevare i zloupotrebe povjerenja, a sudija je istakao da je optuženi bio svjestan da nije imao pravo otuđiti vozilo.</p><p>S druge strane, optuženi je tvrdio da nije znao da automobil ne smije prodati. Naveo je da se na taj potez odlučio jer više nije imao novca za plaćanje rata za BMW.</p><p>Automobil je potom prodat u Bosni i Hercegovini, iako je prema važećem ugovoru bio u vlasništvu lizing kompanije.</p><p>Prodati BMW bio je predmet lizing ugovora, što znači da je korisnik imao pravo koristiti vozilo, ali ne i prodati ga prije isplate posljednje rate i stjecanja vlasništva.</p><p>Zbog toga je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. U dostupnom izvještaju nisu navedeni detalji o visini izrečene kazne, ali se navodi da je riječ o krivičnim djelima prevare i zloupotrebe povjerenja.</p><p>Mediji podsjećaju da prodaja vozila uzetog na lizing nije zakonski dozvoljena, jer korisnik lizinga nije vlasnik automobila. Vlasništvo ostaje na lizing kompaniji ili banci, koja mora dati saglasnost za svaku prodaju. Prodaja takvog vozila bez odobrenja može predstavljati krivično djelo pronevjere i podliježe zakonskim sankcijama.</p>

Automobil je potom prodat u Bosni i Hercegovini, iako je prema važećem ugovoru bio u vlasništvu lizing kompanije

Uzeo BMW na lizing, pa ga prodao u BiH: Sud u Njemačkoj muškarca proglasio krivim 

<p>Stotine maskiranih pripadnika krajnje desničarske i bjelačke supremacističke organizacije Patriot Front marširale su ulicama Vašingtona (Washington) povodom Dana nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, noseći transparente i zastavu nekadašnje Konfederacije, simbol koji se često povezuje s ropstvom i rasizmom.</p><p>Marš je održan na 250. godišnjicu osnivanja Sjedinjenih Američkih Država, a prema navodima američkih medija, kolonu je predvodio osnivač Patriot Fronta Tomas Ruso (Thomas Rousseau).</p><p>Odjeveni u jednoličnu odjeću i s bijelim maskama na licima, učesnici su se okupili ispred željezničke stanice Junion stejšn (Union Station), odakle su krenuli prema Kapitol Hilu (Capitol Hill).</p><p>Tokom marša uzvikivali su parole poput "Život, sloboda, pobjeda!" i "Povratimo Ameriku!", što se može vidjeti i na videosnimcima objavljenim na društvenim mrežama.</p><p>Fotografije koje je objavio Reuters prikazuju pripadnike Patriot Fronta kako nakon skupa koriste metro u Vašingtonu, dok ih ostali putnici posmatraju s vidnom nelagodom.</p><h2>Građani organizovali kontraprotest</h2><p>Okupljanje nije prošlo bez reakcije građana. Na mjestu događaja pojavili su se i kontrademonstranti, a na jednom od objavljenih snimaka vidi se muškarac koji preko megafona poručuje učesnicima marša da "svaki od njih opravdava pravo na abortus".</p><p>Policija Vašingtona saopćila je da je pratila aktivnosti povezane sa slobodom javnog okupljanja u naselju Istern Market (Eastern Market).</p><p>- Metropolitanska policija prepoznaje pravo pojedinaca da mirno izražavaju svoje stavove i ostaje posvećena očuvanju javne sigurnosti za stanovnike i posjetioce glavnog grada - navedeno je u saopćenju.</p><h2>Organizacija osnovana nakon skupa&nbsp;</h2><p>Patriot Front osnovan je 2017. godine nakon smrtonosnog skupa "Unite the Right" u Šarlotsvilu (Charlottesville), u saveznoj državi Virdžinija (Virginia). Organizacija se smatra jednom od najistaknutijih neonacističkih i bjelačkih supremacističkih grupa u Sjedinjenim Američkim Državama.</p><p>Istraživač Morgan Mun (Morgan Moon) iz Centra za ekstremizam pri Anti-Defamation League (ADL) ranije je upozorio da Patriot Front posjeduje izuzetno razvijenu mrežu za propagandu, mobilizaciju i finansiranje.</p><p>- Nijedna druga bjelačka supremacistička grupa koja trenutno djeluje u SAD-u ne može se mjeriti s Patriot Frontom kada je riječ o proizvodnji propagandnog sadržaja, mobilizaciji širom zemlje i prikupljanju finansijskih sredstava. Upravo zbog toga predstavljaju posebnu prijetnju - izjavio je Mun.</p><p>Današnji marš održan je istog dana kada je američki predsjednik Donald Trump u govoru kojim je otvorio obilježavanje 250. godišnjice osnivanja Sjedinjenih Američkih Država upozorio na, kako je rekao, "komunističku prijetnju" u Americi.</p><p>Bijela kuća nije odgovorila na upit medija da li predsjednik Donald Tramp (Trump) osuđuje današnji marš pripadnika Patriot Fronta.</p>

Metropolitanska policija prepoznaje pravo pojedinaca da mirno izražavaju svoje stavove i ostaje posvećena očuvanju javne sigurnosti za stanovnike i posjetioce glavnog grada, navedeno je u saopćenju

Maskirani ekstremisti paradirali ulicama Vašingtona

Marš neonacista na Dan nezavisnosti SAD: Maskirani ekstremisti paradirali ulicama Vašingtona

<p>Tokom obilježavanja 250. godišnjice nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, nebo iznad Njujorka (New York) iznenada je poprimilo intenzivnu crvenu boju, a fotografije i snimci ovog nesvakidašnjeg prizora ubrzo su preplavili društvene mreže.</p><p>Hiljade građana i turista prisustvovale su proslavama širom grada, koje su uključivale svečane ceremonije, patriotske skupove i veliki vatromet povodom značajnog jubileja.</p><h2>Spektakl ili zloslutni znak</h2><p>U jednom trenutku nebo se obojilo u intenzivnu crvenu nijansu, stvarajući prizor koji su mnogi opisali kao spektakularan, dok je kod drugih izazvao zabrinutost.&nbsp;</p>

<p>Fotografije i videosnimci brzo su postali viralni na društvenim mrežama.</p><p>Dok su jedni ovaj prizor doživjeli kao impresivnu kulisu praznične večeri, drugi su ga nazvali "zloslutnim znakom". Jedan korisnik napisao je: "Univerzum definitivno ima morbidan smisao za humor."</p><p>Drugi je podsjetio na drevna vjerovanja vavilonskih i asirskih astrologa, koji su pojavu crvenog neba bilježili na glinenim pločama kao upozorenje na pad kraljevstva ili ubistvo vladara.</p><p>Treći korisnik naveo je da se u srednjovjekovnom evropskom folkloru crveno nebo povezivalo s pojavom kuge, gladi i propadanjem usjeva.</p><h2>Naučno objašnjenje</h2><p>Stručnjaci, međutim, ističu da su takva tumačenja isključivo dio narodnih vjerovanja i da nemaju naučno utemeljenje.</p><p>Prema njihovim objašnjenjima, intenzivna crvena boja neba najčešće nastaje kao posljedica kombinacije atmosferskih uslova, gradskog osvjetljenja i velikih vatrometa, posebno tokom masovnih noćnih događaja.</p><p>U međuvremenu, centralna parada povodom Dana nezavisnosti u Vašingtonu (Washington) otkazana je zbog ekstremnog toplotnog talasa koji je zahvatio veliki dio Sjedinjenih Američkih Država.</p><p>Parada je trebala početi u subotu u 10.30 sati po lokalnom vremenu duž Avenije nezavisnosti, ali su organizatori kasno u petak saopćili da je manifestacija otkazana zbog opasnih vremenskih uslova.</p>

Stručnjaci, međutim, ističu da su takva tumačenja isključivo dio narodnih vjerovanja i da nemaju naučno utemeljenje

Crveno nebo iznad Njujorka šokiralo građane: Društvene mreže preplavile teorije i nagađanja

<p>Može li političar koji se predstavlja kao glas radničke klase uvjerljivo zastupati njihove interese dok je u vezi s pripadnicom aristokratije?&nbsp;</p><p>To je pitanje koje se posljednjih dana postavlja u Francuskoj, gdje je romansa lidera Nacionalnog okupljanja Žordana Bardele (Jordan Bardella)&nbsp;s italijanskom princezom Marijom Karolinom (Maria Carolina di Borbone delle Due Sicilie)&nbsp;izazvala brojne reakcije.</p><h2>Gaf koji je izazvao buru</h2><p>Bardela je na Velikoj nagradi Monaka viđen u društvu svoje djevojke i VIP zvanica, dok je Francuska bila potresena ubistvom jedanaestogodišnje djevojčice.</p><p>Na pitanje da li je njegov odlazak u Monako bio neprimjeren, odgovorio je:</p><p>- Je li to ozbiljno pitanje? Takvi se tihi mimohodi održavaju svaki dan."</p><p>Izjava je izazvala oštre kritike, a i u njegovoj stranci priznali su da je riječ o grešci.</p><p>- Ta izjava bila je pogreška. To je bio loš potez - rekao je jedan dužnosnik Nacionalnog okupljanja.</p><h2>Luksuz pod povećalom</h2><p>Marija Karolina nasljednica je bogatstva vrijednog više od 130 miliona eura i poznata po luksuznom načinu života. Upravo zbog toga protivnici tvrde da Bardela više ne predstavlja obične građane.</p><p>Ipak, uprkos kritikama, on ostaje među favoritima za predsjedničke izbore 2027. godine.</p><p>Govoreći o svojoj partnerici, Bardela je rekao:</p><p>- Slušajte, ona se ne bavi politikom. Uz mene je i izvanredna je žena. Iznimno sam sretan i ludo zaljubljen."</p><h2>Političke posljedice</h2><p>Lijevi političari smatraju da Bardelina romansa nosi političku poruku.</p><p>- Ne osuđujem njihovu vezu, ali mislim da&nbsp;Žordan Bardela&nbsp;predstavlja politički i ideološki zaokret unutar francuske krajnje desnice, prema ultraliberalizmu - rekao je&nbsp;Pol Vanije (Paul Vannier).</p><p>- Odluke koje je odlučio javno pokazati više nisu privatna stvar. Veza s princezom, sudjelovanje na međunarodnim okupljanjima džet-seta, sve je to politička poruka - dodao je.</p><p>Na pitanje o svojoj vezi, Bardela je poručio:</p><p>- Prije nego što je simbol najvišeg reda za svakoga tko voli francusku historiju, ona je prije svega žena koju ja volim. Izuzetno sam ponosan na nju i nadam se da će francuski narod imati priliku upoznati je i otkriti kakva je osoba."</p>

Romansa s aristokratkinjom izazvala kritike i otvorila pitanje vjerodostojnosti njegove politike

Veza Žordana Bardela s princezom postaje politički teret: "Da, ona je problem"

<p>U političkim krugovima u Libanu raste zabrinutost zbog djelovanja tajne jedinice unutar Hezbolaha, poznate kao Jedinica 121, za koju se tvrdi da stoji iza unutrašnjih obračuna i političkih likvidacija u toj zemlji.</p><p>Prema navodima više izvora, u sigurnosnim krugovima ova jedinica opisuje se kao "Hezbolahova mašina smrti", a dovodi se u vezu s nekim od najtežih političkih ubistava u Libanu, uključujući atentat na bivšeg premijera Rafika al-Haririja (Rafik al-Hariri) 2005. godine.</p><p>Dodatnu zabrinutost u aktuelnoj političkoj situaciji izazivaju tvrdnje da se Jedinica 121 ponovo reorganizira nakon političkih promjena i dogovora između Libana i Izraela koji bi mogao ograničiti vojno djelovanje Hezbolaha prema Izraelu.</p><h2>Djelovanje protiv vlastitih građana</h2><p>Stručnjak Ronen Solomon (Ronen Solomon), autor knjige o operacijama Hezbolaha, izjavio je da je riječ o "jednoj od najtajnijih i najsmrtonosnijih jedinica na svijetu", dodajući da "ne djeluje protiv Izraela, nego protiv vlastitih građana".</p><p>Prema njegovim riječima, Jedinica 121 djeluje u potpunoj tajnosti, direktno je povezana s vrhom organizacije, a operativno se oslanja i na podršku Iranske revolucionarne garde (Islamic Revolutionary Guard Corps - IRGC).</p><p>Izvori bliski libanskoj vladi navode da su sigurnosne mjere podignute na najviši nivo, posebno među zvaničnicima koji učestvuju u pregovorima o regionalnim sigurnosnim aranžmanima.</p><p>Navodi se da Jedinica 121 broji oko 20 operativaca, uglavnom iz starijih hezbolahovskih porodica, te da djeluje odvojeno od vanjskih operacija organizacije.</p><p>U izvještajima se tvrdi da je bivši komandant jedinice Salim Ajaš (Salim Ayyash) ubijen u Siriji nakon izraelskih operacija 2024. godine, dok se kao njegov prethodnik navodi Mustafa Badredin (Mustafa Badreddine), koji je poginuo 2016. godine.</p><h2>Ključna uloga</h2><p>Također se navodi da je politički i vojni lider Hezbolaha Hasan Nasralah (Hassan Nasrallah) ranije imao ključnu ulogu u komandnom lancu organizacije.</p><p>Pojedini izvještaji izraelske vojske, objavljeni krajem 2025. godine, tvrde da je Jedinica 121 povezana s nizom ubistava u Libanu, uključujući likvidacije visokih policijskih i javnih zvaničnika, novinara i aktivista.</p><p>Među njima se spominju ubistva Visama al-Hasana (Wissam al-Hassan) i novinara Lokmana Slima (Lokman Slim), kao i slučajevi povezani s eksplozijom u bejrutskoj luci 2020. godine.</p><p>Prema tim tvrdnjama, mete Jedinice 121 su osobe koje javno kritikuju Hezbolah, bez obzira na njihovu vjersku ili političku pripadnost.</p><h2>Utjecaj Irana&nbsp;</h2><p>Političku situaciju u Libanu dodatno komplikuju odnosi između Hezbolaha i Sirije, pri čemu se spominje i uloga predsjednika Bašara al-Asada (Bashar al-Assad), kao i regionalni utjecaj Irana.</p><p>Analitičari upozoravaju da bi eventualni novi politički atentati mogli imati ozbiljne posljedice po stabilnost Libana i dodatno zaoštriti odnose u regionu.</p><p>Dok jedni smatraju da je Hezbolah posljednjih godina oslabio, drugi upozoravaju da njegova mreža i dalje raspolaže kapacitetima za djelovanje u unutrašnjim političkim obračunima, što dodatno povećava napetosti u zemlji.</p>

Navodi se da Jedinica 121 broji oko 20 operativaca, uglavnom iz starijih hezbolahovskih porodica, te da djeluje odvojeno od vanjskih operacija organizacije

Borci libanske militantne grupe Hezbolah izvode vježbu u selu Aaramta, u južnom Libanu

Strah raste u Libanu: Ponovo aktivirana "Hezbolahova mašina smrti"?

<p>Njemačko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je kineskog ambasadora na hitan razgovor zbog medijskih navoda da se ruski vojnici obučavaju na teritoriji Kine.&nbsp;</p><p>U saopćenju ministarstva navedeno je da su takvi izvještaji "duboko uznemirujući" te da ukazuju na moguću podršku kineskih državnih struktura, uključujući Narodnooslobodilačku vojsku, ruskoj agresiji. Poručeno je da sve što omogućava Rusiji nastavak rata protiv Ukrajine predstavlja i direktnu prijetnju evropskoj sigurnosti.</p><p>Njemački list Die Welt je 20. maja, pozivajući se na povjerljive dokumente evropskih obavještajnih službi, objavio da je Kina navodno tajno obučavala nekoliko stotina ruskih vojnika, od kojih su neki kasnije raspoređeni u Ukrajini, prenosi Guardian.</p><h2>Ruske tvrdnje o zauzimanju Kostjantinivke</h2><p>Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da su njihove snage u potpunosti preuzele kontrolu nad Kostjantinivkom u istočnoj Ukrajini. Grad je prije rata imao oko 78.000 stanovnika, a Moskva ga smatra jednim od ključnih ciljeva u ofanzivi na Donjecku regiju.</p><p>Borbe za ovaj grad traju od kraja 2025. godine i dio su šireg fronta dugog više od 1000 kilometara. Iz Kremlja je poručeno da je "grad sada u potpunosti pod našom kontrolom", iako za te tvrdnje ne postoji nezavisna potvrda.</p><h2>Napadi na Sumi i civilne žrtve</h2><p>U masovnom ruskom napadu kliznim bombama na centar grada Sumi na sjeveru Ukrajine poginule su najmanje četiri osobe, uključujući jedno dijete, dok je više desetina ljudi ranjeno. Regionalne vlasti navode da su pogođena i druga područja u regiji, kao i jugoistok zemlje, pri čemu je ukupno stradalo šest osoba.</p><p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy)&nbsp;pozvao je saveznike da pojačaju pritisak na Rusiju kako bi se, kako je rekao, "zaustavio teror". Regija Sumi, uz granicu s Rusijom, gotovo je stalno pod napadima i smatra se ključnim područjem za stvaranje tampon-zone.</p><h2>Ukrajinsko-poljski odnosi i historijske tenzije</h2><p>Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Ukrajina pokušava smanjiti napetosti s Varšavom, te da bi se trebala suočiti sa svojom prošlošću kako bi napredovala ka članstvu u Evropskoj uniji.</p><p>Odnosi su se pogoršali nakon što je poljski predsjednik Karol Navrocki (Nawrocki) oduzeo Volodimiru Zelenskom najviše poljsko odlikovanje, nakon što je ukrajinski lider nazvao vojnu jedinicu po grupi optuženoj za zločine nad Poljacima u Drugom svjetskom ratu. Tusk je naveo da su pokrenuti novi razgovori i prijedlozi za historijske i vjerske konsultacije između dviju zemalja.</p><h2>Litva i nuklearno odvraćanje</h2><p>Litavski predsjednik&nbsp;Gitanas Nausjeda (Nauseda) izjavio je da njegova zemlja želi biti dio zapadnog sistema nuklearnog odvraćanja protiv Rusije te da radi na ukidanju ustavne zabrane raspoređivanja nuklearnog oružja.</p><p>Govoreći u Berlinu,&nbsp;Nausjeda je naveo da je pokrenut proces ustavnih izmjena kako bi se omogućilo uklanjanje postojećeg ograničenja. U parlamentu Litve već je predložena inicijativa koja bi omogućila i eventualno raspoređivanje nuklearnog oružja na njenoj teritoriji.</p><h2>Sport i sankcije Rusiji i Bjelorusiji</h2><p>Svjetska atletika potvrdila je da ostaju na snazi sankcije prema ruskim i bjeloruskim sportistima, uvedene nakon početka invazije na Ukrajinu.</p><p>Organizacija je ranije razmatrala ublažavanje mjera, ali je zaključeno da nema napretka ka mirovnim pregovorima, zbog čega zabrana ostaje na snazi radi očuvanja integriteta takmičenja.</p>

Berlin upozorava na sigurnosne prijetnje dok Litva najavljuje jačanje nuklearnog odvraćanja

Njemačka oštro reagirala na navode o obuci ruskih vojnika u Kini

<p>Prema najnovijim izvještajima, Albanija je postala ključno žarište sukoba između Istoka i Zapada.&nbsp;</p><p>Premijer Edi Rama tvrdi da država vodi "hibridni rat" protiv Irana, dok istovremeno hiljade građana izlaze na ulice optužujući ga za izdaju i prodaju nacionalnih resursa američko-izraelskom lobiju.&nbsp;</p><p>Ono što je počelo kao ekološki protest protiv luksuznog resorta&nbsp;Džereda Kušnera (Jared Kushner) na zaštićenom području Sazana, preraslo je u najveći građanski otpor u historiji zemlje, poznat kao "Revolucija plamenaca".</p><h2>Masovni protesti&nbsp;</h2><p>Građani su jasno poručili da ne žele ponavljanje scenarija iz susjedne Grčke, koju optužuju da je dozvolila jačanje izraelskog utjecaja na svom prostoru.&nbsp;</p><p>Protesti su krenuli nakon što je otkriveno da firma Affinity Partners, u vlasništvu&nbsp;Džereda Kušnera, planira ulaganja veća od 6 milijardi dolara u luksuzne nekretnine na otoku Sazan i u laguni Zvërnec Narta, području koje je zakonom zaštićeno i dom brojnih vrsta ptica selica. Iako vlast tvrdi da procjena utjecaja na okoliš još nije započela, na terenu su već viđene teške mašine i postavljene ograde, što je izazvalo sumnje u transparentnost vlasti.</p>

<h2>Optužbe za korupciju i politički sukob</h2><p>Masovni protesti, u kojima je učestvovalo više od 300.000 ljudi, proširili su se širom zemlje, a demonstranti su tražili zaustavljanje projekta i ostavku premijera.&nbsp;</p><p>Rama je, umjesto prihvatanja zahtjeva, optužio učesnike protesta da djeluju kao instrument "hibridnog rata" pod utjecajem Irana, tvrdeći da su manipulirani od strane neprijateljskih aktera.&nbsp;</p><p>Međutim, te tvrdnje su dovedene u pitanje kada su građani počeli povezivati njegovu politiku s korupcijom, posebno nakon što je postalo jasno da je vlada omogućila prodaju otoka stranim investitorima bez javne rasprave.</p>

<h2>Eskalacija protesta i paljenje premijerove kuće</h2><p>Bijes naroda dosegao je vrhunac kada je grupa demonstranata zapalila premijerovu kuću, što je izazvalo šok u javnosti i pokazalo dubinu nezadovoljstva.&nbsp;</p><p>Iako ekstreman, taj čin je odražavao stav da Rama više ne zastupa interese građana, nego stranih centara moći. Ubrzo su se tenzije prenijele i na sportske događaje, gdje su albanski navijači na utakmici protiv Izraela burno reagovali na provokacije izraelskih igrača, što je dodatno produbilo jaz između vlasti i naroda.</p>

<h2>Strani utjecaji i uloga MEK-a</h2><p>Cijela situacija, prema ocjenama kritičara, pokazuje kako je Albanija pod Ramom postala prostor snažnog američkog i izraelskog utjecaja na Balkanu.&nbsp;</p><p>U jednom intervjuu za francusku televiziju, on je priznao da je na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država prihvatio 3.000 pripadnika iranske opozicione grupe MEK, koje je smjestio u bazu blizu Tirane. Ta grupa, koju Iran smatra terorističkom, navodno je s teritorije Albanije izvodila sajber napade na Teheran, što je dovelo do prekida diplomatskih odnosa i prijetnji sigurnosti zemlje.&nbsp;</p><p>Rama je svoju odluku pravdao poređenjem s humanitarnim akcijama iz Drugog svjetskog rata, što je izazvalo burne reakcije i dodatne podjele u javnosti.</p>

U javnosti se otvara rasprava o protestima, sportskim incidentima i navodnom prisustvu stranih organizacija u zemlji

Političke i društvene tenzije u Albaniji nakon optužbi o stranim utjecajima

<p>Premijer Mađarske Peter Mađar (Péter Magyar) najavio je podnošenje 17. amandmana na Ustav, kojim bi, između ostalog, bio otvoren put za razrješenje predsjednika države Tamaša Šuljoka (Tamás Sulyok) i izbor novog šefa države u roku od 30 dana.</p><p>Mađar je saopćio da će, u ime Vlade, parlamentu uputiti prijedlog 17. amandmana na Ustav Mađarske, kojim bi bilo omogućeno razrješenje aktuelnog predsjednika države, koji važi za čovjeka bivšeg premijera te zemlje Viktora Orbana (Viktor Orbán).</p><p>- Danas ću, u ime Vlade, Narodnoj skupštini podnijeti 17. amandman na Ustav - napisao je Mađar na Facebooku, prenosi portal Index.hu.</p><h2>Usvajanje izmjena</h2><p>Nacrt zakona o 17. ustavnom amandmanu, koji je Vlada ranije predstavila, predviđa izradu novog ustava Mađarske. Tokom tog procesa bile bi usvojene i izmjene važećeg ustava, uključujući odredbe koje se odnose na predsjednika države.</p><p>Prema objavljenom nacrtu, mandat aktuelnog predsjednika Republike prestao bi stupanjem amandmana na snagu, a parlament bi bio obavezan da u roku od 30 dana izabere novog šefa države.</p><p>U obrazloženju prijedloga Vlada navodi da je cilj ove mjere obnova povjerenja u instituciju predsjednika države i osiguravanje poštivanja ustavnih principa u funkcionisanju vlasti.</p><h2>Ustavna rješenja</h2><p>Predlagači smatraju da ustavna rješenja koja su na snazi više od 14 godina nisu ispunila svoju osnovnu funkciju ograničavanja vlasti, već su služila ostvarivanju neposrednih političkih ciljeva vladajuće stranke te bila u suprotnosti sa zajedničkim vrijednostima.</p><p>- Ustav nije bio simbol jedinstva, već podjela. Iz takve ocjene Vlada zaključuje da je Mađarskoj potreban potpuno novi najviši pravni akt - navodi se u obrazloženju prijedloga.</p>

Danas ću, u ime Vlade, Narodnoj skupštini podnijeti 17. amandman na Ustav, napisao je Mađar 

Orbanov čovjek pred smjenom: Vlada pokreće velike ustavne promjene u Mađarskoj

<p>Ruski studenti i mladi regruti koji su potpisali vojne ugovore uz obećanja da će raditi kao operateri dronova i imati relativno sigurnije zadatke, sve češće završavaju na prvim borbenim linijama u Ukrajini.</p><h2>Slučajevi poginulih studenata</h2><p>Među navedenim slučajevima je 23-godišnji Valerij Averin (Valeryja Averina), koji je nakon kratke obuke za upravljanje dronovima poginuo u minobacačkom napadu kod Luhanska, iako prethodno nije imao vojno iskustvo niti je služio vojsku.</p><p>Sličnu sudbinu imali su i Vladislav Gorbunov te Rahim Abdulin, koji su nakon potpisivanja ugovora i osnovne obuke poslani u borbene jedinice, gdje su ubrzo stradali u ratnim operacijama.</p><h2>Regrutacija na univerzitetima</h2><p>Program regrutacije studenata na univerzitetima i tehničkim školama predstavljen je kao prilika za modernu, tehnološki naprednu vojnu službu, uz visoke novčane stimulacije i različite benefite.</p><h2>Gubici i upozorenja</h2><p>Međutim, izvještaji ukazuju da mnogi regruti umjesto jedinica za dronove završavaju u pješadiji ili na najizloženijim položajima na frontu, jer konačnu odluku o rasporedu donosi vojna komanda.</p><p>Prema analizama BBC-ja i otvorenih izvora, od početka invazije poginule su desetine hiljada ruskih vojnika, dok se broj stradalih operatera dronova mjeri u stotinama.</p><p>Kritičari upozoravaju da su obećanja o sigurnijoj službi i kratkoročnim ugovorima često pravno neobavezujuća, te da se studentska regrutacija koristi kao način popunjavanja gubitaka na frontu.</p>

Spektakl na nebu iznad Njujorka kakav se ne pamti: Vatromet povodom 250 godina SAD-a trajao 25 minuta

Počeo drugi dan ceremonije sahrane Alija Hamneija u Teheranu

Putin i Tramp ponovo razgovarali: Kremlj otkrio o čemu su pričali

Na plažama u Australiji isplivale "svemirske kugle"

Čovjek koji je mogao postati kralj, ali je izabrao republiku: Zašto se Džordž Vašington dobrovoljno odrekao vlasti?

Trampov govor za 250. godišnjicu SAD-a: Komunizam je rak koji se mora ukloniti

Zadaci preko Telegrama: Amerikanac optužen za špijunažu u korist Irana

Uzeo BMW na lizing, pa ga prodao u BiH: Sud u Njemačkoj muškarca proglasio krivim

Marš neonacista na Dan nezavisnosti SAD: Maskirani ekstremisti paradirali ulicama Vašingtona

Crveno nebo iznad Njujorka šokiralo građane: Društvene mreže preplavile teorije i nagađanja

Veza Žordana Bardela s princezom postaje politički teret: "Da, ona je problem"

Strah raste u Libanu: Ponovo aktivirana "Hezbolahova mašina smrti"?

Njemačka oštro reagirala na navode o obuci ruskih vojnika u Kini

Političke i društvene tenzije u Albaniji nakon optužbi o stranim utjecajima

Orbanov čovjek pred smjenom: Vlada pokreće velike ustavne promjene u Mađarskoj

Ruski studenti u "ratnoj mašini": Obećali im dronove, pa ih poslali u sigurnu smrt

Globus

Spektakl na nebu iznad Njujorka kakav se ne pamti: Vatromet povodom 250 godina SAD-a trajao 25 minuta

Počeo drugi dan ceremonije sahrane Alija Hamneija u Teheranu

Putin i Tramp ponovo razgovarali: Kremlj otkrio o čemu su pričali

Na plažama u Australiji isplivale "svemirske kugle"

Čovjek koji je mogao postati kralj, ali je izabrao republiku: Zašto se Džordž Vašington dobrovoljno odrekao vlasti?

Trampov govor za 250. godišnjicu SAD-a: Komunizam je rak koji se mora ukloniti

Zadaci preko Telegrama: Amerikanac optužen za špijunažu u korist Irana

Uzeo BMW na lizing, pa ga prodao u BiH: Sud u Njemačkoj muškarca proglasio krivim

Marš neonacista na Dan nezavisnosti SAD: Maskirani ekstremisti paradirali ulicama Vašingtona

Crveno nebo iznad Njujorka šokiralo građane: Društvene mreže preplavile teorije i nagađanja

Veza Žordana Bardela s princezom postaje politički teret: "Da, ona je problem"

Strah raste u Libanu: Ponovo aktivirana "Hezbolahova mašina smrti"?

Njemačka oštro reagirala na navode o obuci ruskih vojnika u Kini

Političke i društvene tenzije u Albaniji nakon optužbi o stranim utjecajima

Orbanov čovjek pred smjenom: Vlada pokreće velike ustavne promjene u Mađarskoj

Ruski studenti u "ratnoj mašini": Obećali im dronove, pa ih poslali u sigurnu smrt