<p>Može li političar koji se predstavlja kao glas radničke klase uvjerljivo zastupati njihove interese dok je u vezi s pripadnicom aristokratije?&nbsp;</p><p>To je pitanje koje se posljednjih dana postavlja u Francuskoj, gdje je romansa lidera Nacionalnog okupljanja Žordana Bardele (Jordan Bardella)&nbsp;s italijanskom princezom Marijom Karolinom (Maria Carolina di Borbone delle Due Sicilie)&nbsp;izazvala brojne reakcije.</p><h2>Gaf koji je izazvao buru</h2><p>Bardela je na Velikoj nagradi Monaka viđen u društvu svoje djevojke i VIP zvanica, dok je Francuska bila potresena ubistvom jedanaestogodišnje djevojčice.</p><p>Na pitanje da li je njegov odlazak u Monako bio neprimjeren, odgovorio je:</p><p>- Je li to ozbiljno pitanje? Takvi se tihi mimohodi održavaju svaki dan."</p><p>Izjava je izazvala oštre kritike, a i u njegovoj stranci priznali su da je riječ o grešci.</p><p>- Ta izjava bila je pogreška. To je bio loš potez - rekao je jedan dužnosnik Nacionalnog okupljanja.</p><h2>Luksuz pod povećalom</h2><p>Marija Karolina nasljednica je bogatstva vrijednog više od 130 miliona eura i poznata po luksuznom načinu života. Upravo zbog toga protivnici tvrde da Bardela više ne predstavlja obične građane.</p><p>Ipak, uprkos kritikama, on ostaje među favoritima za predsjedničke izbore 2027. godine.</p><p>Govoreći o svojoj partnerici, Bardela je rekao:</p><p>- Slušajte, ona se ne bavi politikom. Uz mene je i izvanredna je žena. Iznimno sam sretan i ludo zaljubljen."</p><h2>Političke posljedice</h2><p>Lijevi političari smatraju da Bardelina romansa nosi političku poruku.</p><p>- Ne osuđujem njihovu vezu, ali mislim da&nbsp;Žordan Bardela&nbsp;predstavlja politički i ideološki zaokret unutar francuske krajnje desnice, prema ultraliberalizmu - rekao je&nbsp;Pol Vanije (Paul Vannier).</p><p>- Odluke koje je odlučio javno pokazati više nisu privatna stvar. Veza s princezom, sudjelovanje na međunarodnim okupljanjima džet-seta, sve je to politička poruka - dodao je.</p><p>Na pitanje o svojoj vezi, Bardela je poručio:</p><p>- Prije nego što je simbol najvišeg reda za svakoga tko voli francusku historiju, ona je prije svega žena koju ja volim. Izuzetno sam ponosan na nju i nadam se da će francuski narod imati priliku upoznati je i otkriti kakva je osoba."</p>

Romansa s aristokratkinjom izazvala kritike i otvorila pitanje vjerodostojnosti njegove politike

Veza Žordana Bardela s princezom postaje politički teret: "Da, ona je problem"

<p>U političkim krugovima u Libanu raste zabrinutost zbog djelovanja tajne jedinice unutar Hezbolaha, poznate kao Jedinica 121, za koju se tvrdi da stoji iza unutrašnjih obračuna i političkih likvidacija u toj zemlji.</p><p>Prema navodima više izvora, u sigurnosnim krugovima ova jedinica opisuje se kao "Hezbolahova mašina smrti", a dovodi se u vezu s nekim od najtežih političkih ubistava u Libanu, uključujući atentat na bivšeg premijera Rafika al-Haririja (Rafik al-Hariri) 2005. godine.</p><p>Dodatnu zabrinutost u aktuelnoj političkoj situaciji izazivaju tvrdnje da se Jedinica 121 ponovo reorganizira nakon političkih promjena i dogovora između Libana i Izraela koji bi mogao ograničiti vojno djelovanje Hezbolaha prema Izraelu.</p><h2>Djelovanje protiv vlastitih građana</h2><p>Stručnjak Ronen Solomon (Ronen Solomon), autor knjige o operacijama Hezbolaha, izjavio je da je riječ o "jednoj od najtajnijih i najsmrtonosnijih jedinica na svijetu", dodajući da "ne djeluje protiv Izraela, nego protiv vlastitih građana".</p><p>Prema njegovim riječima, Jedinica 121 djeluje u potpunoj tajnosti, direktno je povezana s vrhom organizacije, a operativno se oslanja i na podršku Iranske revolucionarne garde (Islamic Revolutionary Guard Corps - IRGC).</p><p>Izvori bliski libanskoj vladi navode da su sigurnosne mjere podignute na najviši nivo, posebno među zvaničnicima koji učestvuju u pregovorima o regionalnim sigurnosnim aranžmanima.</p><p>Navodi se da Jedinica 121 broji oko 20 operativaca, uglavnom iz starijih hezbolahovskih porodica, te da djeluje odvojeno od vanjskih operacija organizacije.</p><p>U izvještajima se tvrdi da je bivši komandant jedinice Salim Ajaš (Salim Ayyash) ubijen u Siriji nakon izraelskih operacija 2024. godine, dok se kao njegov prethodnik navodi Mustafa Badredin (Mustafa Badreddine), koji je poginuo 2016. godine.</p><h2>Ključna uloga</h2><p>Također se navodi da je politički i vojni lider Hezbolaha Hasan Nasralah (Hassan Nasrallah) ranije imao ključnu ulogu u komandnom lancu organizacije.</p><p>Pojedini izvještaji izraelske vojske, objavljeni krajem 2025. godine, tvrde da je Jedinica 121 povezana s nizom ubistava u Libanu, uključujući likvidacije visokih policijskih i javnih zvaničnika, novinara i aktivista.</p><p>Među njima se spominju ubistva Visama al-Hasana (Wissam al-Hassan) i novinara Lokmana Slima (Lokman Slim), kao i slučajevi povezani s eksplozijom u bejrutskoj luci 2020. godine.</p><p>Prema tim tvrdnjama, mete Jedinice 121 su osobe koje javno kritikuju Hezbolah, bez obzira na njihovu vjersku ili političku pripadnost.</p><h2>Utjecaj Irana&nbsp;</h2><p>Političku situaciju u Libanu dodatno komplikuju odnosi između Hezbolaha i Sirije, pri čemu se spominje i uloga predsjednika Bašara al-Asada (Bashar al-Assad), kao i regionalni utjecaj Irana.</p><p>Analitičari upozoravaju da bi eventualni novi politički atentati mogli imati ozbiljne posljedice po stabilnost Libana i dodatno zaoštriti odnose u regionu.</p><p>Dok jedni smatraju da je Hezbolah posljednjih godina oslabio, drugi upozoravaju da njegova mreža i dalje raspolaže kapacitetima za djelovanje u unutrašnjim političkim obračunima, što dodatno povećava napetosti u zemlji.</p>

Navodi se da Jedinica 121 broji oko 20 operativaca, uglavnom iz starijih hezbolahovskih porodica, te da djeluje odvojeno od vanjskih operacija organizacije

Borci libanske militantne grupe Hezbolah izvode vježbu u selu Aaramta, u južnom Libanu

Strah raste u Libanu: Ponovo aktivirana "Hezbolahova mašina smrti"?

<p>Njemačko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je kineskog ambasadora na hitan razgovor zbog medijskih navoda da se ruski vojnici obučavaju na teritoriji Kine.&nbsp;</p><p>U saopćenju ministarstva navedeno je da su takvi izvještaji "duboko uznemirujući" te da ukazuju na moguću podršku kineskih državnih struktura, uključujući Narodnooslobodilačku vojsku, ruskoj agresiji. Poručeno je da sve što omogućava Rusiji nastavak rata protiv Ukrajine predstavlja i direktnu prijetnju evropskoj sigurnosti.</p><p>Njemački list Die Welt je 20. maja, pozivajući se na povjerljive dokumente evropskih obavještajnih službi, objavio da je Kina navodno tajno obučavala nekoliko stotina ruskih vojnika, od kojih su neki kasnije raspoređeni u Ukrajini, prenosi Guardian.</p><h2>Ruske tvrdnje o zauzimanju Kostjantinivke</h2><p>Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da su njihove snage u potpunosti preuzele kontrolu nad Kostjantinivkom u istočnoj Ukrajini. Grad je prije rata imao oko 78.000 stanovnika, a Moskva ga smatra jednim od ključnih ciljeva u ofanzivi na Donjecku regiju.</p><p>Borbe za ovaj grad traju od kraja 2025. godine i dio su šireg fronta dugog više od 1000 kilometara. Iz Kremlja je poručeno da je "grad sada u potpunosti pod našom kontrolom", iako za te tvrdnje ne postoji nezavisna potvrda.</p><h2>Napadi na Sumi i civilne žrtve</h2><p>U masovnom ruskom napadu kliznim bombama na centar grada Sumi na sjeveru Ukrajine poginule su najmanje četiri osobe, uključujući jedno dijete, dok je više desetina ljudi ranjeno. Regionalne vlasti navode da su pogođena i druga područja u regiji, kao i jugoistok zemlje, pri čemu je ukupno stradalo šest osoba.</p><p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy)&nbsp;pozvao je saveznike da pojačaju pritisak na Rusiju kako bi se, kako je rekao, "zaustavio teror". Regija Sumi, uz granicu s Rusijom, gotovo je stalno pod napadima i smatra se ključnim područjem za stvaranje tampon-zone.</p><h2>Ukrajinsko-poljski odnosi i historijske tenzije</h2><p>Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Ukrajina pokušava smanjiti napetosti s Varšavom, te da bi se trebala suočiti sa svojom prošlošću kako bi napredovala ka članstvu u Evropskoj uniji.</p><p>Odnosi su se pogoršali nakon što je poljski predsjednik Karol Navrocki (Nawrocki) oduzeo Volodimiru Zelenskom najviše poljsko odlikovanje, nakon što je ukrajinski lider nazvao vojnu jedinicu po grupi optuženoj za zločine nad Poljacima u Drugom svjetskom ratu. Tusk je naveo da su pokrenuti novi razgovori i prijedlozi za historijske i vjerske konsultacije između dviju zemalja.</p><h2>Litva i nuklearno odvraćanje</h2><p>Litavski predsjednik&nbsp;Gitanas Nausjeda (Nauseda) izjavio je da njegova zemlja želi biti dio zapadnog sistema nuklearnog odvraćanja protiv Rusije te da radi na ukidanju ustavne zabrane raspoređivanja nuklearnog oružja.</p><p>Govoreći u Berlinu,&nbsp;Nausjeda je naveo da je pokrenut proces ustavnih izmjena kako bi se omogućilo uklanjanje postojećeg ograničenja. U parlamentu Litve već je predložena inicijativa koja bi omogućila i eventualno raspoređivanje nuklearnog oružja na njenoj teritoriji.</p><h2>Sport i sankcije Rusiji i Bjelorusiji</h2><p>Svjetska atletika potvrdila je da ostaju na snazi sankcije prema ruskim i bjeloruskim sportistima, uvedene nakon početka invazije na Ukrajinu.</p><p>Organizacija je ranije razmatrala ublažavanje mjera, ali je zaključeno da nema napretka ka mirovnim pregovorima, zbog čega zabrana ostaje na snazi radi očuvanja integriteta takmičenja.</p>

Berlin upozorava na sigurnosne prijetnje dok Litva najavljuje jačanje nuklearnog odvraćanja

Njemačka oštro reagirala na navode o obuci ruskih vojnika u Kini

<p>Prema najnovijim izvještajima, Albanija je postala ključno žarište sukoba između Istoka i Zapada.&nbsp;</p><p>Premijer Edi Rama tvrdi da država vodi "hibridni rat" protiv Irana, dok istovremeno hiljade građana izlaze na ulice optužujući ga za izdaju i prodaju nacionalnih resursa američko-izraelskom lobiju.&nbsp;</p><p>Ono što je počelo kao ekološki protest protiv luksuznog resorta&nbsp;Džereda Kušnera (Jared Kushner) na zaštićenom području Sazana, preraslo je u najveći građanski otpor u historiji zemlje, poznat kao "Revolucija plamenaca".</p><h2>Masovni protesti&nbsp;</h2><p>Građani su jasno poručili da ne žele ponavljanje scenarija iz susjedne Grčke, koju optužuju da je dozvolila jačanje izraelskog utjecaja na svom prostoru.&nbsp;</p><p>Protesti su krenuli nakon što je otkriveno da firma Affinity Partners, u vlasništvu&nbsp;Džereda Kušnera, planira ulaganja veća od 6 milijardi dolara u luksuzne nekretnine na otoku Sazan i u laguni Zvërnec Narta, području koje je zakonom zaštićeno i dom brojnih vrsta ptica selica. Iako vlast tvrdi da procjena utjecaja na okoliš još nije započela, na terenu su već viđene teške mašine i postavljene ograde, što je izazvalo sumnje u transparentnost vlasti.</p>

<h2>Optužbe za korupciju i politički sukob</h2><p>Masovni protesti, u kojima je učestvovalo više od 300.000 ljudi, proširili su se širom zemlje, a demonstranti su tražili zaustavljanje projekta i ostavku premijera.&nbsp;</p><p>Rama je, umjesto prihvatanja zahtjeva, optužio učesnike protesta da djeluju kao instrument "hibridnog rata" pod utjecajem Irana, tvrdeći da su manipulirani od strane neprijateljskih aktera.&nbsp;</p><p>Međutim, te tvrdnje su dovedene u pitanje kada su građani počeli povezivati njegovu politiku s korupcijom, posebno nakon što je postalo jasno da je vlada omogućila prodaju otoka stranim investitorima bez javne rasprave.</p>

<h2>Eskalacija protesta i paljenje premijerove kuće</h2><p>Bijes naroda dosegao je vrhunac kada je grupa demonstranata zapalila premijerovu kuću, što je izazvalo šok u javnosti i pokazalo dubinu nezadovoljstva.&nbsp;</p><p>Iako ekstreman, taj čin je odražavao stav da Rama više ne zastupa interese građana, nego stranih centara moći. Ubrzo su se tenzije prenijele i na sportske događaje, gdje su albanski navijači na utakmici protiv Izraela burno reagovali na provokacije izraelskih igrača, što je dodatno produbilo jaz između vlasti i naroda.</p>

<h2>Strani utjecaji i uloga MEK-a</h2><p>Cijela situacija, prema ocjenama kritičara, pokazuje kako je Albanija pod Ramom postala prostor snažnog američkog i izraelskog utjecaja na Balkanu.&nbsp;</p><p>U jednom intervjuu za francusku televiziju, on je priznao da je na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država prihvatio 3.000 pripadnika iranske opozicione grupe MEK, koje je smjestio u bazu blizu Tirane. Ta grupa, koju Iran smatra terorističkom, navodno je s teritorije Albanije izvodila sajber napade na Teheran, što je dovelo do prekida diplomatskih odnosa i prijetnji sigurnosti zemlje.&nbsp;</p><p>Rama je svoju odluku pravdao poređenjem s humanitarnim akcijama iz Drugog svjetskog rata, što je izazvalo burne reakcije i dodatne podjele u javnosti.</p>

U javnosti se otvara rasprava o protestima, sportskim incidentima i navodnom prisustvu stranih organizacija u zemlji

Političke i društvene tenzije u Albaniji nakon optužbi o stranim utjecajima

<p>Premijer Mađarske Peter Mađar (Péter Magyar) najavio je podnošenje 17. amandmana na Ustav, kojim bi, između ostalog, bio otvoren put za razrješenje predsjednika države Tamaša Šuljoka (Tamás Sulyok) i izbor novog šefa države u roku od 30 dana.</p><p>Mađar je saopćio da će, u ime Vlade, parlamentu uputiti prijedlog 17. amandmana na Ustav Mađarske, kojim bi bilo omogućeno razrješenje aktuelnog predsjednika države, koji važi za čovjeka bivšeg premijera te zemlje Viktora Orbana (Viktor Orbán).</p><p>- Danas ću, u ime Vlade, Narodnoj skupštini podnijeti 17. amandman na Ustav - napisao je Mađar na Facebooku, prenosi portal Index.hu.</p><h2>Usvajanje izmjena</h2><p>Nacrt zakona o 17. ustavnom amandmanu, koji je Vlada ranije predstavila, predviđa izradu novog ustava Mađarske. Tokom tog procesa bile bi usvojene i izmjene važećeg ustava, uključujući odredbe koje se odnose na predsjednika države.</p><p>Prema objavljenom nacrtu, mandat aktuelnog predsjednika Republike prestao bi stupanjem amandmana na snagu, a parlament bi bio obavezan da u roku od 30 dana izabere novog šefa države.</p><p>U obrazloženju prijedloga Vlada navodi da je cilj ove mjere obnova povjerenja u instituciju predsjednika države i osiguravanje poštivanja ustavnih principa u funkcionisanju vlasti.</p><h2>Ustavna rješenja</h2><p>Predlagači smatraju da ustavna rješenja koja su na snazi više od 14 godina nisu ispunila svoju osnovnu funkciju ograničavanja vlasti, već su služila ostvarivanju neposrednih političkih ciljeva vladajuće stranke te bila u suprotnosti sa zajedničkim vrijednostima.</p><p>- Ustav nije bio simbol jedinstva, već podjela. Iz takve ocjene Vlada zaključuje da je Mađarskoj potreban potpuno novi najviši pravni akt - navodi se u obrazloženju prijedloga.</p>

Danas ću, u ime Vlade, Narodnoj skupštini podnijeti 17. amandman na Ustav, napisao je Mađar 

Orbanov čovjek pred smjenom: Vlada pokreće velike ustavne promjene u Mađarskoj

<p>Ruski studenti i mladi regruti koji su potpisali vojne ugovore uz obećanja da će raditi kao operateri dronova i imati relativno sigurnije zadatke, sve češće završavaju na prvim borbenim linijama u Ukrajini.</p><h2>Slučajevi poginulih studenata</h2><p>Među navedenim slučajevima je 23-godišnji Valerij Averin (Valeryja Averina), koji je nakon kratke obuke za upravljanje dronovima poginuo u minobacačkom napadu kod Luhanska, iako prethodno nije imao vojno iskustvo niti je služio vojsku.</p><p>Sličnu sudbinu imali su i Vladislav Gorbunov te Rahim Abdulin, koji su nakon potpisivanja ugovora i osnovne obuke poslani u borbene jedinice, gdje su ubrzo stradali u ratnim operacijama.</p><h2>Regrutacija na univerzitetima</h2><p>Program regrutacije studenata na univerzitetima i tehničkim školama predstavljen je kao prilika za modernu, tehnološki naprednu vojnu službu, uz visoke novčane stimulacije i različite benefite.</p><h2>Gubici i upozorenja</h2><p>Međutim, izvještaji ukazuju da mnogi regruti umjesto jedinica za dronove završavaju u pješadiji ili na najizloženijim položajima na frontu, jer konačnu odluku o rasporedu donosi vojna komanda.</p><p>Prema analizama BBC-ja i otvorenih izvora, od početka invazije poginule su desetine hiljada ruskih vojnika, dok se broj stradalih operatera dronova mjeri u stotinama.</p><p>Kritičari upozoravaju da su obećanja o sigurnijoj službi i kratkoročnim ugovorima često pravno neobavezujuća, te da se studentska regrutacija koristi kao način popunjavanja gubitaka na frontu.</p>

Mladi regruti poslani na front uprkos obećanjima o sigurnijim zadacima u jedinicama za dronove

Ruski studenti u "ratnoj mašini": Obećali im dronove, pa ih poslali u sigurnu smrt

<p>Gradonačelnik Vorderhornbacha i higijenski inspektor&nbsp;Gotfrid Ginter (Gottfried Ginther) oglasio se nakon što je ženi zabranio kupanje u burkiniju na prirodnom kupalištu Badino u austrijskom Tirolu, odbacujući optužbe za rasizam.</p><p>Podsjetimo, do incidenta je došlo prošle subote kada je Austrijanka turskog porijekla došla na kupanje s djecom. Dok su njena djeca nosila standardnu odjeću za kupanje, ona je planirala koristiti burkini iz vjerskih razloga. Međutim, odmah po ulasku u vodu, inspektor kupališta joj je zabranio korištenje, uz obrazloženje da takva odjeća nije dozvoljena zbog mogućeg povećanog unosa fosfata u vodu.</p><p>Žena je navela da je zabranu doživjela kao diskriminaciju, ističući da je u drugim kupalištima bez problema koristila burkini izrađen od materijala sličnog ostalim kupaćim kostimima. Nakon što joj je vraćen novac za ulaznicu, najavila je pravne korake.</p>

Austrijanka u burkiniju ušla u bazen, gradonačelnik je potjerao

<p>Gradonačelnik Ginter odbacuje optužbe i tvrdi da pravilo nema nikakve veze s vjerom ili porijeklom.</p><p>- Razlog je jednostavno bila prirodna voda, jer su razine fosfata bile previsoke. Voda to više ne može preraditi, bakterijski sojevi nisu u stanju preraditi tako visoke razine, zato je potrebno ograničiti unos fosfata. Je li neko musliman ili ne, nije važno. Nisu zabranjeni samo burkiniji, nego i drugi kupaći kostimi koji prekrivaju cijelo tijelo, uključujući one namijenjene zaštiti od UV zračenja - izjavio je Ginter.</p><p>Dodao je da se pravilo odnosi na sve kupače i da je jasno definisano u pravilima kupališta. Nakon incidenta, općina je postavila dodatni znak na ulazu na kojem stoji da je dozvoljen samo standardni kupaći kostim.</p>

Tvrdi da zabrana nije vjerski motivisana, već isključivo zbog pravila i kvaliteta vode u prirodnom kupalištu

Gotfrid Ginter odgovorio na optužbe nakon zabrane kupanja u burkiniju

Ginter odgovorio na optužbe nakon zabrane kupanja u burkiniju: "Voda to više ne može preraditi"

<p>U Erfurtu u centralnoj Njemačkoj danas je došlo do sukoba interventne policije i protivnika krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD).&nbsp;</p><p>Hiljade demonstranata okupile su se kako bi blokirale ceste i spriječile delegate AfD-a da dođu na dvogodišnju nacionalnu konvenciju stranke na kojoj se bira njezino vodstvo.</p><p>Prema policijskim izvještajima, u istočnonjemačkom gradu protestovalo je 20.000 ljudi, dok je za osiguranje skupa angažirano više hiljada policajaca.</p><h2>Pokušaj blokade konvencije</h2><p>Prosvjednici, koje predvodi savez "Otpor", organizirali su sjedeće blokade u središtu grada u pokušaju da spriječe oko 600 delegata AfD-a da stignu do mjesta održavanja konvencije. Neki su se spuštali užadima s nadvožnjaka, a drugi su se zalijepili za tramvajske šine kako bi izazvali zastoje u saobraćaju.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">🚨🇩🇪 ERFURT: Far‑left and Antifa CLASH with police - tear gas deployed, batons used. <br><br>Police hold the line, securing the AfD congress, while the left bites their elbows in frustration. <br><br>They can do nothing with AfD success!<a href="https://t.co/y7aK3ThuGX">pic.twitter.com/y7aK3ThuGX</a></p>&mdash; Global Dissident (@GlobalDiss) <a href="https://x.com/GlobalDiss/status/2073389622416015566?ref_src=twsrc%5Etfw">July 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script> 

<p>Na snimcima se vidi kako policajci koriste palice protiv prosvjednika koji su trčali prema njima, dok su se na drugim mjestima borili da zadrže masu. Uprkos tome, glasnogovornik policije izjavio je da su prosvjedi bili "uglavnom mirni", uz manje od 100 zabilježenih prekršaja, uglavnom oštećenja imovine grafitima.</p><p>S druge strane, glasnogovornik AfD-a naveo je da je 540 delegata uspjelo stići u kongresni centar prije 5 sati ujutro te da je konvencija počela na vrijeme.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="de" dir="ltr">Antifa Angriff auf unsere Journalisten in Anwesenheit vom »Widersetzen« Organisator Suraj Mailitafi und Marcant. Mit einem Faustschlag ins Gesicht und auf die Hand wird das Handy entrissen und geklaut. Zuvor versicherte man uns, dass wir hier sicher seien. <a href="https://t.co/iqUafTdZDU">pic.twitter.com/iqUafTdZDU</a></p>&mdash; JUNGE FREIHEIT (@jungefreiheit) <a href="https://x.com/jungefreiheit/status/2073317925486743601?ref_src=twsrc%5Etfw">July 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script> 

<h2>Kontroverzan datum i političke tenzije</h2><p>Odluka AfD-a da održi konvenciju na godišnjicu historijskog nacističkog skupa u Weimaru izazvala je oštre reakcije javnosti i političara, koji to smatraju provokacijom, dok stranka te tvrdnje odbacuje.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">In Erfurt, Germany, left-wing activists traveling from across the country have blocked roads to disrupt the convention of the Alternative for Germany (AfD) party.<br><br>According to our correspondent, left-wing activists have attacked two pro-AfD bloggers and attempted to lynch them.… <a href="https://t.co/DiWTSQOMyW">pic.twitter.com/DiWTSQOMyW</a></p>&mdash; Sota News (@sotanews) <a href="https://x.com/sotanews/status/2073363933080035778?ref_src=twsrc%5Etfw">July 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script> 

<h2>Poruke i političke reakcije</h2><p>Među prosvjednicima bili su i savezni povjerenik za istok Njemačke Karsten Šnajder (Carsten Schneider) te ministar unutrašnjih poslova Tringija Georg Majer (Tiringije Georg Maier), koji su se pridružili protestima.&nbsp;</p><p>Protesti su nastavili nositi poruke protiv desnog ekstremizma i pozive na očuvanje demokratije.</p>

U Erfurtu se okupilo oko 20.000 ljudi, dok je policija pokušavala spriječiti blokade i obezbijediti dolazak delegata na stranačku konvenciju

Hiljade demonstranata pokušale blokirati skup AfD-a

Opći haos: Hiljade demonstranata pokušale blokirati skup AfD-a, policija intervenisala

<p>U Parizu je, u organizaciji udruženja Solidarité Internationale Bosnie-Herzégovine-France (SIBH-France), održan sedmi Marš mira i komemoracija povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici.&nbsp;</p><h2>Podrška kulturi sjećanja</h2><p>Oko 50 učesnika prošetalo je od Trga Republike do groblja Père-Lachaise, gdje je ispred jedinstvenog evropskog Spomenika žrtvama genocida u Srebrenici, koji su godinu ranije otkrili član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i tadašnja gradonačelnica Pariza, odana počast žrtvama i pročitana imena onih koji će 11. jula biti ukopani u Potočarima.&nbsp;</p><p>Prisustvo predstavnika pariških vlasti potvrdilo je podršku kulturi sjećanja i borbi protiv negiranja genocida.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">U Parizu održan 7. Marš mira i komemoracija povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici <br><br>🔗<a href="https://t.co/sxl0LrUSWP">https://t.co/sxl0LrUSWP</a> <a href="https://t.co/DPMYrIWZPG">pic.twitter.com/DPMYrIWZPG</a></p>&mdash; Anadolu BHSC (@aa_balkans) <a href="https://x.com/aa_balkans/status/2073436763557618060?ref_src=twsrc%5Etfw">July 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>U saradnji s Vijećem 20. pariškog arondismana, organizovan je i edukativni program za pariške nastavnike i učenike na kojem su govorili bivši glavni istražitelj Haškog tribunala Žan-Rene Ruz (Jean-René Ruez), profesorica Izabel Delpla (Isabelle Delpla) i preživjeli svjedok Bekir Husejinović. </p><h2>Suprotstavljanje dezinformacijama</h2><p>Kako bi se dodatno suprotstavili dezinformacijama i historijskom revizionizmu, udruženje SIBH-France pokrenulo je i posebnu internetsku platformu na francuskom jeziku s pouzdanim informacijama zasnovanim na sudskim presudama i svjedočenjima. </p><p>Svi ovi događaji dio su šireg programa s ciljem očuvanja historijske istine i edukacije mlađih generacija.</p>

Prisustvo predstavnika pariških vlasti potvrdilo je podršku kulturi sjećanja i borbi protiv negiranja genocida

U Parizu održan Marš mira i komemoracija povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici

<p>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayip Erdogan) izjavio je danas da izraelska vlada, zavisna o ratu, ne smije biti dozvoljena da ponovo gurne region u krvoproliće, prenosi Anadolija.</p><p>- Neophodno je ne dozvoliti da trenutna ratno ovisna izraelska vlada još jednom uroni našu geografiju u miris baruta i krvi - rekao je Erdoan na zajedničkoj konferenciji za novinare u Istanbulu s premijerom Pakistana Šehbazom Šarifom (Shehbazom Sharifom) nakon bilateralnih i delegacijskih razgovora.</p><p>Turski predsjednik je naveo da su dvije strane razmijenile mišljenja o bilateralnim odnosima, kao i o regionalnim i globalnim pitanjima.</p><p>- Posebno smo podržali i nastavljamo podržavati svaki korak koji doprinosi smanjenju tenzija u našem regionu i rješavanju problema kroz diplomatiju - rekao je.</p><p>Erdogan je istakao da će Turska nastaviti djelovati u solidarnosti s bratskim zemljama, posebno Pakistanom, kako bi se ojačali mir, stabilnost i prosperitet u regionu.</p>

Turski predsjednik je naveo da su dvije strane razmijenile mišljenja o bilateralnim odnosima

Erdoan: Izraelska vlada je zavisna o ratu, mir je u opasnosti

<p>Predstavnici političkih stranaka iz Sjeverne Irske, Škotske i Velsa upozorili su da bi jačanje desničarske stranke Reform i mogući dolazak njenog lidera Najdžela Faraža (Nigel Farage) na vlast mogli izazvati ozbiljnu ustavnu krizu te ubrzati raspad Ujedinjenog Kraljevstva.</p><p>Na konferenciji u Belfastu, bivši premijer Velsa Mark Drejkford (Mark Drakeford) rekao je da bi Faraževa politika, koja uključuje moguće strožije mjere prema imigraciji i dodatno udaljavanje od Evrope, mogla još više otuđiti Škotsku, Vels i Sjevernu Irsku.</p><p>Upozorio je da možda neće biti dovoljno vremena za smirenu raspravu o budućnosti zemlje ukoliko Reform nakon narednih izbora značajno ojača.</p><p>Ministar pravde Irske Džim O'Kalagan (Jim O'Callaghan) smatra da bi Dublin trebao početi pripreme za moguće ujedinjenje Irske, dok predstavnici SDLP-a i Sinn Féina upozoravaju da bi Faraž mogao iskoristiti visoke britanske troškove za Sjevernu Irsku kao argument za raspisivanje referenduma o ujedinjenju.</p><p>Bivši premijer Irske Leo Varadkar ocijenio je da bi vlada predvođena Faražom mogla ubrzati održavanje referenduma, posebno ako pokuša dodatno zaoštriti Brexit i napustiti Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, što bi otvorilo i pitanje Sporazuma na Veliki petak.</p><p>Drejkford je zaključio da bi, u slučaju raspada Ujedinjenog Kraljevstva, Vels mogao tražiti bližu saradnju s Irskom i Škotskom po uzoru na Nordijsko vijeće.</p><p>Također je upozorio da, zbog britanskog izbornog sistema, Reform može osvojiti vlast i bez većinske podrške birača, što bi, prema njegovim riječima, moglo dovesti do situacije u kojoj Ujedinjeno Kraljevstvo napusti Vels, a ne obrnuto.</p>

Drejkford je zaključio da bi, u slučaju raspada Ujedinjenog Kraljevstva, Vels mogao tražiti bližu saradnju s Irskom i Škotskom po uzoru na Nordijsko vijeće

Faraž bi mogao uzdrmati Britaniju: Upozoravaju na raspad Ujedinjenog Kraljevstva i ustavnu krizu

<p>Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) objavio je fotografiju novčanice od 100 dolara na kojoj se nalazi njegov potpis, što predstavlja prvi put da se potpis predsjednika Sjedinjenih Američkih Država pojavljuje na papirnom novcu.</p><p>Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je Ministarstvo finansija SAD-a najavilo da će, povodom obilježavanja 250 godina od proglašenja nezavisnosti, Trampov potpis biti uvršten na posebno izdanje američke valute.</p><p>Na novčanici se, iznad potpisa ministra finansija&nbsp;Skota Besenta (Scotta Bessenta), nalazi i Trampov potpis. Do sada su američke novčanice sadržavale potpise ministra finansija i rizničara, ali ne i predsjednika države.</p><p>- Predsjednikov trag u historiji kao arhitekte ekonomskog preporoda američkog Zlatnog doba je neosporan. Štampanje njegovog potpisa na američkoj valuti nije samo prikladno, već i potpuno zasluženo - ranije je obrazložio ovu odluku&nbsp;Rizničar&nbsp;Brendon Bič (Brandon Beach).</p><p>Prema pisanju CNN-a, Tramp već duže vrijeme nastoji da njegovo ime i lik budu prisutni na različitim državnim dokumentima i obilježjima. Njegova administracija ranije je uvela prigodni pasoš, propusnice za nacionalne parkove, banere ispred saveznih institucija i posebne investicione račune za djecu s njegovim imenom ili likom.</p><p>U međuvremenu je savezna država Florida preimenovala Međunarodni aerodrom Palm Beach po Donaldu Trampu.</p><p>Pojedini članovi američkog Kongresa otišli su i korak dalje te predložili zakon kojim bi Trampov portret bio stavljen na jubilarnu novčanicu od 250 dolara. Međutim, usvajanje takvog prijedloga za sada je neizvjesno, jer važeći zakon propisuje da se na američkoj valuti mogu nalaziti isključivo portreti preminulih osoba, osim ako Kongres ne odobri izuzetak</p>

Objavio je fotografiju novčanice od 100 dolara nakon najave da će njegov potpis biti dio posebnog izdanja povodom 250 godina nezavisnosti SAD

Nivčanica od 100 dolara sa Trampovim potpisom

Tramp pokazao novčanicu sa svojim potpisom: Prvi put i predsjednik na američkom dolaru

<p>Ministarstvo pravde SAD-a odbilo je postupiti po sudskom nalogu koji zahtijeva objavu necenzurisanih dijelova istražnih dokumenata o Džefriju Epstinu (Jeffreyju Epsteinu) ili dostavljanje pravnog obrazloženja za njihovo skrivanje.&nbsp;</p><h2>Dvomjesečno produženje</h2><p>Neposredno prije isteka roka, zamjenik američkog državnog tužioca Stenli Vudvard (Stanley Woodward) zatražio je dvomjesečno produženje ili potpuno ukidanje naloga.&nbsp;</p>

Leon Blak napustio saslušanje nakon pitanja o ugovorima o povjerljivosti

Milijarder napustio saslušanje o Džefriju Epstinu nakon pitanja o tajnim ugovorima

<p>On je istakao da Vlada ne krši procedure, ali se oštro protivi sudskoj odluci jer smatra da bi objavljivanje ugrozilo osjetljive informacije. </p><p>Spor je nastao nakon što je sud presudio u korist novinarke Kejti Fang (Katie Phang), koja je tužila administraciju predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) zbog kršenja Zakona o transparentnosti Epstinovih dosjea, a u tužbi protiv vršioca dužnosti državnog tužioca Toda Blanša (Todda Blanchea) navodi se da Ministarstvo onemogućava pristup dokumentima.</p>

Novi sukob zbog Epstinovih fajlova: "To čini jer ima djecu"

<h2>Redakcije zadržane</h2><p>Ministarstvo objašnjava da su redakcije zadržane zbog tehničkih poteškoća i zaštite privatnosti, posebno kod rukom pisanih zapisnika o razgovorima sa ženom koja je iznijela nepotvrđene optužbe za seksualni napad protiv predsjednika Trampa.</p><p>Zvaničnici napominju da se protiv Trampa ne vodi krivični postupak i da samo spominjanje u dokumentima nije dokaz krivice.</p>

Bivša supruga Bila Gejtsa o susretu s Epstinom: "Osjećala sam da je zlo u njemu"

<p>Također, dio dokumenata, uključujući uznemirujuću internu komunikaciju, zatamnjen je radi zaštite identiteta preživjelih žrtava, dok federalni istražioci nisu uspjeli pronaći necenzurisanu verziju nacrta optužnice iz 2007. godine s Floride, gdje je Epstin ranije sklopio kontroverzni sporazum.</p><h2>Mogućnost žalbe</h2><p>Iako je Ministarstvo najavilo mogućnost žalbe uz ocjenu da sud pogrešno tumači zakon, sud zapravo nije naložio otkrivanje imena žrtava, već samo precizno obrazloženje redakcija i službeni popis izmjena.</p>

Otkriveni novi mailovi: Poznato ko je povezivao Epstina s mladim manekenkama

<p>Spomenuti zakon, koji je usvojio Kongres, a potpisao predsjednik Tramp, predviđao je objavu kompletne dokumentacije do kraja prošle godine.</p><p>Džefri Epstin preminuo je u zatvoru 2019. godine čekajući suđenje za seksualnu eksploataciju, a uprkos milionima objavljenih stranica, vlasti se suočavaju s optužbama da skrivaju materijale o moćnim osobama iz njegove mreže, uključujući i Trampa.</p>

Šok u Vašingtonu: Dugogodišnja pomoćnica Epstina oktrila tri nova imena povezana s pedofilijom

<p>Istovremeno, grupa preživjelih žrtava podnijela je kolektivnu tužbu protiv administracije i kompanije Google, tvrdeći da njihov identitet nije adekvatno zaštićen i da je Ministarstvo pravde nenamjerno otkrilo privatne podatke oko 100 osoba.</p>

Neposredno prije isteka roka, zamjenik američkog državnog tužioca Stenli Vudvard zatražio je dvomjesečno produženje ili potpuno ukidanje naloga

Pravna bitka oko Epstinovih dosjea: Ministarstvo pravde odbilo sudski nalog za objavu necenzurisanih dokumenata

<p>Izraelske obavještajne službe odbile su zahtjev ureda premijera Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu) da podrže tvrdnju vlade da je iranski nuklearni program u potpunosti uništen, objavio je danas izraelski dnevni list "Yedioth Ahronoth".</p><p>Prema pisanju lista, Netanjahuov ured vršio je pritisak na zvaničnike iz sigurnosnih, obavještajnih i vojnih struktura da objave procjenu u kojoj se navodi da su iranska nuklearna postrojenja potpuno uništena, čime bi bila potvrđena tvrdnja koju je nakon američkih napada na Iran u junu 2025. iznio predsjednik SAD-a Donald Tramp (Donald Trump).</p><p>Navodi se da je do sukoba došlo nekoliko sati nakon završetka dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana.</p><p>Od 13. do 24. juna 2025. godine Izrael je, uz podršku SAD-a, izveo vojnu kampanju protiv Irana, gađajući vojnu infrastrukturu, položaje za lansiranje projektila i nuklearna postrojenja, pri čemu su ubijeni i visoki vojni komandanti te nuklearni naučnici.</p><p>Iran je odgovorio lansiranjem više od 550 balističkih projektila i stotina bespilotnih letjelica na izraelske vojne i obavještajne objekte.</p><h2>Trampove tvrdnje</h2><p>List navodi da je Tramp prvi ustvrdio da je iranski nuklearni program uništen. Netanjahu je potom izjavio da su otklonjene dvije egzistencijalne prijetnje Izraelu, iranski nuklearni program i balistički projektili.</p><p>- Postojao je samo jedan mali problem s tom izjavom. Jednostavno nije bila tačna - piše list, dodajući da se razmjeri štete još nisu mogli precizno procijeniti.</p><p>- Nijedan obavještajni zvaničnik koji je postupao uz razuman stepen profesionalizma nije vjerovao da je iranski nuklearni program eliminisan - navodi se u izvještaju.</p><p>Prema pisanju lista, Netanjahuov ured je potom pojačao pritisak na sigurnosni aparat, vojsku i obavještajne službe da izrade procjenu kojom bi bilo potvrđeno da su postrojenja uništena.</p><h2>Zatraženi dokazi&nbsp;</h2><p>U preliminarnim izraelskim procjenama, zasnovanim na satelitskim snimcima, nadzoru bespilotnim letjelicama i drugim obavještajnim podacima, zaključeno je da je šteta bila značajna, ali ne i potpuna te svakako nije predstavljala potpuno uništenje.</p><p>Navodi se da je jedan visoki obavještajni zvaničnik odbio potpisati traženu procjenu, rekavši svom nadređenom da to ne može potpisati.</p><p>Taj zvaničnik smatrao je da obavještajne službe nemaju dovoljno informacija da utvrde puni obim štete te je upozorio da bi potvrđivanje netačne procjene narušilo njihov profesionalni kredibilitet.</p><p>Prema izvještaju, Bijela kuća je tražila dokaze kojima bi opovrgnula internu procjenu Pentagona, o kojoj je prvi izvijestio "New York Times", a prema kojoj šteta nanesena iranskim nuklearnim postrojenjima nije bila ni približno odlučujuća.</p><h2>Osigurati podršku&nbsp;</h2><p>List navodi da je Netanjahuov ured potom pokušao osigurati podršku izraelskih institucija kako bi ojačao američki stav.</p><p>Brigadni general Moše Edri (Moshe Edri), generalni direktor Izraelske komisije za atomsku energiju, pristao je pomoći u izradi dokumenta, ali je zatražio odobrenje vodećih naučnika Komisije.</p>

U preliminarnim izraelskim procjenama zaključeno je da je šteta bila značajna, ali ne i potpuna te svakako nije predstavljala potpuno uništenje

Izraelski obavještajci utvrdili: Iranski nuklearni program nije uništen

<p>Ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) objavila je snimak koji prikazuje uništenje ruskog borbenog aviona MiG-29 u vazduhoplovnoj bazi Belbek na okupiranom Krimu.&nbsp;</p><p>Snimak prikazuje noćni napad dronom izveden 25. juna, a u objavi HUR navodi da bi šteta "mogla dostići desetine miliona dolara" jer je uz avion uništena i specijalna oprema u blizini.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">Ukraine’s HUR reports its Unmanned Systems Department struck Belbek airbase in occupied Crimea on the night of June 25–26, destroying a Russian MiG-29 fighter. The operation targeted the military airfield with drones, according to the military intelligence agency. <a href="https://x.com/hashtag/Ukraine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Ukraine</a> <a href="https://t.co/wMdOuE3DnE">pic.twitter.com/wMdOuE3DnE</a></p>&mdash; NOELREPORTS 🇪🇺 🇺🇦 (@NOELreports) <a href="https://x.com/NOELreports/status/2073377580988686507?ref_src=twsrc%5Etfw">July 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Novi snimak objavljen je samo nekoliko sati nakon još jedne noći uspješnih ukrajinskih napada na vojne ciljeve na poluotoku.&nbsp;</p><p>Ti su udari dio sistemske kampanje kojom Ukrajina nastoji izolovati Krim od ruske vojne logistike i oslabiti njegovu vojnu infrastrukturu.</p><p>Samo tokom juna, ukrajinske snage za bespilotne sisteme, zajedno s drugim vojnim jedinicama, navodno su uništile ili teško oštetile 172 ruska postrojenja odbrambene, naftne i energetske industrije te gotovo 3000 drugih vojnih ciljeva.</p>

Ti su udari dio sistemske kampanje kojom Ukrajina nastoji izolovati Krim od ruske vojne logistike 

Ukrajinci uništili ruski MiG-29 na Krimu

<p>Ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) objavila je snimak koji prikazuje uništenje ruskog borbenog aviona MiG-29 u vazdušnoj bazi Belbek na okupiranom Krimu.&nbsp;</p><h2>Milionska šteta</h2><p>Snimak prikazuje noćni napad dronom izveden 25. juna, a u objavi HUR navodi da bi šteta "mogla doseći desetine miliona dolara" jer je uz avion uništena i specijalizovana oprema u blizini.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Ukraine’s HUR reports its Unmanned Systems Department struck Belbek airbase in occupied Crimea on the night of June 25–26, destroying a Russian MiG-29 fighter. The operation targeted the military airfield with drones, according to the military intelligence agency. <a href="https://x.com/hashtag/Ukraine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Ukraine</a> <a href="https://t.co/wMdOuE3DnE">pic.twitter.com/wMdOuE3DnE</a></p>&mdash; NOELREPORTS 🇪🇺 🇺🇦 (@NOELreports) <a href="https://x.com/NOELreports/status/2073377580988686507?ref_src=twsrc%5Etfw">July 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Novi snimak objavljen je samo nekoliko sati nakon još jedne noći uspješnih ukrajinskih napada na vojne ciljeve na poluostrvu. Ti udari su dio sistematske kampanje kojom Ukrajina nastoji izolovati Krim od ruske vojne logistike i oslabiti njegovu vojnu infrastrukturu.</p><h2>Ukrajinci bude nadu stanovnicima</h2><p>Samo tokom juna, ukrajinske snage za bespilotne sisteme, zajedno s drugim vojnim jedinicama, navodno su uništile ili teško oštetile 172 ruska postrojenja odbrambene, naftne i energetske industrije te gotovo 3.000 drugih vojnih ciljeva.</p><p>Dvanaest godina nakon što je Rusija ilegalno anektirala poluostrvo, redovni ukrajinski udari bude nadu među proukrajinskim stanovnicima Krima.</p>

Veza Žordana Bardela s princezom postaje politički teret: "Da, ona je problem"

Strah raste u Libanu: Ponovo aktivirana "Hezbolahova mašina smrti"?

Njemačka oštro reagirala na navode o obuci ruskih vojnika u Kini

Političke i društvene tenzije u Albaniji nakon optužbi o stranim utjecajima

Orbanov čovjek pred smjenom: Vlada pokreće velike ustavne promjene u Mađarskoj

Ruski studenti u "ratnoj mašini": Obećali im dronove, pa ih poslali u sigurnu smrt

Ginter odgovorio na optužbe nakon zabrane kupanja u burkiniju: "Voda to više ne može preraditi"

Opći haos: Hiljade demonstranata pokušale blokirati skup AfD-a, policija intervenisala

U Parizu održan Marš mira i komemoracija povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici

Erdoan: Izraelska vlada je zavisna o ratu, mir je u opasnosti

Faraž bi mogao uzdrmati Britaniju: Upozoravaju na raspad Ujedinjenog Kraljevstva i ustavnu krizu

Tramp pokazao novčanicu sa svojim potpisom: Prvi put i predsjednik na američkom dolaru

Pravna bitka oko Epstinovih dosjea: Ministarstvo pravde odbilo sudski nalog za objavu necenzurisanih dokumenata

Izraelski obavještajci utvrdili: Iranski nuklearni program nije uništen

Ukrajinci uništili ruski MiG-29 na Krimu

Žestok udarac na Krimu: Ukrajinci dronovima uništili ruski MiG-29 u vazdušnoj bazi Belbek

Globus

Veza Žordana Bardela s princezom postaje politički teret: "Da, ona je problem"

Strah raste u Libanu: Ponovo aktivirana "Hezbolahova mašina smrti"?

Njemačka oštro reagirala na navode o obuci ruskih vojnika u Kini

Političke i društvene tenzije u Albaniji nakon optužbi o stranim utjecajima

Orbanov čovjek pred smjenom: Vlada pokreće velike ustavne promjene u Mađarskoj

Ruski studenti u "ratnoj mašini": Obećali im dronove, pa ih poslali u sigurnu smrt

Ginter odgovorio na optužbe nakon zabrane kupanja u burkiniju: "Voda to više ne može preraditi"

Opći haos: Hiljade demonstranata pokušale blokirati skup AfD-a, policija intervenisala

U Parizu održan Marš mira i komemoracija povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici

Erdoan: Izraelska vlada je zavisna o ratu, mir je u opasnosti

Faraž bi mogao uzdrmati Britaniju: Upozoravaju na raspad Ujedinjenog Kraljevstva i ustavnu krizu

Tramp pokazao novčanicu sa svojim potpisom: Prvi put i predsjednik na američkom dolaru

Pravna bitka oko Epstinovih dosjea: Ministarstvo pravde odbilo sudski nalog za objavu necenzurisanih dokumenata

Izraelski obavještajci utvrdili: Iranski nuklearni program nije uništen

Ukrajinci uništili ruski MiG-29 na Krimu

Žestok udarac na Krimu: Ukrajinci dronovima uništili ruski MiG-29 u vazdušnoj bazi Belbek