Više od 2.000 ljudi umrlo je u Francuskoj usljed toplotnog talasa u junu, a meteorolozi upozoravaju na dalje ekstremne vremenske uslove i visoku temperaturu zraka u narednih nekoliko dana i u Evropi i u SAD.Broj smrtnih slučajeva porastao je za 29 posto u posljednjoj sedmici juna u poređenju sa sedmicom ranije, a francuska ministrica zdravlja Stefani Ris (Stéphanie Rist) dodala je da je došlo do "jasnog povećanja" smrtnosti među starijima od 45 godina, prenosi Srna.Francuska je ove godine već prije ljeta i na njegovom početku imala dvije ozbiljne epizode vrućina koje su odnijele brojne živote, opteretile zdravstveni sistem i izazvale političku polarizaciju i sukobe.<h2>Desnica optužuje ljevicu zbog klima-uređaja</h2>&nbsp;Krajnja desnica optužila je ljevicu da iz ideoloških razloga opstruiše uvođenje klimatizacije u institucije, škole, pa i domove.Prva epizoda vrućine u Francuskoj trajala je od 26. do 30. maja idošla je znatno ranije nego što je uobičajeno.Meteorolozi ističu da je taj 26. maj bio je najtopliji majski dan otkako se u Francuskoj vode mjerenja, te je u nekim mjestima izmjereno je 37,8 stepeni Celzijusa.Drugi, još jači talas dostigao je vrhunac od 23. do 26. juna, a počeo je slabiti tek krajem mjeseca. Po intenzitetu je čak nadmašio historijski toplotni talas iz avgusta 2003. godine, koji je u Francuskoj ostao upamćen po velikoj smrtnosti. Dana 24. juna u izmjereno je u Francuskoj čak 43,8 stepeni Celzijusa.Vrućine ubijaju posredno, pogoršanjem bolesti srca i krvnih sudova, plućnih i bubrežnih bolesti, dehidracijom, iscrpljenošću i padovima. Zato se ozbiljne procjene broja smrti koje uzrokuju rade kroz višak smrtnosti, odnosno broj umrlih iznad očekivanog za to doba godine.Francuska je tokom izuzetnog toplotnog talasa krajem juna zabilježila 2.025 dodatnih smrtnih slučajeva, pokazuju preliminarni podaci Nacionalnog instituta za statistiku i ekonomske studije (INSEE) koje je objavio BFMTV.Prema tim podacima, između 22. i 28. juna u Francuskoj je elektronskim umrlicama potvrđeno gotovo 9.000 smrti. Rast se poklopio s vrhuncem velikog toplotnog talasa koji je zahvatio veliki dio zemlje.Evropski podaci pokazuju da Francuska tu nije izuzetak. Studija objavljena u časopisu Nature Medicine procijenila je da je 2024. godine vrućina u 32 evropske zemlje bila povezana sa 62.775 smrti, a 2022. sa 67.873 smrti.<h2>U stanovima bilo neizdrživo</h2>Teške posljedice toplotnih talasa nametnule su pitanje kako to da bogata Francuska, jedna od najvećih evropskih ekonomija, ima znatno manji broj klima-uređaja po domaćinstvu od nekih drugih zemalja s kojima se poredi. Mnogi su ljudi u Parizu od toplotnog talasa bježali u Ikeu i parkove jer im je u stanovima bilo neizdrživo.Udio klimatizovanih francuskih domaćinstava 2025. kretao se oko 24 posto. U Italiji je 2024. oko 56 odsto domaćinstava imalo najmanje jedan sistem za hlađenje, dok je u Španiji taj udio bio otprilike 41 odsto.Veći dio Francuske, naročito sjever i zapad, decenijama nije imao ljeta s višednevnim temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusa i tropskim noćima, zbog čega klimatizacija nije postala standard kao u nekim toplijim zemljama južne Evrope.<h2>Stare zgrade građene za blažu klimu</h2>Škole i vrtići uglavnom su i dalje bez klimatizacije. Pred kraj ove školske godine direktori su roditeljima predlagali da djecu ne šalju u škole tokom toplotnog talasa. Međutim, vrućine su uranile, a ni roditelji u domaćinstvima često nemaju klime.Jedan od razloga za manji broj klima-uređaja jeste i to što veliki dio stambenog fonda u Francuskoj čine stare zgrade koje su kvalitetno građene za blažu klimu, sa debelim, često kamenim zidovima, kapcima, žaluzinama i sistemom provjetravanja noću, uz zatvaranje tokom dana.Takva gradnja mogla je efikasno da ublaži kraće toplotne epizode, ali njena pasivna zaštita slabije funkcioniše kada vrućina potraje danima, pa i sedmicama, a noćne temperature ostanu iznad 25 stepeni Celzijusa.Osim toga, problem je i to što je zbog starosti zgrada, naročito u historijskim jezgrima, ugradnja klima-uređaja često skupa, tehnički složena i podložna strogim pravilima i odobrenjima, po čemu Francuska nije izuzetak.

Vrućine ubijaju posredno, pogoršanjem bolesti srca i krvnih sudova, plućnih i bubrežnih bolesti, dehidracijom, iscrpljenošću i padovima

Paklene vrućine odnijele hiljade života u Francuskoj, ljudi su bježali u Ikeu i parkove

Počela je višednevna ceremonija uoči dženaze iranskog vođe ajatolaha Alija Hameneija (Khamenei) čije je tijelo izloženo danas u vjerskom kompleksu u Teheranu.&nbsp;Osim najviših iranskih zvaničnika ceremoniji prisustvuju i lideri iz mnogih država.Visoki zvaničnici iz Rusije, administracije Afganistana pod vodstvom talibana, Armenije, Iraka i Gruzije među onima su koji su odali u petak počast ubijenom Hameneiju na ceremoniji oproštaja u Teheranu.Hamenei je ubijen u američko-izraelskom napadu 28. februara. čime je okončana njegova 37-godišnja vladavina. Njegovo tijelo, omotano iranskom zastavom, bit će izloženo danju i noću do ponedjeljka u Velikoj džamiji Imama Homeinija.<h2>Demonstracija snage nakon rata</h2>Vlasti očekuju između 15 i 20 miliona ljudi samo u Teheranu za trodnevno žalovanje, koje počinje u subotu i zamišljeno je kao demonstracija snage nakon rata u kojem su poginule mnoge vođe i hiljade civila.&nbsp;Kako bi se upravljalo ogromnim brojem okupljenih, sav javni prijevoz u Teheranu bit će besplatan, a metro će saobraćati 24 sata dnevno. U narednim danima širom zemlje bit će održan niz javnih komemoracija i ceremonija oproštaja.

Teheran je danas poput tvrđave, s brojnim sigurnosnim snagama i velikom zonom zatvorenom za saobraćaj automobila.&nbsp;Aerodrom u Teheranu će u ponedjeljak biti potpuno zatvoren, na nacionalni praznik u cijelom Iranu. Trgovački centri ne rade, a radnici su na dopustu.Konvoj s posmrtnim ostacima bivšeg vrhovnog vođe proći će u ponedjeljak ulicama Teherana, ukrašenim plakatima kojima se odaje počast šehidu, prije nego što u utorak stigne do svetog grada Koma.<h2>Prisutnost sina Modžtabe nije potvrđena</h2>Hameneija će ispratiti dužnosnici iz tridesetak zemalja, uglavnom susjednih, uključujući bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva i pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa (Shehbaz Sharif). Kinu će predstavljati visoki parlamentarni dužnosnik He Vei (Wei). Nije pozvan nijedan evropski čelnik.Prisutnost Hameneijevog sina, Modžtabe (Mojtaba), koji ga je naslijedio na mjestu vrhovnog vođe početkom marta, nije potvrđena. On je ranjen u napadima u kojima mu je ubijen otac, a novi vrhovni vođa komunicira samo putem saopćenja i nije se pojavljivao u javnosti.Nakon ceremonije u Teheranu, pogrebna povorka za Hamneija i članove njegove porodice bit će održana 7. jula u gradu Komu. Završna ceremonija ukopa planirana je za 9. juli u Mašhadu, svetom gradu na sjeveroistoku Irana i rodnom mjestu preminulog vrhovnog vođe.Očekuje se da će državna dženaza, isprva planirana u martu, ali odgođena zbog rata, biti najveća u historiji Irana.

Završna ceremonija ukopa planirana je za 9. juli u Mašhadu, svetom gradu na sjeveroistoku Irana i rodnom mjestu preminulog vrhovnog vođe

Teheran je danas poput tvrđave, 20 miliona ljudi će se oprostiti od ubijenog vođe Hameneija

Glasnogovornica Bijele kuće Kerolajn Levit (Karoline Leavitt) izazvala je brojne reakcije nakon što je tokom gostovanja na Fox Newsu oštro kritikovala pripadnike generacije Z, ocijenivši da su odrasli u privilegovanim okolnostima te da im nedostaje radna etika.<h2>Nakon povratka na posao</h2>Levit, koja se nedavno vratila na posao nakon porodiljskog odsustva, komentarisala je sve češće pritužbe mladih na visoke troškove života. Na pitanje voditelja Džesija Votersa (Jesse Watters) smatra li da takvi stavovi nailaze na podršku među mladima, odgovorila je potvrdno.Istakla je kako vjeruje da su mnogi pripadnici njene generacije i mlađi odrasli "sa srebrnom kašikom u ustima", odnosno da im je mnogo toga bilo unaprijed omogućeno.- Sve im je bilo servirano, a to nisu vrijednosti na kojima je ova zemlja izgrađena. Amerika počiva na meritokratiji, marljivom radu i spremnosti da se zasuču rukavi kako bi se ostvario američki san - poručila je.Govoreći o uzrocima, Levit je manjak radne etike pripisala lijenosti i, kako je navela, liberalnoj indoktrinaciji. Uputila je i provokativnu poruku, rekavši da bi mlade koji se žale trebalo "poslati na Kubu ili u Iran", uz tvrdnju da bi se vrlo brzo poželjeli vratiti u Sjedinjene Američke Države.<h2>Detalj privukao pažnju</h2>Njene izjave uslijedile su svega nekoliko dana nakon što je na društvenim mrežama objavila fotografije iz novog predsjedničkog aviona Air Force One, nastale tokom prvog leta s predsjednikom Donaldom Trampom (Trump).Ipak, osim fotografija, pažnju korisnika društvenih mreža privukao je detalj iz unutrašnjosti aviona. Na jednoj od slika u pozadini se vidi polica s knjigama na kojima je umjesto naslova i imena autora jednostavno stajao natpis "Knjižnica", što je izazvalo brojne komentare i šale na internetu.

Sve im je bilo servirano, a to nisu vrijednosti na kojima je ova zemlja izgrađena, poručila je Levit

Glasnogovornica Bijele kuće kritikovala generaciju Z: "Sve im je bilo servirano, treba ih poslati na Kubu ili u Iran"

Spasioci danas pretražuju ruševine u potrazi za preživjelima u Kijevu, dok ukrajinska prijestolnica obilježava Dan žalosti, dan nakon što je u ruskim vazdušnim napadima ubijeno najmanje 30 ljudi u najsmrtonosnijem napadu na grad ove godine. U napadu je ranjeno 92 ljudi, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko. Roditelji 10-godišnjeg dječaka koji je hospitaliziran nakon napada, zajedno s 15-godišnjom djevojčicom, i dalje se vode kao nestali.U odvojenom napadu ruskog drona na kuću u sjevernoj regiji Sumi ubijene su četiri osobe, uključujući ženu i njezinu malenu kćer, priopćio je Ured glavnog državnog odvjetnika. Zastave su se vijorile na pola koplja diljem Kijeva dok su spasioci provodili spasilačke operacije već drugi dan. Forenzički stručnjaci također su radili na identifikaciji pronađenih posmrtnih ostataka.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">A multi-storey residential building in Kyiv took a direct hit from a Russian missile. Around a dozen of Iskander and Tsirkon missiles launched by the Russians at the Ukrainian capital within the last hour. <a href="https://t.co/XHWxkhIHRB">pic.twitter.com/XHWxkhIHRB</a>&mdash; Status-6 (War &amp; Military News) (@Archer83Able) <a href="https://x.com/Archer83Able/status/2072459587848958168?ref_src=twsrc%5Etfw">July 1, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se ⁠10 osoba još smatra nestalima, a operacije spašavanja se nastavljaju na tri lokacije.Dok su bageri čistili ruševine, stanovnici su tražili svoje stvari i polagali cvijeće.&nbsp;- Molili smo se Bogu da ostanemo neozlijeđeni - rekla je Zoia, 65-godišnja penzionerka čiji je stan oštećen u napadu.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Multiple large fires are burning across Kyiv following last night&#39;s combined Russian missile and drone attack, which saw around 50 ballistic and cruise missiles impact the city. <a href="https://t.co/qG0itZIh3n">pic.twitter.com/qG0itZIh3n</a>&mdash; AMK Mapping 🇳🇿 (@AMK_Mapping_) <a href="https://x.com/AMK_Mapping_/status/2072520280338219435?ref_src=twsrc%5Etfw">July 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tetiana Privalova, 27-godišnja stanovnica Kijeva, rekla je da je eksplozija raznijela prozore i vrata njena stana. "Dio zida je probijen tokom spašavanja žene", rekla je Privalova. "Stan više nije pogodan za život, a ni zgrada, kao što vidite", dodala je. Zelenski je rekao da je oštećeno više od 100 stambenih zgrada. Ukrajina je posljednjih mjeseci usporila ruski napredak na 1200 kilometara dugoj liniji fronta i vratila neka područja.- Rusija nema više argumenata za svoj rat osim svojih balističkih raketa - rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju sinoć.(Ruski predsjednik Vladimir) Putin i dalje namjerava 'pobijediti' stambene zgrade umjesto da okonča ovaj rat, dodao je Zelenski.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">‼️The first videos showing the aftermath of Russian shelling in Kyiv overnight on July 2. “Got this from my childhood friend in Kyiv. My school is damaged too. The school my sister attended. School…” - by <a href="https://x.com/marichkahlyten?ref_src=twsrc%5Etfw">@marichkahlyten</a> This is the difference between Ukrainians and russians. <a href="https://t.co/BA872fZbP3">pic.twitter.com/BA872fZbP3</a>&mdash; Kateryna Lisunova (@KaterynaLis) <a href="https://x.com/KaterynaLis/status/2072527603622203875?ref_src=twsrc%5Etfw">July 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ruski vojnici zauzeli selo Oleksandrivku u Dnjepropetrovskoj oblasti u Ukrajini.

U ruskim vazdušnim napadima ubijeno najmanje 30 ljudi u najsmrtonosnijem napadu na grad ove godine

Kijev u suzama i ruševinama nakon jezivog ruskog napada

Zbog najavljene prodaje 200.000 ventilatora i prijenosnih klima uređaja,&nbsp; ispred Lidlovih supermarketa širom Francuske stvorili su se golemi redovi. Čekanje stotina kupaca u nekim se slučajevima pretvorilo u naguravanje i tučnjavu, zbog čega je u nekoliko trgovina morala intervenisati i policija, piše Euronews.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">🇫🇷 LYON : UN HOMME VOLE LA CLIM D’UNE PAUVRE DAME A LIDL 😨 La France part vraiment en cacahuète 😡 <a href="https://t.co/v9SLEj3IG6">pic.twitter.com/v9SLEj3IG6</a>&mdash; - Le Direct Info 🔴 (@LeDirectInfo) <a href="https://x.com/LeDirectInfo/status/2072649429778067738?ref_src=twsrc%5Etfw">July 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Redovi od ranog jutra</h2>Ispred jedne Lidlove trgovine u 19. pariškom arondismanu okupilo se oko 200 ljudi koji su na otvaranje čekali i do dva sata. Zbog sve veće gužve i potražnje, situaciju je na licu mjesta nadzirala policija.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">🇫🇷 Chaos broke out at Lidl stores across France after the retailer launched a sale of 200,000 fans and air conditioners ahead of a new heatwave. Follow: <a href="https://x.com/europa?ref_src=twsrc%5Etfw">@europa</a> <a href="https://t.co/HMzB47AhAN">pic.twitter.com/HMzB47AhAN</a>&mdash; Europa.com (@europa) <a href="https://x.com/europa/status/2072631556825325976?ref_src=twsrc%5Etfw">July 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Haos zabilježen na snimkama</h2>Društvenim mrežama proširili su se snimci haotičnih prizora u kojima kupci jure u trgovine kako bi se domogli rashladnih uređaja po sniženim cijenama. U Nanteru (Nanterreu), zapadno od Pariza, u metežu su oštećena ulazna vrata supermarketa.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">🇫🇷 PARIS : DES FRANÇAISES SE BAGARRENT POUR UNE CLIM A LIDL 😨 <a href="https://t.co/5uW9dMmr1y">pic.twitter.com/5uW9dMmr1y</a>&mdash; LA VIE EN OR (@LAVIEDERURU) <a href="https://x.com/LAVIEDERURU/status/2072641838612090926?ref_src=twsrc%5Etfw">July 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Druge snimci prikazuju kako se kupci otimaju za proizvode koji su još zapakovani u kutijama. Dugi redovi ljudi i automobila zabilježeni su i ispred trgovina u Sevranu.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">‼️FRANÇA: Batatada no Lidl por causa de um AC portátil. Os AC portáteis LIDL custam 159€ e têm estado esgotados desde a última onda de calor. Há vários videos como este de vários LIDL por toda a França. Spoiler alert: são sempre os mesmos.<a href="https://t.co/AlR8BDaSGO">pic.twitter.com/AlR8BDaSGO</a>&mdash; Alex B. (@maisumcarneiro) <a href="https://x.com/maisumcarneiro/status/2072651697370091891?ref_src=twsrc%5Etfw">July 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Vrućine i niske cijene potaknule potražnju</h2>Do navale je došlo u trenutku dok se Francuska priprema za novi toplotni talas nakon što su nedavno u dijelovima zemlje zabilježene temperature više od 40 Celzijusovih stepeni. Lidlovi prijenosni klima uređaji, koji se prodaju po cijeni od 179 eura, osjetno su jeftiniji od većine sličnih modela na tržištu.

Zbog sve veće gužve i potražnje, situaciju je na licu mjesta kontroliše policija

Izbila tučnjava zbog klima u Francuskoj

Ženi nije bilo dopušteno kupati se u burkiniju na prirodnom kupalištu Badino u austrijskom Tirolu, nakon čega je optužila gradonačelnika i higijenskog inspektora za rasizam. On, međutim, tvrdi da zabrana nema nikakve veze s vjerom ili podrijetlom, već isključivo s pravilima koja vrijede za prirodna kupališta, piše Heute.Incident se dogodio prošle subote u mjestu Forderhornbah (Vorderhornbach), kada je Austrijanka turskog porijekla s djecom došla na kupanje. Dok su njezina 17-godišnja kći i 18-godišnji sin nosili uobičajenu kupaću odjeću, ona je planirala plivati u burkiniju, koji nosi iz vjerskih razloga.No, čim je ušla u vodu do koljena, prišao joj je higijenski inspektor kupališta, ujedno i gradonačelnik mjesta&nbsp;Gotfrid Ginter (Gottfried Ginther), te joj je rekao da kupaći kostimi koji prekrivaju cijelo tijelo nisu dopušteni zbog opasnosti od povećanog unosa fosfata u vodu.- Za mene je to bio čisti rasizam - rekla je žena za Tiroler Tageszeitung, dodajući da se nakon razgovora rasplakala. Istakla je da je u drugim bazenima, toplicama i jezerima bez problema koristila burkini te da je izrađen od istog materijala kao i ostali kupaći kostimi.Nakon što joj je vraćen novac za ulaznicu, najavila je da će slučaj prijaviti zbog sumnje na rasnu diskriminaciju i iznijeti ga u javnost. Tvrdi da je gradonačelnik tek tada promijenio stav i ponudio joj da ipak uđe u vodu. Priznala je i da je njezin 18-godišnji sin tijekom rasprave zaprijetio gradonačelniku, no kaže da ga je odmah smirila te da nije došlo do fizičkog sukoba.Gradonačelnik Ginther odbacio je optužbe za rasizam te poručio da su svi posjetitelji dobrodošli, nezavisno o vjeri ili porijeklu.Objasnio je da se voda u prirodnom kupalištu pročišćava isključivo prirodnim filtrima i biljkama, zbog čega je potrebno ograničiti unos fosfata. Zbog toga, tvrdi, nisu zabranjeni samo burkiniji, nego i drugi kupaći kostimi koji prekrivaju cijelo tijelo, uključujući one namijenjene zaštiti od UV zračenja.

Nakon što joj je vraćen novac za ulaznicu, najavila je da će slučaj prijaviti zbog sumnje na rasnu diskriminaciju 

Austrijanka u burkiniju ušla u bazen, gradonačelnik je potjerao

Na kruzeru "Ruby Princess", koji se nalazi usidren kod obale San Franciska, zabilježena je epidemija norovirusa nakon što je više od 120 putnika i članova posade prijavilo simptome poput proljeva i povraćanja.Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), oboljela su 102 od ukupno 3.032 putnika te 23 člana posade. Zaraza je prijavljena 28. juna, tokom 20-dnevnog krstarenja koje je uključivalo zaustavljanja na Aljasci i u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija.

<blockquote class="twitter-tweet">The Ruby Princess cruise ship was docked for disinfection at San Francisco&#39;s Pier 27 Thursday morning after a norovirus outbreak affected dozens of passengers and crew. More than 100 passengers and over 20 crew members got sick on a 20-day cruise. More here:… <a href="https://t.co/3c9FSgr3IH">pic.twitter.com/3c9FSgr3IH</a>&mdash; ABC7 News (@abc7newsbayarea) <a href="https://x.com/abc7newsbayarea/status/2072787434090254490?ref_src=twsrc%5Etfw">July 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kompanija je saopćila da je odmah po pojavi prvih slučajeva uvela pojačane sanitarne mjere, izolovala oboljele putnike i započela temeljnu dezinfekciju broda. Iz kompanije navode da je broj novih slučajeva u opadanju.Prije narednog planiranog isplovljavanja brod će proći dodatno čišćenje i dezinfekciju. Ovo je drugi veći slučaj epidemije norovirusa na kruzerima u posljednjih nekoliko mjeseci.

Prema podacima oboljela su 102 od ukupno 3.032 putnika te 23 člana posade

Epidemija na luksuznom kruzeru: Više od 120 putnika i članova posade oboljelo

Kanadska organizacija za nadzor tehnologije Citizen Lab objavila je da je bivši zastupnik u Evropskom parlamentu Stelios Kouloglou bio meta špijunskog softvera Pegasus, i to upravo u periodu kada je učestvovao u istrazi o zloupotrebi nadzornih tehnologija u Evropskoj uniji.Prema izvještaju Citizen Laba, telefon grčkog novinara i tadašnjeg europarlamentarca hakiran je najmanje tri puta između oktobra 2022. i marta 2023. godine korištenjem Pegasusa, špijunskog softvera koji distribuira izraelska kompanija NSO Group.U vrijeme napada Kouloglou je bio član posebnog odbora Evropskog parlamenta PEGA, formiranog 2022. godine s ciljem ispitivanja nezakonite upotrebe špijunskog softvera u državama članicama EU. Odbor je istraživao upravo Pegasus i slične programe te zaključio da su ih pojedine evropske vlade koristile, u nekim slučajevima zakonito, a u nekima nezakonito.- Bio sam šokiran. Nisam mogao zamisliti da će član PEGA odbora biti špijuniran Pegasusom. Nisam vjerovao da će otići toliko daleko - izjavio je Kouloglou.Iz Evropskog parlamenta nisu direktno komentarisali njegov slučaj, ali su poručili da njihove službe za informatičku sigurnost kontinuirano prate moguće kibernetičke prijetnje i pokušaje napada na parlamentarne sisteme. Podsjetili su i da su alati za provjeru prisustva špijunskog softvera zastupnicima dostupni od 2022. godine te da je nedavno usvojen izvještaj kojim se predlaže njihova primjena na svim uređajima koji se koriste za parlamentarni rad.Kompanija NSO Group tvrdi da se Pegasus koristi isključivo u borbi protiv teškog kriminala i zaštiti nacionalne sigurnosti. Ipak, godinama se suočava s optužbama da je njen softver korišten za nadzor novinara, političkih protivnika, aktivista za ljudska prava i drugih javnih ličnosti.

Telefon grčkog novinara i tadašnjeg europarlamentarca hakiran je najmanje tri puta između oktobra 2022. i marta 2023. godine 

Novi skandal potresa Evropski parlament: Hakiran zastupnik koji je istraživao špijunski softver Pegasus

Sjedinjene Američke Države upozorile su Poljsku na mogućnost da Rusija u narednim mjesecima pokuša da izvede ograničenu oružanu provokaciju na njenoj teritoriji kako bi testirala spremnost i jedinstvo NATO-a, prenosi poljski portal Onet.Poljski predsednik Karol Navrocki (Karol Nawrocki) rekao je za taj medij da je Vašington nekoliko puta upozorio Varšavu na zavjeru, koja bi mogla biti pokrenuta za samo nekoliko mjeseci, a cilj Moskve je, kako se navodi, eskalacija tenzija i pritisak na zapadne saveznike da obustave pomoć Ukrajini.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">BREAKING - Russia is considering attacking Poland to test how prepared NATO is. <a href="https://t.co/f2AhrvSx0f">pic.twitter.com/f2AhrvSx0f</a>&mdash; True World News (@TrueWorldNews24) <a href="https://x.com/TrueWorldNews24/status/2072980214595154281?ref_src=twsrc%5Etfw">July 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- SAD sistematski obavještavaju Poljsku o novim ruskim planovima za konvencionalni napad na istočni bok NATO-a, iz kojih Poljska nikako nije isključena - rekao je predsjednik Poljske.Prema jednom poljskom obavještajnom izvoru, "hibridni napad u pograničnom regionu" bio bi najekstremniji scenario, a moguć je i oružani upad u kojem bi učestvovali ruski ili bjeloruski vojnici.

SAD sistematski obavještavaju Poljsku o novim ruskim planovima za konvencionalni napad na istočni bok NATO-a

Evropskoj zemlji upućeno dramatično upozorenje: Napast će vas Rusi

Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) ovog vikenda održava stranački kongres u Erfurtu, gdje bira novo rukovodstvo i priprema se za regionalne izbore na istoku zemlje, na kojima očekuje dodatni rast podrške i prvi ozbiljan ulazak u vlast.Stranka planira produžiti mandate kopredsjednicima Alice Weidel i Tinu Chrupalli, dok se ispred mjesta održavanja kongresa očekuju masovni protesti protiv AfD-a.Nakon što je na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima postao najveća opoziciona stranka, AfD sada najveće nade polaže u izbore 6. septembra u Saskoj-Anhaltu, gdje računa na rezultat koji bi mu mogao omogućiti formiranje pokrajinske vlasti. Dvije sedmice kasnije slijede izbori u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji.Protivnici upozoravaju da bi dolazak AfD-a na vlast predstavljao sigurnosni rizik, dok stranka odbacuje takve tvrdnje. Istovremeno, AfD osporava ocjenu njemačke obavještajne službe da predstavlja dokazano desnoekstremističku organizaciju.

Protivnici upozoravaju da bi dolazak AfD-a na vlast predstavljao sigurnosni rizik

 Alice Weidel i Tino Churpalla, lideri AfD-a (Foto: EPA-EFE) Alice Weidel i Tino Churpalla, lideri AfD-a  

AfD pred regionalne izbore: Ulstradesničari žele ulazak u vlast na istoku Njemačke

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) ocijenio je da je "apsurdno" da Sjedinjene Američke Države nastave svoj "jednostrani odnos s NATO-om", i to manje od sedam dana prije samita vojnog saveza u Ankari.U objavi na svojoj platformi Truth Social Tramp je napisao: "Nisu bili tu za nas!!!", tvrdeći da odnos Washingtona s NATO-om "nije recipročan", piše The Guardian.Tramp je ponovo kritikovao evropske saveznike zbog njihove reakcije na rat u Iranu, ističući da je nekoliko zemalja ograničilo korištenje svojih vojnih baza za američke snage.Također insistira da Evropa preuzme vodeću ulogu u vlastitoj odbrani, dok je Washington već počeo smanjivati svoje obaveze.Njegova objava na Truth Socialu sadržavala je i grafikon ukupnih nacionalnih izdvajanja za odbranu, koji pokazuje da SAD ulaže znatno više od nekoliko drugih članica Saveza, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku.Pod Trampovim pritiskom, lideri NATO-a su na prošlogodišnjem sastanku pristali povećati izdvajanja za odbranu na pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2035. godine.Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) izjavio je da je Tramp razočaran što saveznici u NATO-u nisu željeli aktivnije učestvovati u napadu na Iran.Rubio je tokom sastanka ministara vanjskih poslova Saveza u maju naglasio da očekuje kako će se o tim nesuglasicama razgovarati na julskom sastanku u turskoj prijestonici, zbog čega će taj samit biti "jedan od najvažnijih" u 77-godišnjoj historiji NATO-a.- Predsjednikovi stavovi, ali i njegovo razočaranje pojedinim NATO saveznicima i njihovim odgovorom na naše operacije na Bliskom istoku, dobro su poznati, rekao je Rubio i dodao da će se to morati rješiti.Predstojeći samit NATO-a, koji će okupiti predstavnike 32 države članice, bit će održan u Ankari 7. i 8. jula.Savez, osnovan 1949. godine, prerastao je u vodeću odbrambenu alijansu predvođenu Sjedinjenim Američkim Državama, kojoj se pripisuju zasluge za očuvanje stabilnosti u Evropi, obuzdavanje Sovjetskog Saveza i učvršćivanje pozicije Washingtona kao globalne sile u decenijama koje su uslijedile.

Tramp je ponovo kritikovao evropske saveznike zbog njihove reakcije na rat u Iranu

Tramp upozorio: Apsurdno je da SAD nastavi pružati podršku NATO-u, nisu bili tu za nas

Amrička Služba za imigraciju i carine (ICE) uhapsila je 10.000 ljudi u periodu od samo pet dana krajem juna, što predstavlja veliko intenziviranje provođenja politike masovnih deportacija administracije američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump).Podatke je otkrila osoba upoznata sa slučajem pod uslovom anonimnosti, jer informacije još nisu javno objavljene. Oni dolaze nakon što je ICE promijenio pristup: umjesto medijski eksponiranih racija u velikim američkim gradovima, agencija se okrenula diskretnijim metodama kako bi ostvarila Trampove ciljeve u oblasti deportacija.Brojke pokazuju da administracija više nije usmjerena na spektakularne akcije u pojedinim gradovima, ali da se hapšenja nastavljaju i značajno povećavaju. Tokom pet dana, od petka do utorka, uhapšeno je oko 10.000 ljudi, što odgovara prosjeku od približno 2.000 hapšenja dnevno, piše Associated Press.Nije poznato gdje su sve akcije provedene. O naglom porastu broja hapšenja prvi je izvijestio The New York Times.<h2>U pritvorskim centrima oko 39.000 ljudi</h2>- Od prvog dana službe, službenici Ministarstva unutrašnje sigurnosti provode obećanje predsjednika Trampa američkom narodu da će pronaći, uhapsiti i deportovati ilegalne useljenike koji su počinili krivična djela, uključujući ubice, silovatelje, pedofile, članove bandi i teroriste - saopćilo je američko Ministarstvo unutrašnje sigurnosti.- Naša poruka je jasna: ako nezakonito uđete u našu zemlju, pronaći ćemo vas, uhapsiti i deportovati - dodaje se u saopćenju.Vijest o velikom broju hapšenja dolazi u trenutku kada je broj osoba smještenih u pritvorske centre ICE-a tokom juna porastao na oko 39.000, nakon što se od februara kretao oko 30.000 mjesečno, pokazuju podaci u koje je imao uvid Associated Press.<h2>Najveći broj u decembru</h2>ICE javno ne objavljuje statistiku hapšenja, zbog čega je teško uporediti rezultate s prethodnim periodima. Međutim, podaci dostavljeni Projektu za podatke o deportacijama (Deportation Data Project) pri Univerzitetu Kalifornije u Berkliju (University of California, Berkeley), koje je analizirao Associated Press, pokazuju da bi prosjek od 2.000 hapšenja dnevno predstavljao značajan porast u odnosu na ranije mjesece.Dosad je najveći broj hapšenja zabilježen u decembru, kada je ICE u prosjeku dnevno privodio 1.283 osobe širom Sjedinjenih Američkih Država. U januaru, kada je administracija rasporedila stotine službenika za provođenje imigracionih zakona na području Mineapolisa (Minneapolis) i okoline, dnevni prosjek iznosio je oko 1.212 hapšenja.Upravo je Mineapolis postao prekretnica u provođenju Trampove politike masovnih deportacija, nakon što su tokom protesta protiv racija dvojicu američkih državljana usmrtili službenici zaduženi za provođenje imigracionih zakona.<h2>Udaljavanje od operacija</h2>Tom Homan, zadužen za provođenje granične politike, potom je počeo smanjivati broj službenika u Minesoti (Minnesota), dok se agencija postepeno udaljavala od velikih i medijski eksponiranih operacija koje su bile obilježje mandata tadašnje ministrice unutrašnje sigurnosti Kristi Noum (Kristi Noem).Akcije tokom mandata Kristi Noum, kojima je rukovodio bivši šef Granične patrole Gregori Bovino (Gregory Bovino), često su bile obilježene sukobima između službenika i demonstranata, a snimci tih događaja redovno su objavljivani na društvenim mrežama Ministarstva unutrašnje sigurnosti.Prema podacima Projekta za podatke o deportacijama, u februaru je broj hapšenja pao na prosječno 1.057 dnevno. Projekt je do tih podataka došao sudskim putem, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, a trenutno raspolaže podacima samo zaključno s februarom.Nakon što je Kristi Noum smijenjena, njen nasljednik na čelu Ministarstva unutrašnje sigurnosti, Markvejn Malin (Markwayne Mullin), najavio je da će provoditi manje medijski eksponiran pristup u provođenju imigracione politike i nastojati skloniti ministarstvo iz centra pažnje. Istovremeno je poručio da će nastaviti provoditi Trampove prioritete u oblasti imigracije.

Ovo odgovara prosjeku od približno 2.000 hapšenja dnevno, piše Associated Press

ICE uhapsio oko 10.000 ljudi u samo pet dana

Broj poginulih u ruskom napadu na Kijev porastao je na 30 nakon što su spasioci iz ruševina stambene zgrade u gradskoj četvrti Darnicki izvukli još tri tijela.Državna služba za vanredne situacije Ukrajine potvrdila je povećanje broja žrtava, dok se akcije raščišćavanja nastavljaju i dan nakon razornog napada.U noći između 1. i 2. jula ruske snage izvele su masovni kombinovani napad na Ukrajinu koristeći borbene bespilotne letjelice i projektile različitih tipova lansirane iz zraka, s kopna i mora.Ukrajinska protivzračna odbrana oborila je 524 od ukupno 570 zračnih ciljeva, ali je 25 balističkih projektila i 12 borbenih dronova probilo odbranu i pogodilo svoje mete.Glavna meta napada bio je Kijev, gdje je do podneva 2. jula bilo potvrđeno 27 poginulih i blizu 90 povrijeđenih.Ruševine devetospratne stambene zgrade u kijevskoj četvrti Darnicki postale su simbol razaranja nakon napada.Direktan pogodak uništio je središnji dio zgrade, pretvorivši 64 stana u gomilu betona, prašine i iskrivljenog metala.Spasilačke ekipe uspjele su spasiti 17 stanara, od kojih je sedmero izvučeno živo ispod ruševina. Pripadnici hitnih službi, medicinski timovi i potražni psi radili su cijelu noć i tokom dana, pretražujući ostatke zgrade koja je do prije nekoliko sati bila dom desetinama porodica.Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obišao je mjesto napada kako bi odao počast žrtvama i procijenio razmjere štete.

U noći između 1. i 2. jula ruske snage izvele su masovni kombinovani napad na Ukrajinu 

Napadi su pogodili više ukrajinskih gradova, uključujući Kijev i Dnjepar

Nakon ruskog napada: Spasioci u Kijevu izvukli još tijela, broj poginulih porastao na 30

Aktivista tibetanskog porijekla preminuo je nakon što se zapalio ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u Njujorku (New Yorku), a tibetanski aktivisti navode da je riječ o činu protesta kojim je pozvao na nezavisnost Tibeta.Policija je oko 18:30 sati po lokalnom vremenu pronašla muškarca s teškim opekotinama nakon dojave upućene hitnim službama.Prevezen je u bolnicu Bellevue, gdje je proglašen mrtvim. Policija nije objavila njegov identitet niti mogući motiv, a istraga je u toku.Prema mediju tibetanske zajednice u egzilu Voice of Tibet i lokalnom portalu amNewYork, riječ je o tibetanskom aktivisti Lobgiju Rangzenu (Lobgya Rangzen), koji se prije samospaljivanja uživo obratio javnosti pozivajući na nezavisnost Tibeta i jedinstvo tibetanskog naroda. Navodi se da je na mjesto događaja došao noseći tibetansku zastavu.<h2>Ogorčen ograničenjima</h2>Lokalni portal prenosi izjavu njegovog poznanika Lobsanga Paljora (Lobsang Paljor), također pripadnika tibetanske zajednice, koji je rekao da je Rangzen bio "ogorčen ograničenjima koja kineska vlada nameće njegovim sunarodnjacima".Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ranije su izrazile zabrinutost zbog novog kineskog zakona o etničkom jedinstvu, koji je ove sedmice stupio na snagu.Prema kritičarima, zakon Pekingu daje pravni osnov za djelovanje prema pripadnicima etničkih manjina, uključujući Tibetance i Ujgure, kao i prema osobama izvan granica Kine.<h2>Oblik političkog protesta</h2>S druge strane, kineske vlasti tvrde da je cilj zakona promoviranje zajedničkog nacionalnog identiteta i etničkog jedinstva.Samospaljivanje je među Tibetancima i ranije korišteno kao oblik političkog protesta protiv kineske politike u Tibetu i susjednim područjima s većinskim tibetanskim stanovništvom.Kina je preuzela kontrolu nad Tibetom 1950. godine, što opisuje kao "mirno oslobođenje" od feudalnog sistema. Međunarodne organizacije za ljudska prava i tibetanska zajednica u egzilu optužuju Peking za represiju u tibetanskim područjima, dok kineske vlasti odbacuju takve optužbe.

Prije samospaljivanja uživo se obratio javnosti pozivajući na nezavisnost Tibeta i jedinstvo tibetanskog naroda

Aktivista koji se zapalio ispred sjedišta UN-a u Njujorku preminuo

Američko Ministarstvo pravde (DOJ) jučer je odbilo predati dodatne dokumente iz spisa Džefrija Epstina (Jeffrey Epstein) uprkos sudskom nalogu, navodeći da materijali sadrže osjetljive informacije o žrtvama ili da su određeni dijelovi redigovani u skladu sa zakonom.Samo nekoliko sati prije isteka roka, pomoćnik američkog državnog tužioca Stenli Vudvord (Stanley Woodward) zatražio je od suda da rok produži za 60 dana ili da ga u potpunosti ukine.<h2>Obrazloženje Ministarstva</h2>Vudvord je u podnesku sudu naveo da Ministarstvo koristi ovu priliku kako bi razjasnilo nejasnoće u vezi sa spornim spisima.- Iako se Vlada nimalo ne slaže sa sudskom odlukom da privatne strane mogu provoditi Zakon o transparentnosti Epstinovih spisa putem Zakona o upravnom postupku, pozdravljamo priliku da razjasnimo svaku nejasnoću u vezi sa spisima koji su predmet ovog slučaja - napisao je.Prema njegovim riječima, pojedine elektronske poruke, u kojima su identiteti pošiljalaca i primalaca prikriveni, redigovane su kako bi se zaštitio identitet žrtava. Za jednu od njih naveo je da su određene informacije zadržane jer "mnoge komunikacije koje su napisale žrtve, izvučene iz konteksta, same po sebi mogu djelovati uznemirujuće".On je, također, istakao da su redigovani dijelovi nacrta optužnice iz 2007. godine, koju je vodio Južni okrug Floride, već postojali u izvornom spisu koji je Ministarstvo pribavilo te da nisu uspjeli pronaći njegovu neredigovanu verziju.<h2>Slučaj protiv Trampa</h2>Govoreći o bilješkama sa intervjua sa ženom koja je iznijela nepotkrijepljene tvrdnje o napadu bivšeg predsjednika Donalda Trampa, on je naveo da su ti materijali ocijenjeni suvišnim u odnosu na otkucane izvještaje koji dokumentuju intervjue.- Činjenica da su bilješke pisane rukom dodatno otežava njihovu redakciju i povećava rizik od nenamjernog otkrivanja ličnih podataka žrtve, između ostalog i zbog tehničkih ograničenja Ministarstva da provede kvalitetnu kontrolu takvih podataka u rukopisnim materijalima - napisao je.Tvrdnje te žene nisu potkrijepljene dokazima, a Tramp ih je negirao. Ministarstvo je objavilo izvještaje sa pojedinih razgovora, ali ne i originalne rukom pisane bilješke.Vudvord se usprotivio i zaključku okružnog sudije Emeta Salivana (Emmeta Sullivana) da je Ministarstvo pravde praktično priznalo kršenje zakona koji je Kongres usvojio kako bi obavezao objavu Epstinovih spisa.- Ministarstvo nije svjesno prekršilo niti je ikada priznalo kršenje navedenog zakona te nastavlja raditi na usklađivanju sa njegovim odredbama - poručio je.Ministarstvo pravde počelo je krajem prošle godine objavljivati hiljade stranica dokumenata povezanih s Epstinom, nakon što je usvojen Zakon o transparentnosti Epstinovih spisa.

Navodi da materijali sadrže osjetljive informacije o žrtvama ili da su određeni dijelovi redigovani u skladu sa zakonom

Američki kongresmeni imat će uvid u necenzurirane Epstinove fajlove

Američko Ministarstvo pravde odbija objaviti Epstinove spise uprkos sudskom nalogu

Pred sudom u Njemačkoj počelo je suđenje 30-godišnjem Turčinu iz Hückelhovena koji je optužen da se pomoću falsifikovanih dokumenata zaposlio kao medicinski tehničar u službama hitne pomoći u gradovima Wermelskirchen i Kamp-Lintfort.- Sve se dogodilo prošle godine u avgustu mjesecu. Bosanac se razbolio, loše mu bilo. Zvali Hitnu pomoć i došao taj lažni bolničar koji mu je dao pogrešan lijek. Nije htio ni pravog doktora da pozove. Muškarac rodom iz Sanskog Mosta preminuo je na putu do bolnice. Tuga” – govori izvor blizak porodici nastradalog muškarca za Crnu-Hroniku.Najteža tačka optužnice odnosi se na intervenciju tokom koje, prema tvrdnjama tužilaštva, nije pozvao ljekara hitne pomoći iako je zdravstveno stanje pacijenta to zahtijevalo. Pacijent iz BiH je kasnije preminuo, zbog čega će sud tokom postupka utvrđivati da li postoji odgovornost optuženog za njegovu smrt.Pored toga, 30-godišnjak se tereti za krivotvorenje isprava i druga krivična djela povezana s lažnim predstavljanjem i zapošljavanjem.Suđenje je u toku, a konačnu odluku o njegovoj krivici donijet će nadležni sud nakon izvođenja svih dokaza.

Paklene vrućine odnijele hiljade života u Francuskoj, ljudi su bježali u Ikeu i parkove

Teheran je danas poput tvrđave, 20 miliona ljudi će se oprostiti od ubijenog vođe Hameneija

Glasnogovornica Bijele kuće kritikovala generaciju Z: "Sve im je bilo servirano, treba ih poslati na Kubu ili u Iran"

Kijev u suzama i ruševinama nakon jezivog ruskog napada

Izbila tučnjava zbog klima u Francuskoj

Austrijanka u burkiniju ušla u bazen, gradonačelnik je potjerao

Epidemija na luksuznom kruzeru: Više od 120 putnika i članova posade oboljelo

Novi skandal potresa Evropski parlament: Hakiran zastupnik koji je istraživao špijunski softver Pegasus

Evropskoj zemlji upućeno dramatično upozorenje: Napast će vas Rusi

AfD pred regionalne izbore: Ulstradesničari žele ulazak u vlast na istoku Njemačke

Tramp upozorio: Apsurdno je da SAD nastavi pružati podršku NATO-u, nisu bili tu za nas

ICE uhapsio oko 10.000 ljudi u samo pet dana

Nakon ruskog napada: Spasioci u Kijevu izvukli još tijela, broj poginulih porastao na 30

Aktivista koji se zapalio ispred sjedišta UN-a u Njujorku preminuo

Američko Ministarstvo pravde odbija objaviti Epstinove spise uprkos sudskom nalogu

Lažni bolničar pred sudom: Pacijentu nije pozvao pravog doktora, Bosanac preminuo

Globus

Paklene vrućine odnijele hiljade života u Francuskoj, ljudi su bježali u Ikeu i parkove

Teheran je danas poput tvrđave, 20 miliona ljudi će se oprostiti od ubijenog vođe Hameneija

Glasnogovornica Bijele kuće kritikovala generaciju Z: "Sve im je bilo servirano, treba ih poslati na Kubu ili u Iran"

Kijev u suzama i ruševinama nakon jezivog ruskog napada

Izbila tučnjava zbog klima u Francuskoj

Austrijanka u burkiniju ušla u bazen, gradonačelnik je potjerao

Epidemija na luksuznom kruzeru: Više od 120 putnika i članova posade oboljelo

Novi skandal potresa Evropski parlament: Hakiran zastupnik koji je istraživao špijunski softver Pegasus

Evropskoj zemlji upućeno dramatično upozorenje: Napast će vas Rusi

AfD pred regionalne izbore: Ulstradesničari žele ulazak u vlast na istoku Njemačke

Tramp upozorio: Apsurdno je da SAD nastavi pružati podršku NATO-u, nisu bili tu za nas

ICE uhapsio oko 10.000 ljudi u samo pet dana

Nakon ruskog napada: Spasioci u Kijevu izvukli još tijela, broj poginulih porastao na 30

Aktivista koji se zapalio ispred sjedišta UN-a u Njujorku preminuo

Američko Ministarstvo pravde odbija objaviti Epstinove spise uprkos sudskom nalogu

Lažni bolničar pred sudom: Pacijentu nije pozvao pravog doktora, Bosanac preminuo