Broj poginulih u ruskom napadu na Kijev porastao je na 30 nakon što su spasioci iz ruševina stambene zgrade u gradskoj četvrti Darnicki izvukli još tri tijela.Državna služba za vanredne situacije Ukrajine potvrdila je povećanje broja žrtava, dok se akcije raščišćavanja nastavljaju i dan nakon razornog napada.U noći između 1. i 2. jula ruske snage izvele su masovni kombinovani napad na Ukrajinu koristeći borbene bespilotne letjelice i projektile različitih tipova lansirane iz zraka, s kopna i mora.Ukrajinska protivzračna odbrana oborila je 524 od ukupno 570 zračnih ciljeva, ali je 25 balističkih projektila i 12 borbenih dronova probilo odbranu i pogodilo svoje mete.Glavna meta napada bio je Kijev, gdje je do podneva 2. jula bilo potvrđeno 27 poginulih i blizu 90 povrijeđenih.Ruševine devetospratne stambene zgrade u kijevskoj četvrti Darnicki postale su simbol razaranja nakon napada.Direktan pogodak uništio je središnji dio zgrade, pretvorivši 64 stana u gomilu betona, prašine i iskrivljenog metala.Spasilačke ekipe uspjele su spasiti 17 stanara, od kojih je sedmero izvučeno živo ispod ruševina. Pripadnici hitnih službi, medicinski timovi i potražni psi radili su cijelu noć i tokom dana, pretražujući ostatke zgrade koja je do prije nekoliko sati bila dom desetinama porodica.Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obišao je mjesto napada kako bi odao počast žrtvama i procijenio razmjere štete.

U noći između 1. i 2. jula ruske snage izvele su masovni kombinovani napad na Ukrajinu 

Napadi su pogodili više ukrajinskih gradova, uključujući Kijev i Dnjepar

Nakon ruskog napada: Spasioci u Kijevu izvukli još tijela, broj poginulih porastao na 30

Aktivista tibetanskog porijekla preminuo je nakon što se zapalio ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u Njujorku (New Yorku), a tibetanski aktivisti navode da je riječ o činu protesta kojim je pozvao na nezavisnost Tibeta.Policija je oko 18:30 sati po lokalnom vremenu pronašla muškarca s teškim opekotinama nakon dojave upućene hitnim službama.Prevezen je u bolnicu Bellevue, gdje je proglašen mrtvim. Policija nije objavila njegov identitet niti mogući motiv, a istraga je u toku.Prema mediju tibetanske zajednice u egzilu Voice of Tibet i lokalnom portalu amNewYork, riječ je o tibetanskom aktivisti Lobgiju Rangzenu (Lobgya Rangzen), koji se prije samospaljivanja uživo obratio javnosti pozivajući na nezavisnost Tibeta i jedinstvo tibetanskog naroda. Navodi se da je na mjesto događaja došao noseći tibetansku zastavu.<h2>Ogorčen ograničenjima</h2>Lokalni portal prenosi izjavu njegovog poznanika Lobsanga Paljora (Lobsang Paljor), također pripadnika tibetanske zajednice, koji je rekao da je Rangzen bio "ogorčen ograničenjima koja kineska vlada nameće njegovim sunarodnjacima".Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ranije su izrazile zabrinutost zbog novog kineskog zakona o etničkom jedinstvu, koji je ove sedmice stupio na snagu.Prema kritičarima, zakon Pekingu daje pravni osnov za djelovanje prema pripadnicima etničkih manjina, uključujući Tibetance i Ujgure, kao i prema osobama izvan granica Kine.<h2>Oblik političkog protesta</h2>S druge strane, kineske vlasti tvrde da je cilj zakona promoviranje zajedničkog nacionalnog identiteta i etničkog jedinstva.Samospaljivanje je među Tibetancima i ranije korišteno kao oblik političkog protesta protiv kineske politike u Tibetu i susjednim područjima s većinskim tibetanskim stanovništvom.Kina je preuzela kontrolu nad Tibetom 1950. godine, što opisuje kao "mirno oslobođenje" od feudalnog sistema. Međunarodne organizacije za ljudska prava i tibetanska zajednica u egzilu optužuju Peking za represiju u tibetanskim područjima, dok kineske vlasti odbacuju takve optužbe.

Prije samospaljivanja uživo se obratio javnosti pozivajući na nezavisnost Tibeta i jedinstvo tibetanskog naroda

Aktivista koji se zapalio ispred sjedišta UN-a u Njujorku preminuo

Američko Ministarstvo pravde (DOJ) jučer je odbilo predati dodatne dokumente iz spisa Džefrija Epstina (Jeffrey Epstein) uprkos sudskom nalogu, navodeći da materijali sadrže osjetljive informacije o žrtvama ili da su određeni dijelovi redigovani u skladu sa zakonom.Samo nekoliko sati prije isteka roka, pomoćnik američkog državnog tužioca Stenli Vudvord (Stanley Woodward) zatražio je od suda da rok produži za 60 dana ili da ga u potpunosti ukine.<h2>Obrazloženje Ministarstva</h2>Vudvord je u podnesku sudu naveo da Ministarstvo koristi ovu priliku kako bi razjasnilo nejasnoće u vezi sa spornim spisima.- Iako se Vlada nimalo ne slaže sa sudskom odlukom da privatne strane mogu provoditi Zakon o transparentnosti Epstinovih spisa putem Zakona o upravnom postupku, pozdravljamo priliku da razjasnimo svaku nejasnoću u vezi sa spisima koji su predmet ovog slučaja - napisao je.Prema njegovim riječima, pojedine elektronske poruke, u kojima su identiteti pošiljalaca i primalaca prikriveni, redigovane su kako bi se zaštitio identitet žrtava. Za jednu od njih naveo je da su određene informacije zadržane jer "mnoge komunikacije koje su napisale žrtve, izvučene iz konteksta, same po sebi mogu djelovati uznemirujuće".On je, također, istakao da su redigovani dijelovi nacrta optužnice iz 2007. godine, koju je vodio Južni okrug Floride, već postojali u izvornom spisu koji je Ministarstvo pribavilo te da nisu uspjeli pronaći njegovu neredigovanu verziju.<h2>Slučaj protiv Trampa</h2>Govoreći o bilješkama sa intervjua sa ženom koja je iznijela nepotkrijepljene tvrdnje o napadu bivšeg predsjednika Donalda Trampa, on je naveo da su ti materijali ocijenjeni suvišnim u odnosu na otkucane izvještaje koji dokumentuju intervjue.- Činjenica da su bilješke pisane rukom dodatno otežava njihovu redakciju i povećava rizik od nenamjernog otkrivanja ličnih podataka žrtve, između ostalog i zbog tehničkih ograničenja Ministarstva da provede kvalitetnu kontrolu takvih podataka u rukopisnim materijalima - napisao je.Tvrdnje te žene nisu potkrijepljene dokazima, a Tramp ih je negirao. Ministarstvo je objavilo izvještaje sa pojedinih razgovora, ali ne i originalne rukom pisane bilješke.Vudvord se usprotivio i zaključku okružnog sudije Emeta Salivana (Emmeta Sullivana) da je Ministarstvo pravde praktično priznalo kršenje zakona koji je Kongres usvojio kako bi obavezao objavu Epstinovih spisa.- Ministarstvo nije svjesno prekršilo niti je ikada priznalo kršenje navedenog zakona te nastavlja raditi na usklađivanju sa njegovim odredbama - poručio je.Ministarstvo pravde počelo je krajem prošle godine objavljivati hiljade stranica dokumenata povezanih s Epstinom, nakon što je usvojen Zakon o transparentnosti Epstinovih spisa.

Navodi da materijali sadrže osjetljive informacije o žrtvama ili da su određeni dijelovi redigovani u skladu sa zakonom

Američki kongresmeni imat će uvid u necenzurirane Epstinove fajlove

Američko Ministarstvo pravde odbija objaviti Epstinove spise uprkos sudskom nalogu

Pred sudom u Njemačkoj počelo je suđenje 30-godišnjem Turčinu iz Hückelhovena koji je optužen da se pomoću falsifikovanih dokumenata zaposlio kao medicinski tehničar u službama hitne pomoći u gradovima Wermelskirchen i Kamp-Lintfort.- Sve se dogodilo prošle godine u avgustu mjesecu. Bosanac se razbolio, loše mu bilo. Zvali Hitnu pomoć i došao taj lažni bolničar koji mu je dao pogrešan lijek. Nije htio ni pravog doktora da pozove. Muškarac rodom iz Sanskog Mosta preminuo je na putu do bolnice. Tuga” – govori izvor blizak porodici nastradalog muškarca za Crnu-Hroniku.Najteža tačka optužnice odnosi se na intervenciju tokom koje, prema tvrdnjama tužilaštva, nije pozvao ljekara hitne pomoći iako je zdravstveno stanje pacijenta to zahtijevalo. Pacijent iz BiH je kasnije preminuo, zbog čega će sud tokom postupka utvrđivati da li postoji odgovornost optuženog za njegovu smrt.Pored toga, 30-godišnjak se tereti za krivotvorenje isprava i druga krivična djela povezana s lažnim predstavljanjem i zapošljavanjem.Suđenje je u toku, a konačnu odluku o njegovoj krivici donijet će nadležni sud nakon izvođenja svih dokaza.

Najteža tačka optužnice odnosi se na intervenciju tokom koje, prema tvrdnjama tužilaštva, nije pozvao ljekara hitne pomoći

Lažni bolničar pred sudom: Pacijentu nije pozvao pravog doktora, Bosanac preminuo

Oko 1.000 klima-uređaja trebalo bi do kraja sedmice stići u bolnice u pariškoj regiji, dok se Francuska priprema za novi toplotni val, objavio je BFM TV.Odluka dolazi nakon što je francuska vlada najavila narudžbu 30.000 klima-uređaja za bolnice širom zemlje kako bi se zdravstveni sistem lakše nosio s budućim toplotnim valovima.<h2>Bolnice već same kupuju klima-uređaje</h2>Bolnice u pariškoj regiji već su počele kupovati dodatne uređaje dok čekaju isporuke koje je najavila vlada.- Mislim da je to vrlo važno i stvarno nužno kako bismo izdržali drugi toplotni val, posebno ako dođe u kratkom roku, rekao je za BFM TV Emanuel Rafu (Emmanuel Raffoux), voditelj odjela hematologije u bolnici Saint-Louis.- Naša tijela su patila, pokušavaju se malo oporaviti, a pacijenti koji su ovdje vjerovatno će doživjeti drugi toplotni val tokom istog boravka u bolnici, dodao je.<h2>U nekim sobama bilo je 32 stepena</h2>Tokom prošlosedmičnog toplotnog vala temperatura je u pojedinim bolničkim sobama dosezala 32 stepena Celzijusa. Zbog toga su pariške javne bolnice hitno kupile dodatne klima-uređaje.Pariška mreža javnih bolnica AP-HP objavila je da je od kraja ljeta 2025. do sredine 2026. postavila i kupila 800 klima-uređaja, a u manje od sedam dana nabavila je još 1000 uređaja.AP-HP se nada da će joj vlada nadoknaditi troškove nakon državne narudžbe 30.000 klima-uređaja za bolnice.<h2>Francusku pogodile ekstremne vrućine</h2>Francuska je posljednjih dana bilježila veoma visoke temperature. U mnogim regijama temperatura je prelazila 35 stepeni Celzijusa, što je povećalo potražnju za opremom za rashlađivanje.Bolnice se pripremaju za novi val vrućine nakon što su prošlosedmične temperature dodatno opteretile pacijente, osoblje i zdravstveni sistem.

Bolnice u pariškoj regiji već su počele kupovati dodatne uređaje dok čekaju isporuke koje je najavila vlada

Francuska zbog vrućina naručila 30.000 klima za bolnice

Ruski Telegram kanali izviještavaju da je ukrajinska vojska izvela napad na ruski grad Belgorod u noći s četvrtka na petak. Kako prenosi Kyiv Independent, Ukrajinci su izvršili udar na tvornicu energetske opreme.Fotografije i videozapisi objavljeni na društvenim mrežama prikazuju plamen i dim koji se navodno dižu iz tvornice Energomaš Belgorod, jednog od ključnih proizvođača u ruskom lancu snadbijevanja energijom. Tvornica proizvodi opremu za ruske elektrane, kao i za naftni i plinski sektor, među ostalim materijalima.Ukrajinska vojska još nije komentarisala navodni napad, a ukrajinski medij ističe kako za sada ne može nezavisno potvrditi izvještaje.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Ukrainian forces carried out a HIMARS missile strike on Russia’s Belgorod this morning, hitting a power substation and setting it ablaze. <a href="https://t.co/qfq8ZRjauv">pic.twitter.com/qfq8ZRjauv</a>&mdash; OSINTtechnical (@Osinttechnical) <a href="https://x.com/Osinttechnical/status/2072899332290875505?ref_src=twsrc%5Etfw">July 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Iako još nije jasno koje je oružje korišteno u napadu, podsjeća se da se Kijev u takvim udarima na rusku infrastrukturu uveliko oslanja na dronove domaće proizvodnje.

Ukrajinska vojska još nije komentarisala navodni napad

Crni dim nad ruskim Belgorodom, u plamenu tvornica jedne od ključnih ruskih energetskih kompanija

Moćni iranski general koji predvodi paravojnu Revolucionarnu gardu prvi se put nakon više mjeseci pojavio u javnosti, dok se Teheran priprema za sahranu pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.Fotografije koje su objavili iranski državni mediji prikazuju generala Ahmada Vahidija na sastanku posvećenom organizaciji Hamneijeve sahrane. Kasnije je viđen kako sjedi uz njegov tabut tokom komemoracije održane sinoć u blizini nekadašnjeg doma vrhovnog vođe u središtu Teherana.Prema procjenama stručnjaka, Vahidi je postao jedan od ključnih ljudi u oblikovanju iranskog tvrdog stava u pregovorima o mogućem trajnom završetku rata sa Sjedinjenim Američkim Državama.Vjeruje se da pripada uskom krugu ljudi koji su u direktnom kontaktu s novim vrhovnim vođom, ajatolahom Modžtabom Hamneijem, koji se i dalje skriva nakon što je, prema navodima, ranjen u izraelskim napadima 28. februara, u kojima je poginuo njegov otac Ali Hamnei.Ni sam Vahidi nije bio viđen u javnosti od 8. februara, nekoliko sedmica prije početka rata s Iranom.U prvim trenucima rata izraelski zračni napad usmrtio je Hamneija i nekoliko članova njegove porodice. Državni mediji objavili su da je njegovo tijelo bilo položeno u tabut na pozornici, ispred kojeg su bili poredani crveni tulipani, dok su sa plafona visili ukrasi u obliku papirnatih leptira.<h2>Sutra počinje višednevna sahrana</h2>Ožalošćeni, odjeveni u crno, za koje su državni mediji naveli da su članovi porodice poginulih u 12-dnevnom ratu 2025. godine i nedavnom ratu s Iranom, bacali su šalove i druge lične predmete kako bi ih ljudi na pozornici prislonili uz tabut, što je u Iranu uobičajen vjerski običaj.Kasnije su državni mediji objavili fotografije Hamneijeva kovčega prekrivenog crvenom zastavom s bijelim natpisom "Ja Husein", šiitskim izrazom kojim se odaje počast mučeništvu unuka proroka Muhameda iz 7. vijeka. Zastava je prethodno vijorila iznad zlatne kupole svetišta imama Huseina u iračkoj Karbali. Ujedno simbolizira nepravedno prolivenu krv i poziv na osvetu.Jutros su pripadnici sigurnosnih snaga nosili Hamneijev kovčeg iznad glava dok je stigao u Veliku mosalu u Teheranu. Pored tabuta prošli su brojne vjerske vođe, kao i pokraj tabuta ostalih ubijenih članova njegove porodice, među kojima je bila i njegova 14-mjesečna unuka Zahra Mohammadi Golpajegani.Od sutra će u Iranu početi višednevna sahrana ajatolaha Hamneija, a njegovo će tijelo biti prevezeno u više gradova u Iranu i susjednom Iraku. Vlasti planiraju zatvoriti brojne ulice, vazdušni prostor i velik dio svakodnevnog života u Teheranu, dok će se hiljade ljudi opraštati od čovjeka koji je desetljećima željeznom rukom vladao Iranom.

Prema procjenama stručnjaka, Vahidi je postao jedan od ključnih ljudi u oblikovanju iranskog tvrdog stava u pregovorima sa SAD-om

Moćni iranski general pojavio se u javnosti nakon skoro pet mjeseci

U Teheranu su izloženi tabuti s posmrtnim ostacima ubijenog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija i nekoliko članova njegove prodice, dok se Iran priprema za višednevne pogrebne povorke na kojima se od 4. do 9. jula očekuju milioni ljudi.Hamenei i članovi njegove porodice ubijeni su krajem februara u početnoj fazi rata između Irana te SAD-a i Izraela. Iranski državni mediji izvijestili su da su među izloženima u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Teheranu i tijela Hameneijeva zeta Mesbah-ol-Hode Bagherija, najstarije kćeri Seyyedeh Boshre Hosseini Hamenei, snahe Zahre Haddad Adel i 14-mjesečne unuke Zahre Mohammadi Golpaygani. Prekriveni su iranskom zastavom, a ispred tabuta veličine za bebu izložena je i fotografija djevojčice, piše CNN.<h2>Zaustavljeni pregovori</h2>Diplomatske aktivnosti privremeno su zaustavljene dok se Teheran priprema za sahranu. Nakon dva dana neizravnih pregovora između SAD-a i Irana, iranski dužnosnici napustili su Dohu. Katar, koji je ključni posrednik, objavio je da je postignut pozitivan napredak te da će se razgovori nastaviti nakon pogrebnih svečanosti. Nije posve jasno o čemu se raspravljalo. Iranski dužnosnici tvrde da su tema bili odmrznuti iranski fondovi, dok je Axios izvijestio da su američki izaslanici pokušavali uvjeriti Iran da ne uvodi pristojbe za brodove koji prolaze Hormuškim moreuzom.Napetosti između SAD i Irana i dalje su visoke. Iran je izdao novo upozorenje plovilima da se drže ruta koje je Teheran odredio u Hormuškom moreuzu te upozorio SAD i Izrael da ne izvode napade tokom pogreba. U međuvremenu, američko Centralno komandanstvo objavilo je da na Bliskom istoku sada djeluje i još jedna ekspedicijska jedinica marinaca, koja obično broji više od 2.000 marinaca. Ona se pridružuje amfibijskom jurišnom brodu USS Tripoli i njegovoj pratnji, koji su u regiji od kraja marta.<h2>Hoće li se pojaviti novi vrhovni vođa?</h2>Glavno pitanje koje se postavlja uoči sahrane jest hoće li se Modžtaba Hamenei (Mojtaba), novi vrhovni vođa i sin ubijenog ajatolaha, pojaviti kako bi predvodio molitvu za oca. Vjeruje se da je Modžtaba teško ranjen u istom napadu u kojem su poginule i njegova majka i supruga. Od početka rata skriva se od javnosti i sa svojim pristašama komunicira isključivo pisanim izjavama. Njegovo pojavljivanje bilo bi prvo u javnosti i pomoglo bi mu da učvrsti legitimitet u zemlji. S druge strane, izostanak će potaknuti sumnje u njegovo zdravstveno stanje i otvoriti pitanje tko doista vodi zemlju. U srijedu se vođa nije pojavio ni na privatnoj ceremoniji za svoju pokojnu suprugu.Islamska Republika vjerojatno bi njegov nedolazak opravdala kao nužnu sigurnosnu mjeru, no to bi samo produbilo skepticizam oko njegovog zdravlja i sposobnosti da vodi državu. Na pitanje o Hameneijevu dolasku, Ali Akbar Pourjamshidian, čelnik tijela koje organizira sahranu, dao je neodređen odgovor: "To pitanje nije u našoj nadležnosti i odluka je isključivo na uredu vrhovnog vođe".<h2>Strani dužnosnici na ispraćaju</h2>Sahrani ajatolaha Alija Hameneija prisustvovat će predstavnici Kine, Indije i Pakistana. Pakistanski premijer Šehbaz Šarif (Shehbaz Sharif), čija se zemlja nametnula kao ključni posrednik između Irana i SAD-a, doputovat će u Iran kako bi "izrazio saučešće", potvrdio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova. Kinu će predstavljati He Wei, potpredsjednik Stalnog odbora Nacionalnog narodnog kongresa, dok će iz Indije doći zamjenik ministra vanjskih poslova Pabitra Margherita i guverner države Bihar, Syed Ata Hasnain. Dva visoka talibanska dužnosnika, zamjenik afganistanskog premijera i vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova, također će prisustvovati ispraćaju.Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ismail Bagei (Esmaeil Baghaei) izjavio je da Iran očekuje "goste iz stotinjak zemalja". Ipak, osim Šarifa i gruzijskog predsjednika Mikheila Kavelashvilija, čini se da će mali broj stranih čelnika doći. Većina zemalja, poput Kine i Indije, šalje visoke, ali ne i najviše dužnosnike. Za iranski režim, sahrana je prilika da istakne svoje diplomatske veze te projicira sliku stabilnosti i jedinstva.

Ispred tabuta veličine za bebu izložena je i fotografija djevojčice

Izloženi tabuti Alija Hamneija i njegove porodice: Milioni ljudi se očekuju na sahrani

Donald Tramp (Donald Trump) objavio je video generiran umjetnom inteligencijom u kojem glumi doktora koji tvrdi da je izliječio neke od svojih najpoznatijih kritičara iz svijeta slavnih od izmišljenog "sindroma Trampovog poremećaja".&nbsp;Među "izliječenima" u videu je i glumica Rozi O Donel (Rosie O’Donnell), koja je u stvarnosti poručila da se njeno mišljenje o predsjedniku nije promijenilo, piše Guardian.<h2>Oštre kritike i odbrana iz Bijele kuće</h2>Rouzi, koja je godinama u sukobu s Trampom, ponudila je vlastitu dijagnozu kao odgovor na video.&nbsp;- On je teško bolestan i stanje mu se pogoršava iz dana u dan. Upravo zato i postoji 25. amandman. Treba ga smijeniti, pokrenuti opoziv i osuditi - poručila je u izjavi.S druge strane, Bijela kuća je takve objave uglavnom tretirala kao duhovite i kao dio predsjednikovog stila političke komunikacije. Glasnogovornik Bijele kuće Dejvis Ingl (Davis Ingle) izjavio je da je objava videa Trampovo "pravo".&nbsp;- Sindrom Trampovog poremećaja je iscrpljujuća bolest koja je nažalost izjela mozgove mnogih ljudi - dodao je Ingl. Dužnosnici nisu potvrdili je li Bijela kuća kontaktirala nekog od glumaca čiji su likovi korišteni u videu.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">TRUMP: Posts 1:30 video on Truth Social Watch it here: <a href="https://t.co/b3jqznlRg7">https://t.co/b3jqznlRg7</a>&mdash; Trump Truths (@trumptruthsbot) <a href="https://x.com/trumptruthsbot/status/2072529142730641449?ref_src=twsrc%5Etfw">July 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Šta prikazuje sporni video</h2>Video, objavljen na Trampovom profilu, prikazuje deepafke verzije slavnih osoba koje su se javno protivile predsjedniku, uključujući Vupi Goldberg (Whoopi Goldberg), Edvarda Nortona (Edwarda Nortona) i Džuliju Roberts (Juliju Roberts). U videu se koriste hiperrealistične, izmišljene snimke kako bi se prikazalo da te osobe žale zbog svoje nesnošljivosti prema predsjedniku.-Nisam mogao jesti, nisam mogao spavati, stalno sam bio ljut.&nbsp;Sve oko sebe činio sam jadnima - govori u videu deepfake verzija Roberta De Nira.&nbsp;U bijelom mantilu i sa stetoskopom oko vrata, umjetno stvoreni "dr. Tramp" govori kako nije bio siguran može li pomoći onima koji pate od "sindroma Trampovog poremećaja", termina kojim predsjednik i njegovi saveznici optužuju kritičare za iracionalno protivljenje njegovoj politici.- Bili su toliko pogođeni, nisam bio baš siguran, govori lažni Tramp, nakon čega promiče svoj "plan liječenja". Pacijentima pogođenima "sindromom" savjetuje da "isključe lažne vijesti, da se mole, a ako osjete tjeskobu, neka jednostavno popiju dijetalnu Coca-Colu poput mene pa će vidjeti izvanrednu razliku u svom životu - kazao je.<h2>Tramp i ranije objavljivao kontroverzne sadržaje</h2>Tramp je i ranije s oduševljenjem koristio sadržaje stvorene umjetnom inteligencijom, često kako bi idealizirao vlastito predsjedništvo ili napao svoje protivnike. Ranije ove godine podijelio je sliku koja ga prikazuje kao Isusa koji liječi bolesne. Objavu je izbrisao nakon negativnih reakcija istaknutih kršćanskih komentatora i saveznika, koji su sliku nazvali bogohulnom.U drugom slučaju, prikazao se kao Papa usred spora s papom Leom XIV. Prošle je godine s veseljem objavio lažnu naslovnicu časopisa Time koja ga prikazuje kao kralja s krunom, uz poruku: "Živio kralj!".U februaru je Tramp podijelio rasistički video koji je prikazivao Baraka (Baracka) i Mišel (Michelle) Obamu kao majmune, što je izazvalo žestoke reakcije. Objavu je izbrisao, ali se odbio izvinuti.

Video, objavljen na Trampovom profilu, prikazuje deepafke verzije slavnih osoba 

Tramp objavio AI video u kojem kao doktor liječi De Nira i druge kritičare

Prema izvještajima koji se pozivaju na visoke anonimne izvore unutar izraelskog Mossada i Odbrambenih snaga Izraela (IDF), a koji su objavljeni u knjizi "U ratnoj sobi" Yonaha Boba, američki potpredsjednik Džej Di Vens(JD Vance) našao se u fokusu priče vezane za izraelsko-iranski rat.Izraelski zvaničnici ga optužuju da je namjerno sabotirao strogo čuvanu operaciju u kojoj su kurdske snage trebale biti iskorištene za rušenje iranske vlasti, tako što je planove "procurio" turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu (Recepu Tayyipu Erdoganu).Prema tvrdnjama izraelskih izvora, postojao je strateški prijedlog da se iračke i iranske kurdske snage iskoriste za pokretanje velike kopnene ofanzive s ciljem destabilizacije ili potpunog svrgavanja vlasti u Teheranu.Korištenje kurdskih boraca predstavljeno je kao idealno rješenje koje bi spriječilo potrebu za slanjem američkih kopnenih trupa na teritorij Irana.Izrael je navodno bio spreman pružiti punu podršku Kurdima, što je uključivalo uspostavljanje zone zabrane leta, kontinuiranu zračnu podršku, obuku i naoružanje. Zanimljivo je da bi Kurdi, prema ovom planu, bili naoružani i oružjem koje je IDF prethodno zaplijenio od Hamasa u Gazi i Hezbolaha u Libanu.Anonimni izraelski izvori direktno optužuju američku administraciju da je iznutra srušila ovaj plan. Glavna meta njihovih optužbi je potpredsjednik SAD-a, Džej Di Vens.Prema ovim navodima, Vens je od samog početka izražavao duboke sumnje u vezi sa ulaskom u širi rat s Iranom 2026. godine. Kako bi spriječio eskalaciju i realizaciju ovog plana, Vens je navodno detalje tajne operacije odao turskom predsjedniku Erdoganu.Motiv curenja informacija, kako tvrde izvori, bio je jasan: dati Erdoanu dovoljno vremena i argumenata da izvrši pritisak na američkog predsjednika Donalda Trampa (Donalda Trumpa). Turska se tradicionalno protivi snaženju kurdskih snaga u regiji, te je Erdoan iskoristio te informacije kako bi uvjerio Trampa da uloži veto na operaciju prije nego što ona uopšte započne. Operacija je na kraju i službeno otkazana od strane američkog predsjednika.

Prema tvrdnjama izraelskih izvora, postojao je strateški prijedlog da se iračke i iranske kurdske snage iskoriste za pokretanje velike kopnene ofanziv

Izraelci optužuju Vensa da je Erdoanu odao tajni plan za rušenje vlasti u Iranu

Njemački Savezni zavod za statistiku saopštio je u srijedu da je nacionalna stopa fertiliteta u 2025. godini zabilježila pad od 2,7 posto u odnosu na stopu od 1,35 iz prethodne godine. Ovaj pokazatelj bilježi kontinuirani pad još od 2022. godine.Posljednji put se nacionalna stopa kretala blizu ovog minimuma prije skoro dvije decenije, kada je iznosila 1,33.Ovakva demografska kretanja dovela su apsolutni broj rođenih na najniži nivo u poslijeratnoj eri. Konačni proračuni pokazuju da je u cijeloj zemlji prošle godine rođeno samo 654.241 dijete.Statističari ovaj pad pripisuju strukturnom demografskom problemu. Naime, generacija rođena sredinom 1990-ih godina, kada je stopa nataliteta također bila u padu (1,24), danas čini relativno malu bazu potencijalnih roditelja.Kada je riječ o regijama, plodnost značajno varira. Istočne savezne pokrajine zabilježile su prosjek od 1,22 djeteta po ženi, zaostajući za zapadnim pokrajinama gdje prosjek iznosi 1,34.Saksonija je zabilježila najniži rezultat u državi sa stopom od 1,16, što je njen najslabiji nivo od 1998. godine. S druge strane, Donja Saksonija je na vrhu liste sa stopom od 1,38, čime je zadržala vodeću poziciju koju drži od 2018. godine. Ipak, i ova pokrajina je prvi put od 2009. godine pala ispod praga od 1,40 djeteta po ženi.Jasan jaz je evidentan i između domaćih i stranih državljanki. Stopa fertiliteta među Njemicama pala je na 1,20, što predstavlja najniži nivo u posljednje skoro tri decenije (najniže od 1996. godine kada je iznosila 1,22).Sa druge strane, žene sa stranim državljanstvom zabilježile su znatno višu stopu od 1,78. Međutim, uprkos višoj osnovi, i u ovoj demografskoj grupi zabilježen je pad od 3,3 posto u odnosu na godinu ranije kada je stopa iznosila 1,84.Uz izuzetak kratkog zaustavljanja pada tokom 2021. godine, stopa rađanja među strankinjama u Njemačkoj u kontinuiranom je padu još od 2017. godine.

Konačni proračuni pokazuju da je u cijeloj zemlji prošle godine rođeno samo 654.241 dijete

U Njemačkoj je rođeno najmanje beba još od Drugog svjetskog rata

Vladimir Putin, predsjednik Rusije, umanjio je značaj nestašica goriva u Rusiji i poručio da će rat u Ukrajini trajati do ispunjenja njegovih ciljeva.Ukrajinski napadi na ruske rafinerije i energetsku infrastrukturu pojačani su od marta, a prema navodima ukrajinskih zvaničnika cilj im je pritisak na Moskvu da okonča rat. Procjenjuje se da je izvan funkcije ostala oko trećina ruskih kapaciteta za preradu nafte, dok je proizvodnja benzina smanjena za oko 17 posto, na 850.000 barela dnevno. U više ruskih regija uvedeno je racionalisanje, a vozači satima čekaju u redovima za točenje goriva.Krim, koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine, pogođen je najtežim nestašicama, pa je prodaja benzina građanima tamo potpuno obustavljena. Putin je prošlog vikenda održao sastanak s vladinim zvaničnicima i priznao da zemlja prolazi kroz „težak period“. Najavio je ubrzanje popravki energetskih postrojenja i mogućnost uvoza benzina kako bi se nadoknadile, kako je rekao, „privremene“ nestašice.Putin tvrdi da ukrajinski udari imaju za cilj podjelu ruskog društva, zaustavljanje ruske ofanzive i prisilu Kremlja na pregovore pod uslovima koji bi odgovarali Kijevu.&nbsp;- Nećemo im dati tu priliku - rekao je. Istovremeno, odbacio je prijedlog Ukrajine i zapadnih saveznika o primirju, uz obrazloženje da bi ono omogućilo ukrajinskim snagama da se odmore i pregrupišu.U noći na četvrtak ruska vojska izvela je masovan 11-satni napad na Kijev, u kojem je poginula najmanje 21 osoba. Bio je to jedan od najsmrtonosnijih udara na ukrajinsku prijestolnicu od početka ruske invazije. Prema podacima Ujedinjenih nacija, u ratu je do sada poginulo više od 16.000 ukrajinskih civila.

Procjenjuje se da je izvan funkcije ostala oko trećina ruskih kapaciteta za preradu nafte, dok je proizvodnja benzina smanjena za oko 17 posto

Putin ignoriše nestašicu goriva u Rusiji, najavio nastavak rata 

Ukrajinske vlasti putem mreže Telegram objavile su kako su u noćnim ruskim napadima u petak poginule dvije osobe, a još osam ih je povrijeđeno. Dvije su osobe poginule, a jedna je povrijeđena u istočnoj regiji Sumi kada su ruski dronovi pogodili porodičnu kuću.U rodnom gradu predsjednika Volodimira Zelenskog, Krivom Rihu, u središnjoj Ukrajini povrijeđeno je sedam osoba kada je ruski projektil pogodio gusto naseljeni dio grada. U petak je u Kijevu proglašen dan žalosti nakon što je tokom četvrtka u ruskim napadima na glavni grad poginulo više od 30 osoba.

U petak je u Kijevu proglašen dan žalosti 

Kijev pogođen dronovima i raketama: Izbili požari u gradu

Novi napad na Ukrajinu: Poginule dvije osobe, a osam ih je povrijeđeno

Ispred sjedišta Ujedinjenih naroda u Njujorku, sinoć se zapalio muškarac. Prema izvještajima lokalnih medija i snimkama s društvenih mreža, on je neposredno prije toga, oko 19 sati po lokalnom vremenu, na trotoar položio zastavu povezanu s tibetanskom vladom u egzilu.Nadzorne kamere UN-a zabilježile su kako muškarac postavlja zastavu, a potom se zapalio. U kritičnom je stanju prevezen u bolnicu Bellevue. Policija je pokrenula istragu o incidentu. Na mjestu događaja pronađeni su i papiri na kojima je navodno bila ispisana poruka: "Kina, van iz Tibeta". Zastava je na trotoaru ostala otprilike sat vremena nakon incidenta prije nego što je uklonjena.

<blockquote class="twitter-tweet">A man set himself on fire outside the UN headquarters in New York. <a href="https://t.co/4eIe7EEsdT">pic.twitter.com/4eIe7EEsdT</a>&mdash; Open Source Intel (@Osint613) <a href="https://x.com/Osint613/status/2072838008735220005?ref_src=twsrc%5Etfw">July 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zastava koju je muškarac istaknuo simbol je neuspješnog ustanka protiv kineske vlasti iz 1959. godine. Nakon sloma tog ustanka, u sjevernoj Indiji uspostavljeni su tibetanski parlament i vlada u egzilu.Kina ne priznaje tu administraciju te ustraje na stajalištu da je Tibet dio Kine još od 13. stoljeća. Peking je kontrolu nad regijom preuzeo 1951. godine, što opisuje kao "mirno oslobođenje". S druge strane, Dalaj Lama tvrdi da je Tibet u trenutku ulaska kineske Narodnooslobodilačke vojske bio neovisna država.

U kritičnom je stanju prevezen u bolnicu Bellevue

Uznemirujući video / Muškarac se zapalio ispred sjedišta UN-a u znak protesta za Tibet

Dok se svjetska pažnja prebacuje s jednog kriznog žarišta na drugo, turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) intenzivira strategiju ekonomskog razvoja s ciljem da Ankara postane jedan od ključnih vojnih i privrednih centara Mediterana, piše Bosna.hr.U središtu te strategije nalazi se projekat Mavi Vatan (Plava domovina), doktrina koja predviđa jačanje turske pomorske moći u istočnom Sredozemlju. U okviru tog plana Turska je već u operativnu upotrebu uvela nosač aviona Anadolu, dok njena mornarica raspolaže flotom ukupne istisnine od oko 340.000 tona, uključujući i 12 modernih podmornica. Iz komandnog centra u pomorskoj bazi Aksaz turske snage nadziru pomorski saobraćaj u ovom dijelu svijeta.<h2>Snažna ekonomska strategija</h2>Kako navodi Bosna.hr, vojno jačanje prati i snažna ekonomska strategija. Jedan od nezvaničnih zadataka turske mornarice i sigurnosnog aparata, prema pisanju ovog medija, jeste pružanje logističke i taktičke podrške trgovačkim brodovima koji iz Istanbula vrše preprodaju robe obuhvaćene međunarodnim sankcijama. Tako je Istanbul, prema istom izvoru, postao važno čvorište za trgovinu ruskom naftom i pšenicom, azijskom elektronikom, ali i kineskim automobilima.Privredni razvoj zemlje u velikoj mjeri oslanja se na nekoliko moćnih poslovnih konglomerata koji decenijama predstavljaju okosnicu turske ekonomije.Na čelu poslovne elite nalazi se porodica Koč (Koç), predvođena Omerom Kočom (Ömer Koç), čija kompanija ima značajan udio u industrijskom i energetskom sektoru. Među najutjecajnijim kompanijama su i Sabancı Holding, zatim Yıldız Holding, kojim upravlja Murat Ulker (Murat Ülker), te Kazancı Holding na čijem je čelu Šaban Džemil Kazandži (Şaban Cemil Kazancı).Iako se turska ekonomija i dalje u velikoj mjeri oslanja na industrijsku proizvodnju niže dodane vrijednosti, privredni rast ostaje stabilan i, prema navodima Bosna.hr, iznosi oko 3,4 posto na godišnjem nivou. Zemlja nastoji dostići ekonomiju vrijednu 1.700 milijardi dolara, dok se ukupni izvoz približio vrijednosti od 270 milijardi dolara.<h2>Ozbiljan konkurent</h2>Takvi rezultati učinili su Tursku ozbiljnim konkurentom evropskim ekonomijama, posebno državama mediteranskog područja poput Italije i Grčke.Ankara je među vodećim izvoznicima svježeg voća i povrća, dok je Turska najveći svjetski proizvođač lješnjaka i jedan od najvećih proizvođača tjestenine. Istovremeno predstavlja značajnog konkurenta evropskim proizvođačima u tekstilnoj, kožnoj i automobilskoj industriji, zahvaljujući velikim proizvodnim pogonima svjetskih automobilskih kompanija i kvalifikovanoj radnoj snazi.Kako bi dodatno podstakao ekonomski rast i ublažio posljedice visoke inflacije, Erdoan je pokrenuo i opsežnu poresku reformu s ciljem privlačenja stranog kapitala.Plan vlasti je da Istanbul preraste u jedan od vodećih finansijskih centara, koristeći promijenjene okolnosti na međunarodnom tržištu kapitala.Turski parlament usvojio je zakon kojim se stranim investitorima nude izuzetno povoljni uslovi. Prema novim pravilima, osobe koje prenesu kapital i prijave boravište u Turskoj bit će oslobođene plaćanja poreza na dohodak tokom narednih 20 godina. Porez na nasljedstvo za ovu kategoriju iznosi jedan posto, dok zakon predviđa i amnestiju u vezi s porijeklom prijavljenog kapitala.<h2>Rast nekretnina</h2>Prema pisanju Bosna.hr, ovakva politika izazvala je snažan rast tržišta nekretnina u Istanbulu.&nbsp;Navodi se da je vrijednost prometa nekretnina porasla sa 68 na 71 milijardu dolara u samo godinu, dok luksuzne vile, rezidencije i poslovni objekti pronalaze kupce u rekordnom roku, a sve veći broj stranih investitora kapital usmjerava upravo prema Turskoj.

Privredni razvoj zemlje u velikoj mjeri oslanja se na nekoliko moćnih poslovnih konglomerata koji decenijama predstavljaju okosnicu turske ekonomije

Erdoanov veliki plan: Od vojne sile do poreskog raja, Turska juri ka statusu svjetske ekonomske velesile

Nova mađarska vlada ukinula je izbjeglički status bivšem poljskom ministru pravde Zbignjevu Ziobri (Zbigniew Ziobro) i njegovom zamjeniku Marćinu Romanovskom (Marcin Romanowski), saopćile su poljske vlasti, koje nastoje da ih vrate u Poljsku kako bi se suočili s optužbama za zloupotrebu položaja.Ovom odlukom Ziobro i Romanovski više neće moći koristiti izbjegličke putne isprave koje su im omogućile da napuste Mađarsku u trenutku kada je proevropska administracija premijera Petera Mađara (Peter Magyar) preuzela vlast.Bivši mađarski premijer Viktor Orban ranije je odobrio azil Marćinu Romanovskom, Zbignjevu Ziobri i Ziobrinoj supruzi Patriciji Koteckoj-Ziobro (Patrycja Kotecka-Ziobro).- Primio sam pisanu potvrdu da je Mađarska ukinula izbjeglički status Marćinu Romanovskom, Zbignievu Ziobri i Patrcji Koteckoj-Ziobro - napisao je na mreži X poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski (Radosław Sikorski), te dodao:- Također su im poništene putne isprave. Točkovi pravde melju sporo, ali melju".<h2>Snažan pritisak</h2>Poljska vlada izvršila je snažan pritisak na nove mađarske vlasti kako bi Romanovskom i Ziobri bila oduzeta međunarodna zaštita, izjavio je njihov advokat Bartoš Levandovski (Bartosz Lewandowski).- Od 2023. godine cijeli aparat (poljske) vlade usmjeren je na progon političke opozicije u Poljskoj - rekao je on.Ziobro i Romanovski bili su članovi nacionalističke vlade stranke Law and Justice, koja je izgubila vlast 2023. godine. Protiv njih su podignute optužbe koje se uglavnom odnose na navodnu zloupotrebu sredstava iz fonda namijenjenog pomoći žrtvama kriminala radi ostvarivanja političke koristi.<h2>Odbacivanje optužbe</h2>Oni odbacuju optužbe i tvrde da su žrtve političkog progona zato što su istraživali navodne nezakonitosti osoba bliskih aktuelnom poljskom premijeru Donaldu Tusku.Ziobro je 9. maja, na dan kada je Peter Mađar preuzeo dužnost premijera, iz Milana otputovao u Sjedinjene Američke Države.

Nakon ruskog napada: Spasioci u Kijevu izvukli još tijela, broj poginulih porastao na 30

Aktivista koji se zapalio ispred sjedišta UN-a u Njujorku preminuo

Američko Ministarstvo pravde odbija objaviti Epstinove spise uprkos sudskom nalogu

Lažni bolničar pred sudom: Pacijentu nije pozvao pravog doktora, Bosanac preminuo

Francuska zbog vrućina naručila 30.000 klima za bolnice

Crni dim nad ruskim Belgorodom, u plamenu tvornica jedne od ključnih ruskih energetskih kompanija

Moćni iranski general pojavio se u javnosti nakon skoro pet mjeseci

Izloženi tabuti Alija Hamneija i njegove porodice: Milioni ljudi se očekuju na sahrani

Tramp objavio AI video u kojem kao doktor liječi De Nira i druge kritičare

Izraelci optužuju Vensa da je Erdoanu odao tajni plan za rušenje vlasti u Iranu

U Njemačkoj je rođeno najmanje beba još od Drugog svjetskog rata

Putin ignoriše nestašicu goriva u Rusiji, najavio nastavak rata

Novi napad na Ukrajinu: Poginule dvije osobe, a osam ih je povrijeđeno

Uznemirujući video / Muškarac se zapalio ispred sjedišta UN-a u znak protesta za Tibet

Erdoanov veliki plan: Od vojne sile do poreskog raja, Turska juri ka statusu svjetske ekonomske velesile

Preokret u Mađarskoj: Oduzet azil bivšem ministru u bijegu, stiže li konačno pred lice pravde?

Globus

Nakon ruskog napada: Spasioci u Kijevu izvukli još tijela, broj poginulih porastao na 30

Aktivista koji se zapalio ispred sjedišta UN-a u Njujorku preminuo

Američko Ministarstvo pravde odbija objaviti Epstinove spise uprkos sudskom nalogu

Lažni bolničar pred sudom: Pacijentu nije pozvao pravog doktora, Bosanac preminuo

Francuska zbog vrućina naručila 30.000 klima za bolnice

Crni dim nad ruskim Belgorodom, u plamenu tvornica jedne od ključnih ruskih energetskih kompanija

Moćni iranski general pojavio se u javnosti nakon skoro pet mjeseci

Izloženi tabuti Alija Hamneija i njegove porodice: Milioni ljudi se očekuju na sahrani

Tramp objavio AI video u kojem kao doktor liječi De Nira i druge kritičare

Izraelci optužuju Vensa da je Erdoanu odao tajni plan za rušenje vlasti u Iranu

U Njemačkoj je rođeno najmanje beba još od Drugog svjetskog rata

Putin ignoriše nestašicu goriva u Rusiji, najavio nastavak rata

Novi napad na Ukrajinu: Poginule dvije osobe, a osam ih je povrijeđeno

Uznemirujući video / Muškarac se zapalio ispred sjedišta UN-a u znak protesta za Tibet

Erdoanov veliki plan: Od vojne sile do poreskog raja, Turska juri ka statusu svjetske ekonomske velesile

Preokret u Mađarskoj: Oduzet azil bivšem ministru u bijegu, stiže li konačno pred lice pravde?