Na današnji dan 1616. godine, preminuo je engleski pisac Vilijam Šekspir (William Shakespeare), najslavniji svjetski dramatičar, koji je i rođen na današnji dan 1564. u gradiću Stratfordu na Avonu. Njegove drame, od kojih je veliki broj ekraniziran, i danas su na repertoarima svjetskih pozorišta. Gotovo ni o jednom drugom piscu ne zna se tako malo kao o Vilijamu Šekspiru. Ličnost pisca, čija su djela poznata cijelom obrazovanom svijetu još je zagonetka. Pouzdano se zna da je kršten 26. aprila 1564. godine pa se smatra da je rođen 23. aprila 1564. godine. Šekspirov otac Džon (John) bio je ugledan i imućan građanin, trgovac-zanatlija, o čijem dobrom imovinskom statusu govori i podatak da je 1596. godine mogao platiti da on i njegovo potomstvo upotrebljavaju porodični grb koji prikazuje sokola i koplje te ima francuski natpis: Non sanz droict (Ne bez prava). Uza sve to, Džon Šekspir je 1571. godine izabran za gradonačelnika Stratforda na Avonu. <h2>Napisao 34 drame</h2>Vilijam Šekspir je bio plodan pisac. Pretpostavlja se, jer se ne može sa sigurnošću utvrditi autorstvo svih njegovih drama, da je napisao 34 drame, 154 soneta i nekoliko pjesama.Piščevo stvaralaštvo dijeli se na nekoliko kategorija: rane drame (uglavnom komedije i historije, tj. drame sa sadržajima iz engleske i antičke prošlosti te početni pokušaji tragedija), zrelo doba (velike tragedije) te poznije doba stvaralaštva (tzv. mračne komedije ili problematske drame i "romance").Uz dramski opus, Šekspir je i autor “Soneta” koji su proglašeni najboljom zbirkom ljubavne poezije u engleskoj i svjetskoj književnosti.Djela: tragedije “Romeo i Julija”, “Tit Andronik”, “Julije Cezar, “Troilo i Kresida, “Hamlet”, “Otelo”, “Kralj Lear”, “Macbeth”, “Antonije i Kleopatra”, “Koriolan”, “Timon Atenjanin” i “Cymbeline”; komedije “Uzaludni ljubavni trud”, “Dva plemića iz Verone”, “Komedija zabuna”, “San Ivanjske noći”, “Mletački trgovac, “Ukroćena goropadnica”, “Mnogo vike ni za šta”, “Vesele žene vindsorske”, “Na Tri kralja ili kako hoćete”, “Kako vam drago”, “Sve je dobro što se dobro svrši”, “Mjera za mjeru”, “Periklo”, “Zimska priča”, “Oluja” i “Dva plemenita rođaka”; historijske drame “Henrik VI”, “Rikard III”, “Rikard II”, “Kralj Ivan”, “Henrik IV”, “Henrik V” i “Henrik VIII”; pjesme “Venera i Adonis”, “Silovanje Lukrecije”, “Strastveni hodočasnik”, “Feniks i kornjača”, “Ljubavnikov prigovor” i “Soneti”.

<h2>Umro Miguel de Servantes, autor “Don Kihota”</h2>1616. - Umro Miguel de Servantes Saavedra (Cervantes), najveći španski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti, autor „Don Kihota“. Prvi književni pokušaji nisu ga proslavili, a nakon očeve smrti je zbog neuspješnih finansijskih poslova završio u zatvoru, gdje je počeo pisati jedno od najpoznatijih djela svjetske književnosti – roman „Bistri vitez Don Kihot od Manša“ (El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha), čiji je prvi dio objavljen 1605., a drugi 1615. „Don Kihot“ je snažno utjecao na razvoj romana, a na polju novele sličan učinak je imala Servantesova zbirka „Uzorite novele“. Potkraj života objavio je knjigu pozorišnih tekstova „Osam komedija i osam međuigri“.1850. - Preminuo pjesnik Vilijam Vordsvort (William Wordsworth), uz Kolridža (Coleridge) najznačajniji predstavnik romantizma u engleskoj književnosti. Njegova zbirka pjesama "Lirske balade" označila je početak romantizma u engleskoj književnosti.1858. - Rođen njemački fizičar Maks Plank (Max Planck), tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. godine dobio Nobelovu nagradu. U početku svog rada davao je privatne lekcije u Minhenu. Iako ga je akademska zajednica zapostavila, on je nastavio raditi na teoriji topline i proučavanju entropije. Godine 1885., postao je profesor teorijske fizike na Univerzitetu u Kilu, a nakon četiri godine dobio je položaj na Univerzitetu u Berlinu. 1891. Ruski kompozitor i pijanist Sergej Prokofjev, jedan od najoriginalnijih, najpopularnijih i najznačajnijih muzičkih stvaralaca dvadesetog stoljeća, rođen je na današnji dan. Djela: opere "Kockar", "Zaljubljen u tri narandže", "Plameni anđeo", "Vjenčanje u samostanu", "Rat i mir"; baleti "Romeo i Julija", "Pepeljuga", "Priča o kamenom cvijetu"; simfonijska priča "Peća i vuk".

<h2>Rođena američka glumica Širli Templ </h2>1928. - Rođena Širli Templ (Shirley Temple), američka glumica i diplomatkinja. Bila je zvijezda dječijih filmova jer su je sa samo tri godine, kada ju je majka upisala u plesnu školu u Los Anđelesu, uočili filmski agenti te ubrzo angažirali u filmovima. Širli je impresionirala publiku 1934. godine svojim prvim filmom “Stand Up and Cheer!” i izvedbom pesme “Baby, Take a Bow”, a te godine snimila je još sedam ostvarenja i time zaslužila posebnog Oskara za izvanredan doprinos filmskoj industriji, postavši prvo dijete koje je ikada primilo takvu vrstu priznanja. Templ se oprobala i u politici, pridruživši se republikancima, a 1967. se kandidirala za predsjednicu stranke. Tri godine je bila delegatkinja u Ujedinjenim nacijama pa je često putovala van Amerike, a neko vrijeme je radila kao ambasadorica UN-a u Gani. Od 1989. do 1992. bila je ambasadorica u tadašnjoj Čehoslovačkoj Republici, a nakon toga aktivno je učestvovala u međunarodnim poslovima, među ostalim, bila je članica Upravnog odbora Udruženja za diplomatske studije kao i Nacionalnog odbora za odnose SAD i Kine. Preminula je 10. februara 2014. godine.

Danas je četvrtak, 23. april/travanj 2026. godine, do kraja godine preostala su još 252 dana

Vilijam Šekspir: 410. godišnjica smrti najslavnijeg svjetskog dramatičara

Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila je snimke zaplijene teretnog broda MSC Epaminondas, koji je jučer presretnut u Hormuškom moreuzu, čime je dodatno podignuta napetost u regiji.Na snimci koju je objavila IRGC vidi se kako njihove snage prilaze trgovačkom brodu i preuzimaju kontrolu nad plovilom. Riječ je o jednom od dva broda koje je Iran zaplijenio tokom jučerašnjih incidenata u moreuzu.

<blockquote class="twitter-tweet">The Islamic Revolutionary Guards Corps (IRGC) has released footage of the IRGC-N seizure of the two cargo vessels, the MSC Francesca and the Epaminondas, in the Strait of Hormuz earlier today. Per the White House press secretary, U.S. President Donald J. Trump does not consider… <a href="https://t.co/p3z0n2sFz6">pic.twitter.com/p3z0n2sFz6</a>&mdash; OSINTdefender (@sentdefender) <a href="https://twitter.com/sentdefender/status/2047069534767460850?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema iranskoj novinskoj agenciji Fars, koja je bliska Revolucionarnoj gardi, tokom nekoliko sati napadnuta su tri trgovačka broda. Brod Euphoria pogođen je i nasukan uz obalu Irana, dok su MSC Francesca i Epaminondas zaplijenjeni i preusmjereni prema iranskoj obali.Pomorsko-obavještajna tvrtka Vanguard navodi da je jedan od brodova napadnut oko šest nautičkih milja od iranske obale, nakon čega mu je naređeno da baci sidro, a prijavljena je i šteta na trupu i smještajnim prostorima. Britanska agencija UKMTO ranije je izvijestila da je na Euphoriju pucano zapadno od Irana, no posada nije povrijeđena.Iranski mediji, pozivajući se na mornaricu IRGC-a, tvrde da su zaplijenjeni brodovi "djelovali bez potrebnih dozvola" i "ugrozili pomorsku sigurnost". Iz Bijele kuće poručeno je da američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ove poteze ne smatra kršenjem primirja, uprkos nastavku američke blokade brodova koji plove prema iranskim lukama.Na zaplijenjenom brodu MSC Francesca nalaze se i četiri crnogorska pomorca, potvrdio je ministar pomorstva Filip Radulović. Naveo je da su svi članovi posade na sigurnom te da su u toku pregovori između brodarske kompanije i iranske strane.

Iz Bijele kuće poručeno je da američki predsjednik Donald Tramp ove poteze ne smatra kršenjem primirja

IRCG objavila snimke zaplijene broda u Hormuškom moreuzu

Senat Sjedinjenih Američkih Država u srijedu je ponovo blokirao pokušaj demokrata da ograniče ovlasti predsjednika Donalda Trampa za vođenje rata protiv Irana.Rezolucija o ratnim ovlastima koju je predložila senatorica Tami Boldvin odbijena je glasovima 46 prema 51.Ovo je bio peti pokušaj da se ograniče Trampove ratne ovlasti u vezi s Iranom, dok sukob ulazi u osmu sedmicu.

Rezolucija senatorice Tami Boldvin odbijena sa 46 prema 51

Američki Senat ponovo blokirao pokušaj ograničavanja Trampovih ratnih ovlasti prema Iranu

Američka ambasada u Bejrutu izdala je u srijedu bezbjednosno upozorenje kojim poziva državljane Sjedinjenih Američkih Država da napuste Liban dok su još dostupni komercijalni letovi.- Preporučujemo građanima Sjedinjenih Američkih Država u Libanu koji odluče da ne odu da pripreme planove za vanredne situacije - saopćeno je iz američke ambasade.Navodi se i da se sigurnosna situacija u zemlji može brzo promijeniti te da ostaje veoma složena.Ambasada je dodatno upozorila građane da izbjegavaju područja u kojima su se odvijale vojne aktivnosti, jer bi ona mogla sadržavati "neeksplodirana ubojna sredstva".U upozorenju se ističe i da postoji "stalna prijetnja terorizma i otmica širom Libana", uz napomenu da lokacije koje posjećuju stranci i američki državljani mogu biti potencijalne mete napada.Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) prošle sedmice je najavio desetodnevni prekid vatre između Izraela i Libana, koji je stupio na snagu 16. aprila u 17:00 sati po istočnom vremenu, nakon eskalacije sukoba između Izraela i Hezbolaha, koji uživa podršku Irana.

Navodi se i da se sigurnosna situacija u zemlji može brzo promijeniti te da ostaje veoma složena

SAD upozorile svoje građane da napuste Liban: "Moguće su otmice i terorizam"

Američki predsjednik Donald Tramp ne smatra iransku zapljenu brodova u Hormuškom moreuzu kršenjem primirja, saopćila je Bijela kuća u srijedu, javlja Anadolu.Glasnogovornica Kerolajn Levit rekla je da predsjednik ne smatra zapljene kršenjem primirja koje je jednostrano produžio u utorak "jer to nisu bili ni američki niti izraelski brodovi."- Ovo su bila dva međunarodna broda. A za američke medije, koji ovo nekako preuveličavaju kako bi diskreditovali predsjednikove činjenice da je potpuno uništio iransku konvencionalnu mornaricu, ova dva broda su zauzele brze "topovnjače - rekla je u intervjuu za Fox News.- Iran je od najsmrtonosnije mornarice na Bliskom istoku postao gomila pirata koji nemaju kontrolu nad moreuzom. Ovo je piraterija koju vidimo na djelu, a pomorska blokada koju su Sjedinjene Američke Države nametnule i dalje je nevjerovatno efikasna - dodala je.Tramp je uveo blokadu kako bi spriječio Iran da naplaćuje naknade brodovima za tranzit kroz Hormuški moreuz. To se odnosi na sva plovila koja plove u i iz iranskih luka.<h2>Napad na brodove</h2>Iran je u srijedu zaplijenio najmanje dva broda u kritičnom plovnom putu. "Wall Street Journal" je objavio da je Iran pucao na grčke brodove "Epaminondas" i "Francesca" prije nego što su otpraćeni u iranske vode. Na treći brod "Euphoria" je otvorena vatra i nasukan je u iranskim vodama.Voditeljica Fox Newsa Marta Makalum rekla je da joj je Tramp u intervjuu rekao da rok od tri do pet dana za primirje koje je produžio "nije istinit".Tramp je rekao da "ne žuri i da želi najbolji dogovor." Dodao je da američka vojna blokada, citiram "više plaši Irance od bombardovanja".<h2>Rok za dogovor</h2>Demanti o vremenskom ograničenju kasnije je potvrdila Leavitt.- Znam da je bilo nekih anonimnih izvještaja iz izvora koji su tvrdili da je možda postojao rok od tri do pet dana. To nije istina - rekla je novinarima u Bijeloj kući.- Predsjednik nije sam odredio rok. U konačnici, on će diktirati raspored. I opet, zadovoljan je pomorskom blokadom i razumije da je Iran u vrlo slaboj poziciji i da su karte trenutno u rukama predsjednika Trampa - dodala je.

 Glasnogovornica Kerolajn Levit je kazala da predsjednik ne smatra djela kršenjem primirja jer brodovi nisu američki ili izraelski

Bijela kuća: Tramp ne smatra iransku zapljenu brodova kršenjem primirja

Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog mogao bi se održati isključivo ako postoji jasan cilj – finalizacija sporazuma između dvije države, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.- Glavno je pitanje svrha sastanka. Koja bi bila svrha sastanka? Putin je rekao da je spreman da se sastane u Moskvi u bilo kojem trenutku. Ključno je da postoji svrha sastanka i da on bude produktivan, a to može biti samo radi finalizacije sporazuma - rekao je Peskov, prenosi agencija RIA Novosti.On je dodao da je Kremlj spreman za sastanak sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom (Steve Witkoff) i Džaredom Kušnerom (Jared Kushner) "već sutra", naglasivši da su oni "uvijek dobrodošli" u Rusiju.Peskov je prethodno naveo da još ne postoji precizan termin njihove posjete Moskvi."New York Times" je ranije objavio da Sjedinjene Američke Države planiraju novu posjetu Kušnera i Vitkofa Rusiji, nakon čega bi uslijedila i posjeta Kijevu.Od početka godine delegacije Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država održale su tri runde pregovora o okončanju sukoba u Ukrajini, a posljednja je bila sredinom februara.Prema dostupnim informacijama, rat između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana krajem februara doveo je do zastoja u daljim pregovorima.Novi termini mogućih razgovora za sada nisu objavljeni.

Od početka godine delegacije Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država održale su tri runde pregovora o okončanju sukoba u Ukrajini

Peskov otkrio pod kojim uslovom mogu da se sretnu Putin i Zelenski

Čišćenje mina iz Hormuškog moreuza moglo bi trajati do šest mjeseci i vjerovatno neće početi dok se američki rat s Iranom formalno ne završi, objavio je u srijedu "Washington Post", pozivajući se na zvaničnike upoznate s povjerljivim brifingom Pentagona za Kongres, javlja Anadolu.Zastupnicima je rečeno da je Iran možda postavio 20 ili više mina u i oko plovnog puta, a neke su postavljene daljinski pomoću GPS tehnologije, što je znatno otežalo otkrivanje, objavio je Post.Procjena je frustrirala demokratske i republikanske zastupnike, jer signalizira da bi se ekonomski danak sukoba, uključujući povišene cijene nafte i benzina, mogao produžiti i u godinu dana.Debata o minama u Hormuškom moreuzu nije nova. Američki predsjednik Donald Tramp sugerirao je da je Iran uklonio ili uklanja mine, te da je većina iranskih "bacača mina" uništena u američkim napadima. Iran je negirao postavljanje mina u plovni put, nazivajući te optužbe američkom propagandom, iako su iranski mediji objavili da je Korpus islamske revolucionarne garde izdao mape sigurnog prolaza u tom području.Izvještaji o iranskom postavljanju mina u moreuzu prvi put su se pojavili početkom marta, a američki zvaničnici su potom sugerirali da su mali brodovi korišteni za raspoređivanje nakon što su veći brodovi potopljeni.Pentagon nije odgovorio na pitanja Posta, Centralna komanda SAD-a odbila je komentarisati, a Bijela kuća je upite proslijedila Pentagonu.

Zastupnicima je rečeno da je Iran možda postavio 20 ili više mina u i oko plovnog puta, a neke su postavljene daljinski pomoću GPS tehnologije

Pentagon: Čišćenje mina u Hormuzu moglo bi potrajati znatno duže

Bijela kuća je saopštila da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) “na kraju će odlučiti” kada će završiti produženje primirja s Iranom.Portparolka Kerolajn Levit (Karoline Leavitt) odbacila je medijske navode o navodnim rokovima.- Predsjednik nije postavio čvrst rok, kako se moglo vidjeti u nekim današnjim izvještajima… bilo je anonimnih tvrdnji o roku od tri do pet dana. To nije tačno - izjavila je Levit.Ona je dodala da američki predsjednik očekuje “jedinstven odgovor” iranskog rukovodstva na američke uslove za mirovni sporazum.U intervjuu za Fox News, Levit je navela i da Iran mora pristati na predaju obogaćenog urana Sjedinjenim Američkim Državama kao dio pregovora o okončanju sukoba.

Levit je dodala da američki predsjednik očekuje “jedinstven odgovor” iranskog rukovodstva na američke uslove za mirovni sporazum

Bijela kuća: Tramp nije postavio rok za primirje s Iranom

Turski političar Orhan Avči postao je viralna ličnost na društvenim mrežama nakon što se njegova fotografija počela masovno dijeliti poslije imenovanja na čelo stranke Huzur.

<blockquote class="twitter-tweet">🇹🇷 A Turkish official has become a social media sensation Orhan Avcı gained fame after news of his appointment as head of the district branch of the “Huzur” Party. However, people ended up discussing not so much the appointment itself as his photo. “There’s a face on his… <a href="https://t.co/SVY8CSspUq">pic.twitter.com/SVY8CSspUq</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://twitter.com/nexta_tv/status/2046268728745082940?ref_src=twsrc%5Etfw">April 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Iako je u prvi plan trebao doći njegov politički uspjeh, pažnju javnosti je ipak privukao njegov izgled. Avči je pozirao s ozbiljnim izrazom lica, a posebno su se istakli njegovi neobični brkovi.Njegov izgled izazvao je veliki broj reakcija na društvenoj mreži "X", a među komentarima su se izdvojili: "Na njegovim brkovima je lice", "Ovi brkovi su rezultat transplantacije kose koja je otišla u pogrešnom smjeru", "Sada mu niko ne može čitati s usana".Pojedini korisnici su ga uporedili i s likom Super Marija, kao i s likovima Thompson i Thompson iz humoristične serije "Pustolovine Tintina".Brkovi u Turskoj inače imaju i kulturno i političko značenje, a različiti stilovi često se povezuju s određenim političkim identitetima.Nakon brojnih komentara i viralnog širenja fotografije, Orhan Avči se još uvijek nije oglašavao.

Pojedini korisnici su ga uporedili i s likom Super Marija

Turski političar postao internet senzacija

Turski političar postao internet senzacija zbog brkova: "Sada mu niko ne može čitati s usana"

Libansko ministarstvo zdravstva saopćilo je da su izraelske snage napale novinarke Zajnab Faradž i Amal Halil, te gađale kuću u kojoj su se sklonile nakon prvog napada na južni grad At-Tiri.

<blockquote class="twitter-tweet">Israel bombed journalists in southern Lebanon. An Israeli strike targeted Amal Khalil and Zeinab Faraj while reporting on the ground. Zeinab was rescued hours later while Amal is still missing because Israel is attacking ambulances and rescuers attempting to reach her. SPEAK UP! <a href="https://t.co/8P2fbCw3BW">pic.twitter.com/8P2fbCw3BW</a>&mdash; Hadi (@HadiNasrallah) <a href="https://twitter.com/HadiNasrallah/status/2046997005948322216?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Kada je libanski Crveni križ stigao prevesti povrijeđene, neprijatelj je ometao humanitarnu misiju, bacivši šok-bombu na vozilo hitne pomoći i otvorivši vatru na njega - navedeno je u saopćenju.

<blockquote class="twitter-tweet">Solidarity with my friend <a href="https://twitter.com/AmalKhalil83?ref_src=twsrc%5Etfw">@AmalKhalil83</a> and Zeinab Faraj currently besieged by I$raeli forces in Al Tiri in southern Lebanon who are refusing to allow the army or Lebanese Red Cross to attend to victims of an airstrike or carry out a safe evacuation of those trapped <a href="https://t.co/bkA6nK6Ss9">https://t.co/bkA6nK6Ss9</a>&mdash; Steve Sweeney (@SweeneySteve) <a href="https://twitter.com/SweeneySteve/status/2046962157594538050?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Faradž i tijela dviju žrtava iz prvog napada prevezeni su u bolnicu, dok spasilačke ekipe nisu uspjele izvući Halil, dodaje se.Ministarstvo je oštro osudilo postupke Izraela, nazvavši ih "neprihvatljivim" i "nehumanom agresijom".

<blockquote class="twitter-tweet">National News Agency: The Red Cross vehicle that transported journalist Zeinab Faraj from the town of Al-Tayri to Tebnine Governmental Hospital was subjected to Israeli gunfire, and bullet holes are visible on the vehicle. <a href="https://t.co/Ha0TC4QUmM">pic.twitter.com/Ha0TC4QUmM</a>&mdash; Zeinab Al Saffar | زينب الصفّار (@ZeinabSaffar) <a href="https://twitter.com/ZeinabSaffar/status/2046992960827318760?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

S druge strane, izraelska vojska saopćila je da u ovom trenutku ne sprječava spasilačke timove da pristupe tom području.- IDF u ovom trenutku ne sprječava spasilačke snage da dođu do tog područja - poručili su, nakon što je Reuters objavio da je izraelski dron bacio granatu na spasioce koji su pokušavali izvući ranjene novinare iz ruševina.Izraelska vojska dodaje da su "detalji incidenta u fazi provjere".Također tvrde da "ne ciljaju novinare i poduzimaju mjere kako bi smanjili štetu po njih, uz istovremeno očuvanje sigurnosti svojih snaga", uz napomenu da je "karta prednje linije odbrane objavljena i da je područje evakuirano".

Kada je libanski Crveni križ stigao prevesti povrijeđene, neprijatelj je ometao humanitarnu misiju, bacivši šok-bombu na vozilo hitne pomoći, navode

Liban: Izrael napao novinarke, pucao na Crveni križ

Izraelski doseljenici izvršili su napad na školu na Zapadnoj obali, pri čemu su ubijene dvije osobe, među kojima i maloljetnik, javlja AFP.

<blockquote class="twitter-tweet">Footage documents an armed Israeli settler shot dead two Palestinians in the village of Al-Mughayyir near Ramallah, in the occupied West Bank. <a href="https://t.co/jqYvS3sFRW">pic.twitter.com/jqYvS3sFRW</a>&mdash; Arab Organisation (@AohrUk) <a href="https://twitter.com/AohrUk/status/2046998522063454575?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Avs Hamdi al-Nasan (14) i Džihad Marzuk Abu Naim (32) ubijeni su jučer iz vatrenog oružja u selu Al-Mugajir.- Učenici su pisali mjesečne ispite. Odjednom smo u šoku vidjeli doseljenike kako napreduju prema školi i napadaju je - izjavio je direktor škole Basam Abu Asaf (Bassam Abu Assaf) za AFP, dok su se mještani opraštali od žrtava na sahrani.

Avs Hamdi al-Nasan (14) i Džihad Marzuk Abu Naim (32) ubijeni su jučer iz vatrenog oružja u selu Al-Mugajir

Video / Izraelski doseljenici napali školu i ubili dvije osobe

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian) oštro je kritikovao Sjedinjene Američke Države, optužujući ih za “beskrajnu licemjernu retoriku”, uz poruku da američka blokada, prijetnje i, kako tvrdi, kršenje preuzetih obaveza predstavljaju ključnu prepreku stvarnim pregovorima između dvije zemlje.U objavi na društvenoj mreži X, Pezeškijan je naveo da Iran “podržava dijalog i dogovor te to nastavlja činiti”, ali je istakao kako “svijet vidi proturječje između izjava i postupaka” američke strane.Njegove izjave dolaze nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) najavio produženje primirja s Iranom, uz istovremeno zadržavanje američke pomorske blokade iranskih luka.<h2>"Očito kršenje primirja"</h2>Slične poruke uputio je i predsjednik iranskog parlamenta Mohamad-Bager Galibaf (Mohammad-Bagher Ghalibaf), naglašavajući da “potpuno primirje ima smisla samo ako se ne krši”, pri čemu je posebno upozorio na američku blokadu iranskih brodova u području Hormuškog moreuza.- Ponovno otvaranje Hormuškog moreuza nemoguće je uz tako očito kršenje primirja - poručio je Galibaf, jedan od ključnih aktera u iranskom političkom vrhu.<h2>Porast napetosti</h2>Sjedinjene Američke Države odbile su ukinuti blokadu plovila koja ulaze u iranske luke ili iz njih izlaze, nakon čega je Iran povukao svoju raniju odluku o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, optužujući Vašington za kršenje uslova primirja.Napetosti su dodatno porasle nakon što je Iran napao tri teretna broda u tom području te saopštio da je dva zaplijenio, što dodatno odvraća međunarodni pomorski saobraćaj od prolaska ovim strateški važnim pravcem.U takvim okolnostima, izgledi za nastavak pregovora ostaju neizvjesni, dok Teheran insistira da bez ukidanja blokade i prestanka pritisaka nema uslova za ozbiljan diplomatski napredak.

Istakao je kako “svijet vidi proturječje između izjava i postupaka” američke strane

Pezeškijan oštro kritikovao SAD: Optužio Vašington za licemjerje i blokadu pregovora

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad-Bager Galibaf (Mohammad-Bagher Ghalibaf) izjavio je da “potpuno primirje ima smisla samo ako se ne krši”, upozoravajući istovremeno na američku pomorsku blokadu iranskih brodova u području Hormuškog moreuza, čije ukidanje Teheran smatra neophodnim uslovom za bilo kakav dogovor.- Ponovno otvaranje Hormuškog moreuza nemoguće je uz tako očito kršenje primirja - poručio je Galibaf, jedan od ključnih političkih aktera i učesnika pregovaračkog procesa u Iranu.Sjedinjene Američke Države odbile su ukinuti blokadu plovila koja ulaze u iranske luke ili ih napuštaju.Nakon toga, Iran je povukao raniju, kratkotrajnu odluku o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, optužujući Vašington za kršenje uslova postojećeg primirja.Istovremeno, prema ranijim izvještajima, Iran je izveo napade na tri broda u tom području te tvrdi da je dva i zaplijenio, što je dodatno pojačalo nesigurnost i smanjilo obim međunarodnog pomorskog saobraćaja kroz strateški prolaz.Galibaf je naglasio i da, pored ukidanja američke pomorske blokade, i Izrael mora dati garancije stabilnog primirja u Libanu, što Teheran vidi kao važan uslov za dugoročno smirivanje tenzija.

Ponovno otvaranje Hormuškog moreuza nemoguće je uz tako očito kršenje primirja, poručio je Galibaf

Iran: Bez ukidanja američke blokade nemoguće je otvoriti Hormuz i postići potpuno primirje

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je u srijedu da je Iran navodno odustao od planiranog pogubljenja osam demonstrantkinja, tvrdeći da je do toga došlo nakon njegovog direktnog obraćanja iranskim vlastima. Teheran je, međutim, odlučno odbacio njegove navode i poručio da takve odluke nikada nisu bile donesene.- Vrlo dobre vijesti! Upravo sam obaviješten da osam demonstrantkinja koje su večeras trebale biti pogubljene u Iranu više neće biti ubijene. Četiri će biti odmah puštene, a četiri će biti osuđene na mjesec dana zatvora. Veoma cijenim što su Iran i njegovi lideri ispoštovali moj zahtjev, kao predsjednika Sjedinjenih Država, i prekinuli planirano pogubljenje - napisao je Tramp na mreži Truth Social.Iranski zvaničnici su u potpunosti demantovali da je postojala namjera da se bilo koje žene pogube, naglašavajući da se radi o netačnim tvrdnjama. Ovi kontradiktorni navodi dodatno su otvorili pitanja o vjerodostojnosti informacija koje se pojavljuju u vezi s pojedinačnim slučajevima u iranskom pravosudnom sistemu.Trampove tvrdnje dolaze nakon ranijih situacija u kojima je također iznosio navode o navodnim smrtim kaznama u Iranu, koji su kasnije osporeni ili nikada nisu potvrđeni.Istovremeno, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država produžio je primirje s Iranom i najavio nastavak pritiska kroz blokadu iranskih luka, uz zahtjev da Teheran iznese jedinstven prijedlog za nastavak pregovora. Kako prenosi CNN, iranska strana je do utorka navečer uglavnom izbjegavala zvanične odgovore na američke inicijative.

Iranski zvaničnici su u potpunosti demantovali da je postojala namjera da se bilo koje žene pogube

Tramp tvrdi da je zaslužan za oslobađanje žena koje je Iran navodno osudio na smrt

Više od hiljadu muzičara iz cijelog svijeta, među kojima su i poznati izvođači i bendovi poput Massive Attacka, Kneecapa i Macklemorea, pozvalo je na bojkot Eurosonga koji bi se u maju trebao održati u Beču, zbog učešća Izraela na takmičenju.Pismo je objavljeno na internet stranici pokreta "Nema muzike dok traje genocid", a do utorka je prikupilo više od 1100 potpisa, uglavnom umjetnika iz manjih i srednjih izdavačkih kuća.<h2>Apel podržali brojni poznati muzičari</h2>Organizatori navode da su apel podržali i brojni poznati muzičari i grupe koje već godinama učestvuju u kulturnom bojkotu Izraela.Među potpisnicima su Piter Gabrijel, Rodžer Voters iz grupe Pink Floyd, britanski bend Massive Attack, producent Brajan Eno, reper Macklemore)te sjevernoirski sastav Kneecap, čiji je član ranije bio predmet pravnog postupka u Velikoj Britaniji zbog isticanja zastave Hezbolaha na koncertu 2024. godine, nakon čega su optužbe odbačene.Potpisnici traže isključenje izraelske javne radiotelevizije KAN, za koju tvrde da je "postala saučesnik u zločinima protiv čovječnosti koje čini Izrael".Francusko-izraelski pjevač Noam Betan, star 27 godina, izabran je za predstavnika Izraela, što u toj zemlji nosi snažan simbolički i patriotski značaj, s obzirom na veliku popularnost takmičenja.- Kao muzičari i kulturni radnici, od kojih mnogi djeluju na području koje pokriva Evropska radiodifuzna unija (EBU), odbijamo dozvoliti da se Eurosong koristi za uljepšavanje i normalizaciju genocida, opsade i brutalne izraelske vojne okupacije Palestine - navodi se u pismu potpisnika.<h2>Bojkot ovogodišnjeg izdanja</h2>Ovogodišnje, 70. izdanje Eurosonga suočava se s do sada najvećim bojkotom povezanom s učešćem Izraela.Španska, irska, islandska, nizozemska i slovenačka televizija već su najavile povlačenje iz prenosa.Kritike prema Izraelu odnose se na rat u Gazi, koji je pokrenut kao odgovor na napad palestinskog pokreta Hamas 7. oktobra 2023. godine.Izrael je do sada četiri puta pobijedio na Eurosongu, posljednji put 2018. godine. Prošle godine izraelska predstavnica Juval Rafael, koja je preživjela napad 7. oktobra, osvojila je drugo mjesto i dobila najviše glasova publike.

Pismo je objavljeno na internet stranici pokreta "Nema muzike dok traje genocid", a do utorka je prikupilo više od 1100 potpisa

Više od hiljadu muzičara pozvalo na bojkot Eurosonga: "Nema muzike dok traje genocid"

Kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) poručio je da Sjedinjene Američke Države ne diktiraju uslove u aktuelnim trgovinskim pregovorima, odbacujući tvrdnje da Otava mora praviti ustupke kako bi uopće učestvovala u razgovorima.On je istakao da obje strane rade na rješavanju "trgovinskih tenzija" uoči novih pregovora o sporazumu između Kanade, SAD-a i Meksika (CUSMA), prenosi Anadolu.- Ne radi se o tome da Sjedinjene Države diktiraju uslove - rekao je Karni novinarima u Otavi uoči sastanka liberalnog kluba zastupnika.&nbsp;- Pred nama su pregovori i možemo postići obostrano koristan ishod. To će potrajati i uzet ćemo onoliko vremena koliko bude potrebno - dodao je.<h2>Sporna pitanja</h2>Karni je naveo da su obje strane identifikovale sporna pitanja prije nastavka razgovora o CUSMA sporazumu, naglašavajući da problema ima s obje strane.- Jasno nam je koje tačke Amerikanci smatraju spornim u trgovini. I mi imamo svoje. Dobro smo pripremljeni za ta pitanja - kazao je.Dodao je i da je Kanada već iznijela "određene prijedloge" s kojima je američka strana upoznata.&nbsp;- Doći će vrijeme kada ćemo zaista morati ozbiljno raditi - poručio je.<h2>Tramp traži ustupke</h2>S druge strane, Radio-Kanada (CBC) navodi, pozivajući se na izvore upoznate s pregovorima, da administracija predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) traži niz ustupaka od Otawe i prije početka formalnih razgovora.Bivši premijer Kvebeka Žan Šarest (Jean Charest), koji je imenovan u Karnijev savjetodavni odbor za ekonomsku saradnju Kanade i SAD-a, izjavio je za CBC da Tramp "želi da Kanada napravi brojne ustupke prije nego što se uopće sjedne za pregovarački sto".Kanadski izvori navode da je Otava već dva puta nudila ustupke Vašingtonu, bez dobijanja konkretnih protivusluga.

Vilijam Šekspir: 410. godišnjica smrti najslavnijeg svjetskog dramatičara

IRCG objavila snimke zaplijene broda u Hormuškom moreuzu

Američki Senat ponovo blokirao pokušaj ograničavanja Trampovih ratnih ovlasti prema Iranu

SAD upozorile svoje građane da napuste Liban: "Moguće su otmice i terorizam"

Bijela kuća: Tramp ne smatra iransku zapljenu brodova kršenjem primirja

Peskov otkrio pod kojim uslovom mogu da se sretnu Putin i Zelenski

Pentagon: Čišćenje mina u Hormuzu moglo bi potrajati znatno duže

Bijela kuća: Tramp nije postavio rok za primirje s Iranom

Turski političar postao internet senzacija zbog brkova: "Sada mu niko ne može čitati s usana"

Liban: Izrael napao novinarke, pucao na Crveni križ

Video / Izraelski doseljenici napali školu i ubili dvije osobe

Pezeškijan oštro kritikovao SAD: Optužio Vašington za licemjerje i blokadu pregovora

Iran: Bez ukidanja američke blokade nemoguće je otvoriti Hormuz i postići potpuno primirje

Tramp tvrdi da je zaslužan za oslobađanje žena koje je Iran navodno osudio na smrt

Više od hiljadu muzičara pozvalo na bojkot Eurosonga: "Nema muzike dok traje genocid"

Kanadski premijer poručio Trampu: Nećete nam diktirati uvjete

Globus

Vilijam Šekspir: 410. godišnjica smrti najslavnijeg svjetskog dramatičara

IRCG objavila snimke zaplijene broda u Hormuškom moreuzu

Američki Senat ponovo blokirao pokušaj ograničavanja Trampovih ratnih ovlasti prema Iranu

SAD upozorile svoje građane da napuste Liban: "Moguće su otmice i terorizam"

Bijela kuća: Tramp ne smatra iransku zapljenu brodova kršenjem primirja

Peskov otkrio pod kojim uslovom mogu da se sretnu Putin i Zelenski

Pentagon: Čišćenje mina u Hormuzu moglo bi potrajati znatno duže

Bijela kuća: Tramp nije postavio rok za primirje s Iranom

Turski političar postao internet senzacija zbog brkova: "Sada mu niko ne može čitati s usana"

Liban: Izrael napao novinarke, pucao na Crveni križ

Video / Izraelski doseljenici napali školu i ubili dvije osobe

Pezeškijan oštro kritikovao SAD: Optužio Vašington za licemjerje i blokadu pregovora

Iran: Bez ukidanja američke blokade nemoguće je otvoriti Hormuz i postići potpuno primirje

Tramp tvrdi da je zaslužan za oslobađanje žena koje je Iran navodno osudio na smrt

Više od hiljadu muzičara pozvalo na bojkot Eurosonga: "Nema muzike dok traje genocid"

Kanadski premijer poručio Trampu: Nećete nam diktirati uvjete