Nikola Jokić, zvijezda Denver Nagetsa, briljirao je ubacivši 55 poena u pobjedi nad Los Anđeles Klipersima (130:116), čime je konačno prekinuo “prokletstvo” utakmica u kojima postiže više od 50 poena.Do ovog meča Denver je imao učinak 0:4 u Jokićevim “pedeseticama”, uključujući i jedan poraz u plej-ofu. Ovog puta, međutim, Jokić je sve uzeo pod kontrolu i sam srušio mit o “prokletstvu”.Srbijanski centar bio je nezaustavljiv od samog starta – već u prvoj četvrtini ubacio je 25 poena uz šut 8/11 iz igre, što je najefikasnija četvrtina njegove karijere i najbolji pojedinačni period bilo kog igrača ove NBA sezone.Ova partija još jednom potvrđuje Jokićev status jednog od najboljih košarkaša svijeta i njegovu sposobnost da preuzme odgovornost u ključnim trenucima. Njegova inteligencija na terenu, preciznost šuta i sposobnost da kreira šanse za saigrače čine ga liderom na kojeg se Denver može uvijek osloniti.Nikola Jokić rođen je 19. februara 1995. u Somboru. Profesionalnu karijeru započeo je u FMP-u, a u NBA je došao 2015. godine, kada su ga Denver Nagetsi izabrali kao 41. pika na draftu. Od tada je postao MVP lige, All-Star igrač i jedan od najboljih centara svoje generacije.

Još jednom potvrdio status jednog od najboljih košarkaša svijeta

Nikola Jokić: Srušio mit

Policijski službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo brutalno je pretukao svoju suprugu, potvrđeno je iz MUP-a KS. Po nalogu tužioca Kantonalnog tužilaštva, on je odmah uhapšen zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici. Kako je navedeno, zbog zaštite žrtve nisu saopćene dodatne informacije.Ovo je samo jedan u nizu slučajeva sramote koje policijski službenici različitih agencija čine u posljednjem periodu. Svjedočili smo da spolno opće s maloljetnicima, da organiziraju prostituciju s maloljetnicama, da prodaju drogu, da uzimaju mito, da čuvaju članove narkokartela, ali postavlja se pitanje: dokle više?Ovaj slučaj ponovo otvara bolno pitanje, a to je ko nas, zapravo, čuva? Kada onaj koji bi trebao biti simbol sigurnosti i zaštite postane nasilnik, to nije samo porodični incident, već duboki udar na povjerenje u institucije koje bi trebale čuvati red i pravdu. Policijska značka ne bi smjela biti oružje moći, nego simbol odgovornosti i poštovanja ljudskog dostojanstva.Sramotno je da pojedinci koji nose uniformu, umjesto da štite slabije, postaju izvor straha i patnje. Još je sramotnije ako sistem na takve postupke reaguje tek kada postanu javni. Potrebne su jasne i odlučne sankcije, ali i preispitivanje kako se uopće dolazi do toga da nasilnik nosi oružje i predstavlja državu.Nasilje u porodici je zločin, bez obzira ko ga počini – ali kada ga počini policajac, to postaje dvostruko teže i opasnije. Ako oni koji bi nas trebali čuvati pretvaraju dom u mjesto straha, postavlja se gorko pitanje: ko će nas zaštititi od onih koji su plaćeni da nas štite?

Sramotno je da pojedinci koji nose uniformu, umjesto da štite slabije, postaju izvor straha i patnje

Sramota uniforme

U vremenu kada mnogi mladi napuštaju svoj kraj u potrazi za boljim životom, Namir Porić, izvršni direktor fondacije “Kuća dobrih tonova”, pokazuje da se promjene mogu graditi – doslovno. Ove godine, kroz projekt socijalnog stambenog zbrinjavanja u Srebrenici i Bratuncu, izgrađeno je 29 novih domova za mlade bračne parove i najugroženije porodice.Uz podršku volontera iz Njemačke, Singapura, SAD, Indije, Španije, Kine, Italije, Irske, Portugala, Mjanmara, Francuske, Češke, Belgije, Filipina, Holandije i Švicarske, Porić vodi projekte koji ne samo da pružaju krov nad glavom, nego i vraćaju vjeru ljudima da je život u njihovom kraju moguć i dostojanstven.Pod njegovim rukovodstvom, fondacija aktivno provodi i socijalne, kulturne i humanitarne projekte, uključujući program “100 toplih obroka” i izgradnju rekreativnog centra na Palama. Njegov cilj je jasan: pomoći ljudima da ostanu i grade život tamo gdje su rođeni.Za narednu godinu Porić planira izgradnju do 30 novih montažnih objekata, a do sada je kroz fondaciju realizirano više od hiljadu kuća. U vremenu kada su mnogi odustali od svojih zajednica, Namir Porić pokazuje da humanost i upornost mogu mijenjati sudbine.

Za narednu godinu Porić planira izgradnju do 30 novih montažnih objekata

Namir Porić: Izgradili 29 domova

Košarkaši Dubaija u desetom kolu Eurolige sinoć su slavili protiv Crvene zvezde. Neočekivano, tim iz Ujedinjenih Arapskih Emirata deklasirao je beogradskog velikana. Krajnji rezultat glasio je 102:86 za domaći tim.Reprezentativac Bosne i Hercegovine Kenan Kamenjaš predvodio je Dubai do velike pobjede. Za 25 minuta provedenih na terenu, ubacio je dvadeset poena i dodao devet skokova i jednu asistenciju.Posebno se Kamenjaš izdvojio u završnici utakmice kada je preuzeo odgovornost na svoja pleća i pogodio nekoliko šuteva koji su bili ključni za pobjedu Dubaija.Izdvojio se tako Kenan Kamenjaš kao jedan od ključnih igrača Dubaija u momentima kada Džanan Musa izostaje zbog povrede, a spomenimo da zbog povrede nije igrao ni drugi bh. košarkaš Kosta Kondić.Sjajnu formu je nastavio, s obzirom na to da je 9. novembra u ABA ligi protiv Studentskog Centra ubacio također 20 poena, uz deset skokova i asistencijom. No, s obzirom na to da je Crvena zvezda daleko kvalitetniji protivnik i da se radilo o utakmici Eurolige, možemo ovu utakmicu nazvati partijom karijere košarkaša rođenog u januaru 2000. godine.

Predvodio je ekipu Dubaija do pobjede protiv favorizovane Crvene zvezde

Kenan Kamenjaš: Partija karijere

Saobraćajne nesreće u Bosni i Hercegovini, nažalost, postale su dio svakodnevice. Ceste u BiH ocijenjene su kao katastrofalne, rupe se tek tako zakrpe, a pojedini vozači su obijesni. Nije tajna da se često sukobe verbalno i fizički.Nažalost, sve je veći broj letalnih ishoda na našim ulicama.Gotovo da ne prođe dan, a da mediji ne zabilježe novu saobraćajnu nesreću, novi sudar, novu crnu tačku na mapi naših puteva. Uzroci su poznati, ponavljaju se i nikoga više ne iznenađuju.Loša putna infrastruktura, rupe na cestama, neoznačeni krivci i nedostatak rasvjete samo su početak liste problema. Kad na to dodamo mokar kolovoz, neodgovornu vožnju i neprilagođenu brzinu, rezultat je tragično predvidiv – izgubljeni životi, ugašene porodice i još jedan crni naslov u novinama.A nadležni? Godinama obećavaju sanaciju, pojačanu kontrolu i strože kazne, ali dok se obećanja pretvaraju u nove izvještaje, životi nestaju na asfaltu koji sve više liči na minsko polje. Ostaje pitanje kada ćemo se osvijestiti kao društvo. Život na cesti mora postati siguran, a ne igra sreće.

Život na cesti mora postati siguran, a ne igra sreće

Krvavi asfalt BiH

Nakon sedmica provedenih van terena zbog povrede, Robert Levandovski se vratio, i to na način koji priliči samo istinskim fudbalskim velikanima. Na teškom gostovanju u Vigu, gdje je Barcelona savladala Seltu rezultatom 4:2, poljski napadač bio je apsolutni heroj utakmice, postigavši hettrik i podsjetivši sve zašto ga smatraju jednim od najboljih golgetera svoje generacije.Levandovski je već u 10. minuti načeo mrežu domaćih s bijele tačke, a potom je u 37. minuti, uz asistenciju Rašforda, ponovo bio precizan. Treći gol, kojim je potvrdio pobjedu i kompletirao svoj čudesni povratak, postigao je glavom u 74. minuti nakon kornera istog saigrača.Ovim učinkom, s 37 godina i 80 dana, Levandovski je ušao u historiju kao četvrti najstariji igrač koji je postigao tri gola u jednoj utakmici La Lige. Ispred njega su ostali samo Horhe Molina, Hoakin Sančez i legendarni Alfredo di Stefano – društvo kojem pripada samo elita.Levandovski je ovim nastupom još jednom dokazao da za njega godine nisu prepreka, nego dodatni motiv da iznova piše poglavlja svoje veličanstvene karijere.Poljak je ovom pobjedom približio Barcelonu na samo tri boda zaostatka za Realom i vratio im nadu da se mogu boriti za titulu.

Levandovski je ušao u historiju kao četvrti najstariji igrač koji je postigao tri gola u jednoj utakmici La Lige

Robert Levandovski: Kao vino

Jučer se u Sarajevu okupila fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine pred historijske utakmice. Iako smo od postanka reprezentacije često igrali historijske utakmice poput onih protiv Danske, Srbije i Crne Gore, Portugala, Francuske ili Republike Irske, bili smo uspješni samo 15. oktobra 2013. godine, kada smo pobjedom u Litvaniji (0:1) osigurali direktan plasman na Svjetsko prvenstvo koje se 2014. godine odigralo u Brazilu.Tada smo u posljednje dvije utakmice kvalifikacija ušli sa sudbinom u svojim rukama. Predvođeni Papetom Zmajevi su trebali pobijediti Lihtenštajn i Litvaniju za direktan plasman u Brazil, što si učinili. Tada su Zmajevi bili jedna od rijetkih svijetlih tačaka u državi. More problema bi se zaboravljalo na tih 90 minuta kada igra fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine i cijela država bi disala kao jedan. Sada je euforije manje nego tada. Objektivno govoreći, pred nama su jači protivnici nego što su bili tada Lihtenštajn i Litvanija, a naš tim ima generaciju koja se tek uigrava i stiče iskustvo.Iako je fokus javnosti i medija van terena zbog dešavanja na relaciji N/FSBiH - navijačke grupe i nema mnogo optimizma, Zmajevi bi mogli da ispišu nove stranice historije ne samo našeg sporta, nego i države. Nadamo se da ponovo mogu ujediniti državu i plasirati se na Svjetsko prvenstvo. Fali nam tako malo.

Zmajevi na dva koraka od Svjetskog prvenstva, mogu li pobjedama protiv Rumunije i Austrije ponovo ujediniti državu?

Historijske utakmice

Bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović još jednom je potvrdio da je jedno od najprepoznatljivijih lica regionalne i evropske kinematografije. Na Film Festivalu u Kotbusu u Njemačkoj osvojio je Grand Prix za najboljeg glumca za ulogu u hrvatskom filmu „Lijepa večer, lijep dan“, u režiji Ivone Jukić.Festival, koji važi za jedan od najvažnijih evropskih događaja posvećenih istočnoevropskom filmu, ove godine je prikazao 130 filmova iz 40 zemalja svijeta – a upravo je Emir ponio najveće glumačko priznanje.Ono što ovaj uspjeh čini posebnim jeste činjenica da Hadžihafizbegović treći put osvaja Grand Prix u Kotbusu. Prvi put nagrađen je za film „Ćefuri Raus“ reditelja Gorana Vojinovića, zatim za hrvatski film „Takva su pravila“ Ognjena Sviličića, a sada i za „Lijepa večer, lijep dan“.Uz prestižnu statuu, Hadžihafizbegović je dobio i novčani iznos od 5.000 eura, ali njegov najveći kapital i dalje su reputacija, kontinuitet i glumačka moć kojom osvaja publiku širom svijeta.U vremenu kada kultura često pada u drugi plan, Emir je dokaz da vrhunski talenat, dosljednost i strast prema glumi ne poznaju granice ni zastave. Njegov uspjeh nije samo lični, to je i uspjeh bh. filma, koji se zahvaljujući njegovim ulogama spominje u istom kontekstu s evropskim velikanima.Hadžihafizbegović je ponovo pokazao da pravi umjetnik ne pripada jednom narodu ili državi, nego publici koja prepoznaje istinsku emociju.Rođen je 20. avgusta 1961. godine u Tuzli, a od studentskih dana njegova adresa je u Sarajevu. Jedan je od najvećih glumaca na Balkanu, koji je za svoje iznimne kreacije nagrađen.U braku je s Aidom i imaju kćerku Amru i sina Edina.

U vremenu kada kultura često pada u drugi plan, Emir je dokaz da vrhunski talenat, dosljednost i strast prema glumi ne poznaju granice ni zastave

Emir Hadžihafizbegović: Het-trik glumačkog maestra

Dok na političkoj sceni turbulencije ne jenjavaju, jer gotovo iz dana u dan svjedočimo napetostima, raznim pregovorima, izgovorima, opstrukcijama, blokadama, prljavim igricama, dotle običan čovjek gubi tlo pod nogama.Tragedija kakva se dogodila u Tuzli, gdje je u požaru u Domu penzionera smrtno stradalo 13 starica i staraca, otkrivanje jezivih slučajeva trgovine ljudima, navođenja na prostituciju, seksualnog iskorištavanja u Živinicama, Kalesiji i Sarajevu, čije su žrtve maloljetnice, a glavni akteri policajci i profesori, nažalost, pokazuje koliko su naše institucije slabe i koliko je cijeli sistem zakazao.I dok se tragedije nižu, dok su posljednja hapšenja policijskih službenika samo vrh ledenog brijega, dotle se BiH sve više udaljava od evropskog puta.Korak naprijed, nazad dva ili tri, jasno je kada se sagleda posljednji izvještaj Evropske komisije koji donosi poraznu ocjenu: tokom protekle godine nije ostvaren nikakav napredak u većini ključnih oblasti.Jednostavno, Komisija ističe da reforme o kojima političari godinama govore ostaju „mrtvo slovo na papiru“.To što BiH, kako se ocjenjuje, zaostaje u reformama usljed „političkih tenzija“ građani ove zemlje debelo osjećaju. Ali, iako plaćaju cijenu neodgovornosti i truleži sistema, iako im evropska perspektiva ostaje sve dalja, nikako da se osvijeste kako se politika bavi sama sobom, dok oni plaćaju cijenu neodgovornosti.Pri tome, najviše brine što je ljudski život, život penzionera ili djeteta, postao izgleda nevažan. Ni smrt nedužnih u tragedijama, od Jablanice do Tuzle, činjenica da nam djecu podvode oni koji bi trebali da ih štite, ne predstavljaju okidač za revolt, pobunu i promjene, čime prešutno pristajemo na sve, nadajući se samo da će slični užasi zaobići našu kuću i porodicu. Zbog toga, takvi kakvi smo, zaslužujemo da nestanemo i da nas, po procjenama demografa, za nekoliko decenija ne bude na ovim prostorima, da ovu prelijepu zemlju nastane neki drugi narodi, koji nas po dobru svakako neće spominjati.

Ni smrt nedužnih u tragedijama, činjenica da nam djecu podvode oni koji bi trebali da ih štite, ne predstavljaju okidač za revolt, pobunu i promjene

Bolje da nas nema

Nikola Vasilj, reprezentativni golman Bosne i Hercegovine, nalazi se pred najvažnijom prekretnicom u karijeri. Nakon što je sa St. Paulijem ispisao historiju i izborio plasman u Bundesligu, Vasilj bi ovog ljeta mogao napraviti ogroman iskorak i preseliti u – englesku Premier ligu.Kako pišu njemački mediji, za Vasilja su se ozbiljno zainteresovali Brighton i Brentford, klubovi poznati po modernom skautingu i razvoju igrača. To je potvrda da je rad vrijednog i tiho posvećenog golmana konačno dobio zasluženo međunarodno priznanje.St. Pauli je spreman ponuditi mu novi dvogodišnji ugovor, ali s obzirom na to da Vasilju ističe trenutni ugovor, čini se da je vrijeme za novi izazov. Od slobodnog igrača u Zorji do heroja hamburške publike – njegov uspon je priča o strpljenju, borbi i kvaliteti.Ako se transfer zaista ostvari, Nikola Vasilj bi mogao postati još jedan bh. fudbaler u elitnom rangu engleskog fudbala – i ponos navijača Bosne i Hercegovine širom svijeta.

St. Pauli je spreman ponuditi mu novi dvogodišnji ugovor

Nikola Vasilj: Ponos BiH

Sistem koji nas treba štititi pretvorio se u neprijatelja. Na svakom koraku osjeti se manjak odgovornosti, svaki događaj podsjeća koliko smo ranjivi pred vlastitim institucijama. U Tuzli, dok bi Dom za penzionere trebao biti utočište i mjesto gdje bi posljednje godine života proveli u miru i spokoju, dešava se požar koji sa sobom odnosi 12 života, a preživjeli ostaju traumatizovani. Policija, koja treba da nas štiti, podvodi maloljetnice, i to iz Doma za nezbrinutu djecu. Vukovi u ovčijem krznu, umjesto da budu karika sigurnosti, postaju ruka koja podvodi u mrak.Sve ovo nije niz nesretnih slučajeva, to je odraz sistema koji se urušava iznutra, u kojem moć i privilegija imaju prednost nad životom i dostojanstvom običnog čovjeka. Dok se premijeri štite od građana, dok specijalci obezbjeđuju nebitne ceremonije moći, običan čovjek ostaje nezaštićen, prepušten borbi za goli život, nasilju i nepravdi. Svaka tragedija postaje samo statistika, svaka prevara institucija – rutina.Ali, ovo nije samo nepravda prema pojedincu, ovo je sistemska bolest. Dok državni aparati funkcionišu kao zaštitnici interesa elita, narod postaje brojka preko koje se ubire porez. Nijemo posmatra kako svakim danom neko biva ubijen, silovan, podvođen ili kako se guši u dimu požara koji ne može da se sanira. Gdje su granice ovog raspada? Dok se svijet smješta u medijske performanse i diplomatske fraze, stvarnost gori pred našim očima: kuće, domovi, životi nestaju, a odgovorni i dalje zauzimaju fotelje i govore bit će bolje.Na kraju, država koja ne čuva svoje starce, svoju djecu, svoje građane – to nije država, to je prazna ljuštura. Sistem koji treba štititi, sada nas guši vlastitim propustima, zakoni i policija koji su obećavali sigurnost pretvorili su se u hladne statistike smrti i nepravde. Svaka tragedija prolazi, a ništa se ne mijenja, svaki požar, svaka izdaja povjerenja, svaka zloupotreba moći postaje još jedan znak raspada koji guta sve pred sobom. U toj tišini odgovornosti, preostaje samo hladan, bespoštedni prizor propadanja – bez heroja, bez pravde, samo nepovratna šutnja sistema koji je zaboravio šta znači štititi.

U toj tišini odgovornosti, preostaje samo hladan, bespoštedni prizor propadanja

Sistem kao prazna ljuštura

Vatrogasac Jasmin Jahić, starješina Profesionalne vatrogasne jedinice Tuzla, pokazao je u utorak šta znači istinska hrabrost.U noći kada je požar zahvatio Dom penzionera i odnio živote 12 korisnika, Jahić i njegovi saborci ušli su u zgradu punu dima i panike, kako bi spasili one koji nisu mogli pobjeći sami.– Akcenat je bio na evakuaciji nepokretnih i teško pokretnih štićenika, dok se istovremeno gasio požar – kazao je Jahić, ističući nesebičan rad svih službi koje su pritekle u pomoć. Zahvalio je policiji i medicinskim ekipama koje su reanimirale nekoliko unesrećenih na licu mjesta.U akciji je učestvovalo više desetina vatrogasaca, od kojih je njih pet završilo na bolničkom liječenju. Iako iscrpljeni i povrijeđeni, nijedan nije odustao dok posljednji štićenik nije bio izvan opasnosti.– Radimo dok ne padnemo, niko ne pita postoji li umor – rekao je Jahić, simbol požrtvovanosti i snage.Njegova smirenost, profesionalizam i humanost u najtežim trenucima čine ga herojem dana i ponosom Tuzle.

Radimo dok ne padnemo, niko ne pita postoji li umor, rekao je

Jasmin Jahić: Vatrogasac bez straha

Grupica građana Sarajeva jučer je s transparentima upala u zgradu Vlade KS. Ne, jer je u Tuzlu umrlo 12 starih i bolesnih. Ne, jer u policiji bujaju pedofilske afere. Ne, jer je prije godinu u Jablanici ubijeno 19 naših sugrađana, bez da je do danas iko odgovaroa. Ne, oni protestuju jer se danas u Zetri igra utakmica između izraelskog Hapoela i arapskog Dubaija. A pitanje koje se nameće samo od sebe glasi: kako to da je Bošnjacima danas, i lijevima i desnima, Palestina preča od Tuzle i Jablanice? Možda je odgovor upravo u tome što taj narod nikada nije razvio nacionalnu svijest u modernom, državnom smislu. Onu koja podrazumijeva osjećaj odgovornosti za vlastitu zemlju, institucije i društvo. Religioznijim Bošnjacima je lakše da se poistovjete s „braćom muslimanima“ širom svijeta - to ne zahtijeva ni plan ni viziju, već samo emotivnu solidarnost i moralnu superiornost. Onim sekularnijim, pak, najčešće urbanim i “progresivnim”, još je lakše - oni ne bježe u islam, nego u globalni kosmopolitizam, u gotove zapadne obrasce ljevičarskog moralisanja. Danas Gaza, sutra Amazonija, prekosutra klimatske promjene - uvijek neka velika tema koja im omogućava da izgledaju moralno uzvišeno, a da pritom ne moraju pogledati oko sebe.Jer, kako biti Bošnjak ili Bosanac u stvarnom, odraslom smislu te riječi? To bi značilo prihvatiti da imaš kakvu-takvu državu - sa svim njenim manama, kompromisima, korupcijom i odgovornostima. To bi značilo da se baviš vodovodom, pravosuđem, policijom, industrijom, javnim nabavkama, penzionim fondovima. Ukratko, da se baviš stvarima koje ne možeš riješiti objavom na Facebooku.Ali to je teže. Mnogo teže nego vikati “Free Palestine” ispred zgrade Vlade dok ti zemljaci umiru jer im gori zgrada. Bosanac je, zapravo, u bijegu - bježi od sebe, od vlastite stvarnosti, od odgovornosti da oblikuje zemlju u kojoj živi. On će uvijek pronaći “veću” temu: ako ne Palestinu, onda će to biti Amerika, Srbija, Rusija, masoni ili farmaceutski lobi. Samo da ne mora pogledati u ogledalo i priznati da ga vlastiti haos više ne uzbuđuje jer je postao suviše stvaran.Zato je lakše brinuti za Gazu nego za Tuzlu. Lakše je protestovati zbog Hapoela nego zbog kamenoloma, urušene bolnice ili mrtvih penzionera.Palestina je metafizička utjeha - mjesto gdje još možemo biti moralno čisti jer nemamo nikakvu stvarnu moć da išta promijenimo. A ovdje, u Bosni, svaka odgovornost počinje od nas samih.I upravo zato - bježimo. U tuđe ratove, tuđe nepravde, tuđe tragedije. Jer 30 godina na svim nivoima, od pravosuđa preko politike do kulture - našu državu vodimo na stand byu – bez plana, kadrova, vizije i rada.

Palestina je metafizička utjeha - mjesto gdje još možemo biti moralno čisti

Je li Palestina preča od Tuzle?

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Luiđi Soreka (Luigi Soreca) u svojoj novoj kolumni osvrnuo se na proširenje Evropske unije, gdje je između ostalog naveo da se Evropska unija priprema za prijem novih članica, po prvi put nakon više od decenije.Kolumnu prenosimo u cijelosti:- Evropska unija se priprema za prijem novih članica, po prvi put nakon više od decenije. Proširenje Unije je realna mogućnost u narednim godinama. Njegova hitnost, uvažavajući geopolitičke promjene i osiguranje mira i stabilnosti na evropskom kontinentu, čini proširenje jednim od najvećih prioriteta Evropske unije. Potvrda toga su i nedavne posjete Bosni i Hercegovini predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Evropskog vijeća Antonia Coste, visoke predstavnice i potpredsjednice Kaje Kallas te komesarke za proširenje Marte Kos.U procesu proširenja jasno postoje oni koji su otišli najdalje. Crna Gora je postavila cilj da okonča pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine, Albanija za kraj 2027. godine. Bosna i Hercegovina, uprkos ogromnom potencijalu ove zemlje, još uvijek nije formalno započela proces pristupnih pregovora. U Izvještaju o Bosni i Hercegovini, objavljenom jučer u okviru Paketa o proširenju, navode se određeni pozitivni koraci, uključujući usvajanje zakonā o zaštiti podataka i graničnoj kontroli, kao i potpisivanje statusnog sporazuma sa Frontexom, što je rezultiralo angažmanom više od stotinu službenika Frontexovog Stalnog korpusa u Bosni i Hercegovini u cilju pružanja podrške Graničnoj policiji BiH. Međutim, cjelokupna slika za 2025. godinu ističe nedostatak napretka. Izvještaj bi trebao poslužiti kao suštinski vodič koji može pomoći Bosni i Hercegovini da nadoknadi izgubljeno vrijeme. Postoje određene naznake da bi u predstojećem periodu Bosna i Hercegovina mogla usvojiti Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima, te imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim, čime bi se stvorile pretpostavke za održavanje prve Međuvladine konferencije i otvaranje pristupnih pregovora.Kako je jučer istakla visoka predstavnica i potpredsjednica Kallas prilikom predstavljanja paketa o proširenju, pristupanje Evropskoj uniji ostaje pravičan i izazovan proces, temeljen na ostvarenim rezultatima. Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima morat će biti usvojeni u cijelosti u skladu sa evropskim standardima, prvenstveno u skladu s preporukama Venecijanske komisije i preporukama Evropske komisije.Kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kao i kod svih drugih zemalja u pristupnim pregovorima, tu odluku donosi Bosna i Hercegovina u skladu s Ustavom i relevantnim propisima. Za EU je najvažnije da Bosna i Hercegovina ima pouzdanog sagovornika s Evropskom komisijom. Da bi se to postiglo, glavni pregovarač i pregovarački tim moraju moći nastupati jednim glasom, u ime cijele zemlje, te biti operativni, tj. imati resurse, kapacitete i znanje za efikasno vođenje pregovora Bosne i Hercegovine s EU.Prva Međuvladina konferencija bi se mogla organizovati do kraja 2025. godine, pod uslovom da se ispune svi uslovi. Želimo izbjeći situaciju u kojoj institucije u Bosni i Hercegovini gube vrijeme i tokom 2026. godine, upravo u trenutku kada druge zemlje u regiji koriste svoje vrijeme produktivno kako bi napravile završne korake ka punopravnom članstvu.Bosna i Hercegovina ima složeno uređenje koje iziskuje koordinaciju i usklađivanje obično suprotstavljenih političkih stavova. Posljedično, donošenje odluka često traje duže. Uz osiguravanje da uređenje omogućava diskusije iz različitih perspektiva i iznalaženje kompromisnih rješenja, ključno je i da Bosna i Hercegovina ima funkcionalnije demokratske institucije koje mogu jednostavnije donositi odluke.Jedan od razloga zbog kojih želimo što prije formalno pokrenuti proces pristupnih pregovora – osim što je to korak naprijed ka punopravnom članstvu – jeste i sama činjenica da pregovori predstavljaju priliku da se na sveobuhvatan i strukturisan način razgovara o uređenju Bosne i Hercegovine, uz snažniju podršku šire ekspertize koja postoji u okviru Evropske komisije. Okvir pristupnih pregovora, sa svojom metodologijom klastera i poglavlja, nudi najbolji način za podršku zemlji u uspostavljanju funkcionalnijih demokratskih institucija koje joj omogućavaju da uspije i zauzme svoje mjesto u Evropskoj uniji.Usaglašavanjem Reformske agende za Plan rasta u septembru, vlasti Bosne i Hercegovine su još jednom pokazale da je, kada postoji politička volja, moguće da zemlja postigne usaglašena, konsenzusna rješenja u kojima su svi na dobitku i koja donose koristi svima koji žive u ovoj zemlji. Preostalo je tek nekoliko koraka do formalnog pokretanja pristupnih pregovora koji bi trebali imati transformativni učinak na funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme da se ti koraci naprave - navodi se u kolumni Soreke.&nbsp;

Preostalo je tek nekoliko koraka do formalnog pokretanja pristupnih pregovora, naveo je Soreka 

Kolumna Soreke: Evropska unija se priprema za prijem novih članica, Izvještaj za BiH je smjernica za prolazak kroz cilj

Amila Gadžun, majka čija je kćerka Džena preminula, ne prestaje se boriti za pravdu ni nakon četiri godine borbe.Ona danas stoji pred svijetom s bolom koji je teško opisati riječima. Njena priča potresla je cijelu Bosnu i Hercegovinu, a Amila je postala simbol majčinske hrabrosti i borbe za pravdu.U trenutku kada je izgubila Dženu, njen život se promijenio zauvijek. Iako tuga nikada neće potpuno nestati, Amila svakodnevno pronalazi snagu da se bori za istinu i pravdu. Njena otvorenost i spremnost da javno govori o tragediji koja ju je zadesila dirnula je mnoge, a njen glas postaje glas svih onih koji traže pravdu za nevine žrtve.Amila Gadžun nije samo majka u žalosti – ona je borac. Njena hrabrost inspiriše zajednicu da se ne pomiri sa zlom i da zajedno traži odgovornost onih koji su počinili strašan čin. U ovom trenutku, njena priča podsjeća nas koliko je važno saosjećati, podržavati i stajati uz one koji prolaze kroz neizmjeran gubitak. Suđenje u predmetu „Džena Gadžun“, u kojem se zbog smrti djevojčice terete doktori Suad Rožajac, Nina Jovanović i Jasmina Halimić, traje već dugi niz mjeseci, ali hrabra Amila nikada neće odustati da se bori za svoje dijete i da istina izađe na vidjelo.

Ona danas stoji pred svijetom s bolom koji je teško opisati riječima

Amila Gadžun: Majka koja ne odustaje

Pojedini policijski organi, koji trebaju da nas štite od kriminala, upravo rade suprotno – bave se njime, što potvrđuju sumnje, optužnice, ali i presude u našoj državi.Građani, koji trebaju biti zaštićeni, čini se da svakodnevno gube vjeru i nadu u sigurnost, pa često glavni grad BiH nazivaju „divljim Zapadom“. Ipak, takva krivična djela rasprostranjena su po cijeloj državi, a policijski službenici bave se očigledno svačim.Na području Tuzlanskog kantona nedavno su uhapšena četiri policajca, a zbog navođenja maloljetnica na prostituciju. U Sarajevu su tokom vikenda uhapšena dva policajca zbog veze sa spolnim uznemiravanjem maloljetne osobe. Ove godine, policajac je uhapšen zbog odavanja službene tajne bjeguncu od hrvatskog pravosuđa. Zabrinjavajući događaj se desio i 2022. godine, kada je policajac iz Sarajeva koji je vozilom udario djevojku pobjegao, nakon čega je suspendiran, uslovno kažnjen i opet vraćen na posao.Jučer je uhapšen i pripadnik MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, kada je u njegovom automobilu pronađeno 50 kilograma skanka.Tokom 2022. godine, Sky je otkrio kriminalce, pa je tako uhapšen i granični policajac koji je prevozio drogu iz Srbije za Sarajevo. Djela su, očigledno, brojna, od dječije pornografije, bludnih radnjih, droge, pa sve do zloupotrebe položaja. Postavlja se pitanje koliko je takvih djela skriveno i „zataškano“? Šta sve građani ne znaju i ko štiti takve policajce koji ne zaslužuju značku. Žalosna je činjenica da, kada policajac postane kriminalac, građanin postaje meta bez zaštite i bez pravde.

Nikola Jokić: Srušio mit

Sramota uniforme

Namir Porić: Izgradili 29 domova

Kenan Kamenjaš: Partija karijere

Krvavi asfalt BiH

Robert Levandovski: Kao vino

Historijske utakmice

Emir Hadžihafizbegović: Het-trik glumačkog maestra

Bolje da nas nema

Nikola Vasilj: Ponos BiH

Sistem kao prazna ljuštura

Jasmin Jahić: Vatrogasac bez straha

Je li Palestina preča od Tuzle?

Kolumna Soreke: Evropska unija se priprema za prijem novih članica, Izvještaj za BiH je smjernica za prolazak kroz cilj

Amila Gadžun: Majka koja ne odustaje

Kada čuvari reda postanu počinioci kriminala

Kolumne

Nikola Jokić: Srušio mit

Sramota uniforme

Namir Porić: Izgradili 29 domova

Kenan Kamenjaš: Partija karijere

Krvavi asfalt BiH

Robert Levandovski: Kao vino

Historijske utakmice

Emir Hadžihafizbegović: Het-trik glumačkog maestra

Bolje da nas nema

Nikola Vasilj: Ponos BiH

Sistem kao prazna ljuštura

Jasmin Jahić: Vatrogasac bez straha

Je li Palestina preča od Tuzle?

Kolumna Soreke: Evropska unija se priprema za prijem novih članica, Izvještaj za BiH je smjernica za prolazak kroz cilj

Amila Gadžun: Majka koja ne odustaje

Kada čuvari reda postanu počinioci kriminala