Najbolja bosanskohercegovačka skijašica Elvedina Muzaferija ostvarila je rezultat karijere u Super-G utrci Svjetskog kupa, koja je održana u čuvenom skijalištu Kortini d'Ampaco. Muzaferija je sjajnom vožnjom i vremenom od 1:22.58 zauzela 14. mjesto i time ostvarila najbolji plasman u historiji bh. skijanja. Iza sebe je ostavila brojne renomirane skijašice.Ovaj rezultat donio joj je i novih 18 bodova u ukupnom poretku u Svjetskom kupu. Dan ranije je još jednom vrlo dobrom vožnjom 24-godišnja skijašica osvojila šest bodova. Ukupno je sa 24 boda Muzaferija na 89. mjestu u poretku Svjetskog kupa.Ovo je samo jedan od mnogih sjajnih rezultata naše najbolje skijašice, koja je u februaru 2023. godine donijela prvu, historijsku medalju Bosni i Hercegovini, kada je osvojila srebro u spust utrci Evropa kupa. Muzaferijin uspjeh na ovoj utrci može biti vrlo koristan u daljnjoj karijeri, pošto je sa sebe skinula pritisak upisavši se u historiju bh. skijanja neizbrisivim tragom.

Naša skijašica završila je 14. u Super-G utrci Svjetskog kupa

Elvedina Muzaferija: Historijski uspjeh

Lemana Spahić (27) iz Žepča najmlađa je doktorica nauka u Bosni i Hercegovini, a njena oblast su genetika i bioinženjering. Prije nekoliko dana je doktorirala, a disertacija joj je bila „Primjena vještačke inteligencije za klasifikaciju neurorazvojnih poremećaja fetusa koristeći ultrazvučne snimke“.Također, prije svega tri dana saznala je da je primljena u razred mladih naučnika Internacionalne akademije nauka u BiH (IANUBiH).Ova mlada žena na dobrom je putu da izgradi blistavu naučnu karijeru. I nakon ovakvih uspjeha, nije stala. Uveliko radi na drugom doktoratu, i to u susjednoj Srbiji, a plan joj je da se vrati i radi u BiH, tačnije u Verlab institutu.Zahvalna je Spahić kolegama i mentorima koji su je, kako je rekla, držali na pravom putu. Ali najviše svojoj majci, kojoj je i posvetila svoje uspjehe.- Sve što jesam i sve što ću postati, dugujem svojoj mami. Mama, ovo je za tebe - navela je Spahić na Facebooku.Rođena je 30. septembra 1996. godine u Žepču.

Najmlađa doktorica nauka u BiH priprema i drugi doktorat, a primljena je u razred mladih naučnika IANUBiH-a

Lemana Spahić: Mama, uspjela sam

Kamo sreće da oružje zauvijek ostane u skladištima, a vojnici u kasarnama, ali u doba kada iz dana u dan do nas stižu stravične slike razaranja u Ukrajini i Palestini, dok pokušavamo shvatiti dokle se mogu pomjerati granice ljudske okrutnosti, najveća vojna vježba u novijoj historiji svijeta djeluje poput penicilina.Isplovljavanjem desantnog broda „Gunston Hall“ iz američke mornaričke baze u Norfolku u srijedu su napravljeni prvi pokreti jedinica NATO-a prema istoku Evrope, gdje će, na prostoru od Norveške do Rumunije, od februara pa sve do kraja maja, biti demonstrirane snaga i spremnost najjačeg vojnog saveza u svijetu.U vježbi „Steadfast Defender“ učestvuje oko 90.000 vojnika, s više od 50 nosača aviona i razarača, više od 80 borbenih aviona, helikoptera i dronova, 133 tenka, oklopnim vozilima... „Odlučni branilac“ predstavlja i najbolji odgovor kritičarima koji su sumnjali u odlučnost Sjevernoatlantskog saveza da, u slučaju napada, brani svaku od svojih članica. Brzo prebacivanje snaga iz Sjeverne Amerike i drugih dijelova svijeta prema istoku Evrope, tamo odakle trenutno i prijeti najveća opasnost, jedan su od zadataka u okviru ove vježbe.Bez obzira na različite poglede prema NATO-u, jedinstvo 31, a sa Švedskom uskoro i 32 države svijeta, izaziva poštovanje i divljenje. Posebno u državi u kojoj ni dva entiteta ne mogu da se dogovore oko zajedničkih ciljeva. Osim evropskog, upravo put ka NATO-u bi trebao biti jedan od njih, jer članstvo u najvećem vojnopolitičkom savezu, osim trajne sigurnosti, donosi i ekonomski razvoj i stabilnost koju od Dejtona nikako da dosegnemo, a iz ove perspektive ne možemo do kraja ni da shvatimo.Teško je dokučiti šta očekujemo ovako usamljeni na balkanskom otoku, okruženom članicama NATO-a, ali je s druge strane očigledno da bi BiH na taj način stavila tačku na sve sigurnosne izazove, a građanima poslala poruku da barem zbog toga ne treba da strahuju i odlaze.

Jasno je da članstvo u NATO-u, osim trajne sigurnosti, donosi i ekonomski razvoj i stabilnost

Vježba poput penicilina

Njemački teniser Aleksander Zverev (Alexander) pružio je sjajnu partiju i podsjetio na svoje najblistavije dane. Izbacio je Karlosa Alkaraza (Carlos Alcaraz) u četvrtfinalu Australijan opena i napravio iznenađenje, jer je Španac bio jedan od glavnih favorita za titulu prvaka.Međutim, ono o čemu će se pričati je vrhunska predstava njemačkog tenisera. Zverev je „razbio“ Alkaraza kojem je dozvolio da osvoji samo jedan set. Briljirao je u svim segmentima igre i nanio poraz Alkarazu koji tako pakuje kofere ranije od očekivanog.Sjajni 27-godišnji Nijemac je pravi „krvnik“ mladog igrača iz Mursije. Ovo je Zverevu bila peta pobjeda protiv Alkaraza, dok je Španac slavio samo tri puta.Zverev nikada nije osvojio Gren slem u karijeri. Dva puta je dolazio do polufinala Australijan opena, ali nije mogao do trofeja. Sada se nada da će ove godine doći do titule. Igra dobro, vratio je formu, a nadahnut iznenađenjem protiv Alkaraza vjeruje i u pobjedu protiv Danila Medvedeva u polufinalu. Ako prođe, vjerovatno će za trofej igrati sa prvim reketom svijeta Novakom Đokovićem.

Ovo mu je bio peti put da pobjeđuje Španca

Aleksander Zverev: Alkarazov "krvnik"

Naslovi koji su sadržavali sintagmu „diplomatski skandal“ odjeknuli su jučer po domaćim medijima. Razlog za to je otkazivanje dolaska premijera Hrvatske Andreja Plenkovića u Predsjedništvo BiH „5 do 12“, što bi se u narodu reklo.Bez skrivenih agendi, Plenković je kasnije ponovio već dobro poznate stavove – Vlada Republike Hrvatske ne priznaje aktuelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za legitimnog predstavnika Hrvata, jednog od tri konstitutivna naroda u našoj zemlji. Poručio je Plenković i da njegov čin nije nepoštovanje institucija BiH, ali da on vodi principijelnu politiku.I tako je lopta prebačena u dvorište zvaničnika komšijske nam zemlje.Ali koja je uloga samog Komšića u „diplomatskom skandalu“?Vrlo perfidno je Komšić, ili neki od njegovih bliskih saradnika, noć prije sastanka „pustio“ informaciju medijima „od povjerenja“ kako je upitno hoće li Plenković doći u Predsjedništvo BiH na planirani sastanak s predsjedavajućom i članom Predsjedništva Željkom Cvijanović i Denisom Bećirovićem, kao i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen (Von der Leyen) i nizozemskim premijerom Markom Ruteom (Rutte). Uz navode kako Plenković nagovara evropske zvaničnike da ni oni ne dođu, a sve kako bi izbjegli Komšića.Ako ste primijetili, među učesnicima sastanka nije naveden Komšić, jer uopće nije trebao prisustvovati. U nekom momentu bilo mu je važnije skijanje van države nego domovina. Imenovana su dva savjetnika koja će umjesto njega doći na sastanak, i to Slaven Kovačević i Davor Vuletić.A onda je Komšić preko noći odlučio vratiti se u Sarajevo, tajnovito, i ujutro se pojaviti u Predsjedništvu BiH da dočeka goste.Da je, kako protokoli jedne ozbiljne države nalažu, odmah potvrdio prisustvo, Plenković ne bi ni razmatrao opciju susreta s njim. Ovako ga je doveo pred svršen čin. Pitanje je šta je htio postići – da postidi Plenkovića, odnosno Hrvatsku, tjerajući ga da se sastanu, ili da ispadne žrtva.Jedno je sigurno, Komšićevi lični obračuni s predstavnicima Hrvatske jučer su direktno ugrozili BiH, a on je bio spreman žrtvovati sve ono dobro što je postignuto u posljednje vrijeme da bi ispao baja. Na kocku je stavio i naš napredak ka EU, a posebno ozbiljnost države BiH, koju, trebalo bi, predstavlja.

Šta je htio postići – da postidi Plenkovića, odnosno Hrvatsku, tjerajući ga da se sastanu, ili da ispadne žrtva

Komšićev skandal

Bol opraštanja od vlastitog djeteta i spuštanja u kabur mogu razumjeti samo oni koji su to, nažalost, doživjeli. Kako su stariji uvijek govorili, samo da je po redu.Još kad ti dijete otrgnu iz ruku, ne dajući ni naslutiti da si ga baš taj dan posljednji put vidio, ne dozvoljavajući da ga zagrliš i poljubiš makar još jednom, onako kako samo roditelj to zna. S tim žive i Adela i Edin Suljić, roditelji ubijene Alme, mlade doktorice koja je u martu prošle godine izgubila život, zajedno sa svojom najboljom prijateljicom Azrom Spahić. I to dok su bezbrižno prelazile cestu na pješačkom prijelazu, uz zeleno svjetlo. Onako kako su ih roditelji i naučili.Adela i Edin Suljić prisustvuju svakom suđenju ubici Arminu Berberoviću, koji je automobilom udario mlade doktorice, koje su skoro tek trebale početi svoje živote. Bio je pijan, drogiran i bez vozačke dozvole.Iznova se suočavaju s tragedijom i bolom, a sve ne bi li barem njihova Alma i njena Azra dobile mrvu pravde, roditelji utjehe, a Berberović bio osuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu.U istoj nesreći povrijeđena je i Almina sestra Edina. Sreća, bez većih fizičkih posljedica. Upravo ona će na sljedećem ročištu svjedočiti o užasima. A Edin i Adela opet će, vjerujemo, sjediti i pokušavati preživjeti nepodnošljivu bol.Sjetite se slučajeva ubijenih Dženana Memića i Davida Dragičevića. Njihovi očevi Muriz i Davor simbol su roditelja koji se bore za pravdu svoje djece.

Edin i njegova supruga Adela ostali su bez kćerke Alme, koja je poginula u saobraćajnoj nesreći, zajedno s najboljom prijateljicom Azrom Spahić

Edin Suljić: Borba za pravdu

Kada se pojavila vijest da Haris Tabaković može zaigrati za fudbalsku reprezentaciju BiH, javnost u našoj zemlji bila je oduševljena. I to s razlogom, jer je Tabaković nemilosrdno tresao protivničke mreže, prvo u dresu bečke Austrije, a onda i berlinske Herte.Savez je odradio posao, Tabaković dobio papire i konačno zaigrao za „Zmajeve“ u posljednjim mečevima kvalifikacija. Međutim, uklopio se u sivilo ekipe, pa je pao „hajp“ navijača oko Tabakovića.Međutim, Tabaković je majstorijom za vikend ponovo skrenuo pažnju na sebe. Protiv Fortune Dizeldorf je postigao fantastičan gol, a onda oduševio navijače jer je pogodak posvetio preminulom predsjedniku kluba Kaju Bernstajnu (Kay, 43).Tabaković je ove sezone dao deset golova uz tri asistencije na 17 utakmica u popularnoj „Cvajti“, te nastavlja brusiti formu za mart i utakmice baraža kada će BiH igrati protiv Ukrajine.Javnost je strahovala da će se ponoviti slučaj Zlatana Ibrahimovića, ali Tabaković je želio igrati samo za BiH.- U Švicarskoj sam rođen, ali moje srce kuca za BiH - rekao je Tabaković u jednom razgovoru za "Dnevni avaz“.

Na 17 utakmica u "Cvajti" dao je deset pogodaka uz tri asistencije

Haris Tabaković: Majstorija "Zmaja"

Nakon sastanka lidera SNSD-a, stranaka trojke i HDZ-a u Bakincima kod Laktaša Dragan Čović je kazao da će do kraja februara finalizirati izmjene Izbornog zakona BiH i nastaviti rad na svim prioritetima za otvaranje pregovora s EU.Iako može izgledati kao kupovina vremena i novo zamajavanje javnosti pričom da su se lideri „dogovorili da će se dalje dogovarati“, postoji dovoljno razloga da, u konkretnom slučaju, vjerujemo da će se lideri zaista usaglasiti te da će izmjene Izbornog zakona biti usvojene bez najavljene intervencije visokog predstavnika.A upravo je Milorad Dodik taj kojem je izvjesno najbezbolnije rješenje da navedene izmjene Izbornog zakona budu usvojene. Naime, najava Kristijana Šmita (Christian Schmidt) je vrlo spretna klopka, za koju je Dodik svjestan da je najbolje da je izbjegne.Naime, u slučaju odbijanja usvajanja zakonskih izmjena, Šmit bi ih, izvjesno, nametnuo. A Dodik, koji, zajedno s rukovodstvom RS, već mjesecima papagajski ponavlja da Šmit nije legalni visoki predstavnik i da njegove odluke ne prihvata, ispred sebe bi imao prvo nametanje koje se direktno odnosi i na manji entitet. U slučaju Šmitovog djelovanja, Dodik bi imao dvije mogućnosti – pokunjiti se, pognuti glavu, prihvatiti odluku i javno se osramotiti demonstriranjem da je njegovo tobožnje suprotstavljanje i nepriznavanje visokog predstavnika bila samo šarena laža za mase.Naravno, takva samoblamaža i predaja bile bi preteške čak i za Dodika. Alternativa koja bi mu se nametnula je da istraje u svom ponašanju, odbije prihvatiti odluku visokog predstavnika i na taj način uđe u krajnje direktnu konfrontaciju sa Šmitom i međunarodnom zajednicom. A to bi upravo mogla biti ona crvena linija čiji bi prelazak izazvao žestok odgovor i poslije čega ne bi više mogao nazad.Suočen s takvim opcijama, Dodiku je najbezbolnije rješenje s partnerima u državnoj vlasti dogovoriti izmjene Izbornog zakona, posebno što su stavljene u kontekst evropskih zakona.&nbsp;

Lider RS eskivira direktan okršaj s međunarodnom zajednicom, koji bi za njega mogao biti fatalan

Spašava sam sebe

Tokom svoje igračke karijere trenirali su ga veliki stručnjaci, od Rafaela Beniteza, Vinsentea Del Boskea (Vincente Del Bosque) do Žozea Murinja (Jose Mourinho), Pepa Gvardiole (Guardiola) i Karla Anćelotija (Carlo Ancelotti). Upijao je znanje, sve savjete i taktike kombinirao i sada je jedan od najperspektivnijih trenera svijeta.Riječ je o Ćabiju Alonsu (Xabi), koji s Bajerom iz Leverkuzena radi čuda i koji prijeti moćnom Bajern Minhenu i njegovoj 11-godišnjoj vladavini. Kada je 5. oktobra 2022. preuzimao Bajer, tim je bio pretposljednji u Bundesligi, a sada u Leverkuzenu imaju potpuno pravo da sanjaju i o tituli prvaka Njemačke.Alonsov Bajer Leverkuzen trenutno je jedini neporaženi tim u pet najjačih liga Evrope – ima 15 pobjeda i tri remija u Bundesligi, a ima i devet trijumfa u evropskim takmičenjima. Osim toga, prava je napadačka mašina koja je već dala 85 golova, a primila je svega 20.Niko u njemačkom fudbalu nije vezao 25 utakmica bez poraza od početka sezone, a Ćabi Alonso i njegov Bajer Leverkuzen su uspjeli nanizati čak 27 mečeva.- Bit će veliki trener, podsjeća me na Gvardiolu - rekao je ranije Murinjo o Alonsu i bio u potpunosti u pravu.Ćabi Alonso je bio veliki fudbaler, a sada je pred Špancem, rođenim 25. novembra 1981. u Tolosi, velika trenerska karijera.

Njegov Bajer je moćan, prvi je u Njemačkoj i ruši rekorde

Ćabi Alonso: Čovjek koji prijeti Bajernu

Niz prilika imala je ova zemlja u posljednjim decenijama da iskorači prema Evropi i demokratskom dijelu svijeta, a na većinu njih se danas gleda kao na propuštene, propale i zauvijek izgubljene.„Aprilski paket“, „prudski proces“, „butmirski proces“... samo su neke od neiskorištenih šansi da, uz svesrdnu podršku međunarodne zajednice, BiH reformira Ustav, barem djelimično promijeni nakaradna dejtonska rješenja i Izborni zakon kojim ova država diskriminira vlastite građane.Novu priliku ova mala, posvađana, u međunarodnim okvirima nebitna zemlja, vjerovatno ne bi ni dobila da se u Briselu i evropskim prijestonicama nisu upalili alarmi pred iznenadnom ruskom agresijom na Ukrajinu i velikim ratom na tlu Evrope kojem niko ne može predvidjeti kraj.Poput otoka unutar EU i NATO-a, BiH, s nekoliko susjeda, predstavlja potencijalni izvor budućih nestabilnosti, pa nas uporno i sve snažnije Evropa poziva tamo gdje i pripadamo. Kao učitelj neposlušnom đaku daje lekcije, postavlja pitanja i šapuće odgovore, povremeno prijeti da će nas poslati u ćošak, a zatim nudi i izdašnu novčanu nagradu, pokušavajući iz nas izvući barem malo pameti i dostojanstva, pa da makar s „mršavom dvojkom“ zaslužimo upis u drugi razred.Imamo još jednu šansu, konkretne zadatke i malo vremena da ih ispunimo. Vrlo dobro shvatamo da nesvrstani više ne postoje, da nam mjesta, osim u EU, nigdje nema i da se ovako pretvaramo u zemlju staraca, beznađa i pustoši, čiji gradovi ostaju bez ljudi, a onda i banaka, autobuskih linija i pred našim očima se gase. Ako zaista ne razumijemo, onda smo i zaslužili da ostanemo u ćošku.

Imamo još jednu šansu, konkretne zadatke i malo vremena da ih ispunimo

Zagrljaj Evrope

Decenije povlačenja užeta stranaka na svoju stranu dovele su do obesmišljavanja svakog vida dogovora i pregovora. Pri tome, nisu vodeće stranke koristile snagu, a plaho ni pamet, već nacionalističku retoriku, poruke nasilja, nadmenosti i moći. "Niko kao mi.“A onda dođoše na red lokalni izbori i, gle čuda, te moćnike zamijeniše mladi, manje zadojeni mržnjom. Isto se desi dvije godine kasnije na općim izborima.Normalan čovjek bi pomislio da su pojedini političari naučili lekciju, da čak ovako malom zemljom i ne tako ogromnim brojem građana mogu upravljati, srozati svaki segment njihovih života, prodajući im maglu u vidu boljeg života jednih ako oni drugi tamo budu jadniji, bjedniji, ali ne dovijeka.Dio političke scene, pretežno one koja dolazi iz manjeg bh. entiteta RS, u posljednje vrijeme potpomognute oslabljenom SDA iz FBiH, smatra strance u našoj zemlji uljezima. A ti stranci, predstavnici međunarodne zajednice u BiH, iako tjeraju naše vlasti da rade svoj posao, zbog čega nailaze na otpor, najčešće ističu sve benefite koje naša država ima. A tu ne govorimo samo o prirodnim ljepotama, prema kojima se odnosimo kao prema tuđem. Ovdje govorimo o snažnim porukama koje svako od njih šalje, a to je da BiH može i mora bolje, da su suživot i poštovanje osnova. I oni su ti koji „otvaraju oči“ domaćim političarima i koji uporno ponavljaju da su građani umorni od njih.Konkretno, posljednji primjer je zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Distrikt Brčko Džonatan Menuti (Jonathan Mennuti), koji je u razgovoru za "Avaz“ rekao da su „građani umorni od stalnog širenja straha, a mladi odlučuju da svoju budućnost grade negdje drugo“.Kakva sramota što političari to ne vide, već im gosti države to moraju poručivati. Dakle, bavite se građanima ove države koju predstavljate, jer da nije onih koji su vas birali, ne biste ni vi bili tu gdje jeste. Dajte im šansu, dostojanstvo, i uvidite da nemate više koristi od zapaljivih retorika.S trenutnim vlastima tek vidimo koliko su razgovori, pregovori, dijalozi važni za sve nas, i Hrvate, i Bošnjake, i Srbe, i ostale. Napredak je tu, ali mi to možemo i moramo bolje i više.

Dio političke scene, pretežno one koja dolazi iz manjeg bh. entiteta RS, u posljednje vrijeme potpomognute oslabljenom SDA smatra strance uljezima

Otvorite oči

Gledam na televiziji stanovitog predstavnika neformalne grupe mladih, ovih što traže subvencije za stanove. Veli on, otprilike, ovako: “Omogućavanjem da kupimo stan Vlada nas motivira da ostanemo u BiH. Ali, ako je 10 hiljada koje su nam obećali puno, onda možemo samo očekivati da se mladi nastave masovno seliti iz ove zemlje i tako će ova zemlja ostajati bez radne snage. A mi imamo najbolju radnu snagu, to se vidi gdje god da odemo u Evropu.”Molim? Kako? Šta? Prema kojim tačno parametrima je naša radna snaga dobra i u kojim to poslovima, a kamoli najbolja u Evropi? Je li postoje neka istraživanja, podaci, činjenice koje bi to iole potvrđivale?Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine doživjela je debakl na Evropskom prvenstvu i službeno je posljednje plasirana ekipa. Naravno, debakl je ono što 30 godina doživljava većina bh. sportova koji još nemaju nijednu medalju osvojenu na nekim olimpijskim igrama.<h2>PISA rezultati</h2>Prema PISA-a rezultatima, one jedne godine kad smo izašli, naši učenici su bili na samom evropskom začelju.Univerzitet u Sarajevu nalazi se na 1.593. mjestu najboljih visokoškolskih ustanova u svijetu, što je još i dobro, jer je unutar 5 posto.Nedavno je objavljeno istraživanje koje je utvrdilo da su Bosanci i Hercegovci digitalno najnepismeniji narod u Evropi te da je čak 41 posto njih ispod osnovnog nivoa digitalnih vještina, što podrazumijeva stvari tipa da znaju uključiti kompjuter.Koja god oblast da se zagrebe, vrlo je vjerovatno da su Bosanci i Hercegovci, nažalost, u donjem dijelu Evrope.Ne mora to samo po sebi biti loše ako to sebi priznaš i onda tražiš načine i mogućnosti kako da budeš bolji. Nisi loš čovjek niti negativac ukoliko imaš 120 kilograma, no hvale je vrijedno ako uložiš muku i trud da smršaviš, prije svega radi vlastitog zdravlja, ali i drugih beneficija koje će ti to donijeti.<h2>Bez konkretnog rezultata</h2>No, u našem društvu imamo upravo potpuno obratnu praksu: da čovjek od 120 kilograma uvjerava i nas i samog sebe kako je najljepši, najzdraviji i najbolji iako i sam pogled na njega govori suprotno.Tako dobivamo narod čiji pripadnici s majčinim mlijekom postaju fudbalski stručnjaci, geopolitički analitičari, eksperti za vakcine... Samo, kada treba ostvariti neki konkretan rezultat u nečemu, to nekako u pravilu izostane. No, nikada nije do nas, nego da države, sistema, okruženja, novca... Ili, kako je to efendija Mustafa Spahić svojevrsno genijalno opisao: „Narod univerzalnih sveznalica i konkretnih neznalica.“&nbsp;

Narod univerzalnih sveznalica i konkretnih neznalica

Zdravi Bosanac od 120 kila

Ermedin Demirović najbolji je igrač njemačkog Augzburga u 2023. godini. To su odlučili navijači kluba, a kako se obično kaže – njih se ne može prevariti.Fudbalski reprezentativac Bosne i Hercegovine je odigrao fantastičnu proteklu polusezonu u kojoj je dobio povjerenje trenera i kluba te kapitensku traku. Postigao je osam golova i zabilježio pet asistencija na 18 utakmica.S takvim učinkom, Demirović se nalazi među deset najkorisnijih fudbalera Bundeslige. Ispred njega su, između ostalih, Hari Kejn (Harry Kane), koji igra s Bajernom, i Viktor Bonifejs (Victor Boniface), napadač lidera tabele Bajera iz Leverkuzena. Demirović se s njima „bori“ u dresu Augzburga, 12. ekipe Bundeslige, što je još veći uspjeh.Nadamo se da će Demirović nastaviti sa sjajnim partijama i da će pomoći BiH u utakmicama baraža za Evropsko prvenstvo.Ermedin Demirović rođen je 25. marta 1998. godine u Hamburgu, Njemačka. Dan pred svoj 23. rođendan debitirao je za reprezentaciju BiH, za koju je sakupio 21 nastup i dao jedan gol.

Najbolji u Augzburgu i jedan od najefikasnijih u Bundesligi

Ermedin Demirović: Sjajni Bosanac

Statistički izvještaji na početku svake naredne godine potvrđuju da smo se u prethodnoj dodatno zadužili. I to mnogo. Od ukupno 23,3 milijarde ukupnih kredita, građani ove zemlje, pokazali su podaci Centralne banke BiH, otplaćuju 11,7 i za više od 800 miliona maraka su zaduženiji nego godinu ranije.Mizernim primanjima ogromna većina stanovnika ove zemlje ne može riješiti niti jedno egzistencijalno pitanje, pa se donekle razumljivim posmatraju skoro pa doživotna zaduženja za kupovinu stana ili malo funkcionalnijeg i mlađeg automobila. Kao da je normalno, naviknuti smo na informacije da se novim kreditima i djeca opremaju za školu, organiziraju svadbe, maturska i svakojaka slavlja, ali i dženaze i sahrane, na rate se kupuju ogrjev i odjeća, otplaćuju ljetovanja i liječenja.Ekonomska kriza i poskupljenja, koja su posebno izražena u posljednjih nekoliko godina, isušuju novčanike, pa se među ponudama kredita za penzionere, studente, poljoprivrednike namjenskih, nenamjenskih, brzih, stambenih, dugoročnih, svakakvih, od prije nekoliko godina postepeno našao i kredit za pripremu zimnice.U zvaničnu statistiku, naravno, ne ubrajaju se zapisi u teke u lokalnim trgovinama, jer definitivno smo došli u fazu kada veliki broj građana ni hranu ne može kupiti, a da se ne zaduži.Za filozofiranje, najave i populizam vremena više nema. Umjesto hvalospjeva o rekordnim prihodima i beskonačnih analiza koliko bi državu koštao malo bolji standard radnika, penzionera, građana, čekaju se konkretne i opipljive odluke, jer ovako dalje ne može.

Mizernim primanjima ogromna većina stanovnika ove zemlje ne može riješiti niti jedno egzistencijalno pitanje

Život na kredit

U svijetu sporta nije rijetkost da igrači ne igraju za svoju matičnu zemlju. Takav je slučaj i s Jankom Božovićem, desnim bekom reprezentacije Austrije.U svojoj 38. godini rođeni Baranin još nije rekao posljednju riječ na rukometnim parketima, a da je to činjenica, dokaz je i utakmica protiv favorizirane Španije.Nije možda Božović bio najefikasniji, ali je uradio ono o čemu drugi mogu samo maštati. Poslao je evropske viceprvake kući već u grupnoj fazi Evropskog prvenstva golom u posljednjim sekundama susreta, a ono još važnije, osigurao je svojoj reprezentaciji prolazak u narednu fazu takmičenja.Austrijska selekcija je jedno od najvećih iznenađenja turnira, a svaki sljedeći uspjeh koji postignu na Euru bit će zahvaljujući sjajnom Božoviću.Božović trenutno nastupa u Kataru. U svojoj bogatoj karijeri igrao je, između ostalih, za njemačke Fuhse Berlin, Gumerzbah, a bio je član i Meškov Bresta, skopskog Metalurga i lisabonskog Sportinga.

Bek je donio selekciji svoje zemlje prolazak dalje

Janko Božović: Ohladio "Crvenu furiju"

Odluka da se na desetogodišnjicu nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu priznanje za poseban doprinos u radu te ustanove dodijeli i Fehimu Škaljiću ponovo je u javnost izbacila ime autoritativnog političara i višedecenijskog aktiviste i entuzijaste u promoviranju Sarajeva kao prijestonice, ali i najboljih interesa Bošnjaka.Škaljić je zapamćen kao načelnik Općine Stari Grad i kao pripadnik stare sarajevske porodice, naporno je radio na zbližavanju ljudi nezavisno od njihovog porijekla ili njihove nacionalne pripadnosti, ali je istovremeno bio i moralni čuvar tradicije svog naroda.Škaljić je prije rata obavljao važne društvene i političke funkcije, a nakon rata bio je direktor "Avaza“.Potom, kao član SBB-a, bio je izabran za federalnog i, nakon četiri godine, za državnog poslanika.Godinu je obavljao i dužnost predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.Usto, značajan je i njegov angažman u Bošnjačkom institutu, koji je prerastao u značajnu instituciju, gdje je i danas na čelu Upravnog odbora.Iz svih ovih razloga, kao i iz temeljitog svakodnevnog rada Fehima Škaljića potpuno je jasno zašto se među ovogodišnjim laureatima, kao što su reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović ili akademik Enes Karić, našlo i njegovo ime.

Elvedina Muzaferija: Historijski uspjeh

Lemana Spahić: Mama, uspjela sam

Vježba poput penicilina

Aleksander Zverev: Alkarazov "krvnik"

Komšićev skandal

Edin Suljić: Borba za pravdu

Haris Tabaković: Majstorija "Zmaja"

Spašava sam sebe

Ćabi Alonso: Čovjek koji prijeti Bajernu

Zagrljaj Evrope

Otvorite oči

Zdravi Bosanac od 120 kila

Ermedin Demirović: Sjajni Bosanac

Život na kredit

Janko Božović: Ohladio "Crvenu furiju"

Fehim Škaljić: Zasluženo u društvu velikih

Kolumne

Elvedina Muzaferija: Historijski uspjeh

Lemana Spahić: Mama, uspjela sam

Vježba poput penicilina

Aleksander Zverev: Alkarazov "krvnik"

Komšićev skandal

Edin Suljić: Borba za pravdu

Haris Tabaković: Majstorija "Zmaja"

Spašava sam sebe

Ćabi Alonso: Čovjek koji prijeti Bajernu

Zagrljaj Evrope

Otvorite oči

Zdravi Bosanac od 120 kila

Ermedin Demirović: Sjajni Bosanac

Život na kredit

Janko Božović: Ohladio "Crvenu furiju"

Fehim Škaljić: Zasluženo u društvu velikih