Možete li zamisliti dan kada doživimo da se zatvore vrata i stave katanci na pozorište?! Sjećate li se one sramote kada se to desilo sa Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine? Jer nije bilo para za njih, nije bilo podrške, nije bilo dovoljno ljubavi...Je li građanima ove države jasno da kulturni radnici daju maksimume od sebe ne bi li neki nivo održali? Je li nam isto tako jasno da oni to ne bi trebali raditi? U normalnoj državi svakako da ne bi. No, opet je tu ona činjenica da živimo u Bosni i Hercegovini – apsurdistanu. Vlasti se ne brinu o tome, kao što se plaho ne brinu ni o drugim sferama. A trebale bi. Zato su, valjda, te silne pozicije na općinskim, kantonalnim, federalnom i državnom nivou tu.Godinama se govori, apelira, traži, haman pa moli da se više ulaže u kulturu i naše kulturne institucije. Ali slabo od toga šta urodi plodom.Kako je glumac Ermin Sijamija rekao za „Avaz“, ako je kultura stvar identiteta jedne države, želimo li mi uopće taj identitet, koliko se uopće ta država bavi identitetom?!E, tu se sve naše političke elite slažu – u (ne)kulturi. Zamislite koliko bi i ovako odlične predstave, naprimjer, Narodnog pozorišta Sarajevo bile još bolje uz odgovarajuću podršku. To su ljudi koji svojom kreativnošću i imaginacijom nadomješćuju nedostatak novca.I hvala im na tome, oni su na braniku odbrane identiteta ove države. Jer da su pustili da oni na vlasti odlučuju, već bi do sada bili katanci na vratima. A to kako preživljavaju, samo oni znaju.

Kulturni radnici svojom kreativnošću i imaginacijom nadomješćuju nedostatak novca

Konsenzus za (ne)kulturu

Krilni napadač madridskog Reala Vinisijus Žunior (Vinicius Jr.) je u drugom ovosezonskom El Klasiku uništavao odbranu Barcelone, a to je rezultiralo pobjedom „Kraljevskog kluba“ i osvajanjem Superkupa Španije.Pokušavali su ga Katalonci zaustaviti, ali Brazilac je bio neuhvatljiv za protivničke defanzivce. U tri navrata je zbog njega protivnički golman Penja (Pena) morao loptu vaditi iz mreže.Vinisijus ih je načeo već u 7. minuti, kada je poput munje protutnjao i ostavio zbunjene rivale u prašini, da bi nakon toga i zatresao mrežu. Drugi gol na svoj konto je upisao tri minute kasnije, nakon novog odličnog poteza, da bi het-trik kompletirao u 39. minuti golom s bijele tačke.Fenomenalni Brazilac se kao član Reala mnogo puta susreo s kritikama, pa je takav slučaj bio i u nekim trenucima ove sezone. Međutim, Vinisijus iznova i iznova uspijeva dokazati da je on sljedeća zvijezda madridskog velikana i onaj koji će kroz godine donositi uspjehe u Madridu.

Fudbaler madridskog Reala je upisao het-trik u El Klasiku

Vinisijus Žunior: Nezaustavljivi Brazilac

Vrsni stručnjak u polju urološke hirurgije i veliki humanista dr. Vladimir Kojović iz Beograda ovih dana boravio je u Općoj bolnici „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu te je iskazao želju i volju da pomogne u edukaciji bh. ljekara, posebno mladih.Osim edukacije ljekara, spreman je raditi i potrebne operacije u BiH kako bi olakšao život pacijentima, odnosno da ne moraju ići za Beograd, nego da sve potrebno mogu dobiti u Sarajevu.Dr. Kojović kaže da je cilj da svi građani svijeta imaju dostupnu pomoć da rješavaju svoje zdravstvene tegobe, posebno one koje su još, nažalost, na Balkanu tabu tema.Ovaj vrsni stručnjak prvi je ugradio vještački urinarni sfinkter kod muškarca čiji je cilj postizanje kontrole mokrenja, a pomaže i onima koji imaju problema s erektilnom disfunkcijom ili impotencijom te obavlja operacije spolnog organa, tačnije formiranje novog.Tokom karijere bio je posvećen i humanitarnom radu pa je posjetio nekoliko afričkih zemalja gdje je pomagao i liječio tamošnje stanovništvo.

Želi educirati bosanskohercegovačke ljekare

Vladimir Kojović: Humanista i stručnjak

Iza nas je sezona praznika, vjerskih i svjetovnih, međunarodnih i neustavnih, tokom kojih se kuće povratnika u manjem bh. entitetu već godinama zaključavaju ili privremeno napuštaju. Već naviknuti na uvrede, provokacije, pucnjavu, pa i fizičke napade, ljudi koji se zbog svoje nacionalne pripadnosti pretvaraju u mete nacionalističkog divljanja u zaštitu institucija ne mogu se pouzdati.Činjenica da se to već kontinuirano događa u RS, a da vinovnici po pravilu ostaju nekažnjeni, ove godine izazvala je nemile scene i u nekim sredinama u FBiH, pa s obzirom na istupe političara koji su tenzije doveli do usijanja, čak se može konstatirati da je sreća što je sve prošlo i bez težih posljedica.Poznata je praksa da se policija u RS ponaša po principu sportskog ribolova "uhvati, fotografiraj i pusti", pa je jasno da će, uprkos brzom otkrivanju i hapšenju, oni koji se ni Božiću ne znaju radovati bez uvreda na račun povratnika ostati nekažnjeni. Međutim, gdje je u svemu vlast i može li biti abolirana od odgovornosti?Evidentno je da ni u posljednjim, kao ni u slučajevima ranijih napada na povratnike od koristi neće biti ni posjete i deklarativna podrška ministra ljudskih prava Sevlida Hurtića, koji se kao predsjednik male i široj javnosti skoro nepoznate stranke Bosanskohercegovački zeleni preko noći našao na ovoj poziciji. Nikada kao u ovim kritičnim danima nije očiglednije da su Bošnjaci i Hrvati građani drugog reda koji u RS treba da trpe, strahuju i šute da ne bi bilo gore, pa bi i Hurtić trebao uraditi inventuru onoga što (ne) radi da bi bilo drugačije.Istovremeno, dok sa sigurne udaljenosti i bez direktnih nadležnosti najavljuje hapšenje predsjednika RS Milorada Dodika, federalni ministar Ramo Isak, predsjednik nedavno formirane stranke Snaga naroda, takve sposobnosti mogao bi demonstrirati u slučajevima iživljavanja nad povratnicima.Poprilično je jasan način sklapanja vlasti u BiH i popunjavanja kadrovskih križaljki. Pod lupom medija i javnosti bili su i dosadašnja karijera, stepen obrazovanja i način imenovanja svih zvaničnika. Zato i na ovom pitanju očekujemo konačan odgovor – mogu li kadrovska rješenja i dalje zavisiti od rezultata izbora i stranaka koje čine vlast ili na čelnim pozicijama ipak moraju biti najbolji, najobrazovaniji, najsposobniji i ljudi koji kompetentnost dokazuju vlastitom biografijom.

Ko može zaštititi bošnjačke povratnike u RS, gdje su u svemu ministri Hurtić i Isak, i može li vlast biti abolirana od odgovornosti

Posljednji incidenti zabilježeni u Vlasenici i Potočarima

Odgovornost države

Samir Fočo obradovao je Bosance i Hercegovce nakon što je početkom sedmice koja je iza nas objelodanjeno da je dobitnik prestižne nagrade Emi u kategoriji “Izvanredna montaža zvuka za dokumentarni ili reality program” za montažu zvuka u filmu „Moonage Daydream“ autora Breta Morgena (Brett).<h2>Holivudski projekti</h2>Riječ je o muzičko-dokumentarnom filmu koji je posvećen slavnom Dejvidu Bouviju (David Bowie), a svjetsku premijeru je imao 2022. godine na Filmskom festivalu u Kanu.Film, za koji Morgen potpisuje scenarij, režiju, produkciju i montažu, donosi do sada neobjavljene snimke iz ličnog arhiva Bouvija i pruža intiman uvid u život i umjetnički put jednog od najutjecajnijih muzičara svih vremena.Fočo iza sebe ima zavidnu biografiju, u koju je upisano i to da je radio i na drugim velikim holivudskim projektima, poput „Nemoguće misije“, „Alise u zemlji čuda“, „Ubistva u Orient Expressu“ te “Harryja Pottera i darova smrti“.S bh. oskarovcem Danisom Tanovićem sarađivao je na filmovima „Cirkus Kolumbija“ i „Epizoda u životu berača željeza“, koji je 2013. godine osvojio Srebrenog medvjeda na Berlinaleu, te „Uspjehu“ – prvoj regionalnoj seriji u HBO produkciji.<h2>Uvjeti za rad</h2>Nakon ove sjajne vijesti Fočo nije kontaktirao s medijima i o njemu se ne zna mnogo. On nije prvi umjetnik koji nakon trijumfa želi ostati u svojoj samozatajnosti i svoju sreću zbog uspjeha ne dijeliti sa širom publikom.Fočo je tako u bh. vitrinu priznanja dodao i Emija, i to pored Oskara, Pulicera, Zlatnog medvjeda...Uglavnom su to uspjesi pojedinaca i njihovih timova koje su postigli bez značajnije ili nikakve podrške države.Ovdje su uvjeti za rad veoma loši, pa je očekivati da će nam lijepe vijesti i dalje stizati od umjetnika koji su svoju bh. adresu zamijenili onom u inozemstvu.<h2>Svirao u “Grafitima”</h2>Samir Fočo rođen je u Sarajevu 25. aprila 1972. godine, a sada ima i adresu u Londonu.Svojevremeno je svirao bubnjeve u grupi Bakira Hadžiomerovića „Grafiti“.Samirov brat je popularni Emir Fočo, poznatiji kao DJ Focho.

Sarajlija s adresom u Londonu dobio nagradu Emi 

 Fočo: U bh. vitrinu priznanja dodao i Emija, i to pored Oskara, Pulicera, Zlatnog medvjeda...

Samir Fočo: Samozatajni laureat

Dok se inflacija lagano ispuhuje, građani BiH i dalje su suočeni s nenormalno visokim cijenama. Kao svojevrsnu utjehu, vlasti su im ponudile „zaključane cijene“. Tu akciju jedni kude, drugi hvale, a stručnjaci sumnjaju u njene efekte.Iako je cijena potrošačke korpe u proteklom mjesecu bila nešto niža u odnosu na novembar, prosječna plaća isplaćena u FBiH jedva da mrda. Cijelih pet KM je bila viša nego mjesec ranije. A u borbi za više plaće sindikati su za sada bezuspješni.Činjenice pokazuju da je kupovna moć građana opala. Prema podacima Porezne uprave FBiH, u najrastrošnijem mjesecu decembru 2023. zabilježen je manji promet nego u isto vrijeme godinu prije. Za jedne koji su se nadali rekordnoj potrošnji bilo je to iznenađenje, za druge, one koji pomno prate ekonomske tokove i kretanja, baš i ne. Novčanici građana su sve tanji, a i sve je više onih koji su ovdašnje adrese zamijenili slovenskim, austrijskim, njemačkim, bjelosvjetskim.Neka bolja vremena, kada cijene nisu izazivale šok za šokom, ostat će, izgleda, samo kao sjećanje.Tako je poskupljenje plina ponovo aktuelno nakon novog ugovora „Energoinvesta“ i „Sarajevogasa“ iz Istočnog Sarajeva kojim je za naredne tri godine definirana nova cijena transporta, a veliko je pitanje šta će biti s gorivom. Pad cijena goriva sada je ponovo pod upitnikom.Nakon što su SAD i Velika Britanija zbog napada pobunjeničke grupe Huta na teretne brodove u Crvenom moru provele velike zračne udare na ciljeve u Jemenu cijene nafte su već u petak porasle za četiri posto, a rastu i cijene zlata. Logično, raste i zabrinutost građana od mogućeg novog cjenovnog udara. Agoniji s cijenama, čini se, nema kraja.

Poskupljenje plina ponovo aktuelno, a veliko je pitanje šta će biti s cijenama goriva

Agonija s cijenama

Još vikend da prođe i zvanično dočekujemo najdepresivniji dan godine „Blue Monday“. Pri tome, januar se smatra jednim od najdepresivnijih mjeseci u godini. Još živimo u državi Bosni i Hercegovini... Pa sama ta činjenica dovoljna je da se osjećamo izgubljeno, depresivno, tužno, jednostavno bez izlaza.A zašto je to tako?Društvene norme koje nam se nameću kao poželjne, normalne i smatraju se pod moranjem opterećuju i psihički najjačeg čovjeka. Znate ono, smršavjet ću, udebljati se, promijeniti boju kose, udati se, oženiti, razvesti, dobiti dijete, udomiti cuku, macu, kupiti stan, pronaći posao, pronaći novi posao, cijeniti sebe više, druge i slične odluke koje najčešće donosimo prije Nove godine, a odnose se za narednu. Ta euforija već 1. januara splasne. Odustanemo od većine „zadatog“ i osjećamo se poraženo, kao da smo odustali. I krivimo se.A, ustvari, ništa od toga ne moramo. Drugo, realnost nas zdrma kao grom iz ne baš tako vedrog neba. Sjetimo se da je minimalna plaća u FBiH povećana za tek 23 KM, a blagdane i novogodišnje praznike proslavili smo unaprijed trošeći zarađeni novac, posuđujući, krpeći se da se ispoštuje tradicija.Proslavili smo, a sada treba izdržati život!Gore, nadamo se, ne može. Da zlo ne čuje.

Blagdane i novogodišnje praznike proslavili smo unaprijed trošeći zarađeni novac

Izdržati život

Ja sam kao Bendžamin Baton, rodio sam se star, a umirem mlad. Tako je govorio Zlatan Ibrahimović, za kojeg smo pisali da je kao vino – što stariji, to bolji. Ako se isto može reći za još jednog fudbalera, to je onda, sigurno, kapiten fudbalske reprezentacije BiH i Fenerbahčea Edin Džeko. Iako će u martu ove godine proslaviti svoj 38. rođendan, Džeko i dalje nemilosrdno trese protivničke mreže i još je nezadrživ za svoje čuvare. U Turskoj mu ne mogu ništa. Mnogi su mislili da će Edin “povući ručnu“, da u Istanbul stiže da odradi dvije sezone, uzme dobru svotu novca i onda se, vjerovatno, oprosti od fudbala.Ali ne. Džeko je u Fenerbahče stigao da mu donese titulu prvaka Turske, prvu poslije punih deset godina. Od dolaska na Bosfor odigrao je 24 utakmice i dao čak 20 golova u svim takmičenjima, a na to sve dodao je i sedam asistencija. Od toga 16 pogodaka je postigao u Superligi, gdje je uvjerljivo prvi strijelac – ima četiri gola više od Maura Ikardija (Icardi).Svoj šampionski mentalitet prenio je na saigrače, a koliko je ugledan i važan, dovoljno govore i njegove „menadžerske“ aktivnosti.Pomogao je Feneru da završi transfer Leonarda Bonućija (Bonucci), prvaka Evrope s Italijom i bivše zvijezde Juventusa. Na Edinov nagovor, u Istanbul stiže i bh. reprezentativac Rade Krunić. Zbog Džeke svi u BiH navijaju za Fener. Nadamo se da će Edin na kraju osvojiti titulu prvaka Turske, a onda naljeto predvoditi „Zmajeve“ na Evropskom prvenstvu. Vjerujemo da će prethodno Džeko i društvo proći baraž.&nbsp;

Nemilosrdno trese protivničke mreže, u Turskoj mu ne mogu ništa

Edin Džeko: Kao vino

Održana je proslava još jednog neustavnog dana Republike. Na prvu, Milorad Dodik je mogao da likuje jer se ove godine baš potrudio. Banjom Lukom su, u noćnim satima, defilirali policajci, vatrogasci, sportisti, praćeni urlanjem Baje Malog Knindže i Danice Crnogorčević, a RS se potrudio da uzduž i poprijeko zakiti i praznično ustroji.Ipak, Dodik ima i više nego dovoljno razloga da bude zabrinut. Na ovogodišnjoj proslavi nije bilo nikog bitnijeg iz Crne Gore, uključujući lidera prosrpske opcije Andriju Mandića, koji se izvukao da ne može jer slavi slavu.Pragmatični predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odavno ne prisustvuje, jer ne treba mu ta kompromitacija. Ipak, 9. januar je poštovao do sada šaljući drugog do sebe, premijerku Anu Brnabić. Ove godine Dodik je dodatno srozan u očima Vučića, pa mu je poslao ministra odbrane i predsjednika Skupštine.Uprkos Dodikovim očekivanjima i odlikovanjima, na proslavi 9. januara se nije pojavio ni mađarski premijer Viktor Orban, jedini evropski državnik koji održava odnose s Dodikom. Ne samo da nije bilo Orbana nego mađarskom premijeru Dodik nije bitan ni toliko da mu pošalje nekog zamjenika ministra, konzula ili barem općinskog vijećnika.Na proslavi neustavnog dana RS nije bilo nikoga iz HDZ-a. Godine 2019. Čović i Bevanda sjedili su u prvom redu, uz Dodika.Udarni strani gost bio mu je ruski ambasador. Osim njega, spao je na to da se razmahuje knindžama, kusturicama, bećkovićima, lukasima i ostalom srpskom folkersko-intelektualnom estradom.Dodik ostaje sve usamljeniji i izoliraniji. I to je jedina istina o rezultatima njegove politike.

Spao je na to da se razmahuje knindžama, kusturicama, bećkovićima i ostalom srpskom folkersko-intelektualnom estradom

Ostao je sasvim sam

Majami Hit je u eri 53-godišnjeg stručnjaka Erika Spolstre (Spoelstra) čak sedam puta bio u finalu NBA lige, dok su se uspjeli titulom prvaka okititi tri puta.Za trenera Majamija sada je stigla i nagrada u vidu najvrednijeg ugovora za jednog trenera u historiji najjače košarkaške lige svijeta. Spolstra je produžio ugovor na čak osam godina, za koje će zaraditi više od 120 miliona dolara, dakle 15 po sezoni.Spolstra je u Majamiju već 29. sezonu, a čak 16. kao glavni trener. U toj ulozi je u eri Lebrona Džejmsa (James) četiri puta zaredom ušao u finale, osvojivši titule 2012. i 2013., da bi onda dva puta senzacionalno došao do finala s ekipom (2020. i 2023.), ali tada nije imao toliko sreće, te su Majami u finalu pobijedili Los Anđeles Lejkersi odnosno Denver Nagetsi.Inače, Spolstra je i 4. trener po broju pobjeda s jednom ekipom u historiji NBA lige. On ih je ostvario 725 u regularnom dijelu sezone.

On je u Majamiju već 29. sezonu, a čak 16. kao glavni trener

Erik Spolstra: Najvredniji ugovor ikad

Dok političari iz manjeg bh. entiteta RS, predvođeni Miloradom Dodikom, koje prate i pojedinci iz FBiH, pokušavaju omalovažiti angažman ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija (Michael Murphy) tvrdeći kako Amerika u BiH šalje diplomate čija dostignuća u karijerama nisu impresivna, predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) stao je ukraj svemu tome.Upravo je Bajden ambasadoru Marfiju dodijelio visoko priznanje - nagradu za zasluge u službi.Predsjednik SAD odobrio je Predsjedničku nagradu za zvaničnike Stejt departmenta, saopćeno je iz te institucije. Ove nagrade, objašnjeno je, dodjeljuju se svake godine odabranoj grupi diplomata koji su duži period karijere izvanredno obavljali svoje dužnosti u ime američkih građana.- Ovi visoki zvaničnici su izvrsni lideri koji dosljedno pokazuju integritet i značajno doprinose provedbi politike vlade i ministarstva vanjskih poslova SAD - navodi se u obrazloženju Stejt departmenta.Itekako je ambasador Marfi zaslužio ovo priznanje. Uhvatio se ukoštac s korupcijom, rak-ranom naše domovine, i tako stao na žulj mnogima, uključujući Dodika, ali i šefa SDA Bakira Izetbegovića, čiji se brojni sljedbenici suočavaju sa sankcijama SAD zbog korupcije.

Uhvatio se ukoštac s korupcijom, rak-ranom naše domovine, i tako stao na žulj mnogima

Majkl Marfi: I više nego zasluženo priznanje

U vremenima kada nacionalizam i kvazipatriotizam ponovo izranjaju na površinu, moramo se suočiti s pitanjima da li za nas, ovakve kakvi smo, uopće ima i treba biti mjesta u civiliziranoj Evropi i mora li baš sve u BiH i na Balkanu biti obrnuto proporcionalno onome što se u normalnom dijelu svijeta podrazumijeva i poštuje.U vrijeme praznika, umjesto radosti, ljubavi i mira, u prvom planu su mržnja, zebnja i pucnjava, dok se slabašna nada da ćemo iskoristiti jedinstvenu priliku i odlučnije krenuti ka članstvu u EU gasi u buci aviona na bh. nebu i strojevog koraka poluvojnih parada. Pojedinačni glasovi razuma nadjačani su kolektivnim ludilom i inatom, čvršćim zbijanjem u nacionalne torove, retorikom koja je već opustošila, osiromašila, unazadila i bez mladosti ostavila ovu zemlju, a sada prijeti i toj posljednjoj nadi u bolju budućnost.Ova generacija je izgubljena, jer život joj prođe u traumi i besmislu, ni djeca nam budućnost ne vide u državi koju im ostavljamo, ali zbog onih koji će se tek roditi krajnje je vrijeme da damo konačan odgovor na pitanje šta mi to želimo i kuda idemo.Da ojačamo glasove razuma koji vrište da je mir prioritet, a Evropa i bolji život najvažniji cilj i da nedvosmisleno osudimo one što vrijeđaju povratnike u Vlasenici, pucaju pred bošnjačkim kućama u Potočarima, kamenuju kuću starice srpske nacionalnosti u Mostaru ili razbijaju izloge u Sarajevu. Vlastitu radost moramo prestati tražiti u tuđem strahu i bolu. Praznici u BiH tako se i ne mogu zvati ako otvaraju rane i ako zbog njih neko strahuje.Prije posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Von der Leyen), po starom, dobrom bosanskom običaju, red je pomesti i kuću i avliju i prihvatiti ruku koja već dugo stoji ispružena. Dok nam nude red, sigurnost, razvoj, finansijsku pomoć, a šuška se i o početku pregovora i bez svih potrebnih uvjeta, izbor je veoma jednostavan. Ili ćemo s normalnim svijetom, tamo gdje su nam desetine hiljada mladih već otišle, ili neka nas zaglavljenih u ovom bosanskom blatu.

Pojedinačni glasovi razuma nadjačani su kolektivnim ludilom i inatom, čvršćim zbijanjem u nacionalne torove

U Vlasenici vikali "Ustajte balije", u Potočarima i zapucali

Bosansko blato

I danas će biti održana sramna parada za 9. januar, neustavni dan Republike Srpske koji mnoge građane Bosne i Hercegovine podsjeća na početak najkrvavijih dešavanja tokom kojih će kasnije biti izvršeni brojni ratni zločini i genocid.Iako je Ustavni sud BiH još davno presudio da je ovaj praznik nelegalan i neustavan, to Milorada Dodika, u jeku njegove secesionističke retorike, ali i poziciju i tzv. opoziciju u manjem bosanskohercegovačkom entitetu ne sprečava da obilježavaju ovaj dan. I visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) upozorio je vlast RS da će biti suočeni s posljedicama, ipak, proslave će biti.Entitetski policajci koračat će u vojnim uniformama praćeni zvucima krkanske muzike, a svoj doprinos za vrhunac proslave dat će i opskurni Baja Mali Knindža.Očekuje se, naravno, reakcija Tužilaštva Bosne i Hercegovine, naročito nakon Dodikovih prijetnji da, „ako Tužilaštvo proba da reaguje na 9. januar, zabranit ćemo i njihovo djelovanje na prostoru RS“.Očekuje se, na kraju krajeva, reakcija svih, i domaćih i stranaca koji se nešto pitaju u BiH, da sve dodike i slične sankcioniraju za kršenje Ustava, da im onemoguće da i u narednom periodu budu apsolutno iznad zakona i poretka.Jer, osim što su proizveli i proizvode katastrofu svake vrste, isti ti nemaju skoro nikakvu drugu vezu s državom BiH, s narodom koji će, konkretno, svojim parama platiti ovaj današnji općepolitički cirkus u Banjoj Luci. U međuvremenu, dok razni dodici sakupljaju nekretnine van zemlje, sve više bh. porodica, naročito iz osiromašene RS, sakuplja svoje potomke, također van BiH.I šta nakon što prođe ovaj blentavi nacionalistički performans? Ništa, baš ništa.&nbsp;

Svoj doprinos za vrhunac današnje proslave dat će i opskurni Baja Mali Knindža

Nakaradno slavlje

Fudbalski reprezentativac Francuske Kilijan Mbape (Kylian Mbappe) ponovo je u centru pažnje, a čini se da bi, barem kako pišu francuski mediji, konačno mogao postati član Real Madrida.Kako je to postalo uobičajeno, s prvim danima prijelaznog roka pokreću se glasine oko prelaska Francuza u Madrid. Međutim, čini se da je sada priča mnogo jača od onih ranijih.Santi Auane i Sebastijan Deni, novinari "Foot Mercato", objavili su kako će Mbape naljeto postati član Real Madrida. Francuskoj zvijezdi istječe ugovor s PSG-om te je navodno već dogovorio transfer u Španiju.Ukoliko Mbape zaista potpiše za Real Madrid, to bi bio najveći transfer u posljednjih nekoliko godina te sigurno završetak jedne od najvećih fudbalskih sapunica svih vremena.Simbolično, Mbape je ranije postao „kralj francuskog kupa“ jer je postao najbolji strijelac u historiji tog takmičenja sa 30 golova. Nakon što je postao „kralj francuskog kupa“ mogao bi Mbape postati i „kralj“, član Real Madrida.Kilijan Mbape je u PSG stigao 2017. godine za 180 miliona eura. Odigrao je 284 utakmice i dao je 237 golova uz 100 asistencija. Osvojio je Svjetsko prvenstvo 2018. te sve što je mogao u Francuskoj. Čini se da je konačno vrijeme za naredne izazove.

Francuski mediji objavili da će od narednog ljeta igrati za Real

Kilijan Mbape: Kraj sapunice

Republika Srpska je od svog samoproglašenja entitet koji se temelji na ekstremnom srpskom nacionalizmu i netoleranciji prema drugačijima.Nešto pozitivniji procesi koji su započeti početkom dvijehiljaditih anulirani su Dodikovim politikama posljednjih 10-15 godina koje su ovaj entitet učinile mjestom s vjerovatno najekstremnijom desničarskom vlašću na evropskom kontinentu. Šovinističke izjave i uvrede u Dodikovom vokabularu su svakodnevica, od negiranja genocida, preko njegovog psovanja, nazivanja Bošnjaka muslimanima, izjava da „hodža arlauče“, da su „muslimani genetski konvertiti“ i tako unedogled.Dodikov huškački i otrovan jezik prati i armija dodikića oko njega, poput državnih ministara koji Badnjak dočekuju pjevanjem četničkih pjesama, ili direktora javnih preduzeća koji prijete da će Sarajevu zavrnuti plin.Stoga ne treba čuditi što se u entitetu, u kojem vlast daje takav primjer i obrazac ponašanja, Božić širom istočne Bosne dočekuje uz puštanje četničkih pjesama kroz povratnička naselja, nacionalistička orgijanja i povike „ustajte, balije“. Tako se praznik koji bi trebao biti simbol mira, praštanja i zajedništva od ljudskih nitkova upražnjava kao praznik mržnje i zle krvi, što čovjeka ne čini hrišćaninom, nego njegovom suštom suprotnošću.Čudo je samo da već ne padaju mrtve glave. No, najtragičnija stvar u svemu je da je ovakvo ponašanje normalizirano. Opozicija u RS se ne buni, poslovično oprezna, da joj ne lijepe etikete „izdajnika“. Ni stranke iz Sarajeva ne reagiraju pretjerano, zabavljene međusobnim sukobljavanjima i tenderisanjima. Ne reagiraju ni ljudskopravaška udruženja ni aktivisti, jer oni su zabavljeni pronalaskom primjera džender nesenzitivnog jezika u medijima.Na kraju krajeva, ne reagira ni običan narod, njemu su bliži rijeka Jordan i problemi koji se oko nje dešavaju nego rijeka Drina.Malobrojni Bošnjaci u RS tako ponovo ostaju na cjedilu, kao i 1992. Narod koji ne nauči ništa iz svoje historije osuđen je da sve ponovi.

Narod koji ne nauči ništa iz svoje historije osuđen je da sve ponovi

Iživljavanje nad Bošnjacima u RS

Prisustvo visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt) liturgiji u Sabornoj crkvi Presvete Bogorodice u Sarajevu privuklo je pažnju i šire javnosti. Posjetom u društvu svoje supruge, Šmit se izdigao iznad dnevne politike, aktuelne probleme odvojio je od najradosnijeg praznika pravoslavnih vjernika, te im iskazao poštovanje, svjestan da mu ono, barem kada je o političarima riječ, vjerovatno neće biti uzvraćeno.U svojoj ranije upućenoj poruci on je istakao značaj porodične ljubavi, prijateljstva, uzajamne povezanosti i zajedničke radosti, po čemu je ovaj veliki praznik i prepoznatljiv, te izrazio nadu da će Božić biti podsjetnik “da nas, i u najmračnijim satima, zvijezda vodilja može odvesti u bolje sutra” i godinu ispunjenu ljubavlju, razumijevanjem i dobrim djelima.Za razliku od visokog predstavnika, koji jednaku pažnju poklanja svim religijskim zajednicama u BiH i često posjeti i crkvu i džamiju, teško se sjetiti kada je neki bh. političar prisustvovao obilježavanju praznika svojih komšija. Ljubav je temelj svake vjere, a tolerancija i pružena ruka jedini put ka boljoj budućnosti, pa bi takav iskorak bio i potreban i poželjan, posebno u vremenima kada se iskoraci konačno očekuju, a već dugo obećavaju.&nbsp;&nbsp;

Konsenzus za (ne)kulturu

Vinisijus Žunior: Nezaustavljivi Brazilac

Vladimir Kojović: Humanista i stručnjak

Odgovornost države

Samir Fočo: Samozatajni laureat

Agonija s cijenama

Izdržati život

Edin Džeko: Kao vino

Ostao je sasvim sam

Erik Spolstra: Najvredniji ugovor ikad

Majkl Marfi: I više nego zasluženo priznanje

Bosansko blato

Nakaradno slavlje

Kilijan Mbape: Kraj sapunice

Iživljavanje nad Bošnjacima u RS

Kristijan Šmit: Iznad politike

Kolumne

Konsenzus za (ne)kulturu

Vinisijus Žunior: Nezaustavljivi Brazilac

Vladimir Kojović: Humanista i stručnjak

Odgovornost države

Samir Fočo: Samozatajni laureat

Agonija s cijenama

Izdržati život

Edin Džeko: Kao vino

Ostao je sasvim sam

Erik Spolstra: Najvredniji ugovor ikad

Majkl Marfi: I više nego zasluženo priznanje

Bosansko blato

Nakaradno slavlje

Kilijan Mbape: Kraj sapunice

Iživljavanje nad Bošnjacima u RS

Kristijan Šmit: Iznad politike