Sjajni napadač dobojske Sloge Dejan Vidić privukao je pažnju na sebe. Svoju premijernu sezonu u bh. fudbalu započeo je kao anonimus, a sada je neko o kome pričaju svi. Prvi je strijelac lige s deset pogodaka, zabijao je i sarajevskim rivalima, a u minulom kolu protiv Igmana je postigao het-trik.Zablistao je na počecima svoje karijere. Okretan napadač, visok 1,97 metara, svakako je bio pojava, a dobri nastupi u dresu Zlatibora donijeli su mu svojevremeno transfer i u Crvenu zvezdu, koja ga je platila 300.000 eura. Bio je viđen kao zamjena za Milana Pavkova, koji je zablistao protiv Liverpula, i Zvezda ga je htjela unovčiti. No, Pavkov nije otišao, a Vidić je čekao priliku. Čekao, čekao i nije dočekao, a put ga je u 30-im doveo u Slogu. I sada ponovo živi svoj san, radi ono što najbolje zna - postiže golove.Avantura u bh. fudbalu počela je savršeno - na debiju za Slogu je dao dva gola Sarajevu usred Koševa za pobjedu. Bio je to početak kao iz najljepših snova, a njegova bajka se nastavlja.

Tresao mreže sarajevskih rivala, a protiv Igmana dao het-trik

Dejan Vidić: Neumoljivi golgeter

Bh. fudbalom već godinama suvereno vlada Hrvatski športski klub Zrinjski. U košarci je neprikosnovena Dodikova Igokea, klub smješten u selu Aleksandrovac, koje se nalazi pored Laktaša, također sela.Prvak u muškom rukometu je Izviđač iz Ljubuškog. U ženskom rukometu Grude. U ženskoj košarci prvaci su Orlovi iz Banje Luke. U ženskoj odbojci prvak je Gacko. U futsalu Radnik iz Bijeljine. I tako dalje.Sarajevo, grad od gotovo pola miliona stanovnika u maloj i siromašnoj državi koja nema više ni tri miliona stanovnika, nema nijednog aktuelnog prvaka u važnim sportovima.Željezničar je godinama u finansijskoj krizi i tavori po sredini tabele. FK Sarajevo je, zahvaljujući puštanju privatnog kapitala, u dosta boljoj situaciji, jer su donekle uspjeli izbjeći bošnjački biznis model „stranka da postavi svoje ljude“. KK Bosna, prvi jugoslavenski prvak Evrope, danas jedva životari s neriješenim statusom. Zenički Čelik je zbog finansijskih problema otišao u Kantonalnu ligu i tek je najvjernijim navijačima poznato gdje sad uopće igra. Tuzlanska Sloboda ispala je u Prvu ligu FBiH. Unsko-sanski kanton, s 300 hiljada stanovnika, nema niti jedan klub ni u košarkaškoj ni u fudbalskoj prvoj ligi, itd... Velež se nakon dugogodišnje krize, pa čak i ispadanja u Prvu ligu FBiH, „stabilizirao“ kao osrednji klub u Premijer ligi.

Da ne spominjemo tek situaciju u regionu. Velikani poput Dinama, Crvene zvezde ili Partizana po raspadu Jugoslavije ostali su dominantni prvaci u svojim zemljama.Dinamo je do ove sezone redovno igrao Ligu prvaka, koju igra i Crvena zvezda, dok su i Partizan i Zvezda redovni učesnici Evrolige, najjačeg evropskog košarkaškog takmičenja s malobrojnom probranom elitom, a beogradska Arena, koja prima 20-ak hiljada ljudi, redovno je dupke puna.Uglavnom, razumijete poentu. Očito, Bošnjaci nemaju kad da se bave sportom. Moraju rješavati globalne izazove ummeta i sukobe na Bliskom istoku. A ono što su naslijedili, mahom su uništili.

Nemaju Bošnjaci kad da se bave sportom, moraju rješavati sukobe na Bliskom istoku

Bošnjački sport prop'o

Lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini suočavaju se s problemima u budžetu. Primorane su na rebalans budžeta na niže jer će dobiti manje sredstava od PDV-a u odnosu na plan. Pojedine općine zabilježit će i budžetske deficite, a uzrok je rast spoljnog duga RS, Federacije BiH i Brčko distrikta, piše <a href="https://www.bhrt.ba/lokalne-zajednice-u-bih-suo%C4%8Davaju-se-s-problemima-u-bud%C5%BEetu-ce1kmu5qg">BHRT</a>.Rebalans budžeta uskoro pred odbornicima općine Istočna Ilidža. Dobit će 280.000 maraka manje doznačenih sredstava od PDV-a u odnosu na planirano.- Jako je veliki pritisak na nas. Konkretno Istočna Ilidža će uspjeti da servisira svoje obaveze ali za druge jedinice lokalne samouprave nisam siguran odnosno mogu da tvrdim da to sigurno neće uspjeti - rekao je načelnik općine Istočna Ilidža Marinko Božović.Nedostatak novca pokušava se nadoknaditi povećanjem vlastitih prihoda.Tako vlast u Banjoj Luci pokušava prevazići nastale probleme.<h2>Budžet u deficitu</h2>- Mnogo smo radili na povećanju prihoda. Još uvijek nismo u mogućnosti 7-8 miliona maraka saniramo iz sopstvenih prihoda. Bićemo prinuđeni da tražimo neke alternative - ističe menadžer Grada Banja Luka Bojan Kresojević.Lokalnim zajednicama u RS doznačeno je oko 4 posto manje sredstava od PDV-a. Pojedini budžeti završit će u deficitu ili će se morati odreći realizacije pojedinih projekata.- U 2022. ste imali situaciju da su sva ostvarenja prikupljenih sredstava od PDV-a bila nekih 25-30 odsto veći od plana za tu godinu. Tako da se plan pravio na osnovu tih izvršenja a ne na osnovu plana za 2023. To je veoma bitno razlučiti kada govorimo o budžetskom planiranju - rekao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza općina i gradova RS.UIO BiH prikupila je 8,8 milijardi maraka u 2023. godini. To je više za 588 miliona KM. Najveći rast prihoda bilježi se po osnovu PDV-a u unutrašnjem prometu. U međuvremenu rastao je i spoljni dug.Moramo reći da ustvari taj višak prihoda jeste završio kod entiteta i Brčko Distrikta ali je činjenica entiteti u ovoj godini imaju značajno veći iznos za povrat spoljnog duga u odnosu na prošlu godinu tako da praktično se može zaključiti da je taj višak prihoda završio u većim ratama spoljnog duga koji entiteti imaju u toku ove godine.<h2>Nedostatak planiranog novca</h2>- Zbog toga najveće probleme imaju manje općine. Nedostatak planiranog novca teže pronalaze u povećanju sopstvenih prihoda - pojašnjava Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH.- Možda je došlo vrijeme da se uspori zaduživanje jer to novac prikupljen od indirektnih poreza neće moći izdržati i jer će na taj način građani biti uskraćeni za one usluge i servise koje treba da im obezbijede lokalne zajednice - naglašava ekonomista Zoran Pavlović.Više prikupljenog novca od PDV-a, a manje doznačeno. Zašto? Sistem je takav da se prvo plate kreditne obaveze, a potom po utvrđenoj formuli novac dalje dijeli prema javnim budžetima.

Sistem je takav da se prvo plate kreditne obaveze, a potom po utvrđenoj formuli novac dalje dijeli prema javnim budžetima

Općinama i gradovima u RS doznačeno je 4 posto manje sredstava od PDV-a, problem predstavlja vanjski dug

Nije nikakva novost da građani BiH kupuju manje, a potroše znatno više nego prošle godine. Jer život u BiH je skup, a, izgledno je, bit će još skuplji. Ono što građani vide vlastitim očima i osjete na svojim džepovima, potvrđuju i struka i statistika.A ono što slušaju već skoro godinama jeste da su vlasti za sve to krivca tražile u svemu, od pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini, uvoza svega i svačega, na prvom mjestu hrane, loše domaće proizvodnje, trgovačkih lobija, mešetara, divljanja cijena nafte, pohlepe velikih lanaca, slobodnog formiranja cijena na tržištu BiH, ukratko, u svemu osim u sistemu i samima sebi i mjerama koje su uglavnom izostajale, kasnile i „na požar” djelovale kao “kapljica vode“.Istina, na svjetskom nivou je dosta toga pošlo po zlu i itekako su prisutni snažni poremećaji na globalnom tržištu, ali zadaća vlasti je krojenje socioekonomskih politika i briga o građanima, od kojih ogroman broj treba pomoć.Dovoljno je samo pogledati omjer pokrivenosti sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu prosječnom plaćom od 1.281 KM i minimalnom od sramotnih 596 KM, pa da se shvati koliko su ti ljudi ostavljeni na milost i nemilost pred svim inflatornim skokovima i divljanjima cijena kojima se ne nazire kraj.Jer sindikalna potrošačka korpa se skroz primakla iznosu od 3.000 KM i brojni građani su, jednostavno, prisiljeni živjeti od minusa i od komercijalnih kredita. Većina mladih bračnih parova s djecom vrtićke i školske dobi, oni nešto stariji koji finansiraju sinove i kćerke studente, svi oni su prisiljeni kreditno se zadužiti.Nažalost, znatan broj se nalazi u dužničkom ropstvu. Zabadaju glavu u pijesak i gomilaju dugove, jer drugog rješenja ne vide. Reklo bi se, dužni do groba. A gdje su u svemu tome penzioneri? Svi oni čekaju da vlasti, konačno, nešto poduzmu. Minimalna plaća od 1.000 KM, koja se najavljuje, set zakona iz fiskalne reforme, nikako da ugledaju svjetlo dana. Pa i isplata pomoći EU za energetski siromašna domaćinstva se razvukla ko žvaka.Ali kako kaže narodna izreka: „Sit gladnom ne vjeruje.“ Kada se zna da su bh. parlamentarci najbolje plaćeni u zemljama regiona, a direktori javnih preduzeća i članovi uprava, silni savjetnici i ostala bratija uprihode mjesečno i 6.000 KM, kako onda očekivati da znaju kako je malim običnim ljudima? A njih je sve manje, jer najveći broj ih se iseljava u potrazi za boljim životom. Demografi su izračunali da smo najugroženija država regiona.

Vlasti su u svemu tražile krivca osim u sistemu, samima sebi i mjerama koje su uglavnom izostajale, kasnile i “na požar” djelovale kao “kapljica vode”

Dužni do groba

Australska glumica Kejt Blanšet (Cate Blanchett), ambasadorica dobre volje Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR), pozvala je Evropsku uniju da pojača podršku izbjeglicama i zemljama koje su ih primile te da osigura da će se politika bloka "fokusirati na njihovu zaštitu, a ne na postavljanje pojačanja na granicama".- Morate shvatiti da niko ne stavlja svoju djecu u čamac, osim u slučaju kad je voda sigurnija od kopna. Zahvaljujem EU na dugogodišnjoj finansijskoj podršci izbjeglicama, kao i njihovim domaćinima na globalnom nivou te pozivam na kontinuiranu i veću podršku. Svijet gleda - poručila je oskarovka.Ovo nije prvi put da ona diže glas za slabe i da svoju svjetsku slavu koristi u humane svrhe. Uz izniman društveni angažman, Kejt je jedna od najboljih glumica današnjice.Rođena je 1969. godine, a sa suprugom i trojicom sinova živi u Australiji, daleko od očiju javnosti.

 Pozvala Evropsku uniju da pojača podršku izbjeglicama

Kejt Blanšet: Glas slabih

Onaj koji bi trebao posljednji, prvi je reagirao na izvještaj Evropske komisije koji BiH ne garantira početak pregovora zbog lijepe frizure, ali je ipak ostavlja u vozu ka Evropi. Iz političara – čiji su neustavni zakoni, propisi koji guše slobodu govora i rad nevladinih organizacija, ali i neutralan stav RS po pitanju ruske agresije na Ukrajinu, popunili veći dio izvještaja EK o napretku BiH – ponovo su progovorili bahatost, neznanje i ambicije za nastavak obračuna sa strancima, dok istovremeno očekuje da ga se s entitetom s kojim se poistovjećuje i državom koju negira i od koje se dan ranije otcjepljivao primi u porodicu demokratskih, uređenih evropskih država.Milorad Dodik jučer je Evropi poručio da je “propustila šansu”, uvrijeđen zbog izostanka bezuvjetne podrške otvaranju pregovora. Nikakva mi nismo šansa EU, jer s njim i njemu sličnima Evropa je propustila ili barem odložila početak vlastitih muka u procesu pregovora i uvjeravanja s političarima njegovog kova o stvarima koje su u Evropi neupitne. Propustila je i opasnost da u svoj zagrljaj primi nekoga ko jednim okom gleda u Brisel i stotine miliona eura najavljene podrške, a drugim u Vladimira Putina i Moskvu, čiji je čest gost.Dok kroz “ispunjavanje” 14 prioriteta na putu ka članstvu u EU vidi šansu da se oprosti od Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, jer jedan od njih, po njemu, znači “automatski prestanak” njihovog rada, Dodik zaboravlja da Evropa jeste spora, često i pasivna, njena birokratija glomazna, ali nije ni senilna ni naivna.U komunikeu Evropske komisije pedantno su nabrojane sve, pa i Dodikove “zasluge” zbog kojih su nas Moldavija i Ukrajina prestigle u maratonu prema Briselu. Od poziva sudijama Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke, usvajanja zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS, do zakona o kriminalizaciji klevete ili “stranim agentima” u RS. Ipak, ključna poruka Dodiku, koju treba prepoznati već sada ako ne želi da u martu i Gruziji gledamo u leđa, isporučena je u jednoj rečenici: “Secesionistički potezi koji podrivaju jedinstvenost, suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH istovremeno podrivaju napredak u pristupanju EU.”Jasno je da vremena nema puno za taktiziranje kako da se, pod plaštom evropskih prioriteta, provuku dnevnopolitički, lični interesi. Vrlo brzo od Dodika i njegovih partnera u državnoj vlasti očekuju se rad i rezultati. Jer mart će brzo doći, EU neće propustiti ništa, građani BiH mogu ostati i bez ono malo nade da je napredak moguć, a BiH će ostati bez građana koji će put Evrope, kad već Evropa neće doći ovdje.

Pedantno su nabrojane sve, pa i Dodikove “zasluge” zbog kojih su nas Moldavija i Ukrajina prestigle u maratonu prema Briselu

Propuštena šansa

Putovanje od terena u Bosni i Hercegovini do najpoznatijih evropskih stadiona izgleda kao sasvim normalna stvar za Irfana Peljtu.Za vikend suđenje zapaljivog derbija između Sarajeva i Borca, a onda, nekoliko dana kasnije, suđenje Barceloni u Ligi prvaka. Neki od navijača nisu bili sretni nakon utakmice na stadionu Koševo, ali to je njihova stvar.Teško je zadovoljiti sve, ali Peljti polazi za rukom da sjajno vodi utakmice Lige prvaka i da uspješno odrađenim poslom ispuni očekivanja čelnika koji mu sve više ukazuju povjerenje.Mnogi bi podlegli pritisku kada bi neka zvijezda kluba poput Barcelone počela suptilno tražiti od sudije da je favorizira, ali to nije bio slučaj s Peljtom.Kako je Barcelona gubila u drugom poluvremenu utakmice protiv Šahtara, a fudbaleri katalonskog kluba nisu uspijevali doći do gola, njihovi igrači su sve češće završavali na travnjaku tražeći penal ili karton za suparnike.Međutim, Peljto bi na svaki njihov pokušaj lažiranja hladnokrvno odmahnuo rukom i pokazao da ga ne interesira o igraču koje ekipe se radi, već samo praćenje pravila i donošenje najboljih mogućih odluka u trenutku.

Na utakmici Šahtara i Barcelone u Ligi prvaka pokazao izrazit kvalitet

Irfan Peljto: Položio test

Bilo je to daleke 2006. godine kada je Milorad Dodik, nedugo nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, najavio da se tog istog prava ne odriče ni Republika Srpska. Prošlo je otad dugih 17 godina, a Milorad Dodik iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, najavljuje i prijeti referendumima o proglašenju nezavisnosti.Sada Dodik kaže da će proglasiti nezavisnost ukoliko visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametne odluke o državnoj imovini. Nekoliko dana ranije je Dodik išao i velikosrpski korak dalje, pa je najavljivao ujedinjavanje Srbije, Crne Gore i RS u jednu državu, od čega se čak morao ograđivati i crnogorski srpski nacionalista Andrija Mandić.Prethodno je najavljivao da će proglasiti nezavisnost ako... Mah, ko će se više sjetiti svega.Dodik je osokoljen i izvjesnom međunarodnom podrškom, pa kaže da bi nezavisnost RS u startu priznalo 10-15 zemalja (razlika između 10 i 15 je ogromna, no ko će se baviti tim sitnicama), uključujući i neke države EU (znamo, misli na Mađarsku).Otkako je na vlasti, od 2006., zapravo nema gadosti ni političke apokalipse koju Dodik nije najavljivao. Ako i ostavimo po strani kočijaško psovanje, prijetnje otkazima ljudima koji ne glasaju za njega, mizoginiju, homofobiju, veličanje osuđenih ratnih zločinaca, napade na novinare i slično, Dodik se: otcjepljivao RS, ujedinjavao Srbiju i RS, provodio referendume o vraćanju nadležnosti, vraćao nadležnosti, ali odluke nikad nije primjenjivao, napuštao institucije pa se vraćao itd.Njegov govor kontinuirano se sastoji od najdrastičnijih najava i najtežih riječi, ali, kada se analizira šta je Dodik od svega realizirao, odgovor je... Pa, ništa ili gotovo ništa.Malo je otrcano, ali ''pas koji laje ne ujeda'' izreka je koja se u njegovom slučaju može doslovno primijeniti.Stoga, Milorade, ili prestani uprazno laprdati ili zaista stisni m*da pa konačno proglasi tu nezavisnost. Jer za sada jedine vidljive posljedice tvog laprdanja jesu konstantno sijanje mržnje, političke krize, blokade, sluđen i naelektrisan narod, strah, siromaštvo, očaj i sukob s civiliziranim svijetom, dok se stvari nisu mrdnule s mjesta, osim možda bankovnog računa tebe i tvoje porodice.Milorade, stisni m*da i uradi to konačno ili prestani ložiti taj svoj nesretni srpski narod koji zbog tvojih politika najviše i ispašta. Na pitanje kako, vidjeti pod: “projekti koje EU podržava u BiH i regionu, BDP per capita, visina prosječne plaće, penzije, natalitet...”

Njegov govor kontinuirano se sastoji od najdrastičnijih najava i najtežih riječi, ali ništa ili gotovo ništa od toga nije realizirao

Hajde, mangupe, proglasi nezavisnost

Nešto što je nekad bilo nepojmljivo, Nikola Jokić je učinio sasvim normalnim. Teško je i opisati količinu košarkaške genijalnosti koju on posjeduje. Zaista je tako, htjeli to priznati ili ne.Kada je došao u NBA ligu, niko za njega nije ni čuo, pa ni oni lažljivci što se kunu da su od početka znali ko i šta će biti Nikola. Pa su mu onda sporili kilažu, nepokretljivost, odbranu, osvojene nagrade i šampionsko prstenje – sve da bi zasjenili umjetnost koju on stvara iznova i iznova, svaki put kad zakorači na košarkaški parket.Čak i u slučaju da je sve to istina što govore, brojke ne lažu, a njegove su impresivne. U pobjedi njegovog Denvera nad Nju Orleansom Džoker je zabilježio 35 poena, 14 skokova i 12 asistencija. Upisavši novi tripl-dabl, 28-godišnja superzvijezda je došla do broja od 108 zabilježenih u karijeri.Tako je preskočio legende NBA lige Lebrona Džejmsa (LeBron James) i Džejsona Kida (Jason Kidd) i došao na 4. mjesto vječne liste.Sljedeći na putu mu se nalazi Medžik Džonson (Magic Johnson), koji ih ima 138, još jedan od košarkaša koji su od ove igre napravili ljepoticu kakva jeste. Poslije Medžika ostaju samo još Oskar Robertson i Rasel Vestbruk (Russell Westbrook), a nakon njih se piše historija, po ko zna koji put za košarkaškog maestra Nikolu Jokića.

Srbijanski centar nastavlja pomicati granice normalnog kao od šale

Nikola Jokić: Košarkaški maestro

U Banjoj Luci se objesila žena koja je nedavno verbalno linčovana na društvenim mrežama nakon što je objavljen snimak na kojem ona vrši malu nuždu na javnom mjestu. Iza sebe je ostavila dvoje djece. Nju je, nakon što je snimak osvanuo na društvenim mrežama, policija identificirala i uručila joj prekršajni nalog zbog nedozvoljenog obavljanja fiziološke potrebe na javnom mjestu. Zaprijećena kazna je od 200 do 800 KM.No, u sretnim društvima možda bi epilog ovog „velikog zlodjela“ završio na tome. U nesretnim, kao što je naše, gdje su uobičajeni i gotovo normalni, svakako rado prihvaćeni omalovažavanje, ponižavanje, ismijavanje svega i svakoga, epilog je smrt!Histerična masa zanemarila je, naslađujući se snimkom i vrijeđajući ženu, sve svoje nedaće koje se svakim danim kao mreža sve više petljaju oko njih te su se nadmašivali komentirajući to što je neka tamo žena, iz ko zna kojeg razloga, vršila nuždu pored auta. I ta neka tamo više, očigledno, nije znala kuda i kako dalje, uz, vjerovatno, uobičajene nedaće koje opsjedaju bh. čovjeka... Dvoje djece ostalo je bez majke u ovom i ovakvom bezdušnom svijetu.Jedna porodica razbijena je zbog mase koja se zarad jednog lajka okomila na mladu ženu, koja je za svoj zločin trebala platiti nekoliko stotina maraka.Sve to desilo se nekoliko mjeseci nakon tragičnog kraja mladića Mladena Dulića iz Laktaša, kojeg su društvene mreže “ubile” jer je tražio posao na pumpi. I džaba su, nakon tog nemilog događaja, mase na društvenim mrežama osudile ismijavanje, džaba su se tražile sankcije, strožije kažnjavanje. Džaba sve to u društvu gdje su kriminalci glavne zvijezde društvenih mreža, gdje su rijaliti emisije najgledanije i gdje bi te iste mase, da se nesretni Mladen nije ubio, i dan-danas njega ismijavale.Mladenova tragedija morala je biti tačka za iživljavanje na društvenim mrežama. Međutim, kod nas se ni fizičko maltretiranje i zlostavljanje ne sankcioniraju, a online bara puna je zvjerki koje jedva čekaju nekoga da ismiju, da mu nanesu zlo i onda se hrane svim tim. Dok je stanje naših duša ovakvo, oni slabi i krhki, nemoćni, neće imati drugog izlaza i bježat će od nas ovakvih. U smrt.&nbsp;

Dok je stanje naših duša ovakvo, oni slabi i krhki, nemoćni, neće imati drugog izlaza i bježat će od nas ovakvih – u smrt

Njih više nema, a vi ćete, kao, sad plakati

Novak Đoković je na završnom Mastersu u Parizu osvojio svoju 40. titulu turnira Masters serije u karijeri. Pobjede srbijanskog tenisera uporno podsjećaju na to koliko je on ustvari bolji od ostalih tenisera.Nikolaj Davidenko, slavni ruski teniser, govorio je da ga je strah za mlađu generaciju jer oni neće imati priliku da se pokažu u najboljem svjetlu dok Đoković žari i pali teniskim terenima na svim stranama svijeta. Nije puno ni pogriješio.Đoković je nepremostiva prepreka za mnogobrojne tenisere, kako prošlosti tako sadašnjosti i budućnosti. Neuništiva aura koja zrači iz njega, ma koliko loše situacija na terenu izgledala, nešto je što će u budućnosti biti predmet proučavanja.Ponekad se čini da je jedini rat na terenu koji može izgubiti onaj s godinama. One pregaze sviju i sve, ali za jednog 36-godišnjaka vrlo vješto im se opire i ponekad se čini da ih vraća unazad te da ćemo ga gledati još zadugo na teniskim terenima.I da će u svim tim preostalim godinama nastaviti biti noćna mora za svakog novog tenisera koji je naumio da pored Novaka samo i pomisli ciljati na vrh. Đoković smatra da je to njegovo, a što je njegovo, neće lako prepustiti drugom.

Fraza "godine su samo broj“ u potpunosti živi kada je Đoković u pitanju

Novak Đoković: Aura neuništivosti

Kada je Bosna i Hercegovina, srce Evrope, krvarila, svijet je zašutio. Kada su vrisci majki, očeva, djedova, nana, djece probijala bubne opne, svijet je oglušio.Da tada nije bilo hrabrih novinarki i novinara, fotoreportera i snimatelja, niko ne bi povjerovao o kakvoj agresiji na jednu malu i ponosnu državu se radilo. Nije bio cilj samo osvojiti neke teritorije, već etnički ih očistiti, pobiti sve što je disalo. Valjda su i cucle u ustima beba za neke predstavljale oružje.Tada nije bilo moderne opreme, laganih kamera, fotoaparata i mobitela koji su sve u jednom.A koji je izgovor za Gazu? Dok su najveće društvene platforme ograničile sadržaj koji dolazi iz Pojasa Gaze, pa brže-bolje ukidaju ili cenzuriraju objave, mediji moraju birati šta će svojim gledaocima/slušaocima/čitaocima pokazati. Moraju, jer postoji nešto što se zove etika u novinarstvu. Upravo zbog takvih i sličnih principa, osoba s mobitelom i vrhunskom kamerom nikada ne može biti novinar.Sedma sila... Tako nas zovu. Ali sile u Gazi nema. Novinare niko ne štiti. Džaba nose šljemove i pancire s natpisom „Press“. Jer u normalnim okolnostima taj natpis predstavlja zaštitu. Ali to ne važi za Gazu. Palestinski novinari suočeni su s brutalnim ubijanjima svojih kolega i svojih porodica.Potresni su i kidaju komade srca snimci na kojima novinaru tokom javljanja uživo kolege saopćavaju da su mu pobili familiju. Ili da su ubili bliskog kolegu i njegovu čitavu familiju! Stižu i navodi da izraelske snage ciljaju domove novinara čije izvještaje očigledno pomno prate, pa čekaju da dođu kući, ispale raketu i sravne i kuću i nekoliko generacija iste porodice sa zemljom.A zašto? Jer stoje pred kamerama s mikrofonima i govore istinu – da cionisti ubijaju sve što se pojavi na njihovom putu u Gazi. I neviđene masakre pravdaju uništavanjem Hamasa, njihovih pripadnika i podzemnih tunela. Izrael je očigledno preskočio čas u školi kada se učilo da se nasilje ne rješava nasiljem. A pogotovo da civili, nevini, mladi i dječica ne trebaju, ne mogu i ne smiju ispaštati i plaćati svojim životima greške drugih.Hrabri Palestinci s mikrofonima i kamerama naše su oči u Gazi, jer tamo nisu otišli čuveni svjetski mediji i njihovi slavni novinari. Nisu, jer je sigurnost novinara na prvom mjestu. I svi koristimo snimke, vijesti, fotografije tamošnjih medijskih kuća. Oni su jedini koji mogu trenutno svijetu predočiti šta proživljavaju a sretni među njima i prežive.Zato, dignimo glas za naše kolege sa Zapadne obale i iz Pojasa Gaze. Pokažimo tu silu koja je u nama, za njih i za nas!

Sedmu silu niko ne štiti, džaba nose šljemove i pancire s natpisom "Press“, zato mi trebamo dići glas za naše kolege

Novinari - oči Gaze

Pripadnik Specijalne policijske jedinice Zenica Arnel Keleštura postao je heroj nakon što je spasio djevojku koja se tokom vikenda pokušala ubiti u Zenici.Ona je htjela svoj život okončati skokom s pješačkog mosta u rijeku Bosnu. Na svu sreću, Keleštura se zadesio tu i bez imalo razmišljanja povukao djevojku, koja se već nalazila s druge strane ograde, prema sebi.Kaže Keleštura da je samo postupio onako kako bi i bilo ko drugi da se našao u takvoj situaciji.- Bio sam u šoku, bez obzira na to kakav posao radim. Nije jednostavno, takvo nešto se ne dešava svaki dan. Još je majka te djevojke bila u neposrednoj blizini. Čudno mi je - izjavio je Keleštura nakon incidenta koji, zahvaljujući njemu, nije imao tragičan završetak.On tada nije bio na dužnosti, a uprkos svemu čega se nagledao u svojoj karijeri, nije mu bilo svejedno svjedočiti ovakvom nemilom događaju.Arnel Keleštura rođen je 14. marta 1992. godine u Zenici. U MUP-u radi od 2017. godine. Dio specijalne jedinice je oko dvije godine.Keleštura je oženjen i otac je dva dječaka blizanca, Amera i Armana.

Pripadnik Specijalne policijske jedinice spasio djevojku koja se pokušala ubiti skokom s mosta

Arnel Keleštura: Zenički heroj

Prošlo je već skoro mjesec otkako je ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Vojin Mijatović otkrio nekoliko informacija o novim zakonskim propisima koji bi trebali rasteretiti privredu te omogućiti rast minimalne plaće na 1.000 KM.- Službeno mogu s ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće s primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najvišu minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM, imat ćemo najniže opterećenje na rad ili platu u iznosu od 28 posto - kazao je Mijatović u Kotoru.Radi se o potrebi o kojoj se govori godinama, na izradi novih zakona radi se već mjesecima, ali tehnički detalji nikako da budu do kraja usaglašeni, pa da i neko drugi, osim radne grupe i resornih ministara, vidi kakvu reformu je Vlada pripremila. Prema šturim najavama, do kraja prošlog mjeseca trebao je biti održan sastanak s predstavnicima SSSBiH, Udruženja poslodavaca FBiH, Saveza općina i gradova FBiH, nakon kojeg je set zakona trebao biti upućen u parlamentarnu proceduru.Međutim, novembar teče, sastanak nije održan, a s obzirom na to da bi materijali pred poslanike trebali doći u formi nacrta, da konačnom usvajanju treba prethoditi i javna rasprava, teško je očekivati da zakoni budu usvojeni do kraja godine i da se primjenjuju od naredne. U međuvremenu, javljaju se novi otpori i traže izgovori da plaća radnika, ili barem jednog dijela njih, ostane ispod famoznih 1.000 KM. U periodu kada budžeti na svim nivoima bilježe rekordne prihode, a potrošačka korpa košta tri puta više, takvi istupi ne mogu se ocijeniti nikako drugačije osim kao sramotni.Evidentno je da procesi donošenja odluka moraju biti transparentniji, reforme dinamičnije i odlučnije, a osim godina prazne priče i datih obećanja, obavezu da se brzo, barem djelimično, poboljša standard radnika stvaraju i dugi redovi pred ambasadama i sve otvorenije tržište Evrope, gdje se o plaći od 1.000 KM već odavno ne raspravlja.&nbsp;

Tehnički detalji nikako da budu do kraja usaglašeni, pa da i neko drugi, osim radne grupe i ministara, vidi kakvu reformu je Vlada pripremila

Da li će građani dočekati povećanje plaća

Minimalna plaća na čekanju

Budućnost BiH je u EU, naša zemlja može računati na snažnu podršku na tom putu, ali istovremeno domaće vlasti moraju zasukati rukave, usvojiti zadate reforme iz 14 ključnih prioriteta, imati jedinstven i jasan stav i ni na koji način ne dovoditi u pitanje evropske vrijednosti.U najkraćem, ovo su ključne poruke predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Von der Leyen) upućene nakon kratke posjete Sarajevu. Bolje poslovno okruženje, integracije tržišta regiona, zelena tranzicija, zadaci su na kojima BiH treba uporedo raditi. Ipak, ključna poruka predsjednice Evropske komisije je da će upravo reforme biti uvjet odobravanju finansijskih sredstava te da će u slučaju njihovog izostanka sredstva biti usmjeravana državama zapadnog Balkana koje postižu rezultate.Ako su ih u međuvremenu, impresionirani sami sobom i usvajanjem nekoliko evropskih zakona, bili i zaboravili, bh. političari dobili su jasna upozorenja. Ono što je urađeno, nije dovoljno za odluku o početku pregovora o članstvu BiH u EU.Aktuelne vlasti mogu nastaviti s usvajanjem antievropskih zakona, poput onih u RS, tvrdoglavim stavovima kojima odlažu usvajanje zakona koji se od BiH očekuju, ali EU nije slijepa, pa će jedini rezultat biti zaostajanje za komšijama iz regiona, ali i izostanak investicija najavljenih za zapadni Balkan.

Reforme će biti uvjet odobravanju finansijskih sredstava za BiH

Ursula fon der Lajen: Jasne poruke

Vrag je, izgleda, odnio šalu. Plin je od 1. novembra u BiH skuplji za 4,96 posto, a novo poskupljenje se očekuje od 1. januara. Međutim, sva „redovna“ poskupljenja moglo bi zasjeniti i „vanredno“ zbog famoznog bugarskog nameta koji bi plin mogao učiniti 20 posto skupljim.Naime, ministarstvo finansija Bugarske izdalo je uputstvo tamošnjem državnom operateru plinskog transportnog sistema o primjeni odluke o uvođenju doprinosa za tranzit prirodnog plina porijeklom iz Rusije. Dio je to restriktivnih mjera protiv Rusije zbog njene agresije na Ukrajinu, pa će ruski plin biti dodatno oporezovan s 20 bugarskih leva ili gotovo 20 KM za svaki megavatsat koji prođe „Turskim tokom“.Iako bi ruski “Gazprom” trebao snositi taj trošak, ipak, nejasno je hoće li ga platiti i zapravo prebaciti na kupce. U tom, krajnjem slučaju u BiH bi minimalno povećanje cijene plina, bez očekivanog rasta cijene od januara, trebalo iznositi gotovo 20 posto.Da ovo nisu jedini udari koji bi mogli uslijediti, govori činjenica da su potkraj prošlog mjeseca privrednim društvima u FBiH počele stizati nove ponude za opskrbljivanje električnom energijom u 2024. godini kojima je cijena struje povećana za 70 posto, pa i više.Iz Udruženja poslodavaca u FBiH pozvali su svoje članice i sva privredna društva u FBiH koja su od “Elektroprivrede BiH” dobila takve ponude da ugovore do daljnjeg ne potpisuju. No, dok se čeka zvaničan stav Vlade FBiH i EPBiH, zbog činjenice da je ova kompanija u dubiozi, veliko je pitanje hoće li poskupljenje struje ošamariti građane, koji nikako do zelene grane. Jer većini je već dovoljno teško uz ovakve cijene energenata i hrane.Mnogi se pitaju kako će pregrmjeti zimu sa sve tanjim novčanicima i sve većim haračima, a nemali je broj porodica koje su pred egzistencijalnim slomom.Na vrh nosa je većini da im se ispostavljaju računi za sve što ne valja u ovoj zemlji. Zato, nažalost, mnogi kao jedino rješenje vide bijeg iz ove male zemlje i sve manje po broju stanovnika. Krajnje je vrijeme da vladajući donesu mjere koje će ublažiti sve moguće cjenovne udare, kako na građane tako i privrednike, jer budžetske „slamarice“ nikad nisu bile punije.

Dejan Vidić: Neumoljivi golgeter

Bošnjački sport prop'o

Općinama i gradovima u RS doznačeno je 4 posto manje sredstava od PDV-a, problem predstavlja vanjski dug

Dužni do groba

Kejt Blanšet: Glas slabih

Propuštena šansa

Irfan Peljto: Položio test

Hajde, mangupe, proglasi nezavisnost

Nikola Jokić: Košarkaški maestro

Njih više nema, a vi ćete, kao, sad plakati

Novak Đoković: Aura neuništivosti

Novinari - oči Gaze

Arnel Keleštura: Zenički heroj

Minimalna plaća na čekanju

Ursula fon der Lajen: Jasne poruke

Nikako na zelenu granu

Kolumne

Dejan Vidić: Neumoljivi golgeter

Bošnjački sport prop'o

Općinama i gradovima u RS doznačeno je 4 posto manje sredstava od PDV-a, problem predstavlja vanjski dug

Dužni do groba

Kejt Blanšet: Glas slabih

Propuštena šansa

Irfan Peljto: Položio test

Hajde, mangupe, proglasi nezavisnost

Nikola Jokić: Košarkaški maestro

Njih više nema, a vi ćete, kao, sad plakati

Novak Đoković: Aura neuništivosti

Novinari - oči Gaze

Arnel Keleštura: Zenički heroj

Minimalna plaća na čekanju

Ursula fon der Lajen: Jasne poruke

Nikako na zelenu granu