Na prepunom pozorišnom trgu Susan Sontag u utorak u sklopu specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo „Kultura na ulice 2023!“, upriličen Gala koncert u izvedbi solista i hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom su dirigovali maestra Samra Gulamović i maestro Dario Vučić.Sarajevska publika mogla je uživati u nastupu solista Narodnog pozorišta Sarajevo: Jasmina Bašića, Aide Čorbadžić, Katarine Kikić Marić, Melise Hajrulahović, Amira Saračevića, Ivana Šarića, Marka Kalajanovića, Denisa Isakovića i Ileša Bečeija.Na programu su izvedene numere svjetski priznatih kompozitora poput: Miroslava Špilera, Jakova Gotovca, Emmericha Kálmána, Jacquesa Offenbacha, Giuseppea Verdija, Giacoma Puccinija, Georgesa Bizeta, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Johanna Straussa, te Bedřicha Smetane.Podsjećamo, "Kultura na ulice 2023!" je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava se na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo.Projekat „Kultura na ulice!“ je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj projekta „Kultura na ulice!“ je, da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.

Na programu su izvedene numere svjetski priznatih kompozitora

Na prepunom pozorišnom trgu Susan Sontag održan gala koncert u izvedbi solista Opere NPS i Sarajevske filharmonije

Mocart je napisao pismo od dvije stranice u ljeto 1782. dok je bio u Beču. U to vrijeme, Konstanca Veber je živjela u istoj kući kao i Mocart, ali par još nije bio u braku. Njena majka, Sesilija Veber, nije bila previše zadovoljna bračnim statusom para i zaprijetila je da će poslati policiju da vrati njenu ćerku i sačuva njenu reputaciju. Mocart je odlučio da je jedino rješenje da se sutradan oženi Konstancom. Par se vjenčao 4. avgusta 1782. godine.- Volfgang Amadeus Mocart je jedan od najuticajnijih i najplodnijih kompozitora svih vremena i sa zadovoljstvom otkrivamo tako lično pismo svijetu - rekao je Tomas Vening, šef odjeljenja knjiga i rukopisa aukcijske kuće Christie's London. „Mocartova pisma se rijetko pojavljuju na aukciji i teško je zamisliti bilo koju historijsku ličnost za koju imamo odgovarajuću nefiltriranu sliku tako važnog i privatnog trenutka.“

Mocartov dolazak u Beč označio je i prekretnicu u njegovom profesionalnom životu. Tada je izabrao samostalnu karijeru zarađujući kompozicijom, izvođenjem i podučavanjem, a ne oslanjajući se na svoj privilegovani položaj dvorskog muzičara u Salcburgu.Pismo, koje je potpisao i napisao sam Mocart, oduvijek se čuvalo u privatnim kolekcijama i nije ga videla javnost i naučnici od 1989. Rijedak rukopis pojaviće se kao prvi lot na Christie's Exceptional Sale koja će se održati u Londonu 6. jula. Očekuje se da će se prodati po cijeni između 350.000 i 584.000 eura.Međutim, ako se historija ponovi, prodajna cijena pisma mogla bi premašiti očekivanja. Prošle godine, jedan od Mocartovih muzičkih rukopisa sa autogramom premašio je pretprodajnu procjenu od 153.000 dolara i prodat je za 160.000 dolara.

Detalji iz privatnog života slavnog kompozitora

Mocartovo pismo koje otkriva njegov ljubavni život na aukciji za 584.000 eura

Na pozorišnom trgu Susan Sontag, u okviru specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo „Kultura na ulice 2023!“, u utorak, 27. juna 2023. godine, sa početkom u 21 sat, bit će održan Gala koncert u izvedbi solista i hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo i Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati maestra Samra Gulamović i maestro Dario Vučić.Pred sarajevskom publikom nastupit će solisti Narodnog pozorišta Sarajevo Jasmin Bašić, Aida Čorbadžić, Katarina Kikić Marić, Melisa Hajrulahović, Amir Saračević, Ivan Šarić, Marko Kalajanović, Denis Isaković i Ileš Bečei.

Na programu će biti izvedene numere svjetski priznatih kompozitora poput: Miroslava Špilera, Jakova Gotovca, Emmericha Kálmána, Jacquesa Offenbacha, Giuseppea Verdija, Giacoma Puccinija, Georgesa Bizeta, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Johanna Straussa, te Bedřicha Smetane.Ulaz na koncert je besplatan.<h2>Opera i balet u Kulturno-sportskom centru Ilijaš</h2>"Kultura na ulice 2023!" je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo.Tim povodom Narodno pozorište Sarajevo će u Ilijašu izvesti dvije predstave namijenjene djeci i mladima, a to su opera „Ježeva kuća“ i balet „Palčica“.Opera „Ježeva kuća“ kompozitora Zlatane Vaude, u režiji i koreografiji Ferida Karajice u izvedbi solista i hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, članova baletnog ansambla NPS, te uz klavirsku pratnju Aide Mušanović Arsić bit će izvedena u četvrtak, 29. 6. 2023. godine, s početkom u 14 sati.U naslovnim ulogama pojavit će se: Erol Ramadanović, Hana Salihović, Ileš Bečei, te Siniša Markanović. Baletnu bajku “Palčica”, rađenu na muziku kompozitora Wolfganga Amadeusa Mozarta za koju koreografiju i režiju potpisuje Nermina Damian, u izvedbi solista i ansambla Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, publika će moći pogledati u petak, 30. juna 2023. godine, u 14 sati.

U baletu „Palčica“ igraju: Nataša Gaponko, Ana Kuzmanović, Amina Sulejmanagić, Evgeny Gaponko, Jovana ilosavljević-Lovrenović, Mihail Mateescu, Elio Arnoldo Villa Garcia, Selma Efendić, Goran Staniškovski, Dajana Zilić i Nadža Pušilo.Pripovjedač je Amar Čustović.Obje predstave će biti izvedene u sklopu specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo „Kultura na ulice 2023!“ u Kulturno-sportskom centru Ilijaš.Ulaz na predstave je besplatan.<h2>Sarajevska filharmonija i grupa "Regina" spremaju spektakl</h2>Koncert Sarajevske filharmonije i grupe Regina "Kad poludimo" u sklopu specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo „Kultura na ulice 2023!“ bit će održan 1. jula 2023 godine s početkom u 21 sat, na pozorišnom trgu Susan Sontag.Ove godine grupa Regina proslavlja 30 godina uspješne karijere zajedno sa Sarajevskom filharmonijom koja obilježava 100 godina postojanja.

Dirigent koncerta je Nenad Tešić.Osim grupe Regina, na sceni će se pojaviti brojni muzičari iz regiona kao što su Elena Risteska, mladi umjetnik Princ od Vranja i drugi gosti iznenađenja.Ulaz na koncert je besplatan.<h2>Specijalni program</h2>"Kultura na ulice 2023!" je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo.Projekt „Kultura na ulice!“ je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj projekta „Kultura na ulice!“ je, da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.

Ulaz na koncerte i predstave besplatan

"Kultura na ulice 2023!": Spektakularan program za kraj juna i početak jula

Glumica i rediteljica Mia Vasikovska (Wasikowska)(predsjednica žirija), glumac Zlatko Burić, glumica Danica Ćurčić, reditelj i glumac Juraj Lerotić i kustos Odsjeka za film u MoMA-i Josh Siegel, članovi su žirija Takmičarskog programa – igrani film 29. Sarajevo Film Festivala, sapćeno je iz direkcije SFF-a.Predsjednica žirija 29. Sarajevo Film Festivala Mia Vasikovska, izjavila je da je oduševljena što će biti predsjednica žirija 29. Sarajevo Film Festivala sa tako divnim članovima međunarodne umjetničke zajednice.- Čini se da je ovo posebno važan trenutak da se prisjetimo početaka festivala i da slavimo važnost okupljanja s ciljem promocije različitih kultura, perspektiva i iskustava kroz umjetnost - kazala je Mia Vasikovska.Vasikovska se pridružuje plejadi filmskih autorica i autora koji su predsjedavali žirijem Sarajevo Film Festivala u prethodnim izdanjima: Mike Leigh (2004), Miki Manojlović (2005), Jasmila Žbanić (2006), Jeremy Irons (2007), Nuri Bilge Ceylan (2008), Mirjana Karanović (2009), Cristi Puiu (2010), Ari Folman (2011), Kornél Mundruczó (2012), Danis Tanović (2013), Béla Tarr (2014), Călin Peter Netzer (2015), Elia Suleiman (2016), Michel Franco (2017), Asghar Farhadi (2018), Ruben Östlund (2019), Michel Hazanavicius (2020), Jasna Đuričić (2021), Sebastian Meise (2022).<h2>Premijera u Kanu</h2>Mia Vasikovska glumica i rediteljica ((Australija, Poljska) nedavno je ostvarila ulogu u trileru Club Zero Jessice Hausner, premijerno prikazanom na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Cannesu.U skorije vrijeme ostvarila je uloge u filmovima: Bergmanovo ostrvo rediteljice Mie Hansen-Love, Blueback reditelja Roberta Connollyja, zasnovanom na istoimenom romanu Tima Wintona, Blackbird reditelja Rogera Michella pored Kate Winslet, Sama Neilla i Susan Sarandon, Netflixovom filmu The devil all the time s Chrisom Evansom, Robertom Pattinsonom i Tomom Hollandom, te debitantskom filmu rediteljice Mirrah Foulkes, Judy and Punch koji joj je donio nagradu Kruga filmskih kritičara Australije za najbolju glumicu.Međunarodno priznanje stekla je glavnom ulogom u ekranizaciji romana Levisa Karola (Lewisa Carrola), Alisa u zemlji čuda reditelja Tima Burtona iz 2010. godine, u kojem je igrala sa Johnnyjem Deppom, Anne Hathaway i Helenom Bonham Carter. Ova uloga donijela joj je nagradu AFI za najbolju internacionalnu glumicu. Istu ulogu reprizirala je 2015. godine u nastavku Alisa iza ogledala.Rediteljski debi ostvarila djelom „Long,clear view“ segmentom omnibusa The turning zasnovanog na istoimenoj zbirci pripovijedaka australskog pisca Tima Wintona.  Uslijedio je Afterbirth , segment u filmu Madl , internacionalnom omnibusu kratkih filmova s inovativnim ljubavnim pričama, premijerno prikazanom na Filmskom festivalu Tribeca.<h2>Pozorišni debi</h2>Pozorišni debi na velikoj sceni ostvarila je 2019. godine ulogom Ralph u predstavi „Gospodar muha“ u režiji Kipa Williamsa i produkciji Sydney Theatre Company.Glumac Zlatko Burić debitovao je u danskoj kinematografiji legendarnom ulogom Mila u filmu Pusher Nicolasa Windinga Refna (1996). Za ovu ulogu dobio je nagradu za Najboljeg sporednog glumca Danskog udruženja filmskih kritičara, Bodil Awards. Potom prelazi na televiziju, gdje je imao glavnu ulogu u seriji Taxa (1997-1999), da bi kasnije ponovo sarađivao s Nicolasom Windingom Refnom u filmu Bleeder (1999) uz Madsa Mikkelsena, a potom opet igrao Mila u završetku trilogije, Pusher (2005)) Burić je 2021. udružio snage sa švedskim rediteljem Rubenom Östlundom u filmu Trougao tuge koji je nagrađen Zlatnom palmom na Filmskom festivalu u Cannesu 2022. godine. Iste godine Burić je dobio nagradu za najboljeg glumca na dodjeli Evropskih filmskih nagrada za ulogu Dimitrija u Trouglu tuge . Glumica Danica Ćurčić diplomirala je na Danskoj nacionalnoj školi scenskih umjetnosti 2012. godine. Rođena u Srbiji, odrasla je u Danskoj. Njena biografija uključuje uloge u serijama The chestnut , Warrior i Face to face , filmovima Murina, Silent heart , Out stealing horses i drugimaReditelji i glumac Juraj Lerotić Juraj Lerotić rođen je u Kielu. Studij filmske režije završio je u Zagrebu. Debitantski film Sigurno mjesto za koji je napisao scenarij, režirao ga i u kojem glumi, prikazan je na festivalima širom svijeta i dosad je nagrađen s više od dvadeset nagrada - između ostalih i nagradom za Najbolji debitantski film i Best Emerging Director Award festivala u Locarnu te Srcem Sarajeva za najbolji film i najbolju mušku ulogu na 28. Sarajevo Film Festivalu. Živi i radi u Splitu i Zagrebu.Kustos Odsjeka za film u MoMA-i Josh Siegel organizovao je preko 150 filmskih, medijskih i galerijskih izložbi, od kojih su mnoge rangirane među najbolje u New York Timesu, Artforumu, Film Commentu, Cahiers du cinéma i New Yorkeru. Član je odbora za selekciju na festivalima New Directors/New Films i Doc Fortnight, a osnivač je i direktor festivala To Save and Project: The MoMA International Festival of Film Preservation (Sačuvati i prikazati: MoMA međunarodni festival očuvanja filma). Siegel je urednik i autor knjige „Frederick Wiseman i moderna savremena umjetnost u MoMA-i od 1980. godine“, te monografija „Dušo, hladno je napolju: historija finske kinematografije“ i „Poljska škola filma u Łodźu: 50 godina“. Član je izvršnih odbora u MacDowellu (uz odbore za nominaciju, prijem i DEAI), Light Industryu, Cinema Tropicalu i Fondaciji Maurice Sendak.Predavao je na brojnim institucijama, uključujući Univerzitet Yale, Univerzitet Columbia, Akademiju umjetnosti Cranbrook, Univerzitet New York i Pixar; bio je član panela za dodjelu nagrada Nacionalne zadužbine za umjetnost, nagrade Alpert Award u Arts/CalArts-u, u Institutu naprednih studija Radcliffe na Harvardu, Odsjeku za kulturu Grada New Yorka i Fondaciji Penny McCall; bio je član žirija na mnogim međunarodnim filmskim festivalima, uključujući Veneciju, Locarno, BAFICI (Buenos Aires), Torino, Dublin, Cartagenu i Vancouver. Za MoMA-inu kolekciju prikupio je više od 1.000 filmova i medijskih instalacija, uključujući glavne kolekcije Roberta Franka, Fredericka Wisemana, Jacka Smitha, Errola Morrisa, Ingmara Bergmana, Kellyja Reichardta, Tisse David, Jema Cohena, Lucy Raven i Petera Huttona.Ovogodišnji 29. Sarajevo Film Festival bit će održan od 11. do 18. augusta, saopćeno je.

Međunarodno priznanje stekla je glavnom ulogom u ekranizaciji romana Levisa Karola 

Objavljeni članovi žirija Takmičarskog programa – igrani film 29. Sarajevo Film Festivala 

U Sarajevu je jučer održana promocija knjige „Narodna muzika Radio-Sarajeva 1945-1957.“ autorice Mukadese Baždarević-Suljović. Promociji su prisustvovale osobe iz muzičkog, kulturnog i medijskog života Bosne i Hercegovine.Ova knjiga tematizira muzički život na Radio Sarajevu od 1945. do 1957. godine i u njoj su obuhvaćeni svi najznačajniji vokalni solisti narodne muzike. Promotori knjige bili su novinar Ekrem Milić i muzički urednik Media centra Islamske zajednice (IZ) Mirsad Ovčina.Milić je istakao važnost tradicionalne muzike Bosne i Hercegovine i zadovoljstvo što su u knjizi zapisani važni podaci o pjesmama i njihovim autorima.- Uz stećke, imamo samo sevdah. Meni je sevdalinka jednako Bosna. Ono što me posebno raduje jeste što je u knjizi, zapravo, prikazana priča o Bosni i Hercegovini, o njenoj multietničnosti i priča da je sevdalinka bosanskohercegovačka uistinu i iskonska. Zapisano je sve i to je možda najjače oružje u napadima na otuđenje bosanskohercegovačke tradicionalne pjesme sevdalinke iz regije. Bosna je sevdah i sevdah je Bosna - kazao je Milić.Ovčina je kazao da knjiga predstavlja važan historijski dokument koji će zainteresirati kako stručnu javnost, tako i široku čitalačku publiku.- Nekadašnje republičke radiostanice u bivšoj Jugoslaviji nisu bile samo radiostanice koje su emitovale narodne pjesme. To su istovremeno bili važni centri za proučavanje i autentično prezentovanje tradicijske muzike sa serijama vrhunskih vokalnih solista narodne muzike. Ova knjiga autorice Baždarević-Suljović predstavlja vrijedan dokument iz kojeg saznajemo mnoge važne informacije o zastupljenosti narodne muzike u programu Radio-Sarajeva. Autorica se fokusirala na istraživanje perioda nešto dužeg od jedne decenije djelovanja Radio Sarajeva, od pokretanja radiostanice Sarajevo 1945., pa do 1957. godine, a u knjizi je predstavila podatke o najznačajnijim vokalnim solistima toga perioda. Zahvaljujući isključivo upornom i predanom radu djelatnika Radio Sarajeva i vrsnih vokalnih solista, sevdalinka, kao najreprezentativniji žanr naše tradicionalne muzike je trajno sačuvana i zabilježena - rekao je Ovčina.Autorica Mukadesa Baždarević-Suljović je etnomuzikologinja koja je svoj radni vijek provela kao muzički urednik Radija Bosne i Hercegovine, kasnije BH radija 1. Predsjednica je Udruženja za afirmaciju tradicionalne muzike „Saz“ iz Sarajeva.

Ova knjiga tematizira muzički život na Radio Sarajevu od 1945. do 1957. godine i u njoj su obuhvaćeni svi najznačajniji vokalni solisti narodne muzike

Predstavljena knjiga "Narodna muzika Radio Sarajeva 1945-1957."

Univerzitet u Sarajevu priredio je danas u Rektoratu gostujuće predavanje profesora s Harvard Univerziteta Dejvida Elmera (David) o Milmanu Pderiju (Parry), američkom klasicisti koji je tridesetih godina proteklog vijeka boravio na prostoru bivše Jugoslavije, bilježeći usmenu tradiciju i propitujući vlastite hipoteze.Ljeta 1933. godine, Peri je stigao u nekadašnju Jugoslaviju da bi pravio zapise svjedočeći tradiciji naročito u okolici Novog Pazara, Bijelog Polja, Kolašina, Gacka, Stoca i Bosanske Krajine. Nije mogao ni pretpostaviti da će njegovo istraživanje na ovim prostorima rezultirati najsveobuhvatnijom arhivom bosanske, hrvatske i srpske usmene tradicije, sa zabilježenim sjećanjima na kazivače i pjevače.Perijeva zbirka sadrži danas 12.554 zapisa.S njegovim radom je profesor David Elmer, kreator harvardske kolekcije "Milman Parry", upoznao danas studente u Sarajevu, gdje mu je dobrodošlicu ukazao rektor Rifat Škrijelj."The Milman Parry Collection of Oral Literature" na Harvardu je najvrednija i najveća kolekcija bosanske usmene poezije u svijetu s više od 11.000 fonografskih zapisa koje su napravili velikani usmene poezije Milman Peri i Albert Bates Lord.Osim ove kolekcije, postoje snimci sevdalinki koje su Francuzi i Nijemci sačinili početkom 50-ih godina XX stoljeća.

Parijeva zbirka sadrži danas 12.554 zapisa

Profesor s Harvard Univerziteta Dejvid Elmer održao predavanje u Sarajevu o Milmanu Periju

U okviru manifestacije "Mostarsko ljeto" u ponedjeljak navečer otvorena je izložba ratnih fotografija pod nazivom "Enclave" autora Vejda Godarda (Wade Goddard). Autor izložbe zahvalio je Muzeju Hercegovine Mostar na gostoprimstvu i saradnji te kazao kako je ideja fotografije za njega način kako da se sjećamo historije.<h2>"Šta čovjeka natjera da uzme pušku i upuca komšiju"</h2>- Veoma je važno da ljudi vide prošlost, ne samo ispričanu prošlost ili prošlost jedne generacije. U to vrijeme, bio sam jako mlad, jurio sam po BiH kao idiot, pokušavao da upijem sve što se dešava i fotografisao šta sam mogao, istovremeno pokušavajući shvatiti šta čovjeka natjera da uzme pušku i upuca svog komšiju. U Mostaru sam bio više puta, ali kad sam ga prvi put vidio, ta enklava je bila neprepoznatljiva u odnosu na ono što sam viđao prije, ta uništenja, patnja, nedostatak osnovnih roba i usluga itd. Mislim da je fotografija divan način očuvanja historije i omogućavanja mladima da bolje razumiju kroz šta su njihove dede, nene, roditelji prošli te se nadam da je ovo način da pomognemo mlađim generacijama da ne prave iste greške kao mi - istakao je autor izložbe Godard. Izložba je održana u organizaciji Muzeja Hercegovine Mostar, a direktor te institucije Asim Krhan naglasio je da će ova izložba koju čini 40 panoa fotografija sa sadržajem ratne fotografije nakon sinoćnjeg otvaranja biti stalna postavka tog muzeja.- Godard je Novozelanđanin, a kao mlad čovjek svjedočio je ratne događaje u Mostaru te koristim ovu priliku da mu se zahvalim što je večeras sa nama i što je podijelio svoja svjedočenja s građanima Mostara. Fotografija je važan segment izražavanja u dokumentacionom, historijskom ali i kulturnom segmentu zadnjeg rata. Ratna fotografija je prodirala u svaki kutak ratnih dešavanja i kao takva, po prvi put u stoljetnim stradanjima bh. patriota postala materijalni dokaz, prvo karaktera rata, zatim istine rata, a posebno interpretacije rata u mirnodopskom vremenu - zaključio je Krhan. <h2>Promovisanje kulture sjećanja</h2>Jedan od začetnika ideje ove izložbe i prijatelj autora, novinar Faruk Kajtaz, istakao je da je ova izložba primjer promovisanja kulture sjećanja. - Ovo je jedno nevjerovatno svjedočenje o ratu u Mostaru koje je zapravo u suštini jedna antiratna poruka da se takav rat i opsada više nikome ne smije dogoditi. Nažalost, vidimo da se slične stvari događaju na nekim drugim mjestima u Evropi, poput Ukranjine, tako da se zapravo nije puno toga promijenilo. Ovo je, zaista, jedan sjajan primjer kako se može promovisati i sačuvati kultura sjećanja, ne samo da bismo se sjećali onoga što se desilo, nego da bismo prevenirali eventualno da se nešto slično ubuduće ne dogodi - istakao je Kajtaz. Naredni događaji u okviru manifestacije "Mostarsko ljeto" planirani su u ponedjeljak, 3. jula, u Centru za kulturu Mostar gdje će biti održana izložba grafika i promocija knjige "Mramorje – govor bosanskih duša - etide" autora Senada Pašića, s početkom u 20 sati, saopćeno je iz Mostarskog ljeta.

Autor izložbe zahvalio je Muzeju Hercegovine Mostar na gostoprimstvu i saradnji 

U Muzeju Hercegovine Mostar otvorena izložba ratnih fotografija Vejda Godarda 

Jedan od najboljih i najvoljenijih bosanskohercegovačkih interpretatora sevdaha, ali i predivnih narodnih pjesama koje gotovo da ne razlikujemo od izvornih sevdalinki, jer su oslonjene na našu tradiciju i zaživjele u narodu, jeste Mehmed Meho Puzić. Pamtimo ga i po vječnom osmijehu, ali i suzi koja bi znala kanuti iz Mehinog oka dok je pjevao. Zbog svog neskrivenog ispoljavanja osjećanja prozvan je najemotivnijim pjevačem sevdalinki.Puzić je rođen 9. novembra 1937. godine u velikoj porodici u Odžaku. Imao je tri brata i tri sestre, Adema, Bahriju, Mustafu, Neiru, Raziju i Bahriju. Njegov brat Bahrija također je bio pjevač, a zajedno su snimili dvije pjesme: “Pjevaj, brate” i “Ko čaršijom konja jaše”.Nakon školovanja u Odžaku, 1961. godine, Meho dolazi u Sarajevo i zapošljava se u jednoj molerskoj radionici, ali nedugo potom počinje pjevati u kafani „Staklenik“ blizu Vijećnice. U „Staklenik“ su dolazili kompozitori i muzički kritičari, koji su mu predložili da se prijavi na audiciju Radio Sarajeva, na kojoj je zapjevao „Okreni se niz đul bašču“ uz pratnju harmonikaša Ismeta Alajbegovića Šerbe i Jovice Petkovića. Svojim čistim glasom i emotivnom interpretacijom Puzić je oduševio članove komisije i odmah je primljen kao vokalni solist Radio Sarajeva.<h2>Milionski tiraži</h2>Već na prvoj ploči, koju je Puzić snimio 1966. godine, izdvojila se pjesma „Mehmeda majka budila“, koja je postala veliki hit i prodata je u tadašnjem vrhunskom tiražu od 100.000 primjeraka. Od tog momenta karijera legendarnog sevdalije moćnog, ali mekanog i bistrog glasa rasla je vrtoglavom brzinom, a popularnost u narodu stekao je, ne samo velikim hitovima nego i svojim prepoznatljivim širokim osmijehom, ogromnom pozitivnom energijom i emocijom koju nije sakrivao na koncertima i u svakom dodiru s publikom. Specifična i spontana je bila njegova interakcija s publikom, kojoj je, za razliku od mnogih kolega pjevača, sevdalija, priređivao performanse u stilu istinskog šoumena, koji je znao izmijeniti tekst i ubaciti poneku duhovitu dosjetku između strofa, razbijajući tako težinu i dramatičnost pjesme.

<h2>Pjesme o majci</h2>Godine 1969., Meho je snimio pjesmu “O majko, majko”, koja je prodata u rekordnih milion primjeraka. Na brojim festivalima bivše Jugoslavije: Ilidžanskom u Sarajevu, beogradskom „Saboru“, „Hitu ljeta“, „Vogošćanskom festivalu“… dobijao je sve moguće nagrade, priznanja i plakete, među kojima je, kako je sam isticao, najznačajnija “Estradna nagrada Bosne i Hercegovine”, 1980. godine. Slavu sevdalinke i svoje BiH pronosio je širom svijeta, a njegovo ime je upisano i u Sidnejskoj operi u Australiji.U svojoj brilijantnoj karijeri, Puzić je prodao blizu deset miliona ploča, a većina pjesama koje je interpretirao postale su evergrini narodne muzike, poput: „Srce te jedno voli“, „Il’ me ženi, il’ tamburu kupi“, „Ostani noćas, pravi mi društvo“, „Žena prijatelja mog“, „Kad suze najave kraj“, „Mi, Bosanci delije“, „Stara ljubav“, „Jasmina“, „Moj brate u tuđini“, „O majko, majko“, „Majčin oproštaj“, „Tebi, majko, misli lete“, „Volim, majko, siroticu“…Manje je poznato da je Puzić mnoge od svojih veoma popularnih pjesama sam pisao i komponirao, koje se često i danas pjevaju: „Pusti, majko, još večeras“, „Ja ne znam gdje je ona“, „Kad suze najave kraj“, „Pamtim naše noći“…Mnoge zaboravljene sevdalinke Meho je svojim bravuroznim interpretacijama vraćao u život, poput pjesme „Šta ću kući tako rano“, a ostat će zabilježeno i to da je bio prvi pjevač narodne muzike koji je snimio pjesmu u ritmu rumbe. Bila je to pjesma „Žena prijatelja mog“, snimljena 1974. godine.Zanimljivo je i da je Puzić najviše od svih pjevača Bosne i Hercegovine, kao i cijele naše regije, snimio pjesama posvećenih majci, odnosno majkama.

<h2>'Nenormalna ljubav'</h2>Kao i u interpretiranju svojih pjesama, Meho je i u privatnom životu bio veliki emotivac. Krasilo ga je srce puno ljubavi i iskrenost u pokazivanju osjećanja, pa je tako, kada se zaljubio u lijepu Hanku na igranci u Modriči, koja je tada imala samo 15 godina, odmah zaprosio svoju voljenu od njenog babe, koji je dao pristanak.Mnogo je govoreno o njihovoj velikoj i neopisivoj ljubavi, slozi, pažnji i nježnostima koje su nesebično pružali jedno drugom, a nisu se libili to pokazivati i u javnosti. Hanka je u svakom trenutku bila uz svog, kako mu je tepala, Mehicu, čak je u nekim njegovim pjesmama pjevala prateće vokale.– U svakom braku ima ljubavi, manje ili više, ali kod nas je ona bila nenormalna. Jako mlada udala sam se za njega. On je bio moja prva i posljednja ljubav, onako kako je to prikazivano u nekim filmovima – kazala je jedne prilike Hanka.Meho je svojoj lijepoj supruzi poklonio pjesmu „Hanko, lijepa Bosanko“. Ipak, veliku ljubav i sreću supružnika Puzić pratila jedna mala sjena tuge, jer nisu imali djece. Nakon duge i teške bolesti veliko i plemenito srce legende sevdaha Mehe Puzića prestalo je kucati 25. juna 2007. godine, a, prema njegovoj želji, sahranjen je na starom mezarju Sokak Puzića u rodnom Odžaku.

Pamtimo ga i po vječnom osmijehu, ali i suzi koja bi znala kanuti iz Mehinog oka dok je pjevao

16. godišnjica smrti Mehe Puzića, najemotivnijeg sevdalije 

Sarajevo Film Festival (SFF) je vodeći filmski festival u jugoistočnoj Evropi koji pokriva domaću, regionalnu i međunarodnu produkciju. Svake godine festival okuplja veliki broj stranih i domaćih gostiju, filmskih profesionalaca i širu publiku. Za sedam dana trajanja festivala prikaže više od 200 filmova, bude akreditovano više od 3.000 gostiju, a broj posjetitelja festivalskih programa premaši cifru od 100.000. Prvi Sarajevski filmski festival "Poslije kraja svijeta", koji je bio dio Međunarodnog teatarskog i filmskog festivala, održan je u jeku rata u BiH 1993. godine a inicirao ga je reditelj Haris Pašović.Kasnije organizaciju SFF-a preuzima Obala Art Centar i Festival koji danas poznajemo nastaje 1995. godine pred kraj četverogodišnje opsade Sarajeva, u želji da se pomogne obnova civilnog društva i održi kosmopolitski duh grada.Festival se razvijao, postajao sve značajniji, bio je mjesto na kome se mogu vidjeti neki od najvažnijih filmskih stvaralaca Evrope i svijeta. Ujedno Festival je imao i edukativni karakter te je povezivao ljude, gradove, države. O uticaju Sarajevo Film Festivala na njegovanje i proširivanje ukusa publike za filmove koji dolaze iz regiona ili pak dokumentarni film govorile su u razgovoru za Fenu selektorice programa Elma Tataragić i Rada Šešić.Govoreći o ulozi Sarajevo Film Festivala s naglaskom na Regionalni takmičarski program u upoznavanju publike s evropskim filmom, selektorica ovog programa Elma Tataragić ističe da je profil SFF-a određen posvećenošću regionalnoj kinematografiji.- Od samih početaka, a osobito od 2003. godine, naš festival postao je najvažnije mjesto i sjecište filmskih radnika iz regije. Iako se spisak država koji spadaju u našu regiju mijenjao od 2003. pa do danas, Festival je u proteklih 20 godina postao najvažnije mjesto susreta regionalnih autora i producenata. Također, Festival je odgovorio i na potrebu da se stvori jedno mjesto koje će ostatku svijeta da predstavlja najbolje iz regije - kazala je Tataragić.Ona ističe da Sarajevo Film Festival svake godine predstavlja ukupno oko 250 filma, a polovina ih dolazi iz regije, dok se njih 50-ak takmiči za sada prestižne nagrade Srce Sarajeva.- Naša publika je jako dobro prihvatila ovu poziciju festivala i fenomenalno komunicira sa Takmičarskim programom, baš kao i inostrana profesionalna publika. To je jako važno za naše učesnike. Ako tome dodamo i CineLink Industry Days koji je jedan veliki inkubator novih projekata regije, dobijamo cijelu sliku gdje projekte pratimo od samih začetaka pa do plasmana. Nema mnogo festivala koji to rade na takav zaokružen način - podvukla je.Elma Tataragić ističe da je upravo regionalni takmičarski program zaslužan i za saradnju filmskih radnika u regiji te koprodukcije.- U trenutku kada je nastao Sarajevo Festival i u godinama kada smo ustanovili takmičarski program i CineLink, naša regija bila je poprilično izolovana od ostatka svijeta i od savremenih produkcijskih tokova. S druge strane, ne smijemo zaboraviti da su to bile godine tranzicije kada je za sve nas iz regije bilo izuzetno teško, a ponekad, i nemoguće putovati na velike filmske festivale. U tim godinama Sarajevo je postalo važno i svima dostupno mjesto i uz razvoj ovih programa i inicijativa je to i ostao - ocijenila je Tataragić.Kroz godine trajanja Sarajevo Film Festivala prikazani su nebrojeni filmovi različitih žanrova, a za Tatagić je teško odlučiti se da neke izdvoji.- S obzirom na to da sam na festivalu od samog početka 1995. godine, jako mi je teško izdvojiti pojedine filmove jer govorimo o hiljadama i hiljadama naslova. Intimno, za mene je jedna od najimpresivnijih projekcija bila ona iz prvog izdanja SFF-a 1995. godine kada je sada poznati holivudski reditelj Alfonso Cuaron predstavio film "Mala princeza" djeci Sarajeva kojima je to bila prva kino projekcija u životu. Ta projekcija mi je urezana u pamćenje ne samo zbog emocija, nego zbog toga što mi je tada potvrđeno, kao i mnogo puta tokom opsade, koliko je kultura važna - podvukla je.Tataragić podsjeća da SFF ima respektabilan spisak gostiju koji su boravili u Sarajevu od 1995. godine pa do danas.- Mislim da je dovoljan pogledan na historijat našeg programa "Posvećeno" ("Tribute to") u kojem smo ugostili Todda Haynesa, Mikea Leigha, Stevea Buscemija, Dušana Makavejeva, Gaspara Noeu, Belu Tarra, Abela Ferraru, Ulricha Seidla, Jia Zhang-Kea, Lucreciu Martel, Bruna Dumonta, Todda Solondza, Alexandera Paynea, Petera Mullana, Critia Puiua, Atoma Egoyana, Michel Franca, Pawela Pawlikovskog, Olivera Stonea i druge. Uz to svakako treba i dodati neke od najvažnijih glumačkih imena današnjice poput Morgana Freemana, Maddsa Mikelsena, Angeline Jolie i Roberta De Nira - kaže Tataragić.Selektorica Dokumentarnog takmičarskog programa Sarajevo Film Festivala Rada Šešić ističe da film, više nego bilo koja druga umjetnička forma, svojim gledateljima otvara mogućnost upoznavanja novih kultura, drugačijih životnih okolnosti, neobičnih ljudi.- I upravo tu dokumentarni film ima jako veliki značaj. Autor koristi svoje umjetničko oko da gleda, tumači i promišlja ono što ga okružuje. Međunarodni uspjeh filmova autora iz naše regije dokazuje da su postali vrlo značajnim dijelom evropske dokumentarističke scene. Ono što je osobito bitno je da njihovi filmovi pokreću često i javne debate, ne samo u njihovim zajednicama već i šire. Značajne priče, novi autorski glasovi, relevantne diskusije; sve se to može naći u našem programu gdje veliki broj filmova ima i svoju svjetsku premijeru - smatra Šešić.Ona je kazala da je fascinantno promatrati kako program Dokumentarnog filma, koji je 2006. godine dobio takmičarski karakter, raste iz godine u godinu.- Naš program često uključuje hrabre i provokativne filmove koji se usuđuju postaviti suštinski bitna pitanja i potiču na daljnje traženje odgovora. Kroz filmove govorimo o doživljaju doma, pravdi i ekonomskom sistemu, lošim uslovima rada i potrebi za radom uopće, preispitujemo koncept demokracije i ulogu pojedinca u društvu, tragamo za odgovorom na pitanje šta je to sloboda i propitujemo načine na koje se borimo za naša lična prava kao što su pravo da živimo po propisima naše vjere, pravo da istražujemo vlastitu seksualnost, pravo da u okvirima naše porodice bude priznata naša osobnost. Filmovi nam zaista mogu otvoriti oči i pokrenuti razgovore o pitanjima koja su značajna za sve nas - podvukla je .Šešić smatra da dokumentarni film nije ni po čemu elitistički, on se često stvara sa vrlo malim sredstvima u takozvanoj kuhinskoj ili obiteljskoj produkciji. Ona podsjeća na izvrsne društveno-relevantne filmove Nedžada Begovića koji su u isto vrijeme i šarmantni i duhoviti poput npr. "Posve lično" ili film "Selo bez žena" Srđana Šarenca, također autora iz Bosne i Hercegovine.- Dokumentarci na našem festivalu su doveli u kino sale i one koji vrlo rijetko idu u kino. Recimo, bilo je situacija kada smo imali više ljudi koji ostanu napolju nego što ih stane u kino salu. Npr. 2009. kada smo prikazivali u Pozorištu mladih film "Put za Meku" austrijskog autora Georga Mischa, interes je bio toliki da smo morali ponoviti projekciju - kazala je Šešić, govoreći o uticaju Dokumentarnog programa SFF-a na buđenje interesa za taj žanr.Šešić podsjeća da je ogroman interes bio i za film "Sretno dijete" autora Igora Mirkovića, koji je prikazivan u Narodnom pozorištu, navodeći kako se sjeća da je red za to ostvarenje bio skoro od BKC-a do Narodnog pozorišta.- Ono što posebno raduje je da strana publika takođe čeka sa velikim interesom naš program i često mi priđu gledaoci nakon filma i predstave se kao veliki poklonici programa te koji planiraju godišnji odmor u regiji, a dolaze iz Italije, Francuske, Belgije i drugih zemalja. Već se prepoznajemo u kinu jer se viđamo iz godine u godinu - podvukla je.Šešić također ističe da na Sarajevo Film Festival uz autore nerijetko dođu i junaci iz filmova, te da program Takmičarskog dokumentarnog filma ima svoju debatnu platformu Docu Corner. Ona je godinama razvijana u suradnji sa Inicijativom za ljudska prava BiH te je i cijeli dokumentarni program postao i mjesto diskusije o društvu pozicioniranja pojedinca, posebno kada je u pitanju pravo čovjeka.- Naša publika vjerujem posebno pamti neke zanimljive susrete sa junacima iz filmova, recimo Hatidže iz makedonskog filma koji je ušao u najuži izbor za Oscara - "Medena zemlja". Ona ne samo da je učestvovala u razgovoru nego nam je i pjevala. Također zanimljivo je bilo slušati priču žene iz Mađarske koja je preživjela Auschwitz, a u filmu o njezinom životu ona pleše moderni ples unatoč tome što je imala više od 90 godina. Bio je to film "Euforija življenja" Reke Szabo. Pamtim i cijelu grupu seoskih žena iz Turske koje su nam pjevale a u filmu glume same sebe kroz Šekspirom inspirisanu predstavu "Kraljica Lir" autorice Pelin Esmer. Sjećam se i dirljivog pjevanja mališana iz muzičke grupe "Superar" a koji su bili predstavljeni uz film "Djeca" Arasha Riahija iz Austrije - zaključila je selektorica Rada Šešić.Šešić također podsjeća na filmove Alena Drljevića, Jasmile Žbanić, Pjera Žalice i mnogih drugih domaćih fantastičnih autora.

Naša publika je jako dobro prihvatila ovu poziciju festivala

Tataragić i Šešić o godinama provedenim uz Sarajevo Film Festival

Koreografkinja Fahira Hasedžić udahnula je ljubav prema folkloru generacijama mladih ljudi porijeklom iz BiH koji žive u Engleskoj, pomogla u formiranje nekoliko folklornih društava i za njih izrađivala narodne nošnje, a oni joj uzvraćali uspjesima i poštovanjem. Nakon dugogodišnjeg rada okončala je karijeru, a njene nošnje svjedoče o jednom vremenu, ljudima, kulturi.Postala je sinonim za njegovanje tradicije i kulture Bosne i Hercegovine na Ostrvu, volonter - aktivista kojem nije bilo teško “skoknuti” i stotinjak milja da bi vrijeme provela sa mladim folkloristima i naučila ih korak više.Ljubav prema folkloru naslijedila je od roditelja, potom zapostavila zbog porodičnih obaveza, a priliku da se vrati toj ljubavi Fahira Hasedžić dobila je u Nottinghamu (Engleska) gdje je stigla 1996. godine iz rodne Banjaluke, nakon ratnih dešavanja u BiH.- Nepoznavanje jezika, okoline, zakona i običaja bacalo je bh. izbjeglice u očaj. Ja se nisam željela predati, krenula sam na kurs engleskog jezika. U prostoriji, koju su dobile bh. izbjeglice privremeno od gradske uprave Nottinghama, osnovali smo udruženje. Kao njihov sekretar, tražila sam način da se što prije uklopimo u to društvo - kazala je.Iskoristila je tako iskustvo i oformila folklornu grupu, koju su činili mladi ljudi porijeklom iz BiH. Tako je, na radost svih, 1997. počela sa radom folklorna grupa “Bosanski biseri”. Već iste godine, prvi put u Engleskoj, na Sneinton festivalu zavijorila je bh. zastava, zaigralo kolo bosansko.- Od tada smo nastupali na mnogim gradskim događajima, poseban užitak bili su nastupi na bosanskim sijelima širom Engleske - rekla je.Prepoznavši vrijednost naše kulture u engleskom društvu bh. asocijacija Derby izrazila je 2001. godine želju da i u njihovom udruženju oformi folklornu grupu, što je rado prihvatila a nastalo je KUD “Biseri Bosne”.- Podučavala sam, ali i igrala, bila jedan od članova grupe. Moja obaveza bila je i da dizajniram i šijem narodne nošnje (ženske i muške), za sve članove obje folklorne grupe - naglasila je.Prisjeća se Hasedžić da je bh. udruženje Derby imalo mnogo igrača, pa je u istom periodu imala mlađu i stariju grupu. Plijenili su pažnju na mnogim festivalima, gradskim događanjima, pozivali su ih u udruženja stranih državljana koji žive u Ujedinjenom kraljevstvu, kao i u bh. udruženja.- Za mene je to bilo naporno jer sam morala stalno putovati, ali osjećaj zadovoljstva nakon aplauza publike bio je neprocjenjiv - prisjeća se.I bh. udruženje iz Birminghama pozvalo je Fahiru, 2002. godine, da im pomogne u formiranju folklorne grupe. Saradnja je realizirana, na obostrano zadovoljstvo, nastala je folklorna grupa ‘Mladost Bosne’.- I opet sve od početka, podučavanje od početničkih koraka, šivanje novih narodnih nošnji, probe i putovanje. Na moju radost, i ta grupa je postigla zavidne rezultate - kazala je.Ostvarili su, kaže, saradnju sa bh. kulturno-umjetničkim društvom iz Linca (Austrija), sa njima su se i pobratimili. Uslijedili su brojni nastupi u Londonu za Dan državnosti BiH, pozivali su ih na važnija događanja širom Engleske.- Bila sam ponosna, na sve njih. Moj rad i trud prepoznala je i krovna bosanskohercegovačka organizacija ‘Bosnia UK Network’, a 2014. godine proglasili su me za Volontera godine, 2021. godine počastili i specijalnom plaketom u povodu 25 godina rada organizacije - ponosno je rekla.Svjesna da će njena karijera jednoga dana završiti, podučavala je dva igrača folklora da rade sa novim generacijama, učila ih koreografiji i tome kako da uspješno prezentiraju Bosnu i Hercegovinu i njenu kulturu.- Engleska poštuje i podržava različitosti. Mi, građani porijeklom iz BiH, kod njih uživamo poštovanje zahvaljujući zalaganju svih nas - kazala je.Na zalasku karijere Hasedžić je obradovao gest bivših folkloraša iz Birminghama, koji su odlučili kulturno-umjetničko društvo ‘Mladost Bosne’ nazvati njenim imenom. Time je istaknut značaj i trag, koji je u ondašnjoj zajednici ostavila koreografkinja Fahira Hasedžić i sačuvati uspomenu na njen dugogodišnji volonterski rad.- Nakon 26 godina uspješnog rada u Engleskoj, došla sam do kraja karijere. Osim porodice, koja mi je uvijek bila podrška, ponosna sam i na sve moje folklorne grupe i igrače - naglasila je.A Fahira Hasedžić rado se odazivala na humanitarne akcije, a u želji da pomogne neke od tih akcija i sama je pokretala. Pomogla je tako OŠ Oborci kod Donjeg Vakufa, donacijom u narodnim nošnjama za njihovu folklornu grupu.- Sašila sam za njih deset ženskih narodnih nošnji i odnijela u selo Oborci kod Donjeg Vakufa. Njihovoj sreći nije bilo kraja, ponekad pogledam slike proslava te škole i vidim moje nošnje na njima - naglasila je Hasedžić. Odazvala se i apelu za dječaka Muhameda Prguda iz Sarajeva, oboljelog od cerebralne paralize, a bila su mu potrebna invalidska kolica - navodi se u informaciji, koju je Feni ustupila medijska agencija BHDINFODESK iz Birminghama.

Od tada smo nastupali na mnogim gradskim događajima, poseban užitak bili su nastupi na bosanskim sijelima širom Engleske, kazala je Hasedžić 

Fahira Hasedžić generacijama udahnula ljubav prema folkloru, ponosna na svoje grupe i igrače

Junski repertoar Koncertne sezone zaokružen je koncertom Gudačkog orkestra “SA Sinfonietta” koji je održan u petak, 23. juna 2023. godine, u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”. Uz orkestar su nastupili i solisti Wladimir Kossjanenko (viola), koji se našao i u ulozi dirigenta, Aida Deljkić (viola) i Lorena Milina (violina).Prvi dio programa uključio je Koncert za dvije viole i orkestar TWV 52:G3 Georga Philippa Telemanna u izvedbi Wladimira Kossjanenka i Aide Deljkić koja je zatim s Lorenom Milinom interpretirala Svitu za violinu, violu i gudački orkestar op. 19, br. 1 Kurta Atterberga.Orkestar je izveo i Serenadu za gudače u e-molu, op. 20 Edwarda Elgara i Rumunske plesove za gudački orkestar Sz. 56 Béle Bartóka.Koncert je zaokružen interpretacijom stava “Allegro di molto” iz Divertimenta u B-duru, K. 137 Wolfganga Amadeusa Mozarta i kompozicije “Souvenir” za violinu i gudački orkestar op. 29 Viktora Poltoratskog koju je kao solista na violini svirao Wladimir Kossjanenko.&nbsp;&nbsp;

Orkestar je izveo i Serenadu za gudače u e-molu

Na Muzičkoj akademiji UNSA održan koncert Gudačkog orkestra "SA Sinfonietta"

U povodu obilježavanja Dana grada Konjica u petak navečer u dvorani Župe i Franjevačkog samostana u Konjicu promovisana je knjiga "Stoljeće života” Natalije Palac. O knjizi koja obrađuje djelovanje časnih sestara franjevki i njihov karitativni rad govorila je Kata Ostojić.Govoreći o aktuelnom djelovanju, naglasila je kako u Konjicu danas živi pet časnih sestara te da bi ih uskoro moglo biti i više. Obnavljaju svoj dom i trude se pomoći svima koliko su u prilici, dodala je.Sestra Kata Ostojić zahvalila je Gradskoj upravi na pomoći u obnovi doma i na prilici da u sklopu Dana grada Konjica javnosti predstave svoj rad.Uz brojne Konjičane promociji je prisustvovao i gradonačelnik Konjica Osman Ćatić, koji je naglasio kako se kroz ovu knjigu može vidjeti da su sestre franjevke osobe koje stavljaju sebe i svoj život na raspolaganje da bi drugima bilo ljepše i ugodnije.- O značaju njihovog rada i aktivnostima najbolje govori naslov knjige 'Stoljeće života'. Rad naših konjičkih sestara je utkan u same temelje grada Konjica i drago mi je da su prihvatile da budu dio ovakvih i sličnih programa u ovom gradu. Hvala još jednom za sve što činite za našu zajednicu, za grad Konjic i sve ljude dobre volje - kazao je Ćatić.Članice sestarskog zbora iz Mostara i članovi klape Dobrkovići iz Širokog Brijega svojim nastupima tokom kojih su izvodili duhovne pjesme uljepšali su večer u kojoj su uživali Konjičani svih generacija, saopćeno je iz Gradske uprave Konjica.

O knjizi koja obrađuje djelovanje časnih sestara franjevki i njihov karitativni rad govorila je Kata Ostojić

Konjičanima predstavljena knjiga "Stoljeće života" Natalije Palac

U okviru Međunarodne kulturno-turističke manifestacije "Mostarsko ljeto 2023" u petak navečer je na velikoj sceni Narodnog pozorišta u Mostaru odigrana predstava ''Bilo jednom...'' autora i režisera Jasmina Krpe, a prema tekstu Miloša Radovića.U predstavi igraju Ajla Hamzić i Emir Sejfić.- Lijepo je igrati u predstavi u kojoj se svako od nas može prepoznati u nekom segmentu. Brak i ljubav je univerzalna tema sa kojom se publika lahko identifikuje, jer mi u sat vremena prođemo čitav život jednog bračnog para. Emir i ja smo kolege i prijatelji dugi niz godina, vrlo dobro se poznajemo kao partneri na sceni i imamo puno povjerenje jedno u drugo što mislim da je vrlo važno jer publika osjeti našu energiju. Vjerujem da je to jedan od razloga zašto vole ovu predstavu - istakla je glumica Narodnog pozorišta u Mostaru Ajla Hamzić.Govoreći o manifestaciji 'Mostarsko ljeto', Hamzić je čestitajući organizatorima kazala kako je raduje da ona iz godine u godinu raste te nudi bogat i kvalitetan sadržaj.- Hvala mostarskoj publici što je bila sa nama i što smo uživali u toploj mostarskoj noći - istakla je Hamzić.Naredni sadržaji u okviru manifestacije "Mostarsko ljeto“ na rasporedu su u nedjelju, 25. juna, a riječ je o izvedbi predstave "Jedi zdravo, šetaj pravo" nastala prema tekstu i u režiji Nedžada Maksumića koja će biti odigrana u Pozorištu lutaka u Mostaru s početkom u 19 sati.Iste večeri u Ulici braće Fejića, u 21 sat bit će upriličena video izložba "Nju je lako voljeti" autora Dade Ruvića, saopćili su iz Mostarkog ljeta.

U predstavi igraju Ajla Hamzić i Emir Sejfić

Na Mostarskom ljetu odigrana predstava "Bilo jednom..."

Nakon uspješno uspostavljenih godišnjih nagrada za TV serije prije tri godine, Sarajevo Film Festival uspostavlja i godišnje nagrade za regionalne filmove, koji će se birati prema istom principu. Glasačko tijelo, koje do sada okuplja više od 450 filmskih i TV profesionalaca, od ove će godine na isti način kao za TV serije raditi i na nominacijama i dobitnicima nagrada za najbolje regionalne filmove. Očekuje se prijem novih članova u glasačko tijelo i postepena transformacija tog neformalnog tijela u Regionalnu filmsku i TV akademiju, koja će, osim odlučivanja o godišnjim nagradama, na sebe preuzeti i ideju prenosa znanja i iskustava na novu generaciju filmskih i TV profesionalaca te služiti promociji i zaštiti struke u cijeloj regiji. Dodjela nagrada će se odvijati u zimskom ambijentu olimpijskih planina oko Sarajeva. Prvo izdanje dodjele nagrada za regionalne filmove planirano je na Jahorini u januaru 2024. Direktor SFF-a Jovan Marjanović vjeruje da će valorizacija najboljih regionalnih filmova od struke doprinijeti njihovom još jačem pozicioniranju i vidljivosti na domaćem tržištu.- Činjenica da nijedna od država u regiji nema svoju zasebnu filmsku i TV akademiju indikativna je, te mislimo da će iz ovih aktivnosti prirodno nastati jedno takvo tijelo, koje će služiti podmlađivanju, promociji i zaštiti naše struke – kazao je Marjanović. Vijest o dodjeli godišnjih nagrada za regionalne filmove objavljena je na Ponta Lopud festivalu. Partner Sarajevo Film Festivala za dodjelu godišnjih regionalnih filmskih nagrada za januar 2024. godine je Olimpijski centar Jahorina. Sarajevo Film Festival, 29. po redu, bit će održan od 11. do 18. avgusta 2023. godine, saopćeno je iz SFF-a.

Dodjela nagrada će se odvijati u zimskom ambijentu olimpijskih planina oko Sarajeva

Sarajevo Film Festival uspostavlja godišnje nagrade za regionalne filmove

Promocija zbirke poezije "Zalutale razglednice'', autora Emira Kapetanovića upriličena je sinoć u Centru za kulturu Mostar, u organizaciji Narodne biblioteke Mostar.- Ovo je druga moja knjiga. Ista je nagrađena na prestižnim Ratkovićevim večerima poezije. Nisam pjesnik koji se lako uvlači u tematiku. Uvijek ima neka iskra, varnica koja me potakne da nešto napišem i da to s vremenom dobija svoj oblik i težinu. U zbirci ima raznih momenata, društvenih, ljubavnih, uhvaćenih slika, deskripcije koja je jako dobro ukomponovana i mislim da je taj stil meni kao pjesniku najjače oružje. Taj stil je jako dobro ukomponovan i možda netipičan za poeziju. Izuzetno mi je drago da je knjiga naišla na dobrog izdavača, jer zaista postoji mali interes za poeziju koja je jedna jako važna književna forma i otvoreno mislim i drago bi mi bilo drago da ona zauzme neko dostojnije mjesto, kako na festivalima i u izdavaštvu, tako i generalno kod ljudi, a za to je najvažnija kritika - naglasio je Kapetanović.Izrazio je zadovoljstvo što je promocija upriličena u okviru manifestacije "Mostarsko ljeto 2023''.- Čast mi je da sam dio manifestacije "Mostarsko ljeto" koja ponovo dobija na svojoj težini. Zaista je izuzetno važno da kulturno uzdignemo grad, da se dovedu umjetnički naboji i ljudi koji su prepoznatljivi u umjetnosti, jer ovaj grad to zaista zaslužuje - zaključio je autor knjige Emir Kapetanović.Pjesnik Adnan Žetica istakao je da je knjiga ovog mostarskog pjesnika prošla zapaženo u regionalnim okvirima.- Bio sam jedan od urednika u ovoj zbirci zajedno s Nenadom Rizvanovićem. Sa zadovoljstvom mogu kazati da je ova zbirka nagrađena na Ratkovićevim večerima poezije, osvojila je drugu nagradu, što je dokaz da se radi o izuzetno kvalitetnoj poeziji. Ovo je jedna zbirka poezije koju, prije svega, karakteriše slikovitost izraza. Emir na specifičan način gradi svoj poetski izraz, što ga izdvaja od pjesnika mlađe generacije u BiH te je kao takav prepoznat i u regionalnim okvirima - ističe Žetica.O knjizi su, osim autora knjige i Adnana Žetice, govorili i Asmir Kujović te Nenad Rizvanović. Moderator promocije bio je Srđan Gavrilović, dok je stihove čitala Anisa Mujić. Izvođenjem kompozicija na violini promociju je obogatila profesorica violine Nikolina Pandža, dok su svi posjetioci promocije besplatno dobili svoj primjerak knjige.Publiku danas u programu "Mostarskog ljeta'' očekuje izvedba predstave ''Bilo jednom...'' autora i režisera Jasmina Krpe, prema motivima Miloša Radovića, na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Mostaru s početkom u 20 sati, saopćeno je iz Mostarskog ljeta.

Ovo je druga moja knjiga, rekao je Kapetanović

Na 'Mostarskom ljetu' promovirana zbirka poezije 'Zalutale razglednice'

Sinoć je u Spomen-kući Svetozara Ćorovića u Mostaru, u okviru manifestacije "Mostarsko ljeto 2023", otvorena izložba "Svetozar Ćorović – književna ostavština", autora Ibrahima Dizdara.Riječ je izložbi na kojoj je rađeno duži period, a rezultat je napora Muzeja Hercegovine Mostar da svoje zbirke učini dostupnim i predstavi široj javnosti, poručili su organizatori.- Građa koju prezentiramo će ubuduće krasiti ambijent ovog objekta u kojem se nalazimo. Izložba posvećena Svetozaru Ćoroviću, njegovoj obitelji i književnom stvaralaštvu koje je ostavio iza sebe, tematska je izložba zbirke Ostavštine Svetozara Ćorovića koju Muzej baštini, brine o njoj te predstavlja jednu selekciju navedene književne građe. Želio bih istaknuti da je rezultat ovog projekta što je navedena zbirka i digitalizirana te na taj način sačuvana za vrijeme koje je pred nama i zasigurno će poslužiti svima onima koji se u svome radu budu bavili Svetozarom Ćorovićem - naglasio je Dizdar.Pojasnio je i koja je građa konkretno prikazana na izložbi.- Na izložbi je prikazana primarna građa iz književnikove ostavštine: dokumenti, fotografije, preslike naslovnica objavljenih izdanja, podaci o obitelji Ćorović, bračnoj zajednici Svetozara i Perse, Aleksine sestre i njihove kćeri Nedice, književnikovom narušenom zdravlju, što zbog rata, što zbog postratnih okolnosti, jedan dio korespodencije u vidu razglednica i dopisnica koju je njegovao sa svojom obitelji, prijateljima i poznanicima. Predstavljeni su i faksimili, odnosno kopije originalnih rukopisa, pripovijetki, pjesama, romana, drama i drugih - istakao je autor izložbe.

Na prepunom pozorišnom trgu Susan Sontag održan gala koncert u izvedbi solista Opere NPS i Sarajevske filharmonije

Mocartovo pismo koje otkriva njegov ljubavni život na aukciji za 584.000 eura

"Kultura na ulice 2023!": Spektakularan program za kraj juna i početak jula

Objavljeni članovi žirija Takmičarskog programa – igrani film 29. Sarajevo Film Festivala

Predstavljena knjiga "Narodna muzika Radio Sarajeva 1945-1957."

Profesor s Harvard Univerziteta Dejvid Elmer održao predavanje u Sarajevu o Milmanu Periju

U Muzeju Hercegovine Mostar otvorena izložba ratnih fotografija Vejda Godarda

16. godišnjica smrti Mehe Puzića, najemotivnijeg sevdalije

Tataragić i Šešić o godinama provedenim uz Sarajevo Film Festival

Fahira Hasedžić generacijama udahnula ljubav prema folkloru, ponosna na svoje grupe i igrače

Na Muzičkoj akademiji UNSA održan koncert Gudačkog orkestra "SA Sinfonietta"

Konjičanima predstavljena knjiga "Stoljeće života" Natalije Palac

Na Mostarskom ljetu odigrana predstava "Bilo jednom..."

Sarajevo Film Festival uspostavlja godišnje nagrade za regionalne filmove

Na 'Mostarskom ljetu' promovirana zbirka poezije 'Zalutale razglednice'

Otvorena izložba "Svetozar Ćorović – književna ostavština"

Kultura

Na prepunom pozorišnom trgu Susan Sontag održan gala koncert u izvedbi solista Opere NPS i Sarajevske filharmonije

Mocartovo pismo koje otkriva njegov ljubavni život na aukciji za 584.000 eura

"Kultura na ulice 2023!": Spektakularan program za kraj juna i početak jula

Objavljeni članovi žirija Takmičarskog programa – igrani film 29. Sarajevo Film Festivala

Predstavljena knjiga "Narodna muzika Radio Sarajeva 1945-1957."

Profesor s Harvard Univerziteta Dejvid Elmer održao predavanje u Sarajevu o Milmanu Periju

U Muzeju Hercegovine Mostar otvorena izložba ratnih fotografija Vejda Godarda

16. godišnjica smrti Mehe Puzića, najemotivnijeg sevdalije

Tataragić i Šešić o godinama provedenim uz Sarajevo Film Festival

Fahira Hasedžić generacijama udahnula ljubav prema folkloru, ponosna na svoje grupe i igrače

Na Muzičkoj akademiji UNSA održan koncert Gudačkog orkestra "SA Sinfonietta"

Konjičanima predstavljena knjiga "Stoljeće života" Natalije Palac

Na Mostarskom ljetu odigrana predstava "Bilo jednom..."

Sarajevo Film Festival uspostavlja godišnje nagrade za regionalne filmove

Na 'Mostarskom ljetu' promovirana zbirka poezije 'Zalutale razglednice'

Otvorena izložba "Svetozar Ćorović – književna ostavština"