Promocija zbirke poezije "Zalutale razglednice'', autora Emira Kapetanovića upriličena je sinoć u Centru za kulturu Mostar, u organizaciji Narodne biblioteke Mostar.- Ovo je druga moja knjiga. Ista je nagrađena na prestižnim Ratkovićevim večerima poezije. Nisam pjesnik koji se lako uvlači u tematiku. Uvijek ima neka iskra, varnica koja me potakne da nešto napišem i da to s vremenom dobija svoj oblik i težinu. U zbirci ima raznih momenata, društvenih, ljubavnih, uhvaćenih slika, deskripcije koja je jako dobro ukomponovana i mislim da je taj stil meni kao pjesniku najjače oružje. Taj stil je jako dobro ukomponovan i možda netipičan za poeziju. Izuzetno mi je drago da je knjiga naišla na dobrog izdavača, jer zaista postoji mali interes za poeziju koja je jedna jako važna književna forma i otvoreno mislim i drago bi mi bilo drago da ona zauzme neko dostojnije mjesto, kako na festivalima i u izdavaštvu, tako i generalno kod ljudi, a za to je najvažnija kritika - naglasio je Kapetanović.Izrazio je zadovoljstvo što je promocija upriličena u okviru manifestacije "Mostarsko ljeto 2023''.- Čast mi je da sam dio manifestacije "Mostarsko ljeto" koja ponovo dobija na svojoj težini. Zaista je izuzetno važno da kulturno uzdignemo grad, da se dovedu umjetnički naboji i ljudi koji su prepoznatljivi u umjetnosti, jer ovaj grad to zaista zaslužuje - zaključio je autor knjige Emir Kapetanović.Pjesnik Adnan Žetica istakao je da je knjiga ovog mostarskog pjesnika prošla zapaženo u regionalnim okvirima.- Bio sam jedan od urednika u ovoj zbirci zajedno s Nenadom Rizvanovićem. Sa zadovoljstvom mogu kazati da je ova zbirka nagrađena na Ratkovićevim večerima poezije, osvojila je drugu nagradu, što je dokaz da se radi o izuzetno kvalitetnoj poeziji. Ovo je jedna zbirka poezije koju, prije svega, karakteriše slikovitost izraza. Emir na specifičan način gradi svoj poetski izraz, što ga izdvaja od pjesnika mlađe generacije u BiH te je kao takav prepoznat i u regionalnim okvirima - ističe Žetica.O knjizi su, osim autora knjige i Adnana Žetice, govorili i Asmir Kujović te Nenad Rizvanović. Moderator promocije bio je Srđan Gavrilović, dok je stihove čitala Anisa Mujić. Izvođenjem kompozicija na violini promociju je obogatila profesorica violine Nikolina Pandža, dok su svi posjetioci promocije besplatno dobili svoj primjerak knjige.Publiku danas u programu "Mostarskog ljeta'' očekuje izvedba predstave ''Bilo jednom...'' autora i režisera Jasmina Krpe, prema motivima Miloša Radovića, na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Mostaru s početkom u 20 sati, saopćeno je iz Mostarskog ljeta.

Ovo je druga moja knjiga, rekao je Kapetanović

Na 'Mostarskom ljetu' promovirana zbirka poezije 'Zalutale razglednice'

Sinoć je u Spomen-kući Svetozara Ćorovića u Mostaru, u okviru manifestacije "Mostarsko ljeto 2023", otvorena izložba "Svetozar Ćorović – književna ostavština", autora Ibrahima Dizdara.Riječ je izložbi na kojoj je rađeno duži period, a rezultat je napora Muzeja Hercegovine Mostar da svoje zbirke učini dostupnim i predstavi široj javnosti, poručili su organizatori.- Građa koju prezentiramo će ubuduće krasiti ambijent ovog objekta u kojem se nalazimo. Izložba posvećena Svetozaru Ćoroviću, njegovoj obitelji i književnom stvaralaštvu koje je ostavio iza sebe, tematska je izložba zbirke Ostavštine Svetozara Ćorovića koju Muzej baštini, brine o njoj te predstavlja jednu selekciju navedene književne građe. Želio bih istaknuti da je rezultat ovog projekta što je navedena zbirka i digitalizirana te na taj način sačuvana za vrijeme koje je pred nama i zasigurno će poslužiti svima onima koji se u svome radu budu bavili Svetozarom Ćorovićem - naglasio je Dizdar.Pojasnio je i koja je građa konkretno prikazana na izložbi.- Na izložbi je prikazana primarna građa iz književnikove ostavštine: dokumenti, fotografije, preslike naslovnica objavljenih izdanja, podaci o obitelji Ćorović, bračnoj zajednici Svetozara i Perse, Aleksine sestre i njihove kćeri Nedice, književnikovom narušenom zdravlju, što zbog rata, što zbog postratnih okolnosti, jedan dio korespodencije u vidu razglednica i dopisnica koju je njegovao sa svojom obitelji, prijateljima i poznanicima. Predstavljeni su i faksimili, odnosno kopije originalnih rukopisa, pripovijetki, pjesama, romana, drama i drugih - istakao je autor izložbe.

Na izložbi je prikazana primarna građa iz književnikove ostavštine, rekao je autor izložbe

Otvorena izložba "Svetozar Ćorović – književna ostavština"

U Gradskoj galeriji u Ljubuškom otvorena je izložba portreta žrtava rata "Lično" autora Velije Hasanbegovića, organizirana u okviru USAID-ovog projekta izgradnje mira PRO-Budućnost u suradnji s Gradom Ljubuškim.<h2>Iskustva učesnika</h2>Glavni protagonisti izložbe su žrtve rata, odnosno "heroji mira", kako većina od njih želi da ih se promatra. Portrete prate i kratke lične poruke svakog od njih, koje ukazuju na činjenicu da su nam neophodni praštanje i razgovor, te da mir nema alternativu, saopćeno je iz Grada Ljubuškog. - Ovdje smo se okupili da poslušamo iskustva učesnika koji su prošli logore u teškim vremenima naše prošlosti. Želimo da se to nikad više nikome ne dogodi. U Ljubuškom ne postoji suživot, nego postoji život svih stanovnika bez obzira na to kako se ko zove - poručio je gradonačelnik Vedran Markotić.Osvrnuo se i na učešće Grada u projektu PRO-Budućnost kojim su izvršeni radovi prilikom prošlogodišnje obnove zgrade, dodavši kako je Gradska galerija i otvorena da kroz različite događaje bude mjesto okupljanja i povezivanja svih stanovnika i prijatelja Ljubuškog.<h2>Izlječenje sebe</h2>- Svako od njih 20-ak, koliko ih je ovjekovječeno na fotografijama Velije Hasanbegovića, svoje priče i traume iz nesretnog rata već godinama neumorno dijele sa javnošću, u funkciji izlječenja sebe i nas kao članova društva i kolektiva.&nbsp;Hvala im do neba jer se još uvijek nisu umorili i na sebi svojstven i autentičan način šalju poruku da se zlo koje se dogodilo njima ne smije dogoditi bilo kome - kazala je Behrem Stojanov, dodavši da je Ljubuški grad koji je otvoren za sve i za svaku temu da se o njoj raspravlja. Poruke mira uputile su i žrtve rata, mirovni aktivisti Janko Samouković iz Višegrada i Krešo Primorac iz Mostara. Oni su prisutnima prenijeli svjedočenja o ratnim stradanjima i kroz osvrt na vlastito iskustvo tokom zatočeništva poslali poruku o besmislenosti rata i univerzalnoj ljudskoj patnji izazvanoj ratnim stradanjima.<h2>Sedam dana</h2>Program je muzički obogatila Ana Pehar iz Srednje muzičke škole Ljubuški.Izložba "Lično" bit će otvorena narednih sedam dana, navodi Fena. Direktorica projekta PRO-Budućnost Majda Behrem Stojanov kazala je da izložba na ljudski način približava ljudsku tragediju iz prošlog rata.

Portrete prate i kratke lične poruke svakog od njih

Otvorena izložba autora Velije Hasanbegovića: Žrtve rata poslale poruku mira

Sarajevsku publiku krajem ove sedmice, tačnije 23. juna, očekuje premijera predstave „Istina ili izazov“, koja je rađena u koprodukciji Udruženja „Kontakt“ i Sarajevskog ratnog teatra (SARTR), gdje će i biti igrana. <h2>Proslava mature</h2>Tekst je pisala Zoe Ibrahimović, kćerka jedne od najboljih bh. rediteljica Jasmile Žbanić i Damira Ibrahimovića, koja ujedno potpisuje i dramaturgiju, a u glavnim ulogama su mladi glumci Sara Seksan, Merjem Šiljak, Kerim Čutuna i Faruk Hajdarević. Reditelj „Istine ili izazova“ Alen Šimić je uoči premijere govorio za „Dnevni avaz“ o radu na ovom projektu čija se radnja dešava u Sarajevu, a glavni akteri su maturanti koji su nakon zvanične ceremonije okončanja srednje škole odlučili to zajedno proslaviti na vikendici.Započinju igru „Istina ili izazov“, kroz koju otkrivaju tajne iz najmračnijih dijelova svoje prošlosti. Njihovi odnosi se drastično mijenjaju: nasilje, ratne traume roditelja, prevare i razočarenja neočekivano isplivavaju s pijanstvom. Pitanje je da li će do jutra još biti prijatelji.

- Privukao me svijet glavnih likova koji je daleko od onoga što me okružuje, a opet je dio svakodnevice. Tinejdžeri i njihovi problemi su mi daleki u svakodnevnom životu, a opet je nešto što sam prošao. Ono što me zanimalo jeste da li se išta promijenilo ili je sve isto, samo s pametnim telefonima - kazao nam je Šimić.S obzirom na to da se u najavi predstave navodi da ona govori o nekim od suštinskih tema današnjice, pitali smo reditelja koje su to.- Sudeći prema društvenim mrežama, svaka tema je tema današnjice. Teme su teme i rijetko kada je neka razlog zašto nas nešto privuče. Ono što zanima publiku je način na koji su one predstavljene u predstavama, filmovima, serijama, podcastima - naveo je Šimić.<h2>Pustiti suzu</h2>O tome zašto su pojedine teme još tabu u Bosni i Hercegovini, kao i da još važi mišljenje da je sramota da muškarac pokaže emocije ili, ne dao Bog, suze, Šimić kaže:- Mislim da nije problem u emociji ili njenom pokazivanju, više je problem u preuzimanju odgovornosti. Odgovoran otac koji ozbiljno shvata ulogu oca i čiji vrhunac roditeljstva nije učlanjivanje u navijačku grupu i koji odgoj nastavlja koristeći se tzv. macho-zen aforizmima je sigurno bolji od onog koji s vremena na vrijeme trijezan pusti suzu - zaključio je Šimić.<h2>Najstariji u svemu</h2>- Ovo nije omladinska predstava, nju „samo“ realiziraju mladi ljudi. Ova predstava namijenjena je svima koji ne žele zatvarati oči pred nekim od suštinskih tema naše današnjice - navedeno je u najavi „Istine ili izazova“.A koja je Šimićeva istina, šta mu je bio izazov, reditelj je kratko odgovorio:- Moja istina je da sam najstariji u svemu tome, a izazov je raditi s mladima.Reprizna izvođenja planirana su za 24. i 25. juni.&nbsp;Ulaznice za predstavu moguće je rezervisati na telefone Sarajevskog ratnog teatra SARTR: 033 664070, mob: 061/850745, u inbox FB i instagram profila SARTRa ili putem emaila: blagajna@sartr.ba ili kupiti online putem kupikarta.ba i na prodajnim mjestima.

Prvo izvođenje planirano 23. juna, a tekst je pisala Zoe Ibrahimović, kćerka Jasmile Žbanić

Reditelj Alen Šimić za "Avaz" uoči premijere u SARTR-u: Ko je danas odgovoran otac

U vikendici kod Konjica samoubistvo je počinio Dinno Kasalo, što je mnoge šokiralo i ostavilo u nevjerici. On je bio majstor fotografije, reditelj brojnih dokumentarnih filmova i veliki zaljubljenik u prirodu. Bio je urednik i producent na BHRT-u.Za "Dnevni avaz" posljednji put intervju je dao 2019. godine, kada je istakao da je u svijetu dobivao nagrade, a u Bosni tužbe i prijetnje.&nbsp;Prenosimo vam jedan dio intervjua, u kojem je Kasalo pričao o penziji, novim projektima i postignućima.<h2>Uživanje u cvijeću</h2>- Posljednju četvrtinu života, tj. mirovinu, doslovno realiziram uživajući u mirisu cvijeća, vode, letu leptira, laganom povjetarcu i zvonkim osmijesima unuka Lune i Maka – iskren je Kasalo.Kako provodite dane na Prenju?- Svaki dan mi je drugačiji. Ljubav prema majci prirodi moja je religija.Prati li Vas porodica?- Permanentno i temeljito. Opišite nam kako se hranite? Samo domaće ili se nekad potkrade neka konzerva? - Zimi suha jaretina sa Prenja. Gljive kao šumsko meso. Sir torotan s Visočice. Čaj i sokovi od planinskih trava, med hercegovački, viski škotski, nikad konzerva. Ko Vam dolazi u posjetu?- Planinari, ronioci, fotografi, biciklisti, maratonci i vegetarijanci. Smatrate li da je Vaša kuća sada ni na nebu ni na zemlji?- Moja kućica je u cvijeću i sva u tufnama.<h2> Bijeg na Mars</h2>Jesu li ljudi popravili odnos prema planeti Zemlji? Organiziraju se masovna kolektivna čišćenja.- Globalno, čovjek je virus u univerzumu, prokockao je pruženu šansu. Pokušava pobjeći na Mars.A, životinje, kakav je njihov status?- Sve je uzročno-posljedično povezano i ugroženo. Kad nestanu pčele, to je kraj.Koliko je tehnologija zarobila današnjeg čovjeka?- Majka priroda je rodila fotosintezu, proces na kojem je zasnovan život na planeti Zemlji. Ako čovjek uništi ovaj proces, džaba mu sva tehnologija, roboti mogu bez fotosinteze.<h2>Sve ovo i ptice znaju</h2> Jeste li završili knjigu o bosanskim brdskim konjima?- S obzirom na to da sam snimio TV serijal o bosanskom brdskom konju i zainteresirao stručnjake izvan Bosne i Hercegovine, prepustio sam njima da napišu knjigu. Nastalo je jedno fantastično naučno štivo. Ima li nam spasa?- Na sceni je neviđena destrukcija, globalna dekadencija ljudske civilizacije. Bosanskohercegovačko društvo ulovljeno je na tranzicijsku udicu profita. Ma, pričam fraze, sve ovo i ptice znaju. Nema kritične sive mase da radikalno promijeni stanje. Ako spasimo naše rijeke od pomahnitalog kapitala, ima nade za dostojanstven život u Bosni i Hercegovini.

Istakao je da je u svijetu dobivao nagrade, a u Bosni tužbe i prijetnje

Pročitajte posljednji intervju Dinne Kasala za "Dnevni avaz": Moja kućica je u cvijeću

Godišnji sastanak CENL-a (Annual General Meeting - AGM) direktora nacionalnih biblioteka Evrope, na kojem uz finansijsku podršku aktivno učestvuje i direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine Ismet Ovčina, održava se od 18. do 20. juna u Parizu, saopćeno je iz NUBBiH.Sastanak je otvorio i vodio predsjedavajući CENL-a Frank Scholze, generalni direktor Nacionalne biblioteke Njemačke, a u pozdravnom govoru mu se pridružila i predsjednica Nacionalne biblioteka Francuske Laurence Enge, inače domaćin ovogodišnjeg sastanka.Tokom radnog programa direktori nacionalnih biblioteka i gosti izlagali su svoja iskustva.Posebnu pažnju izazvalo je izlaganje direktora Održive mreže razvojnih rješenja iz Pariza Guillaumea Lafortunea o temi "Uloga nauke, kulture i antičke filozofije zarad postizanja univerzalnih ciljeva održivog razvoja". O temi "Svi putevi vode u Rim – Nacionalne biblioteke na svom putu ka održivosti" prisutnima su se obratili i pojedini članovi CENL-a, ističuću značaj nacionalnih biblioteka u izgradnji i očuvanju društva te njihovom razvoju kao institucija od značaja za prošlost, sadašnjost i budućnost.Osim radnog programa, gostima je organiziran i obilazak obnovljenog prostora i muzeja "Richelieu" u prostoru Nacionalne biblioteke Francuske. Prostor "Richelieu" čuva 22 miliona predmeta i dokumenata od antike do danas, a izloženo je 900 umjetnina, uz planirane rotacije.Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteka BiH je predsjednici Nacionalne biblioteke Francuske Laurence Enge poklonio posljednja izdanja NUB-a BiH, a prije svega popularne primjerke, Bosna i Hercegovina na kartama do 20. stoljeća, stručni časopis Bosnica i Izvještaj rada NUBBiH za 2022. godinu.Godišnji sastanak CENL-a 2024. godine planiran je u Varšavi, a 2025. u Edinburgu, saopćeno je.

Tokom radnog programa direktori nacionalnih biblioteka i gosti izlagali su svoja iskustva

Ovčina na godišnjem sastanku direktora nacionalnih biblioteka Evrope u Parizu

Knjiga sabranih dijela Mahmuda Derviša predstavljena je 19. juna u Travniku, a riječ je o dnevniku i knjigama pjesama napisanih između 1964. i 2008. godine, koje je sa arapskog jezika preveo Džemo Redžematović.Redžematović je pokušao, kako kaže, u skladu sa svojim znanjem i mogućnostima, na bosanskom jeziku dočarati ono što je poruka autora.Književni tekst, kako su kazali promotori, sa čitaocima komunicira na više nivoa, a poezija Mahmuda Derviša se, između ostalog, obraća i čitaocu današnjice.U tom smislu je književnik Hadžem Hajdarević rekao da kada čitate Mahmuda Derviša, vi doživljavate jedan svijet koji je i više nego vaš.- U njegovoj poeziji, Palestina pulsira u svakom stihu. Međutim, to ne treba čitati isključivo kao poeziju otpora ili političku poeziju. Treba je čitati kao stihove koji imaju estetsku i humanističku dimenziju, a zadržali su i magiju pjesničke riječi – kazao je Hajdarević.Promotor Kemal Musić je, na tragu govora o univerzalnim pitanjima Dervišove poezije, poručio kako ona, premda svjedoči događajima određenog društvenog konteksta, nije ograničena prostorom.- Poezija Mahmuda Derviša se oslanja na ono što muči našega čovjeka. Primjera radi, neki ljudi ne žive životom Arapa, ali nas muče iste muke kada je riječ o identitetskim pitanjima - rekao je Musić.Uz poeziju, Derviš je autor i nekoliko knjiga proze. Prema riječima književne kritike, snaga njegove poezije može se objasniti iskrenošću emocija i originalnošću pjesničkih slika.Promocija knjige predstavlja jedan od 20 kulturnih sadržaja Manifestacije "Dani Ajvatovice".

 U njegovoj poeziji, Palestina pulsira u svakom stihu, kaže Hajdarević

Predstavljena sabrana djela Mahmuda Derviša u prijevodu Džeme Redžematovića

Sarajevska publika, gosti i turisti, sinoć su na Bijeloj tabiji uživali u koncertu hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo kojim je dirigovao maestro Danijel Žontar, uz klavirsku pratnju Bakira Samardžića.Koncert je održan u okviru specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo "Kultura na ulice 2023!", a u programu su se našle klasične arije i djela kompozitora poput Petra Iljiča Čajkovskog, Jakova Gotovca, Giuseppea Verdija, Richarda Wagnera, Bedřicha Smetane, te Carla Orffa.U sklopu repertoara specijalnog programa "Kultura na ulice 2023!", 18. juna održan je koncert kulturno-umjetničkog društva KUD „Lola“ u parku Banjska Ilidža.U sklopu koncerta izvedene su numere: Igre iz Sarajeva, Varoške igre iz Bosne, Veseli se kućni domaćine, Igre iz Guće Gore, Igre iz Imljana, Igre sa Vlašića, Ozrenski vez – igre sa Ozrena.Projekt “Kultura na ulice!“ je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji NPS-a a cilj je da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima, saopćeno je iz NPS-a.Program se održava na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom KS, u narednom periodu do oktobra.

Koncert je održan u okviru specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo 

Na Bijeloj tabiji izveden spektakularni koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo 

Izvedbom predstave ''Ćiro'' Tarika Filipovića spušten je zastor na ovogodišnji Stolac Music and Arts Fest 2023. (SMART fest). Koliko je predstava, koja je zapravo monokomedija koja govori o životu i djelu trenera svih trenera – Miroslava Ćire Blaževića, bila zanimljiva publici, govori sama po sebi činjenica da su ulaznice rasprodane danima prije. Tarik je tako predstavu odigrao pred punom dvoranom Kulturnog centra Stolac, što je dokaz koliko malim gradovima treba kulturnih događaja.- Predstavom sam prezadovoljan, bila je ovo jedna jako lijepa publika, osjećajna, i postojala je ta konekcija među nama - rekao je Tarik Filipović.Dodao je kako mu je bila čast i zadovoljstvo biti dijelom SMART Festa te pohvalio organizatore, koji, kako je kazao, osim što su odlični organizatori, ujedno su i odlični domaćini. SMART festu je poželio sve najbolje u budućnosti.- Ono što ja želim SMART festu je da ga mnogi prepoznaju i da traje barem pet dana te da raste iz godine u godinu. Iskreno se nadam da ću ponovno doći u Stolac te da ćemo se ponovno družiti - rekao je na kraju Filipović.Organizatori ističu kako se SMART fest proteklih godina etablirao kao nezaobilazan kulturni i zabavni događaj, ne samo u Stocu, nego i u cijeloj regiji, kao festival koji je spoj glazbe, kazališta, ulične umjetnosti, filma te svega što bi se moglo svesti pod nazivnik urbane kulture.

Ono što ja želim SMART festu je da ga mnogi prepoznaju i da traje barem pet dana te da raste iz godine u godinu

Tarik Filipović predstavom ''Ćiro'' zatvorio SMART fest

Bihaćki profesor saksofona i klarineta Adnan Busuladžić napisao je kompoziciju "Sjećanja" odajući time počast ubijenim drugaricama, koje su 1992. godine poginule od granate u Bihaću.&nbsp;Na ovaj način, kazao je Feni, odao je počast svoj djeci svijeta koja su živote izgubila u ratovima. - Ovog 19. juna je puna 31 godina od kako su ubijene moje komšinice i drugarice. Ja sam u tom momentu slučajno bio u kući - kazao je Busuladžić dodajući da im na ovaj način podiže trajni spomenik.

U kompoziciji sa svojim stihovima gostuje umjetnik Enes Kišević.- Djevojčice je u igri prekinuo 'bezimeni vojnik pun topovske moći' baš kako u kompoziciji govori pjesnik Kišević - naveo je Busuladžić.Azra Kurjaković (1980), Mirela Zjakić (1980), Sabina Zjakić (1980) i Maida Hošić (1975) iz Bihaća poginule su istog dana, 19. juna 1992. godine od razorne grante koja je pogodila naselje Prekounje, takozvanu Midžić mahalu.U znak sjećanja prije 19 godina podignut im je spomenik.

Azra Kurjaković (1980), Mirela Zjakić (1980), Sabina Zjakić (1980) i Maida Hošić (1975) iz Bihaća poginule su istog dana, 19. juna 1992. godine 

U kompoziciji sa svojim stihovima gostuje umjetnik Enes Kišević

Kompozicija kao trajni spomenik ubijenim djevojčicama u Bihaću 

Počasni predsjednik Asocijacije BJCEM Ibrahim Spahić predstavio je na Skupštini Asocijacije Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana koncept projekta IPC/SWF za održavanje XX Bijenala u Sarajevu pod motom "Festina lente". Usvojene su i preporuke za razvoj Asocijacije u narednom periodu i finansijski izvještaj i plan za narednu godinu.Na Generalnoj Skupštini za predsjednicu Asocijacije izabrana je Mercedes Giovinazzo, a za Bord direktora Asocijacije izabran je ponovo Ibrahim Spahić koji je istakao da je uprkos dramatičnoj krizi u svijetu, vrijeme za kreativnu energiju i obnovu dijaloga, saopćeno je iz PRES IPC/SWF.&nbsp;

Usvojene su i preporuke za razvoj Asocijacije u narednom periodu i finansijski izvještaj i plan za narednu godinu

U Milanu održana Skupština Asocijacije Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana

Koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, kojim će dirigovati maestro Danijel Žontar, uz klavirsku pratnju Bakira Samardžića, bit će održan večeras u prelijepom ambijentu Bijele tabije u Sarajevu.Na programu će se naći najljepše klasične arije i djela kompozitora poput Petra Iljiča Čajkovskog, Jakova Gotovca, Giuseppea Verdija, Richarda Wagnera, Bedřicha Smetane, te Carla Orffa.- Narodno pozorište Sarajevo i ove godine nastavlja u proljetnim i ljetnim mjesecima sa multimedijalnim programom "Kultura na ulice". Ovom programskom platformom želimo na drugačiji način građanima ponuditi pregled teatarske, plesne, muzičke i likovne izvedbene scene, koju stvaraju umjetnici Narodnog pozorišta Sarajevo kao i nezavisne art skupine i pojedinci čije zanimanje za originalne, eksperimentalne i istraživačke modele umjetničkog izraza proizvodi univerzalne egzistencijalističke predstave i performanse, čije se estetike i poetike međusobno uspoređuju i nadograđuju uspostavljajući tako nove izvedbene stilove i kriterije - kazao je direktor NPS Dino Mustafić.Za sve građanke i građane ulaz na koncert hora Opere NPS je potpuno besplatan.Program Narodnog pozorišta Sarajevo "Kultura na ulice!" održava se na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo, u narednom periodu do mjeseca oktobra.Projekat je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj mu je da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima, saopćeno je iz NPS.U slučaju vremenskih neprilika, organizator zadržava pravo promjene lokacija i termina.

Na programu će se naći najljepše klasične arije i djela kompozitora

Koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo večeras na Bijeloj tabiji

Udruženje "Biti novinar", čiji su osnivači Emina Hodžić i Dino Durmić, novinari Federalne televizije, i ove godine dodjeljuje nagradu posvećenu novinaru Nihadu Nini Ćatiću, koji se 10. jula 1995. posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio-televizije Bosne i Hercegovine.Udruženje "Biti novinar", uz pokroviteljstvo članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića i Denisa Bećirovića, Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, podršku Federalne televizije, BH Pošte, Grada Tuzle, Vlade TK, Organizacionog odbora za obilježavanje 28. godišnjice genocida u Srebrenici, Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, te saglasnost majke Nine Ćatića, Hajre Ćatić koja, nažalost, više nije s nama, četvrti put raspisuje konkurs za dodjelu novinarske nagrade "Nino Ćatić".<h2>Ko se može prijaviti</h2>Prijaviti se mogu novinarke i novinari iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i regiona, koji su u proteklom periodu izvještavali o događanjima u Srebrenici i oko Srebrenice, a o temi "Zločin i kazna: Genocid u Srebrenici ne smije biti negiran i zaboravljen."Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) osudio je bivše šefove Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovicu Stanišića i Franka Simatovića na po 15 godina zatvora. Proglašeni su krivim za udruženi zločinački poduhvat.Najvažniji dio presude je onaj koji se odnosi na zločine u Trnovu u ljeto 1995. godine. Naime, Jovica Stanišić i Franko Simatović su proglašeni krivim i za strijeljanje zarobljenih srebreničkih Bošnjaka u Trnovu. Time je, faktički, potvrđeno učešće Srbije u genocidu u Srebrenici.- Šta je jedino čemu se možemo nadati, to je ne dozvoliti da genocid u Srebrenici potone u zaborav. Pri tome, koliko god me u nijemost gura užas bola, trpnje, toliko me u nijemost gura i strah od užasa pred onim što su ljudi spremni učiniti svojoj braći ljudima - napisao je Dževad Karahasan, jedan od najvažnijih bosanskohercegovačkih i evropskih književnika i intelektualaca.U vezi sa sramotnim pokušajima negiranja genocida u Srebrenici, ne samo ultradesničarskih grupa, već i zvaničnika u Srbiji i RS, Karahasan je napisao:- Strašno je teško suočiti se sa svojim zločinom ili zločinom počinjenim u svoje ime. Samo najveći i najbolji među ljudima mogu reći, počinio sam zločin, oprosti mi. To mogu veliki, ne može to učiniti ljudski prosjek i podprosjek.Drugo, u srpskom društvu, kako u Srbiji, tako i Republici Srpskoj, nema ni nagovještaja katarze koja je neophodna za suočenje sa sobom.<h2>"Zar ne vide, zar ne čuju"</h2>Književnik Abdulah Sidran napisao je pjesmu "Srebrenica" u kojoj riječima precizno opisuje bol i patnju Srebreničana i svih nas koji moramo živjeti s tim ožiljkom na srcu. Između ostalog, u stihovima kaže:- Zar ne vide, zar ne čuju, Zar ne znaju, da smo mi, Šta nas je preostalo, mrtviji od svih Naših mrtvih, i da ovdje danas, njihovim glasom, Glasom naših mrtvih, iz njihovih grla, Vrištimo, i njihovim vriskom – govorimo? Ne date nam Da u prošlost gledamo! A mi u nju ne gledamo nego ona u nas gleda!Mira u našim srcima nikada neće biti. Njega ne može niti će biti, tuga i nemir, suze Majki Srebrenice, sve dok se počinjeni užasi ne nazovu pravim imenom i počinioci se ne smatraju ubicama i zločincima.Poricanje i zataškavanje od samoga početka – prezir je prema ljudskosti i kulturi mira!<h2>U kojim kategorijama će biti dodijeljena priznanja</h2>Nagrade će biti dodijeljene u sljedećim kategorijama: radijski izvještaj – plaketa i novčana nagrada, televizijski prilog (trajanje do šest minuta) – plaketa i novčana nagrada, pisani tekst (novine, web) – plaketa i novčana nagrada, blog/vlog – plaketa i novčana nagrada i fotografija – plaketa i novčana nagrada.U kategoriji "Blog/vlog" prijaviti se, osim novinara, mogu i svi građani BiH koji imaju izražen talent za pisanje/snimanje.O dobitnicima novinarske nagrade "Nino Ćatić" odlučivat će novinari koji su svojim dugogodišnjim radom objektivno i profesionalno izvještavali o Srebrenici i genocidu nad Bošnjacima, a to su: Almasa Hadžić, Marko Divković i Marinko Sekulić.Također, postuhmno će dodijeliti specijalnu nagradu članu žirija koji ih je prerano napustio, Salihu Brkiću.<h2>Specijalna priznanja</h2>Specijalna priznanja bit će dodijeljena novinarima/reporterima medijskih kuća u BiH koji su svojim radom doprinijeli tome da istina o Srebrenici bude predstavljena širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, a o tome će odlučivati članovi Udruženja „Biti novinar“ i druge kolege novinari.Konkurs je otvoren od 15. juna do 1. jula ove godine, a svoje radove možete slati na e-mail adresu bitinovinar@gmail.com s naznakom „Prijava rada za novinarsku nagradu Nino Ćatić“.Nagrade će biti dodijeljene 10. jula u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, simbolično na datum kada se novinar Nino Ćatić posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio-televizije Bosne i Hercegovine.<h2>Ko je bio Nihad Nino Ćatić</h2>Nihad Nino Ćatić bio je novinar iz Srebrenice. Njegovu riječ i glas pamtimo iz najdramatičnijih dana za Srebrenicu i Bosnu i Hercegovinu. U ratno vrijeme, svakodnevno se javljao i informirao javnost o stradanju u ovom gradu. Posljednji put se javio 10. jula 1995., moleći očajnički da se pomogne Srebrenici. Posljednji put je viđen 11. jula 1995. nakon čega mu se gubi svaki trag.Njemu u čast, Udruženje „Biti novinar“ i ove godine želi podstaknuti novinarke i novinare da se bave profesionalnim i objektivnim izvještavanjem o svim dešavanjima u Bosni i Hercegovini.Udruženje „Biti novinar“ je nezavisna, nevladina, nestranačka, neprofitna organizacija koja radi na očuvanju i podsticanju profesionalnog, nepristrasnog, etičnog i objektivnog novinarskog izvještavanja u Bosni i Hercegovini.

Konkurs je otvoren od 15. juna do 1. jula ove godine, a svoje radove možete slati na e-mail adresu bitinovinar@gmail.com 

Konkurs je otvoren od 15. juna do 1. jula ove godine

Raspisan Konkurs za dodjelu novinarske nagrade "Nino Ćatić"

Internacionalni horski šampionat "Lege Artis" otvoren je večeras u BKC-u Tuzla svečanim koncertom Mješovitog hora "Lege Artis" sa gostima i trajat će sve do 18. juna.&nbsp;Na press konferenciji uoči festivala je istaknuto da je riječ o prestižnoj i vrhunskoj horskoj manifestaciji takmičarskog karaktera, koja je značajna kako za Tuzlanski kanton i BiH, tako i regiju.&nbsp;Ove godine će se predstaviti devet horskih ansambala iz Poljske, Mađarske, Srbije, Hrvatske i BiH.VIII Međunarodni šampionat "Lege Artis" Tuzla 2023. bit će održan pod pokroviteljstvom Vlade Tuzlanskog kantona i Grada Tuzla.

Ove godine će se predstaviti devet horskih ansambala iz Poljske, Mađarske, Srbije, Hrvatske i BiH

Internacionalni horski šampionat "Lege Artis" otvoren svečanim koncertom u BKC-u Tuzla

Grad Tuzla realizira, i ove godine, tradicionalnu manifestaciju ''Ljeto u Tuzli'', a Teatar kabare Tuzla sudjeluje sa predstavom ''Proba'', autora Irfana Horozovića. Predstava je premijerno izvedena u okviru međunarodnog festivala TKT Fest 2022., na Kamernoj sceni Doma mladih Tuzla gdje je Teatar nastavio dvadesetogodišnji rad. Pod sponzorstvom Grada Tuzla, planirana su tri izvođenja predstave na nekoliko lokacija. Kako je najavljeno, izvođenje predstave u Društvenom domu Gornja Tuzla planirano je za subotu 17. juni, u Švedskoj kući solidarnosti Gornja Lipnica za ponedjeljak 19. juna, a na Kamernoj sceni Doma mladih Tuzla u petak, 23. juna. Predstave, u svim navedenim terminima, su s početkom u 19.30 sati, a ulaz za sva igranja je besplatan.- Ta predstava govori o onima koji su uspjeli da prežive rat u BiH, u Sarajevu, ali svoj pakao nose uvijek sa sobom ma gdje se nalazili. To je priča o običnim ljudima, njihovim životnim pričama, njihovim traumama. U toj drami život se pretvara u san, u strašan san, u vječnost koja neće biti završena. Predstavu su režirali Damir Altumbabić i Jasmina Čelebić Tanović. Za scenografiju, rekvizitu i dizajn prostora zaslužan je Enver Hasić. Saradnik za muziku je Adnan Džekić, dok je dizajn plakata izradio Damir Pirić. U predstavi igraju Ivana Milosavljević i Damir Altumbabić - navodi se. Kako kaže direktorica Teatra Ivana Milosavljević, prošle godine Teatar je bio na prijelomnoj tački postojanja.- Uz podršku gradske uprave i Centra za kulturu Tuzla, Teatar je pronašao svoj scenski prostor na kojem želi ostvariti ciljeve i misiju postojanja, ali i upotpuniti kulturni sadržaj u samom gradu. Uz naše dosad realizirane projekte doprinijeli smo osnaživanju djece i mladih. Angažirali smo stručne saradnike koji su, u oblasti očuvanja mentalnog zdravlja kroz preventivne programe, obrađivali teme nasilja među mladima ali i pružali psihosocijalnu podršku kroz psihoedukativne radionice. Repertoarskim predstavama održali smo kontinuitet u radu i ostvarili suradnju sa drugim organizacijama u zemlji i regionu - kazala je, navode iz Teatra Kabare Tuzla.&nbsp;

Pod sponzorstvom Grada Tuzla, planirana su tri izvođenja predstave na nekoliko lokacija

Predstava "Proba" autora Irfana Horozovića u produkciji Teatra kabare Tuzla

Tuzlanski duo Darija Kadrić - Jasmina Kasumović večeras je zatvorio Festival klasične muzike u Tuzli. Na tom festivalu, koji je otvoren 12. juna, u Hrvatskom kulturnom centru Tuzla predhodne dvije večeri su se predstavili duo Domagoj Gušćić - Marko Zavišić iz Zagreba i trio Musica Salinea (Alma Hodzić - Pašić, Lidija Paulin i Lorena Milina), koji je i otvorio ovu manifestaciju klasične muzike. Festival klasične muzike u Tuzli nazvan je po Franji Bosancu (Franciscus Bossinensis), najstarijem poznatom kompozitoru s ovih naših prostora.Organizatori festivala su HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla i Franjevački samostan Tuzla.&nbsp;

Na 'Mostarskom ljetu' promovirana zbirka poezije 'Zalutale razglednice'

Otvorena izložba "Svetozar Ćorović – književna ostavština"

Otvorena izložba autora Velije Hasanbegovića: Žrtve rata poslale poruku mira

Reditelj Alen Šimić za "Avaz" uoči premijere u SARTR-u: Ko je danas odgovoran otac

Pročitajte posljednji intervju Dinne Kasala za "Dnevni avaz": Moja kućica je u cvijeću

Ovčina na godišnjem sastanku direktora nacionalnih biblioteka Evrope u Parizu

Predstavljena sabrana djela Mahmuda Derviša u prijevodu Džeme Redžematovića

Na Bijeloj tabiji izveden spektakularni koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo

Tarik Filipović predstavom ''Ćiro'' zatvorio SMART fest

Kompozicija kao trajni spomenik ubijenim djevojčicama u Bihaću

U Milanu održana Skupština Asocijacije Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana

Koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo večeras na Bijeloj tabiji

Raspisan Konkurs za dodjelu novinarske nagrade "Nino Ćatić"

Internacionalni horski šampionat "Lege Artis" otvoren svečanim koncertom u BKC-u Tuzla

Predstava "Proba" autora Irfana Horozovića u produkciji Teatra kabare Tuzla

Nastupom dueta Darija Kadrić - Jasmina Kasumović zatvoren Festival klasične muzike u Tuzli

Kultura

Na 'Mostarskom ljetu' promovirana zbirka poezije 'Zalutale razglednice'

Otvorena izložba "Svetozar Ćorović – književna ostavština"

Otvorena izložba autora Velije Hasanbegovića: Žrtve rata poslale poruku mira

Reditelj Alen Šimić za "Avaz" uoči premijere u SARTR-u: Ko je danas odgovoran otac

Pročitajte posljednji intervju Dinne Kasala za "Dnevni avaz": Moja kućica je u cvijeću

Ovčina na godišnjem sastanku direktora nacionalnih biblioteka Evrope u Parizu

Predstavljena sabrana djela Mahmuda Derviša u prijevodu Džeme Redžematovića

Na Bijeloj tabiji izveden spektakularni koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo

Tarik Filipović predstavom ''Ćiro'' zatvorio SMART fest

Kompozicija kao trajni spomenik ubijenim djevojčicama u Bihaću

U Milanu održana Skupština Asocijacije Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana

Koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo večeras na Bijeloj tabiji

Raspisan Konkurs za dodjelu novinarske nagrade "Nino Ćatić"

Internacionalni horski šampionat "Lege Artis" otvoren svečanim koncertom u BKC-u Tuzla

Predstava "Proba" autora Irfana Horozovića u produkciji Teatra kabare Tuzla

Nastupom dueta Darija Kadrić - Jasmina Kasumović zatvoren Festival klasične muzike u Tuzli