U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja u četvrtak je u dvorani spomen kuće Džemala Bijedića upriličena promocija 20. broja časopisa Hercegovine, a u organizaciji Muzeja Hercegovine.<h2>Prvi broj</h2>Kustosica spomenute kulturne ustanove Indira Gaštan-Bešo podsjetila je kako je časopis ''Hercegovina'' pokrenut s ciljem valorizacije i afirmacije kulturno -historijskog naslijeđa Hercegovine. - Prvi broj časopisa iz štampe je izašao 1981. godine, kada ga je bosanskohercegovačkoj kulturnoj i naučnoj javnosti predstavio dr. Alojz Benac, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH. Uz Muzej Hercegovine izdavač časopisa su bili još Arhiv Hercegovine i Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Mostar. U časopisu su do 1990. godine objavljivani tekstovi koji su vezani za društvene i humanističke nauke – navela je Gaštan-Bešo.Nakon završetka posljednjeg rata, nastavilo se s njegovim objavljivanjem, a pripremali su ga Muzej Hercegovine i Arhiv Hercegovine. Časopis je u kontinuitetu izlazio od 1998. do 2003. godine, kad je ponovo došlo da prekida njegovog štampanja.- Svjesni vrijednosti i važnosti ovog časopisa Muzej Hercegovine, Arhiv Hercegovine i Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru obnovili su rad časopisa i planirano je da i dalje izlazi i okuplja eminentne istraživače i akademske radnike. Redakcija je odlučila da se nastavlja koncept prethodnih brojeva, što znači da i ovaj broj obrađuje teme iz historije, kulturne baštine, historije književnosti, likovne umjetnosti vezane za ovo područje - istaknula je Gaštan-Bešo.<h2>Stalna arheološka i etnološke postavka</h2>U novom, 20. broju časopisa objavljeno je ukupno 14 radova i četiri prikaza. Objavljeno je sedam radova iz historije, četiri rada iz kulturne baštine, dva rada iz književnosti, te jedan rad s područja likovne umjetnosti.Također, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, predstavljena je redizajnirana stalna arheološka i etnološke postavka zahvaljujući sredstvima Vlade Ujedinjenog kraljevstva, a u okviru projekta „Mostar – prostori koji pokreću“, kojeg provodi organizacija „People in Need Bosnia and Herzegovina“.Muzej Hercegovine Mostar obilježavanje Međunarodnog dana muzeja podjeli s učenicima osnovnih i srednjih škola Mostara javnim pozivom za učestvovanje učenika u natjecanju za najbolji literarni i likovni rad na muzejsku temu.U prostoru Odjela književnosti Muzeja Hercegovine Mostar (spomen kuća Svetozara Ćorovića) organizirana je izložba radova učenika osnovnih škola. Na takmičenje za najbolje likovne radove prispjelo je ukupno 25 radova, a za najbolji literarni rad šest. Ovogodišnja tema je bila „Muzeji, održivost i dobrobit“, a učenicima su uručene prigodne nagrade, saopćili su organizatori.<h2>Radovi učenika</h2>Učenici kroz svoje radove, kako je kazao viši kustos i historičar umjetnosti Zlatko Zvonić, su obradili teme, folklora, graditeljskog nasljeđa, motive iz prirode, teme globalnog karaktera kao što je COVID-19 itd. Primijetio je kako je veliki broj učenika talentiran i da kvalitetni radovi obećavaju nastavak poznate slikarske tradicije u Mostaru.Iz Muzeja Hercegovine su naveli kako im je namjera bila dodatno obrazovati, a posebno otvoriti empatiju mladih ljudi prema muzeologiji i kulturnom naslijeđu jer svi oni žive u Mostaru, gradu bogate kulturne baštine.

Na takmičenje za najbolje likovne radove prispjelo je ukupno 25 radova

Nizom aktivnosti Muzej Hercegovine obilježio Međunarodni dan muzeja

Izložba "Povelje bosanskih vladara i vlastelina 1189- 1461" autora dr. Enesa Dedića otvorena je u prostorijama Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.&nbsp;Ova historijska epoha predstavlja jedan od najosjetljivijih perioda iz bosanskohercegovačke historije.Cilj je bio približiti, ukazati i prilagoditi slojevitu historiju Bosne u srednjem vijeku i srednjevijekovnog bosanskog čovjeka modernom poimanju i shvatanju građana Bosne i Hercegovine danas.U sklopu ove izložbe prezentirane su povelje bosanskih banova, kraljeva i najistaknutijih vlastelina, od vremena bana Kulina do posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Povelje su pisane ćiriličnim i latiničnim pismom, na staroslavenskom i latinskom jeziku. U tom kontekstu posebno je specifična čuvena povelja bana Kulina koja je pisana na oba jezika i pisma. U okviru ove izložbe su prikazane slike originalnih povelja izuzev povelje Kulina bana koja je prikazana u starijem prijepisu. Svaka od povelja obrađena je na način da je prikazana slika, ispis sadržaja povelje i prevod teksta na bosanski jezik.- Cilj izložbe jeste približiti građankama i građanima Bosne i Hercegovine glasove srednjovjekovnih Bošnjana u njihovom izvornom obliku. Transkripcija i prevod povelje omogućavaju svima zainteresiranima da na osnovu pročitanih rečenica bosanskih vladara i vlastelina donesu vlastiti sud o određenim događajima iz historije bosanskog srednjeg vijeka.- kazao je dr. Enes Dedić.

Cilj je bio približiti, ukazati i prilagoditi slojevitu historiju Bosne u srednjem vijeku i srednjevijekovnog bosanskog čovjeka modernom poimanju

Otvorena izložba "Povelje bosanskih vlada i vlastelina 1.189-1.461"

U Kamernom teataru 55 će se od 19. do 25. maja održati festival RUTA Grupa Triglav.Tim povodom, danas je u Kamernom teataru 55 održana konferencija za medije na kojoj su se obratili direktor Kamernog teatra 55 Senad Alihodžić, načelnik općine Centar Srđan Mandić, direktor sektora prodaje osiguranja Emir Krivošija i dramaturg Vedran Fajković.Direktor Kamernog teatra 55 Senad Alihodžić kazao je da je RUTA Grupa Triglav karatkterističan festival jer je putujući, svake godine šest pozorišta putuje u šest različitih država te se održi šest festivala. Također je istakao da RUTA Grupa Festival ima potencijal da preraste u nešto više, odnosno da se rade koprodukcije sa teatrima koji su učesnici festivala i da se akcenat stavi na nove predstave.Nakon direktora Alihodžića, riječ je dobio načelnik općine Centar Srđan Mandić koji je istakao da je ponosan na sve što se dešava u Kamernom teatru 55 dugi niz godina te smatra da ima obavezu da podrži teatar kao i sve ustanove koje se nalaze na području općine Centar.<h2>Podrška projektu&nbsp;</h2>- Zadovoljstvo je zaista da podržimo ovaj regionalni projekat. Ja pratim rad Kamernog teatra 55 prije nego sam i stupio na ovu poziciju i znam da se radi o vrhunskim profesionalcima. Tako da Opština Centar stoji na raspolaganju Kamernom teatru 55 i ovo je početak jedne uspješne saradnje. Jedva čekam da festival počne i da uživamo u vrhunskim predstava“, rekao je Mandić.Zatim se obratio Emir Krivošija, direktor sektora prodaje Triglav osiguranja koji je kazao da je ponosan što je Triglav generalni sponzor RUTA Grupa Triglav festivala te se nada da će podrškom doprinijeti povezivanju regiona kroz kulturu i predstave. Istakao je da Triglav Grupa ima odgovornost da društveno doprinosi zato što su prisutni u regionu i vodeći su u svojoj oblasti te imaju obavezu da opravdaju povjerenje u svakom smislu.Dramatrurg Kamernog teatar 55 Vedran Fajković je podsjetio da se u svim državama regiona zna za RUTU jer se ona stalno dešava i prolazi kroz gradove bivših država i što je nabitnije ljudi su zadovoljni od samog početka festivalom.- RUTA u tom svom stalnom kruženju predstava nudi šest veoma priznatih i jakih pozorišta i predstave RUTE su u cijelom regionu skoro pa rasprodate unaprijed što je veoma lijep pokazatelj da se predstave „kupuju“. Ove godine u Sarajevu imat ćemo priliku da gledamo šest vrhunskih predstava. Neke od njih su u skladu sa dešavanjima koja su trenutno prisutna u našoj svakodnevnici - kazao je Fajković.<h2>Rezervisanje karata&nbsp;</h2>Podsjećamo da će se u okviru festivala na sceni Kamernog teatra 55 predstaviti Dramski teatar Skopje, 20. maja sa predstavom „Čudesna terapija“, u režiji Dimče Nikolovski. Mestno gledališče ljubljansko će 22. maja izvesti predstavu „Trije milijoni minut“, u režiji Barbare Hieng Samobor. Beogradsko dramsko pozorište će se 23. maja predstaviti predstavom „Trpele“, u režiji Bobana Skerlića. Kazalište Uliysses 24. maja izvodi autorski projket Maria Joveva i Nikole Nedića „Koncert za žlice i gitare“. Festival će zatvoriti Gradsko pozorište Podgorica 25. maja sa predstavom „Samo da je po redu“, u režiji Lidije Dedović.Karte za sve festivalske predstave se mogu rezervisati na broj telefona 033 550 476 te kupiti na blagajni svakim danom, osim nedjelje u periodu od 13:00 do 20:00 sati.

Ovo je karakterističan festival jer je putujući

Kamerni teatar 55 domaćin festivala RUTA Grupa Triglav

Dramska predstava „Orestija“ rađena prema tragediji dramatičara Eshila, u režiji Slobodana Unkovskog, jednog od najnagrađivanijih i najuspješnijih reditelja u regiji premijerno će biti izvedena u subotu, 20. maja, na sceni Narodnog pozorišta.Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić istaknuo je na pres-konferenciji da Eshilova Orestija napisana 458. prije nove ere, itekako komunicira s današnjim vremenom.On je istaknuo da je posebno zadovoljstvo što će ovu predstavu u Narodnom pozorištu režirati Unkovski koji je inspiracija mnogim rediteljima s Balkana, s ovih prostora.<h2>Egzistencijalna dilema&nbsp;</h2>- Iako je ovo možda komad koji je u temeljima savremene Evrope, zato što govori o demokratiji i pravdi kada ga gledate u bosanskohercegovačkom kontekstu onda vidite da to više nije neka mitska priča nego da je to naša egzistencijalna dilema. Da je to nešto što mori naše društvo, opterećuje savjest i donosi nemir - kazao je Mustafić.Direktorica Drame Narodnog pozorišta Sarajevo Vedrana Božinović podsjetila je na Tolstojevu rečenicu „Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica, nesrećna je na svoj način“ parafrazirajući je kao „ svi nesretni narodi, nesretni na svoj način".- Živimo na tlu koje je zatrovano prošlošću, gdje se krugovi osvete nikada ne završavaju -kazala je Božinović.- Ono šta je počelo davno prije našeg vremena postaje nešto što određuje i naše vrijeme i naše živote. I nažalost i živote onih koji dolaze. Pitanje je kako završiti krug osvete i da li on uopšte može biti završen. Kako završiti krug nesreće i da li nesreće može da se završi - navela je Božinović.<h2>Vrlo važan komad</h2> Ona je istakla da je „Orestija“, koja će biti na sceni Narodnog pozorišta, vrlo važan komad urađen na savremen način.Unkovski je rekao da „Orestija“ promišlja o pitanju neprekidnog lanca osvete koje je i danas prisutno – do kada nova pokoljenja treba da nose teret grijehova predaka.Reditelj Slobodan Unkovski između ostalog je rekao da je sa ansamblom radio predstavu da bude savremena, sa drugačijim čitanjem.<h2>Uloge tumače</h2>U predstavi igraju: Vedran Đekić, Mediha Musliović, Izudin Bajrović, Ermin Sijamija, Ejla Bavčić Tarakčija, Amina Begović, Maja Izetbegović, Merima Lepić Redžepović, Mona Muratović, Sanela Krsmanović Bistrivoda, Irfan Ribić, Alen Konjicija, Pavle Novaković, Faruk Hajdarević, Sara Seksan, Vedad Čano, Alisa Čajić i Elma Fetić.Dramaturginja je Jelena Miljović, scenografkinja Adisa Vatreš Selimović, kostimografkinje Vanja Ciraj Džudža i Irma Saje, te kompozitorica Irena Popović Dragović.Predstava je rađena u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Scene MESS.

Da je to nešto što mori naše društvo, opterećuje savjest i donosi nemir, kazao je Mustafić

Na sceni Narodnog pozorišta premijera "Orestija" 20. maja

Knjiga Mirsada Cvrka „O ljudskim pravima i njihovom kršenju na području opštine Srebrenica“ predstavljena je u Sarajevu u Multimedijalnom centru Kovači.Prema autorovim riječima, ukazuje na značajna kršenja ljudskih prava u Sarebrenici i poslije gotovo 28 godina od počinjenog genocida. Najviše govori o osporavanju prava na imovinu, na glasanje, izbore, a u procesu obrazovanja, na maternji jezik bošnjačkoj populaciji.<h2>Rezultat dužeg istraživanja</h2>Promotor Mirko Pejanović ističe da je ova knjiga rezultat dužeg istraživanja i akademske valorizacije, a autor, Srebreničanin porijeklom i sada profesor u Sarajevu, rijedak doktorant koji uporno i stalno istražuje jer je zaljubljenik u pravdu.Pejanović je za oktobar ove godine najavio naučnu konferenciju o Srebrenici, mjestu planetarnog zločina. Za razliku od ranijih godina, konferencija će 2023. biti održana baš u tom gradiću umjesto u Sarajevu i Tuzli kao dosad.Pejanović najavljuje da će između ostalog biti predstavljene naučno potkrijepljene demografske činjenice o srebreničkom području, nepovoljne kad je riječ i o bošnjačkoj i srpskoj etničkoj skupini, a porazne o Bošnjacima, progonjenoj i ubijanoj populaciji.<h2>Planetarni zločin</h2>Genocid počinjen u Srebrenici je planetarni zločin u smislu da je poznat cijeloj internacionalnoj zajednici koja zna i kako te zašto je proveden protiv Bošnjaka, rekao je Pejanović.On poziva na prevođenje knjige Mirsada Cvrka i na druge jezike jer je naprosto štivo koje „čitaoca ne ostavlja na miru“.Djelo je koncipirano na više od 400 stranica, u nekoliko cjelina od kojih je jedna posvećena pojavnim oblicima kršenja ljudskih prava u Srebrenici. Činjenice su temeljene i na mnoštvu iskaza, čak i u godinama revitalizacije područja i povratka nekih prognanika u prijeratne domove.Pjeanović preporučuje mladima da obavezno posjete Srebrenicu ako dosad nisu jer su generacija što mora sačuvati činjenice.<h2>Primjena prava&nbsp;</h2>Ahmed Kulanić, direktor Fonda memorijala Kantona Sarajevo, institucije koja je podržala promociju, ističe da je knjiga bazirana na doktorskoj disertaciji Mirsada Crvka i da sadrži dokumentovane činjenice o kršenju elementarnih ljudskih prava Bošnjaka na srebreničkom području i godinama nakon genocida.Upravo dokumentovane činjenice daju težinu, dodaje Kulanić ističući da ova knjiga, osim što identifikuje probleme, nudi rješenja u smislu sistemske primjene prava svih u Bosni i Hercegovini kao jednakih građana.

Pejanović je za oktobar ove godine najavio naučnu konferenciju o Srebrenici, mjestu planetarnog zločina

Predstavljena knjiga Mirsada Cvrka o kršenju ljudskih prava Bošnjaka u Srebrenici i nakon genocida

Dokumentaristička izložba “Sarajevski atentat”, autora Valerijana Žuje otvorena je u Bošnjačkom institutu u organizaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i Bošnjačkog instituta - Fondacija Adila Zulfikarpašića. Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine Ismet Ovčina istakao je da je autor Valerijan Žujo poznati bosanskohercegovački leksikograf, kulturni radnik, istraživač i jedan od najboljih poznavalaca historije Sarajeva iz perioda o kojem ova izložba govori.Ovčina je, također, istakao da su u realizaciji izložbe učestvovali i Arhiv Bosne i Hercegovine, Umjetnička galerija BiH, Historijski arhiv Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa i franjevački samostan Svetog Ante u Sarajevu. Sama izložba je multimedijalna pa se uz eksponate prikazuje i obiman video-materijal koji predstavlja i materijale koji se nisu mogli naći na ovoj izložbi.- Riječ je o jednom mogućem izboru iz jedne goleme građe o temi Sarajevskog atentata. Prava izložba je na platnu gdje su projekcije. Tamo su stotine fajlova. Tamo su dokumentarni kratki filmovi koje sam nekad radio o ovoj temi - kazao je autor izložbe Valerijan Žujo.On je istakao da se u okviru izložbe nalaze eksponati koji su izloženi prvi put. - Ovo je jedna vrlo razuđena izložba s nekoliko eksluzivnih eksponata, koji nikada do sada nisu izloženi. Ovdje je jedna slika u ulju Gabrijela Jurkića. Ona je prvi put ovako javno iznesena, zahvaljujući franjevcima, posebno gvardijanu samostana Svetog Ante fra. Stipanu Radiću - kazao je Žujo.On je, također, istakao da su prvi put izložene i krune Sofije i Ferdinanda i neki drugi eksponati.- Izloženi su i instrumenti doktora Pavla Kaunica, koji je vršio obdukciju Sofije Hohenberg. To je bila prilika da se ustanovi koliko je bila netačna kasnija tvrdnja da je Sofija Hohenberg bila trudna - kazao je Žujo.On je kazao da je moguće da je ta tvrdnja potekla od književnika Borivoja Jevtića, koji je i sam bio mladobosanac blizak Principu.Žujo se ovom prilikom osvrnuo na činjenicu da postoje brojne greške i nelogičnosti, kriva tumačenja koja su prisutna u pričama, knjigama koje su se bavile "Sarajevskim atentatom".Izložba će biti otvorena do 31. maja uz slobodan ulaz za sve posjetioce.

Riječ je o jednom mogućrm izboru iz jedne goleme građe o temi Sarajevskog atentata, rekao je Žujo

U Bošnjačkom institutu otvorena izložba Valerijana Žuje o "Sarajevskom atentatu"

Federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević, nakon zamolbe za održavanje sastanka, upriličila je danas u svom uredu radni susret s predstavnicima Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) - direktorom Dinom Mustafićem, predsjednicom Upravnog odbora Edinom Papo i predsjednikom Umjetničkog savjeta Josipom Pejakovićem. Direktor Dino Mustafić ukazao je na probleme s kojima se ova značajna institucija suočava godinama te istakao potrebu strateških promjena, "jer bez finansijske potpore, u pitanje se dovodi egzistiranje samog pozorišta".Predsjednica Upravnog odbora Edina Papo ukazala je na to da baletna umjetnost iziskuje značajnija sredstva kako bi se repertoar obnovio te Ansambl baleta održao.Predsjednik Umjetničkog savjeta Josip Pejaković govorio je o statusu umjetnika i glumaca te njegovim višegodišnjim pokušajima da se taj status pokuša približiti regionalnim i evropskim standardima.Dodao je da ga današnji sastanak ohrabruje, jer je ministrica Vlaisavljević promptno prihvatila sastanak za koji je na samom početku svog obraćanja naglasila da nije kurtoazan nego sastanak s kojim želi početi dijalog s ciljem nadilaženja svih nagomilanih problema kako u ovoj, tako i u drugim institucijama.Ministrica je naglasila kako se umjetnici moraju okrenuti prezentiranju pozitivnih vrijednosti umjetnosti, da dijalog mora biti neupitan te da zajedno, kao tim, „možemo za početak načiniti bar male korake koji će ohrabriti umjetnike da budu vidljivi, prepoznati i uvaženi u društvu“.Ocijenila je da Ministarstvo i institucije, udruge i organizacije na koje se odnosi kultura i koje djeluju u oblasti kulture nisu, niti smiju biti okrenuti jedni od drugih, nego jedni prema drugima.- Vrata Federalnog ministarstva kulture i sporta kulturnim djelatnicima su uvijek otvorena za dijalog, prijedloge i sugestije, ali ništa manje i za konstruktivne, a ne ideološke kritike - zaključila je Vlaisavljević, saopćeno je iz resornog ministarstva.

Direktor Dino Mustafić ukazao je na probleme s kojima se ova značajna institucija suočava godinama

Ministrica Vlaisavljević se sastala s Mustafićem, Pejakovićem i Papo: Kako održati rad Narodnog pozorišta

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića organizatori su izložbe “Sarajevski atentat” autora Valerijana Žuje, koja će sutra biti otvorena u Bošnjačkom institutu. Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine Ismet Ovčina na press konferenciji je istakao da je autor Valerijan Žujo poznati bosanskohercegovački leksikograf, kulturni radnik, istraživač i jedan od najboljih poznavalaca historije Sarajeva iz perioda o kojem ova izložba govori.- Sama izložba je rezultat velikih istraživačkih napora autora, jednog broja naših institucija koje su zajedno s nama potpisale dogovor da nam ustupe jedan broj svojih vrijednih eksponata koje govore o ovoj tematici. Smatram da će izložba biti dostojna prezentacija kulturnog naslijeđa koje baštini Sarajevo i BiH - kazao je Ovčina.Autor Valerijan Žujo izjavio je da je sutrašnja izložba jedinstvena po izboru eksponata, te da je to tek dio onog što je moglo biti predstavljeno. - Valja podvući da je Sarajevski atentat najznačajniji historijski događaj koji je povezan s ovim gradom. Šta god mi mislili o sebi i o drugima, ništa se krupnije ovdje nikad nije dogodilo za ovih šest, sedam stotina godina - kazao je Žujo.Zvanično otvaranje ižložbe najavljeno je za srijedu, 17. maja u Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića u 14 sati. Izložba će biti otvorena do 31. maja uz slobodan ulaz za sve posjetioce.&nbsp;

Sama izložba je rezultat velikih istraživačkih napora autora, kazao je Ismet Ovčina

U Bošnjačkom institutu sutra otvaranje izložbe "Sarajevski atentat" autora Valerijana Žuje

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića danas će održati pres-konferenciju povodom otvaranja izložbe "Sarajevski atentat", autora Valerijana Žuje. Pres-konferencija će biti održana u 14.00 sati u prostorijama Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u Sarajevu (ul. Zmaja od Bosne 8b).Na konferenciji će govoriti Valerijan Žujo, autor izložbe, dr. Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i Amina Rizvanbegović Džuvić, projekt menadžerica Bošnjačkog instituta.Nakon uvodnog dijela konferencije bit će prikazan kratki dokumentarni film o vojvotkinji Sofiji od Hohenberga i njenoj navodnoj trudnoći, kao i o činjenicama Sarajevskog atentata.Ovom prilikom, bit će prezentiran i planirani program aktivnosti izložbe.Izložba "Sarajevski atentat" će biti otvorena u srijedu, 17. maja, u 14.00 sati, u Bošnjačkom institutu - Fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, najavljeno je iz NUBBiH.&nbsp;

Ovom prilikom, bit će prezentiran i planirani program aktivnosti izložbe

Danas pres-konferencija povodom izložbe "Sarajevski atentat"

Priznati slikar Mehmed Slezović iz Novog Pazara prošle je sedmice otvorio izložbu grafike „Rumijeva mapa“ u Galeriji „Preporod“ u Sarajevu. Samo za „Avaz“ Slezović je govorio odakle potiče fascinacija Rumijem, šta ga je najviše intrigiralo u radu na postavci, ali i tome koliko nas umjetnost sve zbližava u procesu otuđenja u kojem već permanentno živimo. - Fascinacija Rumijem potiče od mog prvog susreta sa Selimovićevim romanom „Derviš i smrt'“ koji se desio u ranoj mladosti. Danas je ta knjiga sastavni dio gradiva književnosti u srednjim školama, ali u vrijeme moje rane mladosti nije bilo tako. Još od tad potiče moja potraga za tom naročitom duhovnošću koja mi se razotkrila i to traje do danas. Naravno u međuvremenu mnogo toga sam otkrio, saznao, pa i napisao o toj duhovnosti, ali to je ne samo more bez granica već i izvorište vječite obnove, izvorište najdublje mudrosti, istine, spoznaje i samorefleksije i samospoznaje. Ili da budem precizniji „oduvijek“, jer bi to podrazumijevalo da nema stvarni početak i kraj. Kad sam pročitao tu knjigu, već sam znao da ja već jesam bio u tome prije – rekao nam je Slezović.Šta Vas je najviše intrigiralo u radu na ovoj postavci?- Susret sa Sarajevom. Svijest da je u pitanju susret sa mjestom koje je izniklo na duhovnim temeljima koje je postavio „mevlevizam“. Preciznije, proviđenje je već postavilo duhovnu osnovu za ovo mjesto u kojem će Rumijev duh ostati u trajnom prisustvu, mjesto u kojem će se čuvati, njegovati i održavati mistička spoznaja koja počiva na univerzalnim spoznajama ljubavi, tolerancije, susreta različitih duhovnosti monoteističkih religija. Sarajevo je također Rumijev grad kao što je i Konja, ali sa naročitim predznakom „Božije milosti“, ali treba znati da je teško onima na koje padne ta milost. To su iskušenja kroz koja nije ni malo lako proći. Za mene lično, bio je to ponovni susret s Rumijem nakon jedanaest godina od završetka rada na mapi.&nbsp;Inače koliko Vam je neophodno da uđete u taj ezoterični svijet tišine da biste stvarali?- Ezoterično je prostor istine, suštine, esencije, nepromjenljivog, vječnog, prebivalište duše oslobođene egzoteričnih prohtjeva i efemernih saznanja. Iz tih prostora se oštrije vidi, jer se ne gleda očima koje su slijepe već okom srca koje je vid saznanja i duboke saglasnosti sa sopstvenim bićem. Iz tih prostora isijava svjetlost unutarnjeg sagledavanja suštastvenog ne onog što je plod površnih impresija. Da, meni je neophodno prodiranje u te ezoterične prostore tajanstvenog jer moj svijet je u suštini duboko metafizički.Jesu li Vaši radovi preslika Vaših stanja u duši?- Duša je svijest o dobru i zlu. Što si svjesniji to si i duhovniji, kako to jednostavno objašnjava Rumi. Moji radovi su uvijek izrasli na spoju duboke svjesnosti i visoke duhovnosti. Iz tih spojeva izrasta i moj naglašeni estetizam. Duša jeste spoznajni organ, ali i svijest o lijepom jer se samo u lijepom dešava ona Platonova erotičnost koja je žudnja za dosezanjem beskonačnog i vječnog. Rumi to jednostavno označava ljubavlju a ja to malo raščlanjujem. Dakle govorim o duhu iz kojeg sve proističe i koji sve oživljava pa i umjetničke forme.Šta je za Vas sloboda, da li je aproksimativno u svom umjetničkom radu i pronalazite?- Stvaralaštvo mora proizilaziti iz slobode i mora završavati u slobodi jer samo u njoj se može ostvariti kao ljubav i izraz ljudskog humaniteta. Svako je stvaralaštvo emanacija slobode i ljubavi i onih vrhunskih spoznaja koje se ostvaruju kroz njih. Čovjek je biće slobode, biće igre, spoznaje.Eklatantno je da živimo u vremenu otuđenja savremenog čovjeka, koliko nas umjetnost prema Vašem mišljenju zbližava?- Živimo u vremenu velikih i ubrzanih promjena, dobu posthumanizma, postistine. Čovjekov humanitet je doveden u pitanje a ljudski život sve više sveden na bescjenje, dok osjećaj ugroženosti postaje eklatantan. Ono što je imanentno umjetnosti, forma i estetsko, odavno se briše kao njeno primarno svojstvo. Umjetnost postaje primijenjena grana filozofije i još nekih drugih disciplina koje više ne mogu sebe da opravdaju i obrazlože. Takva umjetnost teško da zbližava i humanizuje. Šta više, sve više postaje domen satanističkog djelovanja s razornom i dehumanizujućom funkcijom. Nažalost. Ali treba imati u vidu da se sve unutar složenog bića „savremene“ umjetnosti ne odvija samo u tim kategorijama. Ona ostaje domen slobode pa time i horizont objave čovjekovog humaniteta uprkos svemu, preciznije „duhu epohe“.

Prema Vašem mišljenju, koliko je danas teško mladim umjetnicima u vremenu kad se kultura ne glorificira već se destruktivno i subverzivno kontaminira?- Da, vrlo je teško. Ovo su marginalni prostori koji su prošli veliku destrukciju u ekonomskom, političkom i kulturnom pogledu. Zavladao je primitivizam, nekultura, nezainteresovanost, siromaštvo, veliko raslojavanje koje nije dovelo do pravog elitizma. S druge strane, ogromne su promjene u sferi umjetnosti koje od umjetnika zahtijevaju ozbiljnu poziciju istinske intelektualnosti koja se nameće kao osnov umjetničkog pozvanja a sve to bez stvarne podrške. S jedne strane, globalni izazovi i ideje, s druge, lokalna zbilja, ni malo u suštini, podsticajna. Umjetnici sve više postaju ili se od njih očekuje da budu kritička svijest, ili prosto pseudokritička svijest jer neko tu ulogu ipak mora da igra. Umjetnost je postala prostor simulacije i simulakruma. Neki umjetnici su prihvatili tu poziciju i u tome se dobro snalaze.<h2>Mogućnost preispitivanja</h2>Kako se nosite s novim tehnologijama u kojima se crtež neprestano modificira?- Zavisi kako ih shvatite i kako im pristupate. Nove tehnologije mogu biti samo još jedan alat u rukama umjetnika, ali i fascinacija i cilj. Ako je ovo drugo u pitanju, onda je posrijedi jedna zakašnjela adolescencija. U praksi savremenih umjetnika je prisutno i jedno i drugo. Meni su lično, u podmaklim godinama, pružile mogućnost preispitivanja, eksperimenta, novih izražajnih otkrivanja, ali i selekcije tih iskustava. Nose i opasnosti eliminacije personalnosti, ali i novih izražajnih otkrića. I u tome je lični odnos presudan. Moje iskustvo potvrđuje da mogu biti korisne.

Moji radovi su uvijek izrasli na spoju duboke svjesnosti i visoke duhovnosti - ističe umjetnik.

Slikarski virtuoz Mehmed Slezović za "Avaz": Sarajevo je Rumijev grad

Knjiga ''Ljubite jedni druge'', autora Josipa Milića predstavljena je u ponedjeljak navečer u Katedralnoj dvorani u Mostaru. Jedan od predstavljača knjige bio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanske biskupije mons. Petar Palić.<h2>Vrijeme beznađa</h2>- To je knjiga jednog našeg vjernika laika koji je angažiran u prosvjetnom i medijskom životu, a drago mi je da u toj knjizi on iznosi svoje poglede i iskustva na temelju svojih spoznaja, slobodno možemo reći kao znanstvenika jer se tim idejama filozofije i teologije bavi dugi niz godina. S druge strane ono što je još važno u cijeloj ovoj priči jest da ta iskustva, koja on iznosi i koja je proživio, vjerujem da mogu pomoći mnogim drugima koji se možda bore s traženjem, nekim svojim stavovima o pojedinim pitanjima, bilo da se radi filozofiji, teologiji ili nekim drugim pitanjima, da mogu pronaći negdje odgovore na svoja pitanja – poručio je Palić.Autor Josip Milić kazao je kako živimo u vremenu beznađa, strahova za budućnost, egzistencijalnih strahova svake vrste te smatra da je potrebno poslati jednu poruku optimizma koju nosi kršćanstvo, a to je poruka ljubavi.- Ljubav je neuništiva, ljubav nikad ne umire i vječno traje, ljubav je jedino što ćemo s ovoga svijeta ponijeti na drugi kada se budemo gledali oči u oči s našim Gospodinom. ''Ljubiti se isplati'' je poruka ove knjige – rekao je Milić.Milić smatra kako su ljubav i blagoslov iznimno bitni.- Apeliram na roditelje, posebno očeve, njihova ljubav prema djeci je izuzetno bitna, blagoslovite svoju djecu jer blagoslov ide uz ljubav. Recite im ''Bog vas blagoslovio!'', to je jedan čin gdje posvećujete svoje dijete Bogu i toga fali kod nas – izjavio je autor knjige dodavši kako ''ljubeći se poistovjećujemo s našim Bogom.''<h2>Deset godina knjiga nastajala</h2>Kako je kazao, knjiga je nastajala deset godina.- Ona je plod mojih izlaganja u molitvenoj zajednici koju je vodio fra Tomislav Jelić negdje 2012. godine. Dobio sam zadaće da obradim teme koje su onako malo filozofski-teološko na sredini, obradio sam ih nakon puno čitanja i istraživanja Biblije, katekizma Katoličke crkve, spisima papa, a posebno Benedikta XVI čiji su spisi epohalni te svjetski priznatih karizmatika – pojasnio je Milić.

. S druge strane ono što je još važno u cijeloj ovoj priči jest da ta iskustva, koja on iznosi i koja je proživio, vjerujem da mogu pomoći mnogima

U Mostaru predstavljena knjiga "Ljubite jedni druge", autora Josipa Milića

Na Facebook stranici Sniper Alley Photo su objavljen dosad neviđene fotografije nastale u ratnom Sarajevu.Riječ je od 50 fotografija, a koje su nastale tokom opsade Sarajeva 1993. godine.Motiv fotografija je „Odrastanje pod opsadom Sarajeva".Autor fotografija je francuski umjetnik Žan Kristijan Bukart (Jean-Christian Bourcart), koji je režirao i dva igrana filma, od kojih je jedan tokom rata u BiH.

Riječ je od 50 fotografija, a koje su nastale tokom opsade Sarajeva 1993. godine

Po prvi put objavljene fotografije francuskog umjetnika "Odrastanje pod opsadom Sarajeva"

Večeras u u koncertnoj sali Cvjetko Rihtman sa početkom u 20 sati, bit će izveden prvi kamerni koncert u sklopu 29. Sarajevskih večeri muzike koji će upriličit violistica Etleva Karadža i pijanistica Sonja Radojković, pri kojem će ponuditi neke od vanvremenskih djela iz opusa za solo violu Henrija Vieuxtempsa i Paula Hindemitha, za solo klavir Ludwiga van Beethovena i suvremenog bosansko-hercegovačkog kompozitora Daria Vučića, kao i djelo za violu i klavir iz opusa Johannesa Brahmsa. <h2>Drugi stavak</h2>Capriccio Hommage à Paganini op. 55, za violu solo kompozitora H. Vieuxtempsa, izvrsnog violiniste i kompozitora, nastale su 1922. godine te predstavljaju hommage Niccolò Paganijevom čuvenom Capricciu br. 24 iznesenu u tehnički zahtjevnom, emocijama i muzikalnošću preplavljenom djelu u kojem pravi i povremene reference na Paganinijev izvorni tematizam. Naredno djelo za solo violu koje će biti dijelom koncertne večeri je jedna od tri sonate iz op. 25 njemačkog kompozitora i virtuoza na violini i violi P. Hindemitha – Sonata op. 25 br. 1, koja iznosi energično tonalitetno i formalno istraživanje unutar kratkog prvog stavka – Fantazije. Drugi stavak i finale predstavljaju teme s varijacijama iznesenim u harmonijski kompleksnom, razvojno organiziranom djelu, koje od samog početka iznosi velike zahtjeve pred izvođača, te predstavlja jednu od ključnih Hindemithovih studija na polju nestandardnih tonalitetnih i harmonijskih akordskih sklopova kao okosnica muzičkog modernizma. <h2>Četiri minijature</h2>Koncertna večer će biti upotpunjena neizostavnim djelom za solo klavir, 32 varijacije na originalnu temu u c molu, WoO 80 L. van Beethovena, koje donose melanholičnu temu u c molu romantičke emocionalnosti, koja je vođena energičnim promjenama u raspoloženju, harmoniji, dinamici, tempu i teksturi. Osebujna emocionalnost slušaoce vodi na burno putovanje pri kojem svaka od 32 varijacije donosi vlastiti karakter, raspoloženje i jedinstveni muzički narativ. Druga kompozicija za solo klavir koja će biti izvedena u sklopu koncertne večeri je djelo suvremenog bosansko-hercegovačkog kompozitora Daria Vučića pod nazivom Četiri minijature op. 10 koje je komponovao 2002. godine tokom studija u klasi prof. Anđelke Bego Šimunić. Četiri minijature predstavljaju ciklus u kojem svaka minijatura nosi vlastite karakteristike – prvu minijaturu čini kontrast kromatike i septime koje se smjenjuju; druga minijatura je spoj secco akorada u promjenjivim ritamskim obrascima; treća minijatura predstavlja smirenu, raspjevanu, lirsku melodiju, dok četvrta donosi brz tempo i tehnički je najzahtjevnija. Vrhunac koncertne večeri će nastupiti izvedbom Sonate op. 120 br. 1 u f molu njemačkog kompozitora Johannesa Brahmsa, komponovane izvorno kao dvije Sonate op. 120 br. 1 i 2 za klarinet i klavir, za koje priređuje transkripciju za violu i klavir. Sonate predstavljaju remek-djela klarinetskog opusa nastale 1894. godine kao posveta klarinetisti Richardu Mühlfeldu, ujedno i posljednja kamerna djela koje Brahms za života komponuje. Sonata br. 1 u f molu je četverostavačne strukture, već u prvom stavku mračnog ozračja izbalansiranog osebujnim ekstrovertnim durskim finalom, koji izrazito muzikalnim dijalogom viole i klavira pruža visoko ekspresivnu dramaturgiju i završni epilog ovog izvanrednog muzičkog poduhvata.&nbsp;

Koncert u sali Cvjetko Rihtman sa početkom u 20 sati 

Večeras koncert Etleve Karadža i Sonje Radojković

Promocija knjige "Pisanje između redova", poznatog mostarskog novinara i političkog analitičara Faruka Kajtaza, održana je proteklog vikenda u danskom gradu Aalborgu. Događaj je upriličen u Gradskoj biblioteci Aalborga, a autor se prisutnima obratio putem videolinka, saopćeno je u ponedjeljak.Dodaje se kako je Kajtaz, između ostalog, govorio o procesu nastanka njegove knjige, kao i reakcijama nakon objavljivanja u BiH i regiji.Autor je naglasio značaj ovakvih izdanja s ciljem njegovanja kulture sjećanja nakon, kako se navodi u saopćenju, ratnih sukoba i agresije na BiH. Kajtaz je pojasnio i strukturu knjige koja kombinira različite forme novinarskog i proznog izražavanja te najavio da će se uskoro pojaviti i izdanje na engleskom jeziku, odnosno prvi dio knjige koji sadrži potresne priče iz rata.Samo za potrebe ovog novog izdanja prvog dijela knjige, Kajtaz je napisao još tri ratne priče. Englesko izdanje će nositi naslov "Mostar war stories".U saopćenju se još navodi da je promicija knjige "Pisanje između redova" bila prvo predstavljanje nekog književnog izdanja u Gradskoj knjižnici grada Aaalborga koje nije direktno napisano na danskom jeziku.U izjavi za medije, Faruk Kajtaz se posebno zahvalio Gordanu Gogi Šunji i Kaniti Kapetanović-Hodžić za presudnu pomoć pri organizaciji promocije u Danskoj, stoji u saopćenju.

Kajtaz je pojasnio i strukturu knjige koja kombinira različite forme novinarskog i proznog izražavanja

Knjiga "Pisanje između redova", autora Faruka Kajtaza predstavljena u danskom Aalborgu

Na sceni Doma kulture Jajce, koji je organizator Pozorišnih igara Bosne i Hercegovini, među sedam predstava biće izvedena i predstava Perzeide“ Emine Kovačević, u režiji Karmen Obrdalj, Narodnog pozorišta Mostar.Mladoj dramaturginji i pjesnikinji koja je na različite načine i u prethodnim godina bila prisutna na Pozorišnim igarama, ovo je prvi put da će se publici u Jajcu predstaviti i kao autorica.Kovačević podsjeća da su za vrijeme studija dramaturgije na akademijama scenskih umjetnosti, studentice i studenti imali priliku praktično primijeniti stečeno znanje iz predmeta Kritika na različitim teatarskim festivalima u BiH.<h2>Dragocjeno iskustvo</h2>- Tako sam i ja, kao studentica, nekoliko godina radila na festivalu kao kritičarka za bilten, skupa sa kolegicom i kolegama s klase.&nbsp;To iskustvo za nas je bilo izuzetno dragocjeno, kako zbog dodatne pripreme za stvarna, profesionalna okruženja, tako i zbog mogućnosti da pogledamo presjek teatarskih sezona iz velikog broja pozorišta širom BiH, a koja često nismo bili u prilici sami posjetiti.&nbsp;Sada, kada kao autorica i profesionalna pozorišna radnica, prvi put ulazim u zvaničnu selekciju festivala, osjećam se polaskano i počašćeno. U Jajcu i na Pozorišnim igrama mi je kao studentici bilo jako lijepo. Jedva čekam da iskusim festival 'sa druge, autorske strane - kazala je Kovačević u izjavi za Fenu.<h2>Značajan festival</h2>Ona ističe da su za nju Pozorišne igre Bosne i Hercegovine važan dio njenog profesionalnog sazrijevanja, prije svega.- To je u to vrijeme bio najkonkretniji praktični rad za nas sa studija, koji nas je doslovno izmjestio iz učionice u stvarni svijet i profesionalno okruženje. Upravo tu sam razvila ažurnost i spremnost da u jako kratkom roku napišem kvalitetnu pozorišnu kritiku, primjerenu za festivalski bilten.&nbsp;Generalno, smatram da je ovaj festival značajan u BiH, kao prostor u kojem se njeguje pozorišna umjetnost, ali i pruža detaljan uvid u tendencije savremenog bh. pozorišta. Jajačke igre su zbog toga značajan period analize, introspekcije i reevaluacije za sve bh. pozorišne radnike i radnice, kako dolaze na kraju pozorišne sezone, i predstavljaju ogledalo, kako nas, tako i društva.&nbsp;S druge strane za publiku, kako domaću, tako i onu koja s namjerom dolazi na Igre, to je sasvim sigurno nezaboravno, dinamično iskustvo - istakla je dramarturginja Emina Kovačević.<h2>Želi prenijeti važnu priču</h2>Ističe da joj je i sada kada i njena predstava "Perzeide" treba doći pred žiri, puno važnije da su uopšte tu i da publici vjerno može prikazati kakve su to nove tendencije koje se javljaju u njenoj matičnoj pozorišnoj kući, Narodnom pozorištu u Mostaru, ali i da želi prenijeti važnu priču, i možda nekome od gledateljica ili gledalaca otvoriti oči i pomoći da prekinu krug nasilja.- 'Perzeide' su tekst koji sam napisala za prvi pozorišni projekat mlade i izuzetno talentovane Karmen Obrdalj. Desio se magični momenat međusobnog razumijevanja i poklapanja različitih umjetničkih senzibiliteta, u inspirativnoj koheziji.&nbsp;Tema bračnog nasilja, obrazaca po kojim funkcionišu nasilničke veze, a i femicid kao konstanti problem u društvo na koji je nažalost tek sad došao pravi trenutak da se skrene pažnja. Također, i Karmen i ja smo u duhu našeg novonastalog prijateljstva, željele posvetiti posebnu pažnju ženskom prijateljstvu, te su Selma i Lucija također naše Thelma i Louise. Pristup uprizorenju predstave bio je vrlo kolaborativan, te su tako svoj umjetnički doprinos svakako dale Gordana Boban, Fatima Kazazić Obad, i Saša Oručević.&nbsp;Ponuđeni materijal iz mog dramskog teksta svo troje su tretirali kao bogatu pozadinu iz koje su razvili kompleksne karaktere. Predstava je zabilježila veliki interes publike i pozitivne kritike. Vrlo sam ponosna na nju - istakla je Emina Kovačević.Selektorica 42. Pozorišnih igara Bosne i Hercegovine koji je biti održan od 1. do 8. jula je glumica Hasija Borić.

Ona ističe da su za nju Pozorišne igre Bosne i Hercegovine važan dio njenog profesionalnog sazrijevanja, prije svega

Kovačević: Pozorišne igre BiH pružaju detaljan uvid u tendencije savremenog bh. pozorišta

U Ateljeu Figure u Sarajevu promovirana je, u petak navečer, knjiga "Vlasta", o novinaru Vlastimiru Mijoviću. Knjiga je nastala prema ideji Nijaza Skenderagića i uz pomoć i saradnju njegovih kolega i prijatelja, a objavljena je u izdanju Art Rabic - Mikulić knjige.Nakon sinoćnje promocije, Skenderagić se oglasio na Facebooku.&nbsp;<h2>"Još brže blijede sjećanja"</h2>- Naši suvremenici prebrzo umiru, a još brže blijede sjećanja. Sve se manje zna o njima. Sve brži je pad u bespovratno mrtvu prošlost. Još ćemo kad nekog znamenitog pomenemo naći puno izraza: slavan, čuven, veličanstven, kultni, legendarni, ugledni, najpoznatiji…A šta znamo, šta pamtimo, šta činimo da sjećanje ne ode u mrtvu prošlost?Gotovo ništa ili na razini slučaja. A puno je velikih ljudi hodalo ovim gradom i ovom državom. Volio bih da se češće knjigom, izložbom, sportskom manifestacijom, koncertom, danima muzike, druženjem sjetimo tih i takvih.Knjiga o Vlastimiru Mijoviću Vlasti njegovih najbližih, njegovih kolega, prijatelja je pokušaj da naš drug Vlasta ne ode prebrzo u zaborav.<h2>Putokaz današnjim i budućim novinarima</h2>Hvala svima koji su dali svoj doprinos u tome. Vlastini tekstovi i prilozi njegovih prijatelja u ovoj knjizi, mogu poslužiti kao svojevrsni udžbenik, putokaz današnjim i budućim novinarima kako treba živjeti novinarstvo.Hvala autorima:Gordan Mijović, Luna Lozić, prof. dr. Jovan Komšić, Emir Habul, Zoran Simić, Ahmed Burić, Zlatko Dizdarević, Manojlo Tomić, Mile Stojić, Nada Salom, Midhat Ajanović, Nerzuk Ćurak, Ivan Orlić, Slobodan Stajić, Fahrudin Đapo, Zehrudin Isaković, Ramo Kolar, Branko Tomić, Emir Hadžihafizbegović, Nermin Mahmutović, Adnan Kreso, Mirsad Đugum, prof. dr. sc. Aziz Šunje, Goran Mikulic, Zsigmond Istvan, Adnan Dervišević - napisao je Skenderagić-

Vlastimir Mijović rođen je 1956. u Foči, od 1964. je u Sarajevu gdje se školovao od osnovne, a završio Fakultet političkih znanosti. Bio je novinar, urednik, voditelj i urednik tv emisija, politički komentator, dopisnik iz Moskve, glavni i odgovorni urednik. Napisao je više hiljada novinarskih tekstova, a imao stotine nastupa na radio i tv programima.&nbsp;

Nizom aktivnosti Muzej Hercegovine obilježio Međunarodni dan muzeja

Otvorena izložba "Povelje bosanskih vlada i vlastelina 1.189-1.461"

Kamerni teatar 55 domaćin festivala RUTA Grupa Triglav

Na sceni Narodnog pozorišta premijera "Orestija" 20. maja

Predstavljena knjiga Mirsada Cvrka o kršenju ljudskih prava Bošnjaka u Srebrenici i nakon genocida

U Bošnjačkom institutu otvorena izložba Valerijana Žuje o "Sarajevskom atentatu"

Ministrica Vlaisavljević se sastala s Mustafićem, Pejakovićem i Papo: Kako održati rad Narodnog pozorišta

U Bošnjačkom institutu sutra otvaranje izložbe "Sarajevski atentat" autora Valerijana Žuje

Danas pres-konferencija povodom izložbe "Sarajevski atentat"

Slikarski virtuoz Mehmed Slezović za "Avaz": Sarajevo je Rumijev grad

U Mostaru predstavljena knjiga "Ljubite jedni druge", autora Josipa Milića

Po prvi put objavljene fotografije francuskog umjetnika "Odrastanje pod opsadom Sarajeva"

Večeras koncert Etleve Karadža i Sonje Radojković

Knjiga "Pisanje između redova", autora Faruka Kajtaza predstavljena u danskom Aalborgu

Kovačević: Pozorišne igre BiH pružaju detaljan uvid u tendencije savremenog bh. pozorišta

Skenderagić: Knjiga o Vlastimiru Mijoviću je pokušaj da naš drug ne ode prebrzo u zaborav

Kultura

Nizom aktivnosti Muzej Hercegovine obilježio Međunarodni dan muzeja

Otvorena izložba "Povelje bosanskih vlada i vlastelina 1.189-1.461"

Kamerni teatar 55 domaćin festivala RUTA Grupa Triglav

Na sceni Narodnog pozorišta premijera "Orestija" 20. maja

Predstavljena knjiga Mirsada Cvrka o kršenju ljudskih prava Bošnjaka u Srebrenici i nakon genocida

U Bošnjačkom institutu otvorena izložba Valerijana Žuje o "Sarajevskom atentatu"

Ministrica Vlaisavljević se sastala s Mustafićem, Pejakovićem i Papo: Kako održati rad Narodnog pozorišta

U Bošnjačkom institutu sutra otvaranje izložbe "Sarajevski atentat" autora Valerijana Žuje

Danas pres-konferencija povodom izložbe "Sarajevski atentat"

Slikarski virtuoz Mehmed Slezović za "Avaz": Sarajevo je Rumijev grad

U Mostaru predstavljena knjiga "Ljubite jedni druge", autora Josipa Milića

Po prvi put objavljene fotografije francuskog umjetnika "Odrastanje pod opsadom Sarajeva"

Večeras koncert Etleve Karadža i Sonje Radojković

Knjiga "Pisanje između redova", autora Faruka Kajtaza predstavljena u danskom Aalborgu

Kovačević: Pozorišne igre BiH pružaju detaljan uvid u tendencije savremenog bh. pozorišta

Skenderagić: Knjiga o Vlastimiru Mijoviću je pokušaj da naš drug ne ode prebrzo u zaborav