Evropsku noć i Međunarodni dan muzeja, najveću muzejsku manifestaciju u BiH koja se kod nas obilježava od 2006. godine, bh. muzeji će obilježiti od 13. do 18. maja. Na ove datume, muzeji u Bosni i Hercegovini će posjetiocima, u skladu sa svojim programima, ponuditi besplatne ulaze u svoje institucije.Predsjednica ICOM-a Bosne i Hercegovine Alma Leka je u izjavi za Fenu istakla da se Evropska noć muzeja i Međunarodni dan muzeja u BiH obilježavaju zajedno, u koordinaciji muzeja u BiH sa ICOM-om BiH koji daje preporuke i smjernice za održavanje ovih manifestacija.Tako će Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske u subotu, 13. maja od 20.00 sati organizirati u suradnji sa EU info centrom cjelovečernji muzički program u okviru kojeg će biti održan koncert grupe Letu štuke i Ane Đuric Konstakte.Muzej Republike Srpske, 13. maja, od 17.30 sati pa sve do ponoći, organizira različite događaje - kao što su radionica "Sizifova borba za pravopis srpskog jezika" i cjelovečernji koncert etno grupe "Iva" te izložbu slika "Etarsko kolo azbuke", "Stare i rijetke knjige-pokretno kulturno dobro", kao i dodjela nagrada na konkursu Srce piše ćirilicu.Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine će u subotu, 13. maja omogućiti besplatan pristup stalnim i aktuelnim postavkama.Muzeji u Sarajevu (Historijski muzej BiH, Zemaljski muzej BiH, Muzej Sarajeva, Gradski muzeji Sarajevo) program su pripremili za 18. maj.Međunarodni dan muzeja 2023. u Sarajevu će simbolično biti otvoren u Olimpijskom muzeju Sarajevo, u četvrtak 18. maja u 12.00 sati, izložbom Muzeja Hercegovine iz Trebinja pod nazivom "Nevesinjska olimpijada".- Tom prilikom će biti ozvaničen i početak suradnje ove dvije bosanskohercegovacke muzejske institucije - istakla je Leka.Na Međunarodni dan muzeja, 18. maja muzeji svijeta skreću pozornost široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njenom komuniciranju. Međunarodna muzejska zajednica pokrenula je obilježavanje 1977. (ICOM), koje se od 1992. provodi na određenu temu.- Ovogodišnja tema manifestacije i Međunarodnog dana muzeja je "Muzeji, održivost i dobrobit". Muzeji igraju ključnu ulogu u doprinosu dobrobiti i održivom razvoju naših zajednica. Kao institucije od povjerenja i važni činioci u našem zajedničkom društvenom tkivu, i one se nalaze u jedinstvenoj poziciji da podstaknu pozitivne promjene - kazala je Leka.Ona podsjeća da svake godine, počevši od 2020., Međunarodni dan muzeja podržava niz ciljeva iz Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.- Kroz mnogobrojne načine, muzeji doprinose postizanju ciljeva održivog razvoja, od podrške klimatskim akcijama i njegovanja inkluzivnosti, do suočavanja sa socijalnom izolacijom i poboljšanja mentalnog zdravlja - navela je predsjednica ICOM-a Bosne i Hercegovine Alma Leka.

Predsjednica ICOM-a BiH Alma Leka je u izjavi za Fenu istakla da se Evropska noć muzeja i Međunarodni dan muzeja u BiH obilježavaju zajedno

Bh. muzeji pripremili bogate programe za Evropsku noć i Međunarodni dan muzeja

U Kamernom teatru 55 premijerno je izvedena predstava "Sin" po tekstu Floriana Zellera, a u režiji Dine Mustafića. Predstava je izazvala veliku pažnju publike, a ekipa je nagrađena aplauzima. U predstavi igraju Davor Golubović, Admir Glamočak, Sabina Bambur, Džana Pinjo i Amar Selimović. Dramaturg je Vedran Fajković, a scenograf i kostimograf Adisa Vatreš Selimović.

U predstavi igraju Davor Golubović, Admir Glamočak, Sabina Bambur, Džana Pinjo i Amar Selimović

Na daskama Kamernog teatra 55 premijerno izvedena predstava "Sin"

Izložba posvećena nedavno preminulom akademskom slikaru i profesoru Anti Kajinić postavljena je u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.Kustosica Ana Đikoli kaže da Antu Kajinića obilježava jednostavnost, a njegovi radovi su vrlo specifični i prepoznatljivi. Na toj izložbi su vjerovatno, kako je kazala, najupečatljivije slike iz njegovog stvaralaštva.<h2>Dominiraju nazivi slika</h2>To su radovi iz rane faze koje karakterišu vidljive forme i slike iz bijele faze koje su jako pojednostavljene i oživljene tek naznakama crteža, koji je sveden na minimum, ali dopunjen sugestivnim nazivima (često humorističnim), sposobnih da posmatraču zaista daju novi pogled na ono što posmatra.- U slučaju Ante Kajinića, nazivi slika dominiraju. Ne preuzimaju funkciju slike, ali je dopunjuju. Ova izložba jeste koncipirana tako da slika i naslov stoje u ravnoteži - kazala je u izjavi novinarima prije otvaranja izložbe. Za bjelinu u njegovim djelima kaže da se tumači kao neki spokoj, ‘čak možda i kao naznaka onog svijeta, tišine.’ U njoj zapravo, kako je kazala kustosica, svako pronalazi ono što želi, a naslovi su tu da nas vode na tom putu.Među postavljenim jeste npr. slika naslova ‘Avion je bio gladan i onda je on htio da pojede dijete od tete ptice za ručak i onda je se od toga kuća prepala, a drvo je se sakrilo’. Pojašnjavajući kustosica Đikoli navodi da slika sadrži tri osnovna elementa i kaže da to drvo koje se sakrilo stvarno se sakrilo u lijevom dijelu slike.<h2>Slikar rijetko modernog senzibiliteta</h2>Izložba je realizirana u saradnji s HKD Napredak, a sadrži umjetnikova djela iz fundusa Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. Počasni predsjednik HKD Napredak Franjo Topić ističe Kajinićev izražaj i viđenje umjetnosti, svijeta i čovjeka. Kako je navedeno iz Umjetničke galerije BiH, Anto Kajinić obilježio je likovnu scenu Bosne i Hercegovine. Slikar rijetko modernog senzibiliteta, likovni aktivista, pokretač i dugogodišnji dekan Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, osnivač časopisa Akademija i likovni teoretičar, vrstan likovni pedagog. Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama, bio osnivač i aktivni član likovne grupe KAMMEN, voditelj postdiplomskog studija Ars sacra na Akademiji u Širokom Brijegu, vodio koloniju PULS…Anto Kajinić (Modriča, BiH 1953 - Zagreb, Hrvatska, 2023) završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu 1977, Odsjek za slikarstvo. Član je slikarske grupe KAMMEN. Jedan je od osnivača i voditelja vajarske kolonije u Zenici. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1980. i Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu od 1995. Osnovao je umjetničku galeriju HKD Napredak u Sarajevu 1995. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu bio je zaposlen od 1996. godine, zvanje redovnog profesora stekao je 2009. Dužnost prodekana preuzeo je 1998., a od 2007. do 2011. obnašao je dužnost dekana na istoj akademiji. Od 2005. godine predavao je na Sveučilištu u Dubrovniku.

Kustosica Ana Đikoli kaže da Antu Kajinića obilježava jednostavnost, a njegovi radovi su vrlo specifični i prepoznatljivi

U Umjetničkoj galeriji BiH izložba posvećena preminulom slikaru Anti Kajiniću

Bosanskohercegovačka publika će od 13. do 23. maja na festivalu Sarajevske večeri muzike imati priliku da uživa uz zvuke najpoznatijih djela klasične muzike u izvedbi svjetskih umjetnika današnjice, pijaniste Simona Trpčeskog i klarinetistu današnjice Andreasa Ottensamera. Predsjednik Music Arts Foundation (MAF) i umjetnički direktor SVEM-a Ninoslav Verber, direktor Sarajevske filharmonije Vedran Tuce, dekan Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu Ališer Sijarić i solista Simon Trpčeski, danas su na konferenciji za medije predstavili bogat program 29. SVEM-a.<h2>Ljubitelji će uživati&nbsp;</h2>Po riječima Verbera, na festivalu uvijek nastupaju neki od najvećih svjetskih umjetnika, a njihovi nastupi u svjetskim dvoranama uvijek bivaju ispraćeni ovacijama publike.- Mnogi od tih svjetskih umjetnika koji dolaze na SVEM nisu poznati na ovim našim prostorima, ali je zato uz pomoć njih i njihovih gostovanja Sarajevo poznato u svjetskim agendama – kazao je pored ostalog Verber, te naglasio da će ljubitelji klasične muzike zasigurno uživati u programu.U ambijentu koncertne dvorane Narodnog pozorišta Sarajevo, na koncertu otvorenja ovogodišnjeg Festivala će sa Sarajevskom filharmonijom nastupiti pijanista Simon Trpčeski, pod dirigentskom palicom maestra Ive Lipanovića, koji će se predstaviti popularnim djelom iz opusa Sergeja Rahmanjinova.- Radujem se kao malo dijete što sam u Sarajevu prvi put sa koncertom u profesionalnom angažmanu. Ali ne mogu da vjerujem da sam opet ovdje nakon 30 godina i mog nasupa na Malom šlageru u Zetri. Nisam iznenađen toplinom i gostoprimstvom naroda BiH i to može uvijek biti dopunska motivacija za svakog umjetnika, ali i za svakog čovjeka – prisjetio se Trpčevski, umjetnik, pijanista koji je svirao u najvećim dvoranama svijeta.Iako je počeo sa harmonikom, a s obzirom na to da makedonska muzika ima izuzetnu moć, vjerovao je da ukoliko se priđe profesionalno i sofisticirano, sa kompozitorske strane, bilo koja kompozicija može stajati rame uz rame sa klasičnom muzikom.<h2>15 država svijeta&nbsp;</h2>To je pokazao i njegov projekt "Makedonisimo" sa sofisticiranim aranžmanima makedonskih kola i nekoliko pjesama. Imali su mogućnost da projekt predstave koncertima u 15 država u svijetu, ali i našoj regiji.Sijarić i Tuce su naveli da će na koncertu otvorenja, isprva Sarajevska filharmonija izvesti najpopularniju simfoniju Ludwiga van Beethovena, a zatim i kompoziciju za simfonijski orkestar internacionalno afirmiranog suvremenog bosansko-hercegovačkog kompozitora Ališera Sijarića.Pored koncerata za solistu i orkestar, na SVEM-u će biti održano i niz koncerata za kamerne sastave vrhunskih izvođača u koncertnoj dvorani "Cvjetko Rihtman", počevši koncertom violistice Etleve Karadže i pijanistice Sonje Radojković, a u nastavku će ići na putovanje kroz historiju baroknih, neoklasicističkih i suvremenih kompozicija koje će izvesti sarajevski gudački kvartet SA Sinfonietta u sastavu Tamara Arsovski – violina, Alma Dizdar – violina, Aida Deljkić – viola i Belma Alić – violončelo.Muzičko putovanje kroz historiju bit će završeno koncertom pod nazivom Muzika svijeta internacionalno poznatog RomAn Dua – oboistice Sanje Romić i gitariste Zorana Anića, koji će putem posebno odabranog programa i aranžmana najaviti ljeto uz tradicionalne zvuke Španije, Brazila i Kube.<h2>Koncert zatvaranja</h2>Koncert zatvaranja će biti održan 23. maja i to u čast 100 godina Sarajevske filharmonije, na kojem će nastupiti jedan od najvećih klarinetista današnjice – Andreas Ottensamer, koji već godinama ne napušta sami vrh liste svjetskih klarinetista, a virtuozitet i muzički profesionalizam od nedavno počinje ispoljavati i u ulozi dirigenta.Andreas Ottensamer će kao senzacija ovogodišnjeg festivala nastupiti u Narodnom pozorištu Sarajevo uz Sarajevsku filharmoniju i rezidentnu dirigenticu SVEM-a Samru Gulamović.Široj javnosti će ponuditi jedno od najljepših kompozicija za klarinet – Sonatu za klarinet i orkestar kompozitora Johannesa Brahmsa u orkestraciji Luciana Beria.

Po riječima Verbera, na festivalu uvijek nastupaju neki od najvećih svjetskih umjetnika

Festival Sarajevske večeri muzike počinje 13. maja koncertom pijaniste Simona Trpčeskog

Na sceni Kamernog teatra 55 u petak, 12. maja premijerno će biti izvedena predstava "Sin" Floriana Zellera, u režiji Dine Mustafića. Zeller je autor trilogije "Sin", "Majka", "Otac" koje će se u Mustafićevoj režiji naći na sceni Kamernog tetara. Direktor Kamernog teatra 55 Senad Alihodžić kazao je na današnjoj konferenciji za medije da su nakon premijere predstave "Sin", u junu planirane i premijerne izvedbe predstava "Majka" i "Otac". On je istakao da je riječ o projektu koji je svojevrstan izazov.Reditelj Dino Mustafić, koji će režirati sve tri predstave, naveo je da je Florian Zeller jedan od najznamenitijih pisaca današnjice, pisac kojeg su i kritičari nazvali velikim otkrićem, osvježenjem. Možda i najuzbudljivijim piscem današnjice.- Bit ćemo prvi teatar u regionu koji je pod jednim krovom uprizorio sva tri teksta - kazao je Mustafić.Govoreći o predstavi "Sin", naveo je da je to jedan od onih komada koji vas ne mogu ostaviti indiferentnim ni kao gledaoca, ni kao čitaoca.On je rekao da je "Sin" priča o tinejdžeru koji pokušava da spasi život u okolnostima u kojim i društvo i porodica dezorijentišu mlade ljude. Ujedno, kako je naveo, ovo je i priča o jednoj bezuslovnoj ljubavi koje nikad nije dovoljno. Pa čak i kad je ta ljubav roditelja u pitanja ona nekad ne dopire do uma djece.Mustafić je također istaknuo značaj ove predstave u vezi sa aktuelnim trenutkom u kom živimo.Dramaturg predstave "Sin" je Vedran Fajković koji je kazao da se kao društvo najviše bavimo posljedicama, a ne uzrocima.- Ova predstava jako tačno, jako bolno govori o tome. Kako male stvari kao što su ljubav, porodica, prodično gnijezdo i dom igraju ogromnu ulogu. Smatram da su ovaj i ostala dva komada "Majka" i "Otac", ekstremno važni i jako je bitno da smo ih uradili da publika vidi - kazao je Fajković.On je istaknuo da žele publiku potaknuti i na razmišljanje i na dijalog, pa i akciju.Glumac Admir Glamočak naglašava da u ovoj predstavi glumci izgovore sve ono o čemu šute.- To je bio najveći izazov. Privilegija je da smo dobili priliku da to izgovorimo. I da ćemo živjeti u nadi da će izgovoreno kod jednog dijela publike postaviti neka pitanja - kazao je Glamočak.On je također skrenuo pažnju kako se malo danas razgovara, prisutan je manjak dijaloga.U dijelu triologije "Sin" igraju Admir Glamočak, Davor Golubović, Sabina Bambur, Džana Pinjo, Amar Selimović. Dramaturg je Vedran Fajković. Kostimografiju i scenografiju potpisuje Adisa Vatreš Selimović.U sve tri predstave osim reditelja Mustafića, u autorskom timu su Adisa Vatreš Selimović i Irena Popović koja potpisuje muziku, dok se dramaturzi i glumci mijenjaju.

Mustafić je istaknuo značaj ove predstave u vezi sa aktuelnim trenutkom u kom živimo

'Sin' Floriana Zellera u režiji Dine Mustafića premijerno sutra na sceni Kamernog teatra 55

Predstava Sarajevskog ratnog teatra "Moj sin samo malo sporije hoda” Ivora Martinića, a u režiji Ivana Plazibata, na Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci nagrađena je s više nagrada. <h2>Žiri Festivala</h2> Žiri Festivala, koji je završen, u sastavu Darko Lukić (Hrvatska), Nataša Matjašec Rošker (Slovenija) i Tatjana Mandić Rigonat (Srbija) jednoglasnom odlukom dodijelio je nagrade.Tako je nagrada “Nenad Šegvić” za najboljeg mladog glumca ili glumicu dodijeljena Džani Džanić za ulogu Sare. Balansirajući po rubovima komičnog i apsurdnog, Džana Džanić je kreirala lik Sare, držeći stalno pod kontrolom sva glumačka izražajna sredstva i nikad ne prelazeći precizno procijenjenu mjeru.Nagrada “Veljko Maričić” za najbolju epizodnu ulogu bake Ane pripala je Jasni Diklić, koja je majstorski ostvarila lik bake koja u vlastitoj mašti stvara sklonište od besmislenog i beznačajnog života. Bježeći u vlastitu demenciju kao u sklonište od užasa stvarnosti, baka istovremeno boravi u dva svijeta – zaboravljenom i izmišljenom.<h2>Nagrada “Mediteran”&nbsp;</h2>Nagrada “Veljko Maričić” za najbolji dizajn svjetla pripala je Nedimu Pejdahu za svjetlo u predstavi "Moj sin samo malo sporije hoda“ SARTR-a. Svjetlo u predstavi postiže atmosferu izmjene realnog i irealnog prostora, postižući da vrlo realističan scenski prostor djeluje kao prizor iz mašte i ponovo se vrati u svjetla i sjene stvarnog.Nagradu “Mediteran” Novog lista, o kojoj je odlučivao žiri u sastavu Kim Cuculić, Ivana Kocijan i Davor Mandić, dobila je Snežana Bogićević za najbolju ulogu majke Mije. Nagrada joj se dodijeljuje za fino nijansiranje emocija u zahtjevnoj ulozi u kojoj se lako moglo otkliznuti u patetiku, no Bogićević je uspješno balansirala na granici patosa i omogućila gledatelju uvide u duboko kompleksne osjećaje majke bolesnog sina, saopćeno je iz SARTR-a.

Sarajevski glumci oduševili na Međunarodnom festivalu malih scena 

Ekipa predstave "Moj sin samo malo sporije hoda"

Predstava SARTR-a dobila nekoliko nagrada u Rijeci

Predstava "Lenora-Priča o podsvijesti Edgara Alana Poa" (Edgar Allan Poe) premijerno je izvedena na sceni Pozorišta mladih Sarajevo. Pokušavajući da napiše svoju najpoznatiju poemu "Gavran" Edgar Alan Po se suočava sa svojim najvećim strahovima - smrću žena koje je volio. Ovo je priča o podsvijesti Edgara Alana Poa i krivici koju je osjećao zbog prerane smrti svojih voljenih, a iz koje su proizašli svi užasi koje je pisao.&nbsp;Sa idejom da pronikne duboko u svijest slavnog pisca horora, fantastike i kriminalističkih priča i istraži odakle potiče njegovo specifično stvaralaštvo ova predstava prikazuje kako užasi nastaju zbog nedostatka ljubavi.U predstavi igraju: Edhem Husić, Mirza Dervišić, Belma Lizde Kurt, Aida Bukva, Ida Keškić, Lidija Kordić i Emina Topolović.Autori su Sonja Petrović i Segor Hadžagić, dramaturg Segor Hadžagić, kostimografkinja i scenografkinja Narda Nikšić, kompozitor Nenad Kojić, saradnik za scenski pokret i asistent rediteljke Danilo Milovanović.

Ovo je priča o podsvijesti i krivici koju je osjećao zbog prerane smrti svojih voljenih

Na sceni Pozorišta mladih Sarajevo predstava "Lenora - Priča o podsvijesti Edgara Alana Poa"

Prvi internacionalni festival horskog pjevanja u Bosni i Hercegovini održan je u Sarajevu, 8. i 9. maja 2023. Centralna manifestacija Festivala upriličena je sinoć, 9. maja 2023., u svečanoj sali Doma Oružanih snaga BiH. Prepuna sala ljubitelja horske muzike pokazatelj je da nam nedostaje ovakvih manifestacija i da bi se kulturni djelatnici trebali potruditi da ih češće organiziraju.Organizatori ove manifestacije su Svjetska asocijacija za festivale i kulturno-zabavne manifestacije (IOFF), koju je predvodio predsjednik te asocijacije i direktor Instituta za kulturu iz Burse Faruk Alkaja (Alkaya), BH Folk Fest i RKUD „Proleter“.<h2>Postat će tradicionalan</h2>Učesnici Festivala, horovi iz BiH, regije i Evrope, oduševili su sve prisutne, koji su ih ispratili gromoglasnim aplauzima. Svečani koncert otvorio je Ansambl mladih violinista Radničkog kulturno-umjetničkog društva „Proleter“, predvođen prof. dr. Eminom Smolović.- Velika nam je čast da smo uspješno organizirali Prvi internacionalni festival horske muzike u Bosni i Hercegovini, koji će, nadamo se, postati tradicionalan. Ponosan sam što smo ga upriličili na današnji dan, Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, jer muzika uvijek šalje poruku mira. Zahvaljujem se svima koji su pomogli u organizaciji i gostima koji su došli iz raznih zemalja i svojim učešćem uveličali ovu manifestaciju - kazao je za „Avaz“ direktor Festivala mr. Sahudin Kačar.&nbsp;

Učesnici Festivala, horovi iz BiH, regije i Evrope, oduševili su sve prisutne, koji su ih ispratili gromoglasnim aplauzima

Prvi internacionalni festival horske muzike u BiH

U Sarajevu održan Prvi internacionalni festival horskog pjevanja 

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH održana je promocija knjige "Trans - Atlantik" poljskog književnika Vitolda Gombroviza (Witold Gombrowicz) u prijevodu Tanje Miletić Oručević iz Mostara.Književnom djelu u organizaciji Ambasade Republike Poljske u Sarajevu i Konzulata Republike Poljske u Mostaru će govoriti Konzul Republike Poljske u Sarajevu Bohdan Korzeniovski, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović, direktor izdavaštva Conectum Ajet Arifi, te prevoditeljica knjige Tanja Miletić Oručević."Trans - Atlantik" je jedna od najneobičnijih knjiga ispisanih o iskustvu azila. Pripovjedač otplovljava na drugi kontinent u praskozorje svjetskog rata, pa udaljenost od "rodne grude" doživljava kao olakšanje, izbavljenje od svega onoga čime ta gruda guši i zatrpava.

Knjigu je objavila izdavačka kuća "Connectum", a promocija se održala u organizaciji Ambasade Republike Poljske u Sarajevu i Konzulata Republike Poljske u Mostaru.

Knjigu je objavila izdavačka kuća "Connectum"

Održana promocija knjige "Trans - Atlantik" poljskog književnika Vitolda Gombroviza

Knjiga "Farangis" iranske autorice Mahnaz Fattahi prevedena je na bosanski jezik, a prevoditelj je Nermin Hodžić. Knjiga će biti predstavljena 15. maja u galeriji Iranskog kulturnog centra u Sarajevu. "Farangis" je priča o hrabrosti žene koja je u ratnom vihoru dala doprinos u odbrani domovine. U ovoj knizi su opisana njena sjećanja, a i podvizi o kojima su više drugi govorili nego sama junakinja.Statua u čast te odvažne Iranke sa sjekirom u ruci, u Kermanšahu, u Iranu, kako je saopćeno iz IKC-a, svjedoči i podsjeća na vrijeme kada je snaga jednoga (insana) ključna, pa i presudna za odbranu i inspiracuju drugih pri otporu.- Knjiga koja je pred vama je njena životna priča – pripovijest o jednoj od velikih i vrijednih žena Irana, žena koje su svojom odvažnošću, solidarnošću i upornošću sačinile velike i zadivljujuće priče u koje je ponekad teško i povjerovati. Sada kada je knjiga “Farangis” prevedena na bosanski jezik, čast mi je odavde pozdraviti moje bosanske čitaoce – poručila je autorica knjige Mahnaz Fattahi.

Knjiga koja je pred vama je njena životna priča – pripovijest o jednoj od velikih i vrijednih žena Irana

Knjiga "Farangis" iranske autorice Mahnaz Fattahi prevedena na bosanski jezik

Komemoracija u povodu smrti književnice Jasmine Musabegović održana je danas u Narodnom pozorištu u Sarajevu, gdje su mnoge njene kolege i prijatelji podvukli prazninu koja ostaje u oblasti književnosti nakon odlaska te spisateljice čije je pero pisalo o ljubavi, životu i tradiciji. Na komemoraciji su govorili predsjednik Društva pisaca BiH Hadžem Hajdarević, književnica Ferida Duraković, Marina Katnić - Bakaršić, Dijana Hadžizukić i sin Jasmine Musabegović Senadin Musabegović.Hajdarević je ovom prilikom naglasio da iza književnice Jasmine Musabegović ostaje praznina, podsjetivši na njeno stvaralaštvo, ulogu koju je imala u profilisanju bh. književne scene.Marina Katnić-Bakaršić podsjetila je na rad te istaknute književnice, ne samo književni i prevodilački, već i urednički.Kako je istakla, upravo je urednički rad Jasmine Musabegović, njen izbor djela, autora i prevodilaca u biblioteci "Fenix" Izdavačke kuće "Svjetlost" bio zaslužan da je Sarajevo stavljeno u centar književnih zbivanja, ne na periferiju.- Teško je i danas nabrojati sve što je Jasmina Musabegović kao urednica objavila u sarajevskoj biblioteci "Fenix" i pojmiti koliki značaj je ova biblioteka imala u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji - ocijenila je Katnić-Bakaršić.Ona smatra da književno djelo Jasmine Musabegović zaslužuje još proučavanja, čitanja.Ferida Duraković ovom prilikom je istakla da bogat život Jasmine Musabegović traži da ga slavimo i da ne tugujemo što je otišla.Ona je mišljenja da je život Jasmine Musabegović bio ispunjen ljubavlju njenog životnog partnera Sadudina Muasabegovića, dugogodišnjim uredničkim radom i prevodilaštvom u jednoj od najboljih izdavačkih kuća u Jugoslaviji, radošću majčinstva, a dočekala je i da postane nana, značajnim intelektualnim angažmanom u vremenu agresije na BiH te posebno prijateljstvima koja su dala značaj njenom životu.- Mnoge od Jasmininih književnih nasljednica nisu ni svjesne koliko su zidova žene poput Jasmine prije njih srušile ili barem zaobišle, koliko su vrata odškrinule, koliko trnovitih puteva pregazile. Naredne generacije umjetnica, spisateljica, intelektualki ne treba nikad da zaborave na čijim ramenima stoje dok ruše nove zidove, otvaraju nova vrata i sklanjaju trnje s nečijeg puta. Lijep je bio život Jasminin. I težak i lijep. Neka joj je lahka rodna zemlja - kazala je Ferida Duraković.Dženaza književnici Jasmini Musabegović bit će održana u 14.30 na Gradskom groblju Bare.Preminula je 7. maja u Sarajevu. Njezine knjige eseja Rastko Petrović i njegovo djelo, Tajna i smisao književnog djela, Žene i glasovi, zatim romani Snopis, Skretnice, Most, kao i Jasminin ukupni književnostvaralački, urednički, prevodilački, kulturnopromotivni, intelektualni angažman svjedoče o jednoj stabilnoj, uvjerljivoj, autentičnoj, povučenoj, samozatajnoj, skrajnutoj književničkoj biografiji.Književni svijet Jasmine Musabegović, pogotovo onaj koji je ostvaren u njenim romanima, jedinstvena je pohvala ljubavi i životu, slobodi i dostojanstvu, pohvala modernosti i potrebi za poštovanjem vlastitih tradicijskih vrijednosti.

Hajdarević je ovom prilikom naglasio da iza književnice Jasmine Musabegović ostaje praznina

Književni svijet Jasmine Musabegović jedinstvena pohvala ljubavi i životu, slobodi i dostojanstvu

U sarajevskom Ateljeu Figure, u petak od 20 sati održat će se promocija knjige "Vlasta" u izdanju Art Rabic, Mikulić knjige prema ideji Nijaza Skenderagića.Vlastimir Mijović rođen je 1956. u Foči, od 1964. je u Sarajevu gdje se školovao od osnovne, a završio fakultet političkih nauka.Bio je novinar, urednik, voditelj i urednik tv emisija (argumenti i otvorena vrata), politički komentator, dopisnik iz Moskve.Napisao je više hiljada novinarskih tekstova, a imao stotine nastupa na radio i tv programima. Novinar je godine 1998. po izboru Udruženja novinara.Uz sjećanja u promociji učestvuju: Nijaz Skenderagić, Luna Zimić-Mijović, Dževdet tuzlić, Nada salom, Fahrudin Đapo dok će se muzički predstaviti Melika Hadžić, Dragana Glumac, ali skenderagić, Dado Zimić, Senad Tafro…- Da je bio jedan svojevrsni hodajući voz, oči su mu bile prozori kupea sa kojeg je na svoj grad i domovinu gledao sa najvećim ponosom prepun ljubavi i poštovanja šta dodati jedino stanice rođendana brojati na šinama vječnosti - ovako ga opisuje kćerka Luna.&nbsp;

Vlastimir Mijović rođen je 1956. u Foči, od 1964. je živio u Sarajevu

U sarajevskom Ateljeu "Figure" održat će se promocija knjige "Vlasta"

U galerijskom prostoru zeničke Sinagoge, u sklopu 26. međunarodne kulturne manifestacije “Zeničko proljeće - 2023” te u organizaciji Društva likovnih akademskih umjetnika Zenice (DLAUZ), sinoć je otvoren 52. aprilski salon "Zenica 2023". Slogan ovogodišnjeg salona likovnih radova, skulptura i instalacija je “Višeznačnost heterogenih poetika u dijaloškom odnosu”, a kustosica je Lejla Bušatlić iz Sarajeva. Posjetioci će ovogodišnju izložbu moći pogledati do 20. maja.-Ove godine izloženi su radovi 13 umjetnika, od kojih su deset iz Zenice. Gosti su Aleksa Vidaković iz Banja Luke, koji je i asistent na predmetu Metodika likovne kulture za studente na Filozofskom fakultetu u Zenici i to je jedna fina poveznica. Osim kustosice Bušatlić, kao gosti iz Sarajeva su nam isto tako mlađi umjetnik Emir Osmić i Mustafa Skopljak, doajen i nekadašnji profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Skopljak je jedini autor koji, nažalost, više nije među živima - kazao je predsjednik DLAUZ-a Miroslav Šetka.Kustosica Bušatlić je, kaže Šetka, priredila svojevrstan omaž Mustafi Skopljaku, koji je predstavljen s fragmentima iz svoja tri najznačajnija ciklusa, s kojima se pojavljivao i kao samostalni izlagač.-Mi svake godine izložimo i radove nekih gostujućih umjetnika, jer hoćemo da se nekako povezujemo s drugim sredinama, a to nam je i dalje namjera. Planiramo našu ovogodišnju izložbu, koja je zbog skučenosti prostora reducirana pa nismo mogli izložiti sve radove, prezentirati i u Sarajevu, Banja Luci i Tuzli - kazao je Šetka.Grupu zeničkih autora čine Adna Muslija, Azra Subašić, Amar Porobić, Benjamin i Irfan Handukić, Dragan Gačnik, Emir Osmić, Jasmin Kukavica, Jelenko Butina, Muhamed Bajramović i predsjednik tog zeničkog društva Miroslav Šetka.Povratnik iz Australije, Jelenko Butina posljednje četiri godine ponovo izlaže na Aprilskom salonu, a uz Dragana Gačnika ujedno je i najaktivniji član u organizaciji ove važne kulturne manifestacije za to društvo i zeničku te bh. likovnu scenu.-Zadnjih godina ponovo izlažem na Aprilskom salonu i vidim da nam ide sve bolje i bolje. Ja sam ove godine izložio slike, akrilik na platnu i sa univerzalnom porukom - kaže Butina.Šetka podsjeća kako su prošle godine izložbu organizirali u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, a koje će ovog ljeta dobiti novi krov. Upravo je prošlogodišnja izložba u tom prostoru, na čijim su zidovima bili tragovi od prokišnjavanja krova, bila motivirana tom činjenicom.

Kustosica Bušatlić je, kaže Šetka, priredila svojevrstan omaž Mustafi Skopljaku, koji je predstavljen s fragmentima iz svoja tri najznačajnija ciklusa

Na izložbi u sklopu 52. aprilskog salona 'Zenica 2023' prezentirani radovi 13 bh. umjetnika

U okviru zatvaranja 28. izdanja Modula Memorije, u krcatom Narodnom pozorištu je upravo na Dan pobjede nad fašizmom, gostovala kultna slovenačka grupa Laibach. Na sceni Narodnog pozorišta izveden je "Wir sind das Volk" (Mi smo narod) apolitično-politički mjuzikl. Zasnovan je na tekstovima Heinera Mjulera (Müller, 1929-1995), jednog od najznačajnijih pisaca njemačkog govornog područja još od Brechta. <h2>Denacifikacija Njemačke</h2>Za predstavu "Wir sind das Volk" korišteni su fragmenti iz Mjulerovih tekstova, koji govore o denacifikaciji Njemačke i njegov intiman odnos o Drugom svjetskom ratu. Rediteljica Anja Kvikert (Quickert) je izabrala tekstove, a prate ih pjesme Laibacha koje su posebno kreirali za predstavu.U ovom jedinstvenom mjuziklu raskošne produkcije koja uključuje atraktivne video-projekcije sudjeluju Mina Špiler, Katarina Stegnar, Cveto Kobal, Sašo Vollmaier, Vier Personen Quartet, The Stroj i njegova svetost Peter Mlakar.Laibachova veza sa pozorištem počinje kada su 1984. godine komponovali muziku za Mjulerov "Kvartet", čija premijera je bila u Narodnom pozorištu Ljubljana.&nbsp;<h2>Do saradnje došlo posthumno</h2>Sljedeće godine, članovi benda se u Berlinu lično susreću sa Mjulerom i tada im on predlaže saradnju. Nažalost, do te vrste saradnje je došlo tek postuhmno, kada je Laibach producirao performans baziran na Mjulerovim tekstovima.Od svog osnivanja 1980. godine, Laibach se (historijski njemački naziv za Ljubljanu, glavni grad Slovenije) više puta bavio njemačkom historijom, kulturom i ideologijom – posebno kroz prizmu totalitarizma u 20. stoljeću. Članovi benda Laibach su krajem 1990., kad su počela politička previranja u Jugoslaviji, "osnovali" vlastitu utopijsku državu "NSK" (Neue Slowenische Kunst) koja je imala vlastiti pasoš, novac i zastavu.&nbsp;Prilikom gostovanja u Sarajevu 1995. godine, Laibach je Sarajevo proglasio članom NSK. U Narodnom pozorištu je postavljena ploča samoprozvane države, koja se i danas nalazi na istom mjestu, a svi posjetitelji i posjetiteljice koncerta su dobili NSK pasoše.

Apolitično-politički mjuzikl zasnovan je na tekstovima Heinera Mjulera

Koncert grupe Laibach u Sarajevu: Izveden mjuzikl "Wir sind das Volk"

Ovogodišnji 62. Sarajevski dani poezije svečano su otvoreni danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.Predsjednik Društva pisaca BiH Hadžem Hajdarević kazao je da će na ovogodišnjim Sarajevskim danima poezije učestvovati autori iz BiH i te Crne Gore, Hrvatske, Indije, Irana, Luksemburga, Srbije, Slovenije, Njemačke, Austrije, Velike Britanije i drugih zemalja svijeta.<h2>Zanimljiv program</h2>On je istakao da je i ove godine pripremljen zanimljiv program uz sve probleme koji prate organizatora manifestacije - Društvo pisaca BiH.Dobitnik nagrade Sarajevskih dana poezije "Bosanski stećak" ove godine je bugarsko-austrijski pisac Ilija Trojanow.Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, književnica Šejla Šehabović kazala je da u Muzeju žele da održavanje Dana poezije u njihovim prostorima postane tradicija.<h2>Muzej arhiva</h2>- Muzej posjeduje arhiv Sarajevskih dana poezije, dosta obiman. U stanju smo da analiziramo na koji način se historijski razvija ova vrsta festivala u BiH. Ono što je nama važno kao instituciji muzejskog tipa je da možemo u stvarnom vremenu bilježiti događaje koji su važni za kulturni život Bosne i Hercegovine - kazala je Šehabović.Najveći broj književnih programskih sadržaja Sarajevskih dana poezije bit će održan u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, ali i na drugim lokacijama u Sarajevu i van njega.

On je istakao da je i ove godine pripremljen zanimljiv program

U Muzeju književnosti otvoreni Sarajevski dani poezije

Na sceni Pozorišta mladih Sarajevo u utorak, 10. maja, u 20 sati će biti izvedena predstava "Lenora - Priča o podsvijesti Edgara Allana Poea" u režiji Sonje Petrović.Dramaturg je Segor Hadžagić, kostimografkinja i scenografkinja Narda Nikšić, kompozitor Nenad Kojić, saradnik na scenskom pokretu i asistent rediteljice Danilo Milovanović, dizajn plakata Ismar Žalica, a fotograf je Dženat Dreković.U predstavi igraju: Edhem Husić, Mirza Dervišić, Belma Lizde Kurt, Aida Bukva, Ida Keškić, Lidija Kordić i Emina Topolović.Pokušavajući da napiše svoju najpoznatiju poemu "Gavran" Edgar Alan Poe se suočava sa svojim najvećim strahovima - smrću žena koje je volio. Ovo je priča o njegovoj podsvjesti i krivici koju je osjećao zbog prerane smrti svojih voljenih, a iz koje su proizašli svi užasi koje je pisao.Pokušavajući da napiše svoju najpoznatiju poemu "Gavran" Edgara Alana Poea se suočava sa svojim najvećim strahovima - smrću žena koje je volio. Ovo je priča o njegovoj podsvjesti i krivici koju je osjećao zbog prerane smrti svojih voljenih, a iz koje su proizašli svi užasi koje je pisao.Cijena karte je 10 KM, a za studente i penzionere 5 KM. Rezervaciju ulaznica moguće je izvršiti na brojeve telefona 033 442 572, kao i putem njihove Facebook stranice. Blagajna Pozorišta mladih otvorena je svakim radnim danom od 12 do 14 sati i dva sata prije početka predstave.

Bh. muzeji pripremili bogate programe za Evropsku noć i Međunarodni dan muzeja

Na daskama Kamernog teatra 55 premijerno izvedena predstava "Sin"

U Umjetničkoj galeriji BiH izložba posvećena preminulom slikaru Anti Kajiniću

Festival Sarajevske večeri muzike počinje 13. maja koncertom pijaniste Simona Trpčeskog

'Sin' Floriana Zellera u režiji Dine Mustafića premijerno sutra na sceni Kamernog teatra 55

Predstava SARTR-a dobila nekoliko nagrada u Rijeci

Na sceni Pozorišta mladih Sarajevo predstava "Lenora - Priča o podsvijesti Edgara Alana Poa"

U Sarajevu održan Prvi internacionalni festival horskog pjevanja

Održana promocija knjige "Trans - Atlantik" poljskog književnika Vitolda Gombroviza

Knjiga "Farangis" iranske autorice Mahnaz Fattahi prevedena na bosanski jezik

Književni svijet Jasmine Musabegović jedinstvena pohvala ljubavi i životu, slobodi i dostojanstvu

U sarajevskom Ateljeu "Figure" održat će se promocija knjige "Vlasta"

Na izložbi u sklopu 52. aprilskog salona 'Zenica 2023' prezentirani radovi 13 bh. umjetnika

Koncert grupe Laibach u Sarajevu: Izveden mjuzikl "Wir sind das Volk"

U Muzeju književnosti otvoreni Sarajevski dani poezije

Sutra na sceni Pozorišta mladih Sarajevo predstava "Lenora - Priča o podsvijesti Edgara Allana Poea"

Kultura

Bh. muzeji pripremili bogate programe za Evropsku noć i Međunarodni dan muzeja

Na daskama Kamernog teatra 55 premijerno izvedena predstava "Sin"

U Umjetničkoj galeriji BiH izložba posvećena preminulom slikaru Anti Kajiniću

Festival Sarajevske večeri muzike počinje 13. maja koncertom pijaniste Simona Trpčeskog

'Sin' Floriana Zellera u režiji Dine Mustafića premijerno sutra na sceni Kamernog teatra 55

Predstava SARTR-a dobila nekoliko nagrada u Rijeci

Na sceni Pozorišta mladih Sarajevo predstava "Lenora - Priča o podsvijesti Edgara Alana Poa"

U Sarajevu održan Prvi internacionalni festival horskog pjevanja

Održana promocija knjige "Trans - Atlantik" poljskog književnika Vitolda Gombroviza

Knjiga "Farangis" iranske autorice Mahnaz Fattahi prevedena na bosanski jezik

Književni svijet Jasmine Musabegović jedinstvena pohvala ljubavi i životu, slobodi i dostojanstvu

U sarajevskom Ateljeu "Figure" održat će se promocija knjige "Vlasta"

Na izložbi u sklopu 52. aprilskog salona 'Zenica 2023' prezentirani radovi 13 bh. umjetnika

Koncert grupe Laibach u Sarajevu: Izveden mjuzikl "Wir sind das Volk"

U Muzeju književnosti otvoreni Sarajevski dani poezije

Sutra na sceni Pozorišta mladih Sarajevo predstava "Lenora - Priča o podsvijesti Edgara Allana Poea"