Na sceni Pozorišta mladih Sarajevo u utorak, 10. maja, u 20 sati će biti izvedena predstava "Lenora - Priča o podsvijesti Edgara Allana Poea" u režiji Sonje Petrović.Dramaturg je Segor Hadžagić, kostimografkinja i scenografkinja Narda Nikšić, kompozitor Nenad Kojić, saradnik na scenskom pokretu i asistent rediteljice Danilo Milovanović, dizajn plakata Ismar Žalica, a fotograf je Dženat Dreković.U predstavi igraju: Edhem Husić, Mirza Dervišić, Belma Lizde Kurt, Aida Bukva, Ida Keškić, Lidija Kordić i Emina Topolović.Pokušavajući da napiše svoju najpoznatiju poemu "Gavran" Edgar Alan Poe se suočava sa svojim najvećim strahovima - smrću žena koje je volio. Ovo je priča o njegovoj podsvjesti i krivici koju je osjećao zbog prerane smrti svojih voljenih, a iz koje su proizašli svi užasi koje je pisao.Pokušavajući da napiše svoju najpoznatiju poemu "Gavran" Edgara Alana Poea se suočava sa svojim najvećim strahovima - smrću žena koje je volio. Ovo je priča o njegovoj podsvjesti i krivici koju je osjećao zbog prerane smrti svojih voljenih, a iz koje su proizašli svi užasi koje je pisao.Cijena karte je 10 KM, a za studente i penzionere 5 KM. Rezervaciju ulaznica moguće je izvršiti na brojeve telefona 033 442 572, kao i putem njihove Facebook stranice. Blagajna Pozorišta mladih otvorena je svakim radnim danom od 12 do 14 sati i dva sata prije početka predstave.

Ovo je priča o njegovoj podsvjesti i krivici koju je osjećao zbog prerane smrti svojih voljenih

Sutra na sceni Pozorišta mladih Sarajevo predstava "Lenora - Priča o podsvijesti Edgara Allana Poea"

U okviru 10. Festivala glumca BiH u ponedjeljak, 8. maja, u Kino sali NU Konjic odigrana je predstava "Djelidba" Kamernog teatra 55, prema tekstu Skendera Kulenovića, a u režiji Aleše Kurta.Radnja je smještena u mali bosanskohercegovački gradić i prikazuje kako se njegovi stanovnici nastoje prilagoditi dramatičnim političkim promjenama nakon nedavno prije toga završenog Drugog svjetskog rata i uspostave komunističke Jugoslavije, saopćeno je iz JU Narodni Univerzitet Konjic.<h2>Igra pred publikom</h2>Glumica Vanesa Glođo iskazala je zadovoljstvo što je bila dio Festivala, te da joj je bila čast igrati pred publikom koja je po njenom mišljenju na bolji način shvatila značaj i suštinu predstave, za razliku od publike u Sarajevu pred kojom igraju.- Predstava govori o stvarima koje postoje od kako postoji BiH, a to je da je BiH država koja je osnovana s tri različite vjeroispovijesti koji se kasnije kroz vjeroispovijest identificiraju kao narodi. To je dobar poligon, oružje i sredstvo koje koriste političari kako bi taj narod stalno držali u svađi, dok s druge strane imamo ljude koji su za to da se sve pravedno raspodjeli, te da svatko dobije svoje, jer znaju da svako drugo rješenje vodi u rat - kazala je Glođo.<h2>Tri uloge</h2>Glumac Amar Čustović jučer je prvi put igrao pred konjičkom publikom, a u predstavi "Djelidba" igrao je tri uloge. Istaknuo je da je lijepo doći u Konjic, sredinu koja prepoznaje glumu i kazalište.- Nismo navikli učestvovati na festivalu koji se bavi glumcima kao osnovnim motorom, odnosno pokretačem kazališta. Mogu reći da je nama to bilo jako inspirativno iz razloga da pokažemo neke naše vještine, da pokažemo sredstava kojima vladamo, partnerskom igrom kojom se najviše ponosimo, a mislim da je i publika to mogla vidjeti - kazao je Čustović.U predstavi su osim Vanese Glođo, Enesa Kozličića i Amara Čustovića igrali i Gordana Boban, Sabit Sejdinović, Amar Selimović, Senad Alihodžić, Davor Golubović, Dina Mušanović i Elma Juković.U nastavku 10. Festivala glumca BiH, u četvrtak 11. maja na repertoaru je predstava Pozorišta mladih Sarajevo "Lenora - priča o podsvjesti Edgara Allana Poea".

Predstava govori o stvarima koje postoje od kako postoji BiH, kazala je Glođo 

Kamerni teatar 55 u sklopu Festivala glumca BiH odigrao predstavu "Djelidba"

U sklopu plana saradnje između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država održan je koncert vojnih orkestara Oružanih Snaga Bosne i Hercegovine i Oružanih Snaga Sjedinjenih Američkih Država na Trgu Slobode u Tuzli. Ovo je jedan u nizu događaja kojima se afirmiše bilateralna saradnja Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, kroz saradnju vojnih orkestara dviju država, kao i obilježavanje 9. maja – Dana pobjede na fašizmom i Dana Evrope.Koncerti vojnih orkestara su planirani za realizaciju na nekoliko lokacija u Bosni i Hercegovini i predstavljaju nastavak ranije saradnje između predstavnika vojnih orkestara.Vojni orkestar i hor Oružanih Snaga SAD u Evropi, održava više od 200 nastupa i koncerata svake godine u preko 20 evropskih zemalja i zemalja Srednjeg Istoka. Muzički su ambasadori Oružanih snaga SAD u Evropi.Vojni orkestar Oružanih Snaga Bosne i Hercegovine redovno učestvuje u različitim kulturnim i drugim aktivnostima na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Vojni orkestar Oružanih Snaga Bosne i Hercegovine redovno učestvuje u različitim kulturnim i drugim aktivnostima na teritoriji Bosne i Hercegovine

Koncert Oružanih snaga BiH i SAD-a u Tuzli

Tuzla: Održan koncert vojnih orkestara Oružanih Snaga BiH i SAD-a

&nbsp;Knjiga „Sarajevo Singular Plural“ predstavljena je večeras u sarajevskom kinu Meeting Point. To je zbirka tridesetak umjetničkih, arhitektonskih, filozofskih eseja od različitih autora, a cijeli projekat sažima dvije ključne riječi - 'Sarajevo' i 'profesor Zdravko Grebo' jer je knjiga objavljena upravo njemu u čast. Autor jednog od tekstova Asim Mujkić novinarima je kazao da je cilj bio preispitati iz više uglova ono što zovemo „biti zajedno“ ili „biti sa...“ jer grad i zemlju ne čine samo zgrade, ulice, pa čak ni ljudi sami po sebi, već ono što je između njih, a profesor Grebo je bio srce i duša 'onoga što je između', on je otvarao nove prostore, nije dopuštao zatvaranje u obrasce te je objavljena knjiga dobra prilika da se odužimo takvom angažmanu.<h2>Zajedničko promišljanje</h2>Više autora iz različlitih oblasti u tekstovima unutar korica ove knjige zajednički promišljaju i o prostoru i vremenu od opsade Sarajeva do onoga što je ovaj grad danas: o multietničnosti i pluralitetu koji krasi naše društvo za razliku od mnogih drugih društava, kazao je Mujkić.Po riječima Almina Zrne, također autora jednog od tekstova, više stvaralaca je unutar korica knjige proželo jednu misao – pokušali su definisati pojam sarajevskog duha i povratka u stanje od prije agresije, kada su se ljudi dijelili samo na dobre i loše, a ne po njihovim nacijama.Pojam sarajevskog duha u tom smislu, to je spas, ideja dobra ne samo nama već i za cijelo čovječanstvo, naglašava Zrno.Odlazak profesora Zdravka Grebe ostavio je ogromnu prazninu jer takav čovjek strašno nedostaje kao i svi misleći ljudi.Srđa Hrisafović, također autor jednog od objavljenih tekstova, naglašava da je važno za Sarajevo i budućnost - promišljati o Sarajevu, mjestu prožimajućih kultura.<h2>Haotično vrijeme političke stvarnosti</h2>Promovirano djelo je važno prvenstveno što govori o profesoru Grebi, čovjeku humanisti, a Hrisanović naglašava da grad u kojem je djelovao taj čovjek pati u haotičnom vremenu političke stvarnosti kad njime vladaju opštine i postaje haotičan u smislu da ne funkcioniše u punom smislu kao urbana cjelina.Večerašnjoj promocije knjige „Sarajevo Singular Plural“, osim brojnih autora zastupljenih tekstova, prisustvovao je i Wolfgang Petritsch, također jedan od autora.Zvanicama se obratio i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler budući da EU podržava ovaj projekat kao i Ambasada Austrije u Bosni i Hercegovini.Jedan od autora objavljenih tekstova Jakob Finci rekao je da će se organizatori potruditi da knjiga ugleda svijetlo dana i u bosanskom prijevodu budući da je objavljena samo na engleskom jeziku.

Zvanicama se obratio i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler budući da EU podržava ovaj projekat kao i Ambasada Austrije u BiH

Promovisana knjiga "Sarajevo Singular Plural"

Promovirana knjiga "Sarajevo Singular Plural", objavljena u čast prof. Zdravku Grebi

Projekt ''Teatar u kvartu 3.0'' okupit će devet bosanskohercegovačkih glumaca i glumica koji će 13. svibnja na Španjolskom trgu u Mostaru s tri redatelja raditi na 3 kratke predstave po dramskim tekstovima tri autora nastalim u jednom danu. Mostarci će tako 13. svibnja u 19 sati na Španjolskom trgu imati priliku pogledati tri predstave autora Darija Bevande i Dragana Komadine, te autorice Emine Kovačević, u režiji Tanje Miletić Oručević, Ilije Pujića i Ajle Bešić, a u izvedbi: Jelene Kordić Kuret, Fatime Kazazić Obad, Ive Krešića, Ane Franjčević, Filipa Lukende, Domagoja Nižića, Anje Kraljević, Ivone Baković i Damira Čobe.Dan poslije, 14. svibnja će pred trebinjskom publikom devet glumaca i glumica amatera izvest tri kratke predstave na Gradskoj pijaci Trebinje u 19 sati, a riječ je o predstavama u adaptaciji i režiji Željka Miloševića, a koje će izvesti trebinjski glumaci i glumice amateri: Vedrana Jokanović, Bojan Ninković, Zoran Jakšić, Marko Škiljević, Vladimir Samardžić, Neda Zirojević, Iva Mijanović, Nataša Šošo, Milica Salata i Ivana Ćeranić.Inače, riječ je o trećem dijelu projekta ''Teatar u kvartu'', koji se prošle godine održao u Bratuncu i Zenici, a počeo je kao dio programa Pop Art Festivala 2021. godine u Sarajevu.''Kroz projekt 'Teatar u kvartu' želimo dovesti teatar u gradske četvrti, lokalne parkove, igrališta i javne prostore, te na taj način obogatiti kulturni sadržaj bh. gradova. Mladi umjetnici u suradnji s afirmiranim umjetnicima, u samo 24 sata kreiraju tri petnaestominutne uzbudljive kratke predstave, otkrivajući nove potencijale gradova i osvajajući javne prostore. Osnovna ideja koja nas vodi je učiniti teatar dostupan svima, iskreno vjerujući da kultura predstavlja osnovnu ljudsku potrebu, a ne privilegiju,'' pojasnio je Zlatko Novaković, iz Udruženja za kulturu i obrazovanje ''Pogon''.Ideja o pokretanju projekta ''Teatar u kvartu'' nastala je 2021. godine kada su po prvi put popustile mjere izolacije uzrokovane pandemijom koronavirusa. Udruženje za kulturu i obrazovanje ''Pogon'', zajedno s redateljicom Selmom Spahić i redateljem Nerminom Hamzagićem, došlo je na ideju da pokrene umjetnički projekt koji bi teatar ljudima doveo u njihov prostor, na otvoreno, u njihov park ili igralište.Vizualni identitet ovogodišenjeg izdanja ''Teatra u kvartu'' kreirala je Vanesa Prodanović.Projekt ''Teatar u kvartu'' financiran je grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, a u Trebinju se realizira u suradnji s Udruženjem građana ''Kulturna scena – Male stvari'' i u partnerstvu s JU Dom mladih Trebinje i Gradom Trebinje, priopćeno je iz Udruženja za kulturu i obrazovanje ''Pogon''.

Prošle godine se održao u Bratuncu i Zenici, a počeo je kao dio programa Pop Art Festivala 2021. godine u Sarajevu

Teatar u kvartu 3.0 stiže u Mostar i Trebinje

Festival kulture "Slovo Gorčina" objavio je natječaj za dodjelu književne nagrade ''Mak Dizdar'' za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku/mladoj pjesnikinji u 2023. godini, a rok za dostavu rukopisa je 4. lipnja. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju autori i autorice do 35 godina starosti, koji pišu na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku i nemaju objavljenu zbirku pjesama.Rukopisi trebaju predstavljati spisateljsku cjelinu, pogodnu za objavljivanje u formi samostalne zbirke pjesama. Izuzev navedenog, obim zbirke nije relevantan kriterij. Rukopisi se dostavljaju elektronskim putem, u pdf formatu, učitavanjem dokumenta u elektronski obrazac na dnu dokumenta objavljenog na: https://prijave.slovogorcina.ba/konkurs/, priopćeno je s Festivala culture Slovo Gorčina. Također, navode kako rukopisi ne smiju sadržavati ime i prezime autora ili druge elemente koji identificiraju autora, te da naziv datoteke rukopisa mora biti identičan naslovu rukopisa.Proglašenje pobjednika natječaja i dodjela nagrade ''Mak Dizdar'' održat će se u sklopu festivala, koji se ove godine održava od 28. - 30. srpnja u Stocu.Autori najboljih 10 rukopisa će biti pozvani da budu gosti festivala i sudjeluju u brojnim književnim i drugim festivalskim programima.Za prva tri mjesta osigurane su i nagrade, pa će tako pobjednik natječaja dobiti 500 eura, statuetu Gorčina te će mu se zbirkae pjesama objaviti u partnerstvu s izdavačkom kućom Buybook iz Sarajeva. Druga nagrada je vrijedna 250 erua, a treća 150 eura.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju autori i autorice do 35 godina starosti

Objavljen konkurs za nagradu "Mak Dizdar" 2023

Filmska smotra "Dani evropskog filma u Bosni i Hercegovini" zahvaljujući kojoj će publika imati priliku uživati u 11 najboljih evropskih filmova, uz besplatan ulaz na sve projekcije, bit će održana od 10. do 19. maja u kinu Meeting Point u Sarajevu. Projekcije počinju svaku večer u 20 sati, osim u četvrtak, 11. maja, kada su na programu dva filma: u 18 i u 20 sati. Besplatne ulaznice se preuzimaju u kinu Meeting Point sat prije početka projekcije.Portparolka EU info centra Amela Hrasnica kazala je za Fenu da su Dani evropskog filma tradicionalni dio obilježavanja Dana Evrope u Bosni i Hercegovini.- Zadovoljstvo nam je predstaviti neke od najboljih evropskih filmskih ostvarenja koje donosimo u saradnji s kulturnim institutima zemalja članica Evropske unije u BiH i ambasadama zemalja članica EU u BiH. Sa sarajevskom publikom se družimo od 10. do 19. maja u kinu Meeting point - istakla je.Program povodom obilježavanja Dana Evrope u Bosni i Hercegovini, organizuje Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji s kulturnim institutima zemalja članica Evropske unije (EUNIC) i ambasadama zemalja članica Evropske unije u BiH. Dani evropskog filma počinju u srijedu, 10. maja, u 20 sati projekcijom dokumentarnog filma “Hladni slučaj Hammarskjold” (Mads Brügger, 2019). Danski režiser Meds Briger (Mads Brügger) i švedski privatni istražitelj Goran Bjorkdal (Björkdahl) pokušavaju riješiti misterioznu smrt Daga Hammarskjölda. Kako se njihova istraga privodi kraju, otkrivaju zločin daleko gori od ubistva generalnog sekretara Ujedinjenih naroda. Film predstavlja Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini.Hrasnica je kazala da će se prije projekcije filma učesnicima obratiti šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler (Johann Sattler), ambasadorica Švedske u BiH Johana Stromkvist (Johanna Strömquist) te ambasadorica Francuske u BiH Kristin Tudis (Christine Toudic).U četvrtak, 11. maja, u programu Dana evropskog filma publika može pogledati dva filma: u 18 sati, “Beskrajno ljeto” (Emilie Aussel, 2021.), dok je u 20 sati na programu komedija “Ramona” (Andrea Bagney, 2022.).U petak, 12. maja, u 20 sati, na programu je film “Dopunska nastava” (Ivan-Goran Vitez, 2019.), koji predstavlja Hrvatsku ambasadu u Bosni i Hercegovini. Film prati nedavno razvedenog oca devetogodišnje djevojčice koji, bijesan što njegova kćerka ne može da provede rođendan s njim, upada u njenu učionicu s rođendanskom tortom i puškom.U subotu, 13. maja, na programu je komedija “Luxembourg Luxembourg” (Antonio Lukich, 2022.), koji predstavlja Ambasada Ukrajine. Kolja i Vasilij kreću u potragu za ocem nakon što saznaju da on umire u Luksemburgu. Otac ih je napustio dok su bili djeca. Kolja ga smatra herojem, dok Vasilij misli da je podlac.Publika će u nedjelju, 14. maja, imati priliku pogledati film “Mikado” (Emanuel Parvu, 2021.), koji predstavlja Ambasada Rumunije u Bosni i Hercegovini. Film govori o odnosu oca i kćeri i odlukama iz prošlosti koje imaju nepovratne posljedice, dok je u ponedjeljak, 15. maja, na programu fikcijski film “Rubikon” (Magdalena Lauritsch, 2022.), koji predstavljaju Ambasada Austrije i Austrijski kulturni forum u Bosni i Hercegovini. Nakon katastrofe na Zemlji, planeta je prekrivena otrovnom maglom. Posada u svemirskoj stanici mora odlučiti hoće li riskirati živote kako bi se vratila kući i potražila preživjele ili će ostati sigurna u spasonosnom "sistemu simbioze algi" na svemirskoj stanici.U utorak, 16. maja, film “Rabiye Kurnaz vs. George W. Bush” (Andreas Dresen, 2022.) predstavljaju Ambasada Njemačke i Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini. Film prati Rabiye Kurnaz, domaćicu i brižnu majku iz Bremena koja odlazi u policiju očajna da pomogne svom sinu.Na programu u srijedu, 17. maja, jeste biografska drama “Zátopek” (David Ondříček, 2021.), koji predstavlja Ambasada Češke Republike u Bosni i Hercegovini. Radnja filma događa se u jesen 1968., kada australijski rekorder u trčanju Ron Clarke dolazi u Prag, nadajući se da će mu njegov stari prijatelj i uzor Emil Zátopek, najpoznatiji češki sportista svih vremena, pomoći da prebrodi najveću krizu u karijeri.U četvrtak, 18. maja, na programu je porodična komedija “Moj brat ganja dinosauruse” (Stefano Cipani, 2019.), koji predstavlja Ambasada Italije u Bosni i Hercegovini. Jack je oduvijek želio malog brata s kojim bi se igrao, a kada se rodi, roditelji mu kažu da je njegov brat Gio "posebno" dijete. Gio se nakon toga u mašti svog velikog brata pretvara u superheroja s nevjerovatnim moćima, poput onih u njegovim stripovima. Međutim, s vremenom Jack saznaje istinu: njegov brat ima Down sindrom.Program završava u petak, 19. maja, projekcijom filma “U tajnosti” (Zoltán Nagy, 2019.), koji predstavlja Ambasada Mađarske u Bosni i Hercegovini.

Portparolka EU info centra Amela Hrasnica kazala je za Fenu da su Dani evropskog filma tradicionalni dio obilježavanja Dana Evrope

Besplatan ulaz na Dane evropskog filma u kinu Meeting Point

U organizaciji Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva "Sv. Ante – Cim" Mostar u subotu, 13. maja, od 20 sati na platou Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru održat će se četvrta revija tradicijskog ruha, simboličnog naziva "Od mora do Save". Osim domaćina, HKUD-a "Sv. Ante – Cim" Mostar, na reviji će se predstaviti i njihovi prijatelji koji se bave očuvanjem kulturne baštine i tradicije svoga kraja, od mora pa sve do Save, kako i sama revija nosi ime.Revija je prvi put organizirana 2019. godine i od tada je poveznica među brojnim kulturno umjetničkim društvima u Bosni i Hercegovini, a ove godine Hrvatska matica iseljenika je prijatelj manifestacije, dok je Grad Mostar pokrovitelj.Tradicijsko ruho u današnje vrijeme žudi za promocijom, zapostavljeno je u okviru očuvanja kulturne baštine i tradicije na ovim prostorima te zbog toga, uz mnogo napora i rada koji ulažemo u promociju i očuvanje tradicije te njegovanje kulturne baštine, i organiziramo ovu reviju, poručio je organizator.

Osim domaćina, HKUD-a "Sv. Ante – Cim" Mostar, na reviji će se predstaviti i njihovi prijatelji

U Mostaru ponovno atraktivna revija tradicijskog ruha "Od mora do Save"

Na pozorišnom trgu Susan Sontag u utorak, 9. maja, sa početkom u 18 sati, na Dan pobjede nad fašizmom dramski ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo izvest će program pod nazivom"Sarajevo, poezija i proza o gradu" a koji je posvećen gradu Sarajevu.&nbsp;<h2>Ansambl NPS</h2>Glumci i glumice NPS će uz DJ Kazumi na Trgu Susan Sontag izvesti tekstove Abdulaha Sidrana, Tina Ujevića, Ive Andrića, Lorensa Darela, Miljenka Smoje, Aleksandra Hemona...koji govore o gradu Sarajevu. U programu će učestvovati članovi dramskog ansambla: Belma Salkunić, Sanela Pepeljak, Emina Minka Muftić, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Mak Čengić, Nerman Mahmutović i Riad Ljutović.<h2>Dani Kantona Sarajevo&nbsp;</h2>Program „Sarajevo, poezija i proza o gradu“ će biti izveden u sklopu Dana Kantona Sarajevo 2023.

Glumci i glumice NPS će uz DJ Kazumi na Trgu Susan Sontag izvesti tekstove Abdulaha Sidrana, Tina Ujevića, Ive Andrića...

Sutra pred Narodnim pozorištem: "Sarajevo, poezija i proza o gradu"

Na sceni Kamernog teatra 55 u toku je rad na trilogiji "Sin", "Majka", "Otac", prema dramskim tekstovima Floriana Zellera, u režiji Dine Mustafića. Premijere predstava planirane su u periodu maj-juni. Prvi dramski tekst iz ove triologije koji će biti izveden je "Sin“, čija premijera je planirana za 12. maj.- U teatru ne volim teme koje su samo reprodukcija života. Kamerni teatar je specifičan scenski prostor koji otvara mogućnost da gledalac osjeti emotivne vibracije kada pozorište postaje sinteza života, a ne njegova puka imitacija. To je razlog zašto sam se odlučio da u kamernom teatarskom prostoru postavim 'familijarnu trilogiju' znamenitog francuskog pisca Floriana Zelera kojeg britanski Gardijan karakteriše 'najuzbudljivijem piscem današnjice' - kazao je u razgovoru za Fenu povodom predstojeće premijere Dino Mustafić. Podsjeća da je dramska trilogija "Majka", "Otac", "Sin" donijela Zeleru Molijerovu nagradu i danas se ubraja među najizvođenije na svjetskim scenama.- U sarajevskoj produkciji okupio sam ekipu glumaca s kojima mjesecima radim i uvjeravam se kako je jedino moguće u ovakve teatarske avanture krenuti s umjetnicima koje ne krase samo talent i glumačko umijeće, već i predanost, studioznost u kreiranju uloge. Odavno mi teatarski rezultat nije najbitniji pred neprocjenjivim iskustvom i emotivnim pamćenjem kakvi su bili naši razgovori o svakoj misli koja će se čuti sa scene - kazao je Mustafić.Navodi kako ima potrebu da se zahvali i svim dramaturzima koje je pozvao da pomognu u još tačnijem formulisanju scenske zamisli.Mustafić kaže da, osim što se u trilogiji svi karakteri u različitim dramama istovjetno nazivaju, veže ih i spisateljska provokacija, svojevrsna namjera da nedorečenošću ostavi gledaocu mogućnost da prati uzbudljive priče od psihološkog trilera do tragikomedije preko melodrame, rastačući jedinstvo mjesta, vremena i radnje.- Tekstove odlikuje stvaranje zabune, u smislu koja je verzija događaja u repetitivnosti dramske strukture i njenim apsurdnim iskliznućima ona prava. U 'Ocu' se pitate - ko je vlasnik istine? Onaj čija je perspektiva izmijenjena, ili su to oni koji ga okružuju i uvjeravaju u vlastite realnosti, ponekad i sebičnim ‘istinama‘ koje definišu njihove potrebe prestrašene egzistencije u skorijoj budućnosti. Strah za drugoga strah je u kojemu se ogleda naše vlastito ja. Naši vlastiti strahovi određuju i nas same, kakvi smo ljudi - podvukao je Mustafić.Govoreći o dijelu triologije "Majka“, Mustafić navodi da tu u jednom trenutku – dijete napušta gnijezdo. Svi njeni strahovi i sve bojazni izlaze na površinu kroz primarne nagone koji se moraju kontrolirati u savremenom društvu.- Preispitivanje smisla života počinje iz njenog uma, iz perspektive u kojoj se pitamo da li žena koja se ostvari kao roditelj nakon osamostaljenja potomstva bude zaboravljena i napuštena, i šta joj je onda izbor i uloga? Ima li Majka u Zelerovoj drami pravo na emocije koje proživljava, bez osjećaja krivice? - pojašnjava Mustafić.I u trećem komadu "Sin“, Zeler usmjerava pažnju na adolescentsku depresiju sina koji pati nakon razvoda svojih roditelja, precizno istražuje osjećanja svojih junaka, unutarnja previranja i njihove međusobne odnose.- Prava tema komada je ljubav, nemoć da se ljubavlju spase neko, čak i kada je ljubav bezuslovna ona ne može da dopre do smisla života mladog čovjeka u kulturi diktature uspjeha i velikih očekivanja koja nemaju uporište u trajno narušenom porodičnom skladu -kazao je Mustafić.Ističe da je Zeler pisac koji uzima univerzalne životne obrasce kao polaznu tačku za svoje drame, situacije u kojima svako od nas može da se prepozna.- Rečenice koje likovi izgovaraju su opšte, svakodnevne, maltene nedovršene. On čak i likovima daje opšta, univerzalna imena i ta imena se iz drame u dramu ponavljaju. Ova opštost je zaoštrena nečim na šta malo možemo da imamo uticaja, a to je da su obrasci koji se ponavljaju neminovnost naših života. Njihova arhetipska nerazrješivost ima antičke dimenzije 21 vijeka - podvukao je u razgovoru za Fenu reditelj Dino Mustafić, govoreći o triologiji“ Majka", "Otac", "Sin" Floriana Zellera koja će u njegovoj režiji biti postavljena na scenu Kamernog teatra 55 u periodu maj/juniU dijelu triologije "Sin“ igraju: Admir Glamočak, Davor Golubović, Sabina Bambur, Džana Pinjo, Amar Selimović. Dramarturg je Vedran Fajković. Kostimografiju i scenografiju potpisuje Adisa Vatreš Selimović.U postavci predstave "Majka“ igraju: Tatjana Šojić, Mehmed Porča, Elma Juković, Davor Domazet. Dramaturginja: Stela MiškovićDramarturginja za predstavu "Otac“ je Željka Udovičić Pleština. U ovoj postavci igraju: Vladimir Jurc, Maja Izetbegović, Dina Mušanović, Amar Selimović, Boris Ler i Nadine Mičić.

Govoreći o dijelu triologije "Majka“, Mustafić navodi da tu u jednom trenutku – dijete napušta gnijezdo

Na sceni Kamernog teatra 55 tri nove predstave, 'familijarna trilogija' u režiji Dine Mustafića

Slikarica Lejla Slezović- Nikšić iz Novog Pazara otvorila je prije nekoliko dana izložbu u Galeriji „Preporod u Sarajevu. U pitanju je izložba crteža i slika koje se bave problematikom savremenog djetinjstva i odrastanja. Ova tema je prisutna u slikaricinom radu kroz nekoliko ciklusa i faza istraživanja ovog fenomena kao permanentnog procesa promjene u kojima se odvija svojevrsni proces odrastanja i sazrijevanja kroz svakodnevne aktivnosti od igre, druženja, učenja i psihološkog uobličenja kroz raznovrsne utjecaje sredine, aktuelne stvarnosti i medijskih sadržaja.<h2>Kritički pogled</h2>- Kakve su reakcije na postavku?-Tematika kojom se bavim je izazvala ozbiljne reakcije, jer je poentirala problem kojeg je sociologija svjesna, ali na koji se ne odgovara u mjeri u kojoj bi trebalo. Ova tema je posebno zanimljiva za proučavanje i istraživanje u današnjem trenutku kada smo suočeni s različitim devijacijama koje su prisutne u društvu. Sve to budi kritički pogled i potrebu da se ukaže na savremene patologije kao i izazove s kojima se suočavaju današnje generacije. Nemili događaji koji su bolna prijetnja na zapadu, u našoj svijesti djeluju kao strani element, dok nas stravična realnost ne šokira i ostavi nijemim pred događajima koji su posljedica globalističkih politika i društvenih okolnosti koje zahvataju cijelo čovječanstvo. Paradigmatično zvuče riječi Sigmunda Frojda: „Dijete je otac čovjeka, ukazujući na fundamentalni značaj ranih iskustava u formiranju ličnosti“.- Inače, gdje pronalazite inspiraciju?- Inspiracija dolazi iz različitih izvora, raznovrsne literature, društveno političkih dešavanja, vlastitih iskustava i promišljanja, praćenja savremenih umjetničkih tokova, medijskog informiranja, putovanja.

<h2>Sloboda istraživanja</h2>- Koliko je danas teško egzistirati kao umjetnik na ovim prostorima?- Bavljenje umjetnošću je istovremeno velika privilegija, ali i žrtva. Posebno kada odrastate u umjetničkoj porodici, svjesni ste svih izazova koje taj put nosi. Ono što pruža izvjesnu dozu satisfakcije jeste sloboda istraživanja, promišljanja svijeta oko sebe, učenja i oslobađanja od stereotipa, stega i ograničenja.- Čiji rad posebno cijenite kad je riječ o svjetskoj i bh. sceni?- Još kao student, gajila sam snažan afinitet prema britanskoj figurativnoj školi. Obnova klasične tradicije u umjetnosti bila je povod da dublje istražim opsege, teme, modalitete i zahvate figurativnih tendencija u savremenoj umjetnosti. Umjetnici poput Lusijena Frojda (Lucian Freud) i Dženi Savil (Jenny Saville) odlikuje prenaglašena opservacija fizičkog izgleda koja je bolno istinita u svojoj izražajnosti. Naravno treba imati u svijesti velika imena umjetnika koji su dali doprinos afirmaciji ovih prostora: Hozo, Tikveša, Berber, Dragulj, Zec..<h2>Traganje za istinom</h2>- Koliko su Vaše slike odraz Vaših osjećanja?-U velikoj mjeri ona izražavaju otvorenost prema naznačenoj temi, introspekciju i ispitivanje vlastitih osjećanja kao i stalno traganje za istinom i slobodom u vrlo dinamičnom vremenu ubrzanih globalnih promjena koje zahvataju i ove naše marginalne prostore.U planu su izložbe koje čekaju na realizaciju, objavljivanje tekstova vezanih za naučnoistraživački rad.

Još kao student, gajila sam snažan afinitet prema britanskoj figurativnoj školi

Slezović-Nikšić: Bavi se problematikom savremenog djetinjstva

Slikarica Lejla Slezović-Nikšić: Bavljenje umjetnošću istovremeno je privilegija i žrtva

Knjiga „Ogrlica iz Šanliurfe“ Ruždije Adžovića. postala je besteler, a ovog proljeća se pojavila na engleskom jeziku i u američkim knjižarama.O ovoj knjizi je pisao i u američki <a href="https://www.wicz.com/story/48789221/rudija-adovi-sheds-light-on-human-destinies-in-new-novel-necklace-from-sanliurfa?fbclid=IwAR2sPCNT8_5Fc0Lf7KOdtxWWNiZP5SHM4dG-MxaFKDmEZZ12MH71NfMUM6k">FOX News</a>, a u nastavku vam donosimo taj tekst.- Autor Ruždija Adžović objavio je svoj roman, "Necklace from Sanliurfa", kao vješto ulovljenu priču koja rasprostire temu o složenosti ljubavi, pravde i osvete.&nbsp;<h2>Osamdesete i devedesete</h2>Priča "Ogrlica iz Šanliurfe" je smještena u osamdesete i devedesete godine (prošlog, 20. stoljeća - op. E.A.) i tretira tragični period bosanskog rata sa pričom o Gjyliji, tragičnoj albanskoj ljepotici koja se rastrgala između njene ljubavi prema Sinanu i moralnim ograničenjima koja su je etički oblikovale.Adžovićeva knjiga o takvoj glavnoj junakinji je test za njegovu vještinu suptilnog posmatrača ljudskih sudbina. To je umjetničko utjelovljenje lika među najrazvijenijim ženskim likovima u literaturi - na jezicima kojim govore Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Crnogorci u tom dijelu svijeta.Roman takođe istražuje pitanje pravde nasuprot osvete, a na čitaocu je da odluči da li je Milanova smrt sudbonosni izraz pravde ili osveta brata čija se sestra zlostavlja. Adžović vješto koristi ogrlicu (kao simbol), koju je Sinan kupio u Šanliurfi tokom međunarodnog festivala folklora, kao nešto preko čega se opisuje smrt Milana i Gjylije, omotane misticizmom.Čitalac je ostavljen s pitanjem je li "trn", kojeg je Sinan dao svom "krvnom bratu" Milanu izazvao tragediju - uzrok ili posljedica toga. Adžovićeva "Ogrlica iz Šanliurfe" odličan je dodatak svijetu fikcije (novelistike), a njegov ulaz u takvu prozu - kroz glavna vrata je dobrodošao.<h2>Izvorno na bosanskom jeziku</h2>Čitatelji koji uživaju u književnoj fikciji naći će da je "Ogrlica iz Šanliurfe" knjiga se mora pročitati. Originalna priča napisana je na bosanskom jeziku, ali Pashko Camaj ju je preveo na engleski na način kako ovaj izvanredni roman i zaslužuje.O autoru: Novinar, publicista i pisac Ruždija Adžović rođen je 1962. godine u Podgorici (Crna Gora). Diplomirao je na Fakultetu novinarstva u Sarajevu. Od 1986. godine je profesionalni novinar i urednik u nekoliko medijskih kuća u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.I kao takav, renomirani reporter u Bosni i Hercegovini, napravio je ime u literaturi. Do sada je objavio deset, uz dopunjena (nova) izdanja 18 knjiga. Primalac je brojnih nagrada. Ruždija Adžović je i muzičar, kompozitor i slikar. Živi i radi u Sarajevu, Bosna i Hercegovina - piše ovaj američki medij o Adžoviću.&nbsp;

Adžovićeva knjiga o takvoj glavnoj junakinji je test za njegovu vještinu suptilnog posmatrača ljudskih sudbina, piše FOX

O knjizi Ruždije Adžovića "Ogrlica iz Šanliurfe" pisao i američki FOX

Završen je deveti Festival dječije umjetnosti (FEDU) u Sarajevu dodjelom nagrada najboljim književnim, muzičkim i dramskim stvaraocima. Najboljim bajkopiscem među djecom proglašena je učenica osnovne škole Asia Il Halabi za njen rad „Bajka o drvetu“. Drugonagrađene su učenice Ivana Grcić i Zehra Šeko.<h2>Veliki broj radova</h2>U kategoriji odraslih, književnik iz Crne Gore Žarko Vučinić je kao prvonagrađeni dobio priznanje „Aidin maslačak“ za njegovu „Bajku o Belom jelenu“, a Olivera Jelkić iz Srbije za doprinos književnosti za djecu.Žiri je posebno pohvalio učenike Osnovne škole "Hrasno" iz Sarajeva i njihovog nastavnika Admira Đanku zbog toga što je na ovogodišnji konkurs poslano 48 radova iz te škole.Za dosege u muzičkoj umjetnosti, na Festivalu je u kategoriji umijeća izvedbi na električnoj gitari prvonagrađeni Nihad Šehalić iz škole „Suncokreti“, drugi je Dino Hamidović, a treći Ibrahim Gabela.Za izvođenje na akustičnoj klasičnoj gitari prvu nagradu je osvojila Lejla Tvrtković, drugi je Luka Maraus, a treći Faris Šovšić.U kategoriji dramske umjetnosti, žiri je odlučio da prva nagrada za najbolji tekst ili adaptaciju bude uručena za originalni tekst „Drvljaci“ autora Vanje Jovanović i Patrika Gregureca Kazališne družine Pinklec Čakovec iz Hrvatske.Za najbolju režiju, dobitnik nagrade je Peđa Gvozdenović za predstavu „U potrazi za slovom R“ Gradskog kazališta „Zorin dom“ iz Karlovca, Hrvatska.Ansambl predstave „Krokodil Marko“ - glumci Marko Cindrić, Filip Eldan i Nikša Eldan ravnopravno dijele nagradu za najboljeg glumca Festivala. Ovu predstavu režirao je Dubravko Torjanec a izvelo Hrvatsko narodno kazalište Varaždin, Hrvatska.Najboljom glumicom Festivala proglašena je Petra Cicvarić zbog uloga Dore i Suzane u igrokazu za koji je ona napisala poučni tekst.Ivan Duić je prvonagrađeni učesnik Fstivala za scenografiju, kreaciju lutaka i video projekciju u predstavi „Krokodil Marko“, a nagrada za najbolju kostimografiju odlazi u Niš, Srbija, Dušanu Stankoviću i Draganu Đuriću, za izvedbu Pozorišta lutaka iz tog grada.Predstava „Priče bez veze“ Teatra Poco Locco iz Zagreba, Hrvatska, nagrađena je od publike priznanjem „Najjači aplauz“.Nagrada "Aidin maslačak" – Teatar – Grand prix pripada realizatorima predstave „Drvljaci“ u režiji Vanje Jovanović i izvedbi Kazališne družine Pinklec Čakovec, Hrvatska.<h2>Zanimljivi programi</h2>Ovogodišnji Internacionalni umjetnički festival za djecu u BiH i regionu - Festival dječije umjetnosti (FEDU) trajao je od 3. do 7. maja i ponudio niz zanimljivih programa.To je prvi internacionalni umjetnički festival za djecu u BiH i regionu, kulturni događaj dramskog, literarnog, muzičkog i likovnog karaktera, a cilj je afirmacija stvaralaštva za djecu, ali i dječijeg stvaralaštva.Priznanje „Aidin Maslačak" dodjeljuje se u znak sjećanja na petogodišnju djevojčicu Aidu Kučuk, žrtvu proteklog rata u Bosni i Hercegovini, čiji je mladi život prekinula eksplozija granate 2. maja 1992. godine.

Za izvođenje na akustičnoj klasičnoj gitari prvu nagradu je osvojila Lejla Tvrtković

U Sarajevu završen deveti Festival dječije umjetnosti, dodijeljene nagrade

U okviru programa šesnaestog izdanja festivala Majske muzičke svečanosti, Smjer za harmoniku Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu predvođen prof. dr. Belmom Šarančić i ass. mr. Azmirom Halilovićem upriličio je koncert povodom Internacionalnog dana harmonike. <h2>Ljudsko djelovanje</h2>Tom prilikom nastupili su studenti Smjera za harmoniku i njihove kolege sa ostalih odsjeka MAS, a program je uključio jednu svjetsku praizvedbu i bosanskohercegovačke premijerne izvedbe različitih kompozicija akordeonističke literature. Ideja vodilja, prema kojoj je kreiran repertoar, bila je svijest o značaju kamernog muziciranja kao svojevrsnog oblika razgovora, neophodnog u umjetničkom, ali i svim drugim aspektima ljudskog djelovanja.Koncert je otvoren nastupom afirmisanog ansambla Inat Trio, u sastavu Azmir Halilović, Danijel Lovrić i Asmir Hamzić, koji je izveo djelo “Ka Mate” Gorka Hermose.Sekstet harmonika - Azmir Halilović, Safet Tahirović, Vedad Husomanović, Emil Pilica, Atif Krdžić i Ivor Javor-Korjenić, s Teom Udovićem (cajon) interpretirao je “Karadeniz” Hermana Rechbergera.Iris Granulo (harmonika) i Rijad Šarić (saksofon) svirali su djelo “Trame” Andrea Ferrantea, nakon čega su Azmir Halilović, Vedad Husomanović i Atif Krdžić premijerno izveli kompoziciju “Pokret” bosanskohercegovačke akordeonistice i kompozitorice Kaće Sarajlić. Repertoar je uključio i Balkansku rapsodiju Vjačeslava Semionova u interpretaciji Azmira Halilovića i Safeta Tahirovića.<h2>Svjetski dan harmonike</h2>- Koncert je zaokružen nastupom Orkestra harmonika MAS, koji je pod dirigentskom palicom Fuada Šetića - asistenta na Odsjeku za dirigovanje MAS, izveo “Danzon” br. 2 Artura Màrqueza u aranžmanu Belme Šarančić i Azmira Halilovića - saopćila je Koncertna sezona MAS.Koncert je upriličen u subotu u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”. Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu Svjetski dan harmonike obilježava već devetu godinu zaredom, predstavljajući i promovišući klasičnu harmoniku na jedinstven i inovativan način.

Tom prilikom nastupili su studenti Smjera za harmoniku i njihove kolege sa ostalih odsjeka MAS

Smjer za harmoniku Muzičke akademije UNSA obilježio Internacionalni dan harmonike

U okviru programa Dani Kantona Sarajevo 2023, na pozorišnom trgu Susan Sontag večeras je održan koncert "Pjevamo naše pjesme" hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Tršćanskog partizanskog zbora "Pinko Tomažić" i Kamernog mješovitog hora KUD "Lola". Publika je mogla uživati u izvođenju kompozicija poput "Ode radosti", “Hej brigade!”, “Brigata Garibaldi”, “Počiva jezero v tihoti”, “Fischia il vento”, “Blowing in the wind”, “Računajte na nas”, “Na Kordunu”, “Jutro na fronti/Salavi”, “Bella ciao” i drugih.<h2>Pjesme NOB tematike</h2>Horom Opere NPS i kamernim mješovitim horom KUD „Lola“ dirigovao je Josip Katavić, dok je Tršćanski partizanski zbor „Pinko Tomažić“ nastupao uz pratnju Tršćanskog orkestra pod dirigentskom palicom maestre Pije Cah.Najveći slovenski partizanski zbor važan je kulturni segment slovenske zajednice u Italiji koji izvodi pjesme NOB tematike s naglaskom na jugoslavenske i slovenske partizanske borbe.<h2>Više od 1.000 nastupa</h2>Od svog osnivanja (1972) zbor je izmijenio više od 500 članova, što pjevača, što kompozitora. Zbor je imao više od 1.000 nastupa širom svijeta, a u postjugoslavenskom razdoblju neke od svojih najvećih koncerata održali su 2012. i 2013. u Cankarovu domu i u areni Stožice u Ljubljani, kao i koncert u novembru 2017. zajedno s čuvenim horom "Aleksandrov" iz Moskve. Zbor vodi dirigentica Pija Cah.Dani Kantona Sarajevo 2023. koji se tradicionalno održavaju od 2. do 9. maja, ove godine donose sadržajan program sa više od 60 različitih dešavanja. Publika će biti u prilici da prati mnoštvo besplatnih sadržaja od pop-rock i jazz koncerata, teatarskih predstava, programa za djecu, izložbi, promocija knjiga, nastupa folklornih ansambala, zdravstvenih pregleda, itd. na različitim lokacijama širom Kantona Sarajevo. Ulaz na sve programe je besplatan.

Horom Opere NPS i kamernim mješovitim horom KUD „Lola“ dirigovao je Josip Katavić

Dani KS: Ispred Narodnog pozorišta održan koncert "Pjevamo naše pjesme"

Prvi solistički koncert Marka Plavčića, virtuoza na harmonici, održat će se u ponedjeljak, 8. maja u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u 19 sati, a u povodu Svjetskog dana harmonike, koji se obilježava 6. maja.Na programu će se naći djela klasične muzike, a koncert organizira HKD ''Napredak'' Glavna podružnica Mostar.Marko Plavčić rođen je 9. jula 1999. godine u Zenici. Osnovnu muzičku školu Jakova Gotovca, smjer harmonika, završio je u rodnom Vitezu u klasi nastavnice Gordane Kačar.Završio je Srednju glazbenu školu Jakova Gotovca u Novom Travniku u klasi profesora Emira Smajiša, instrumentalni odsjek – smjer harmonika.<h2>Oko 35 nagrada</h2>Nakon uspješno završene srednje škole upisuje Muzičku akademiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, vokalno instrumentalni odsjek, smjer harmonika, u klasi magistre Danijele Gazdić, red. prof.Tokom školovanja na Muzičkoj akademiji osvojio je oko 35 nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima.Bio je član orkestra harmonika i Akademskog kora Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Dobitnik je Nagrade ''Vojin Komadina'' za prosjek 10,0 te plakete Univerziteta kao najbolji student Muzičke akademije.<h2>Prvi solistički koncert imao 2021.</h2>Održao je svoj prvi solistički koncert u oktobra 2021. godine u crkvi sv. Juraja u Vitezu. Također, održao je solistički koncert u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva ''Napredak' Glavna podružnica Zagreb. Održao je solističke koncerte u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine. Usmjeren je na put umjetnosti, izučavanja i dočaravanja harmonike kao akademskog instrumenta.Od 2013. godine član je viteške podružnice Hrvatskog kulturnog društva ''Napredak''. Svirajući u orkestru, ansamblu i solo nastupima, tokom svog djelovanja ostvario je više od 150 javnih nastupa. Trenutno radi kao profesor harmonike u Osnovnoj i Srednjoj muzičkoj školi Jakova Gotovca u Novom Travniku, navodi se u saopćenju HKD-a ''Napredak'' Glavna podružnica Mostar.

Sutra na sceni Pozorišta mladih Sarajevo predstava "Lenora - Priča o podsvijesti Edgara Allana Poea"

Kamerni teatar 55 u sklopu Festivala glumca BiH odigrao predstavu "Djelidba"

Tuzla: Održan koncert vojnih orkestara Oružanih Snaga BiH i SAD-a

Promovirana knjiga "Sarajevo Singular Plural", objavljena u čast prof. Zdravku Grebi

Teatar u kvartu 3.0 stiže u Mostar i Trebinje

Objavljen konkurs za nagradu "Mak Dizdar" 2023

Besplatan ulaz na Dane evropskog filma u kinu Meeting Point

U Mostaru ponovno atraktivna revija tradicijskog ruha "Od mora do Save"

Sutra pred Narodnim pozorištem: "Sarajevo, poezija i proza o gradu"

Na sceni Kamernog teatra 55 tri nove predstave, 'familijarna trilogija' u režiji Dine Mustafića

Slikarica Lejla Slezović-Nikšić: Bavljenje umjetnošću istovremeno je privilegija i žrtva

O knjizi Ruždije Adžovića "Ogrlica iz Šanliurfe" pisao i američki FOX

U Sarajevu završen deveti Festival dječije umjetnosti, dodijeljene nagrade

Smjer za harmoniku Muzičke akademije UNSA obilježio Internacionalni dan harmonike

Dani KS: Ispred Narodnog pozorišta održan koncert "Pjevamo naše pjesme"

Prvi solistički koncert Marka Plavčića u Mostaru

Kultura

Sutra na sceni Pozorišta mladih Sarajevo predstava "Lenora - Priča o podsvijesti Edgara Allana Poea"

Kamerni teatar 55 u sklopu Festivala glumca BiH odigrao predstavu "Djelidba"

Tuzla: Održan koncert vojnih orkestara Oružanih Snaga BiH i SAD-a

Promovirana knjiga "Sarajevo Singular Plural", objavljena u čast prof. Zdravku Grebi

Teatar u kvartu 3.0 stiže u Mostar i Trebinje

Objavljen konkurs za nagradu "Mak Dizdar" 2023

Besplatan ulaz na Dane evropskog filma u kinu Meeting Point

U Mostaru ponovno atraktivna revija tradicijskog ruha "Od mora do Save"

Sutra pred Narodnim pozorištem: "Sarajevo, poezija i proza o gradu"

Na sceni Kamernog teatra 55 tri nove predstave, 'familijarna trilogija' u režiji Dine Mustafića

Slikarica Lejla Slezović-Nikšić: Bavljenje umjetnošću istovremeno je privilegija i žrtva

O knjizi Ruždije Adžovića "Ogrlica iz Šanliurfe" pisao i američki FOX

U Sarajevu završen deveti Festival dječije umjetnosti, dodijeljene nagrade

Smjer za harmoniku Muzičke akademije UNSA obilježio Internacionalni dan harmonike

Dani KS: Ispred Narodnog pozorišta održan koncert "Pjevamo naše pjesme"

Prvi solistički koncert Marka Plavčića u Mostaru