<p>Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) večeras je trebala biti izvedena predstava "Ivanov" u režiji Paola Mađelija (Magelli).</p><p>Međutim, iz NPS-a su saopćili da je predstava otkazana.</p><p>- Obavještavamo cijenjenu publiku da se dramska predstava “Ivanov” čije je izvođenje planirano za utorak, 25. aprila sa početkom u 19:30 sati, otkazuje zbog bolesti glumca.</p><p>Povrat novca za kupljene ulaznice moguće je izvršiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo - naveli su iz NPS-a.</p><p>Također, naglašeno je da se online rezervacije za ulaznice koje nisu preuzete poništavaju.<br></p>

Povrat novca za kupljene ulaznice moguće je izvršiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo, naveli su iz NPS-a

Zbog bolesti glumca otkazano izvođenje "Ivanova"

<p>U utorak, 25. aprila 2023. godine u 19:30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena dramska predstava „Ivanov“ rađena prema tekstu Antona Pavloviča Čehova, u režiji Paola Mađelija (Magelli).</p><p>U predstavi igraju: Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Zijah Sokolović, Ermin Sijamija, Ejla Bačić, Maja Izetbegović, Ermin Bravo, Merima Lepić Redžepović, Slaven Vidak, Aldin Omerović, Mediha Musliović, Dino Bajrović i Mak Čengić.</p>

<p>- Čitava se drama naših lica u “Ivanovu” razapinje između prve i zadnje rečenice komada: “Uplašili ste me”, koju Ivanov izgovara kada se, Borkinove šale radi, nađe na nišanu puške i one “Ostavite me!” kada jurne u stranu i ustrijeli se. Prostor i vrijeme od puške do tog pucnja pokazuje i prokazuje kolektivne tragedije i privatne opsesije, otkriva elementarne sile koje njima upravljaju, čini od “isječka života” imajući u vidu ljudske sudbine - veliku dramsku formu. Krivaca ovdje nema. Nema pozitivnih i negativnih junaka. Nema ni junaka. Sve sami obični ljudi. Niko nije amnestiran od odgovornosti za vlastitu sudbinu niti ikoga optužuje za upropaštavanje tuđe. Baš svatko djeluje, donosi dobre ili loše odluke iz vlastitoga egoizma - rekla je o predstavi Željka Udovičić Pleština.</p>

<p>Adaptaciju teksta i dramaturgiju potpisuje Željka Udovičić Pleština, scenografska rješenja uradili su Paolo Mađeli i Lejla Hodžić, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenski pokret potpisuje Paolo Mađeli, autori muzike su Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević.</p><p>Rezervaciju ulaznica možete izvršiti online: <a href="https://nps.ba/">www.nps.ba</a></p><p>Na dan izvođenja predstave radno vrijeme blagajne je u dva termina od 9 do 11:30 i od 15:30 do 19:30 sati, a ostalim radnim danima od 9 do 15 sati.</p>

Niko nije amnestiran od odgovornosti za vlastitu sudbinu niti ikoga optužuje za upropaštavanje tuđe

Mađelijev "Ivanov" 25. aprila na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

<p>Sarajlija Amir Kurtagić prošlog vikenda u Sarajevskoj vijećnici otvorio je izložbu naziva "Hands Full of Happiness", u prijevodu "Ruke pune sreće". Ovo je Kurtagićeva autobiografska zbirka, koja je za autora posebna, jer posmatrače, kroz 12 radova, vodi na zanimljivo putovanje. </p><p>Kurtagić za „Avaz“ otkriva o kakvom opusu je riječ, te govori o umjetnosti iz svog ugla.&nbsp;&nbsp;</p><h2>&nbsp;Refleksija života</h2><p>- Broj 12 nije slučajan, on predstavlja refleksiju mog života ispričanu kroz 12 mjeseci. Svaka slika je dobila naziv po mjesecu koji opisuje, od januara do decembra. Cilj mi je posmatrače odvesti u neku drugu dimenziju. Slike su jako dinamične, pune boja i detalja. </p><p><b>Šta je bio najveći izazov u radu na ovoj postavci?</b></p><p> </p><p>- Iskreno, bilo je više izazova pri pripremi ove zbirke, ali bih posebno izdvojio dva. Prvi je bio raditi na tako velikim platnima, jer sam prvi put radio kompletnu zbirku slika u velikom formatu. Drugi izazov je bio prikazati stvarnost, odnosno motive i figure što detaljnije i realističnije. Da li sam u tome uspio, vrlo rado, prepuštam posmatračima da sami ocijene.&nbsp;</p>

<h2>Duhovna baza</h2><p> </p><p><b>Živite u Njemačkoj, često ste u Sarajevu. Koliko je umjetnost za Vas bijeg od stvarnosti, jer ona nije Vaš primarni posao?</b></p><p>- Da, trenutno živim u Njemačkoj, a Sarajevo je za mene duhovna baza i uvijek će to biti. Sarajevo je grad koji uvijek nosim u srcu i kome se uvijek vraćam. Gdje god da se nalazim, on je moja luka, moja životna konstanta. Slikanje mi u život unosi balans. Ja sam po zanimanju mašinski inžinjer, ali mislim da mi je privilegija što imam dva primarna zanimanja, slikarstvo i inžinjerstvo. </p><p><b>Šta je za Vas umjetnost?</b></p><p>- Umjetnost je temelj mog života i moj pogon. Bez nje, vjerovatno, ne bih bio tamo gdje sam danas. Ne bih mogao zamisliti život bez umjetnosti. Umjetnost je za mene dio svakodnevice i bijeg od stresa. Uživam u stvaranju novih tematskih zbirki.&nbsp;</p><h2>Dva velikana</h2><p><b>Čiji rad posebno cijenite kada je riječ o svjetskoj i bh. sceni? </b></p><p>- Dva svjetska umjetnika čiji radovi me posebno inspirišu, jesu Salvador Dali i Rembrandt. Kad je riječ o bh. sceni, to su, definitivno, Irfan Hozo, Safet Zec i Mersad Berber.</p>

Predstavio postavku naziva „Hands Full of Happiness“    

Amir Kurtagić otvorio izložbu u Vijećnici: Sarajevo je moja luka, životna konstanta


<p>U Historijskom muzeju grada Samokova u Bugarskoj danas je otvorena izložba o Isaku Samokovliji, čija porodica vodi porijeklo iz ovoga grada. Na otvorenju izložbe govorili su direktor Historijskog muzeja Samokova, Veselin Hadziangelov, Snehana Joveva- Dimitrova, direktorica državnog instituta za kulturu Bugarske, zamjenik ambasadora Bugarske ambasade u Bosni i Hercegovini, Nikola Nikolov, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne I Hercegovine, Šejla Šehabović i autorica izložbe, muzejska savjetnica, Đana Kukić. </p><p>Izložba je nastala kao rezultat višemjesečnog istraživačkog rada o životu i djelu bosanskohercegovačkog književnika Isaka Samokovlije. Sastoji od skeniranih primjeraka originalnih eksponata iz bogate muzejske zbirke “Isak Samokovlija” koja je pohranjena u muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.</p><h2>Kultura značajna za saradnju</h2><p>Ambasador Bosne i Hercegovine u Bugarskoj, Zdravko Begović izjavio je da sretan što je imao priliku prisustvovati važnoj kulturnoj saradnji Bosne i Hercegovine i Bugarske istakavši da je bosansko-bugarsko prijateljstvo izuzetno važno naročito što je Republika Bugarska bila prva zemlja koja je priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine. Begović smatra da je kultura mnogo značajna oblast za saradnju dvije prijateljske zemlje te se nada nastavku kulturne saradnje ove dvije zemlje.</p><p>Nikola Nikolov je rekao da njemu kao zamjeniku ambasadora Bugarske u Bosni i Hercegovini izuzetna čast što je prisustvovao otvorenju izložbe o Isaku Samokovliji u Samokovu istakavši da je ponosan što je Ambasada Bugarske inicirala ovaj projekt između Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i kulturnih institucija u Samokovu te da se raduje nastavku saradnje. </p><h2>Riznica za istraživače</h2><p>Autorica izložbe Đana Kukić naglasila je da dugi niz godina izučava djelo Isaka Samokovlije koje je vrijedna riznica za sve istraživačice i istraživače i značajno kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine i da izložba o Isaku Samokovliji predstavlja povod za nova istraživanja iz kulturne historije balkanskih naroda.</p><p>Izložbu je dizajnirala i prevela na engleski jezik Ifeta Lihić, saradnica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine koja se i sama bavila istraživanjem dramskog opusa Isaka Samokovlije.</p><p>Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine naglasila je da je najvažniji dio ove saradnje ono što nas tek očekuje – a to je zajedničko istraživanje kulturne historije Evrope. Naše dvije zemlje u stanju su ispričati neke nove i neotkrivene kulturnohistorijske priče i ponuditi ih europskoj kulturi.</p>

Izložba je nastala kao rezultat višemjesečnog istraživačkog rada o životu i djelu bosanskohercegovačkog književnika Isaka Samokovlije

U Bugarskoj otvorena izložba o Isaku Samokovliji

<p>Kulturnu manifestaciju "60. Šimićevi susreti 2023.", koja će se održati u srijedu, 26. travnja, u Mostaru, svečano će otvoriti predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara.<br></p><p>Polaganje cvijeća kod spomenika A. B. Šimiću u Mostaru najavljeno je za 11 sati i 30 minuta, dok će otvorenje Šimićevih susreta započeti u 12 sati predstavljanjem poetskih kolaža učenika Osnovne škole A. B. Šimića iz Mostara, najavljeno je iz JU "Kulturni dom A.B. Šimić" Grude.</p><p>Izjave za novinare predviđene su za 11 sati i 45 minuta.</p>

Polaganje cvijeća kod spomenika A. B. Šimiću u Mostaru najavljeno je za 11 sati i 30 minuta

Šimićeve susrete svečano će otvoriti predsjednica FBiH Lidija Bradara

<p>Ova sedmica će proteći u znaku programa ovogodišnjeg Modula Memorije. U dva dana bit će upriličena četiri multimedijalna programa, saopćeno je iz MESS-a.<br></p><p>U srijedu 26. aprila u 19 sati, u Historijskom muzeju BiH bit će otvorena multimedijalna izložba "Zvukovi rata"/"Sound Lifeline", a dan poslije, u četvrtak, 27. aprila čak tri programa. U Historijskom muzeju će u 12 sati biti održana panel diskusija na temu "Zvukovi rata", a kasnije toga dana u Fondu Memorijala Kovači bit će upriličena prvo promocija fotomonografije "Sarajevo 1992-1996" u 18 sati, te nakon toga, bit će prikazan dokumentarni film "Transforming Tomorrow" u 19 sati, u istom prostoru.</p><h2>Zvukovi rata</h2><p>Svi programi su objavljeni na web stranici Festivala MESS https://mess.ba/, Facebook https://www.facebook.com/festivalMESS i Instagram profilu Festivala MESS.</p><p>Izložba "Zvukovi rata"/"Sound Lifeline" je organizirana ispred Internacionalnog Burch Univerziteta pod pokroviteljstvom Kreativne Evrope "B-AIR" projekta. Ova izložba uključuje istraživačke kao i umjetničke komponente koje se bave zvučnim sjećanjem na rat. Na osnovu svjedočanstava petnaest svjedoka i svjedokinja, projekat i izložba istražuju odnos između zvuka, prostora, sjećanja i rata. U okviru ove izložbe, bit će predstavljena tri umjetnička rada koja su bazirana na istraživačkom dijelu projekta: "Simfonija Opsade"; elektro-akustična kompozicija Harisa Sahačića, "Mir"; zvučna izvedba Mirsade Zećo, te "Pripovijedanje o opsadi"; dokumentarni Film Lejle Odobašić Novo i Emira Klepe.</p><p>Sljedeći dan, u četvrtak, 27. aprila, također u Historijskom muzeju, bit će organizirana panel diskusija na kojoj će detaljno biti predstavljen istraživački okvir projekta kao i umjetničke komponente. U okviru panela govorit će ​​i međunarodni stručnjaci iz oblasti studija zvuka, te partneri iz konzorcija iz projekta "B-Air", Heikki Uimonen sa Univerziteta istočne Finske, Saška Rafek Perko sa Radio televizije Slovenije i Giorgos Samantas iz TwixtLaba iz Grčke. Moderat će biti Nihad Kreševljaković.</p><h2>Panel diskusije</h2><p>Isti dan, nakon panel diskusije, u 18 sati u Fondu Memorijala Kovači bit će upriličena promocija fotomonografije "Sarajevo 1992-1996" italijanskog fotografa Enrica Dagninoa. U pitanju je knjiga fotografija koja sadrži više od 100 slika iz perioda opsade Sarajevo. Ova knjiga je vrlo izravan i vizuelni dokument o gradu Sarajevu i njegovim ljudima tokom opsade, popraćen Dagninovim bilješkama i crtežima iz tog vremena, a uz tekstove Džemila Hodžića, Nihada Kreševljakovića i Enrica Martija. Izdavač fotomonografije je Kuma International 2023. Kako je Džemil Hodžić napisao u ovoj knjizi: "Ovo je "bolno svjedočanstvo brutalne opsade iz objektiva fotoreportera koji je bio dio nas u tim teškim vremenima. Ovo su mnogo više od slika sukoba. One su svjedočanstvo o empatiji čovjeka koji je oprezno hodao među nama i svjedočio boli i patnji koju smo pretrpjeli. Osjetio je ono što smo mi osjećali i zabilježio to sa tačnošću, iskrenošću i ljubavlju".</p><p>Posljednji program Modula Memorije u ovoj sedmici, bit će projekcija dokumentarnog filma "Transforming Tomorrow", reditelja Dine Mustafića, a bit će upriličena u Fondu Memorijala u 19 sati, nakon promocije fotomonografije. U pitanju je film ironičnog naslova koji je radni moto multinacionalne kompanije Mittel Steel sa svojim postrojenjima u BiH. Beskrupulozni u profitu, godinama "prikrivaju" svojim radovima tragove zločina u rudniku Omarska kao mjestu jednog od najstrašnijih logora devedesetih, na kraju 20. stoljeća. Potom se te rude tope u zeničkim postrojenjima željezare bez ekoloških standarda, truje se stanovništvo koje je po broju oboljelih od plućnih bolesti, najviše karcinomima, među prvima u Evropi. Sve završava u legurama, kao velika željezna instalacija u čast londonske olimpijade, senzacija zvana ArcelorMittal 0rbit, visine 114,5 metara, Olimpijski toranj. U tom trijumfu imaginacije objektivno se mogu naći i ostaci mrtvih logoraša i duše otrovanih. </p><p>Ulaz za posjetitelje i posjetiteljice Modula Memorije za sve programe je besplatan.</p><p>Sve aktivosti Festivala MESS mogu se pratiti putem Facebook i Instagram profila Festivala MESS, te na web stranici Festivala MESS, navodi se u saopćenju.&nbsp;</p>

Izložba "Zvukovi rata"/"Sound Lifeline" je organizirana ispred Internacionalnog Burch Univerziteta pod pokroviteljstvom Kreativne Evrope "B-AIR"

MESS - Sedmica u znaku programa Modula Memorije

<p>Nakon Sarajeva, izložba "Utemeljitelj" o nasljeđu Isa-bega Ishakovića zabilježila je premijernu postavku i u Novom Pazaru.&nbsp;</p><h2>Bošnjačko nacionalno vijeće</h2><p>Izložbu je priredilo Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) sa Udruženjem za zaštitu kulturne baštine Bosne i Hercegovine "Isa-Beg Ishaković" i Muzejom Sarajeva.</p><h2>Povod za otvorenje</h2><p>Tradicionalni bajramski prijem, kojeg organizira BNV, bio je ujedno i povod za otvorenje Izložbe.</p>

Izložba o nasljeđu Isa-bega Ishakovića

Izložba "Utemeljitelj" nakon Sarajeva i u Novom Pazaru

<p>Književnik iz Kreševa Stjepan Zelenika završio je rad na doradi scenarija za igrani film "Ledari“. Riječ je o scenariju koji je ranije otkupljen kao radio drama za BH1 radio. Govoreći u razgovoru za Fenu ko su ledari i zašto ta tema, Zelenika naglašava da ga je zainteresovala tehnika traženja leda te njegov transport i čuvanje viška za upotrebu.<br></p><p>- Radnja scenarija za igrani film inspirirana je jednim ulomkom iz knjige "Kreševski dnevnici" Dragutina Lermana iz Požege, istraživača u Stenlijevoj misiji u Kongu nekoliko puta za vladu i belgijskog kralja. Lerman je u Kreševu proveo istražujući rude i minerale od 1912. do 1917. godine, kada je umro i ovdje je sahranjen. No, ova priča nije o njemu, on je samo usputni lik - kaže Zelenika. </p><h2>Nije bilo frižidera</h2><p>Lemar je u svom dnevniku zapisao: "3. siječnja 1916. godine. Miju, sina pokojnog Nike Barišića, namjestio sam u kovačku nauku u ovdašnjoj strojnoj kovačnici, po dobroti upravnika Lauka, koji je meni za volju dijete na tri godine u nauke uz uvjet uzeo da će dečko već sada dnevno 1 krunu dobivati. Dosele je dijete ploče kovalo, jer je u 2 sata ujutro ustati moralo da do večeri 1 krunu zasluži". </p><p>Zelenika kaže da je, istražujući taj period od 1915. do Lermanove smrti, došao do saznanja da bi upravo taj Barišić mogao biti ledar (ljudi koji su dok nije bilo frižidera donosili led s planina kako bi se namirnice mogle sačuvati), a koji je stradao jedne prilike dok je sa sinom išao po led za kreševski samostan.</p><p>- Niko, tako se zvao, bio je kiridžija i imao je sina kojeg je htio učiti tom poslu. Međutim, Mijo je sa svojih desetak godina počeo ići kod susjeda Mate u duganju. Njega nije zanimao posao kiridžije on je volio kovački zanat. Oko toga se sukobljavaju, samo verbalno, Niko i Mato. Oko toga se događa radnja u čaršiji 1915. godine. Namjerno smještena radnja u vrijeme kad su u Americi napravili prvi frižider za domaćinstvo - kaže kreševski književnik Stjepan Zelenika, opisujući radnju filma "Ledari".</p><p>On ističe da se sjeća perioda iz vremena kad je bio dječak da su na Darivi u Sarajevu, a sve dok nije napravljen put za Pale, bile ukopane ledene sobe od kojih sad ni traga nema.</p><p>- Kroz tu priču pripovijedam običaje prostora i način življenja običnog bosanskog puka - podvukao je. </p><p>U scenariju Zelenika govori i o tome kako se po planinama tražio svježi led, za koji trebalo otići na Vran planinu te pratiti pticu Vran (gavran, vrana) koja je opet pratila jednu vrstu zebe, što liježe jaja na ledu.</p><p>Zelenika kaže da ne zna kako bi žanrovski odredio budući film, možda kao povijesni ili etnografski. Producent je Tvrtko Milović iz Kiseljaka.</p><p>- Nismo još razgovarali o režiji, jer dug je proces do financijskog zatvaranja. Sve se manje snimaju povijesni filmovi, vjerojatno je razlog skupoća a i teško je naći stare ambijente netaknute dijelove prirode. Svi se okreću suvremenoj tematici scene koje mogu snimiti bilo gdje bez imalo šminkanja prostora - kazao je Zelenika u razgovoru za Fenu.</p><h2>Biografija pisca</h2><p>Stjepan Zelenika rođen je u Kiseljaku 1958. godine. U književnom radu tematizira kulturu, običaje, tradiciju i način življenja Hrvata srednjobosanskog podneblja od davnina do danas.</p><p>Član je Međunarodnog instituta za književnost u Zagrebu. Piše prozu, pripovijetke, radio-drame, romane, poeziju za djecu i kratke priče. Na natječaju Fondacije/naklade "Fra Grgo Martić" u kategoriji proznog teksta, koji je inspiriran likom i djelom fra Grge Martića, nagrađen je prvom nagradom za povijesni roman "Čuvari vremena". Priče objavljuje na trećem programu HR-a u emisiji "Hrvatska proza", također sarađuje s dramskim programom BHR1.</p><p>Objavio je između ostalog romansiranu kroniku/memoare: "Zaputovići – kazivanje po Kiku, Obiteljski album" te roman "Per Aspera", zbirku kratkih priča "Channeling i druge priče", koji su podržani od Fondacije za izdavaštvo Federacije  BiH. Sudionik je više međunarodnih književnih manifestacija u zemlji i inostranstvu.</p>

Radnja scenarija za igrani film inspirirana je jednim ulomkom iz knjige "Kreševski dnevnici" Dragutina Lermana iz Požege

Zečenika: Radnja scenarija za igrani film 

Zelenika: Želio sam ispričati priču o ljudima koji su donosili led s planina za namirnice

<p>U organizaciji JU Narodnoga univerziteta Konjic, 4. svibnja u Kino sali Društvenog doma u Konjicu, u 19.30 sati bit će otvoren jubilarni, X Festival Glumca Bosne i Hercegovine.<br></p><p> </p><p>Festival će otvoriti Kazalište Lectirum Zagreb, s komedijom "Hotel Nostalgija", autora Neila Simona, a u režiji Nine Kleflin.</p><p>U predstavi igraju: Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Natalija Đorđević i Mladen Čutura.</p>

Festival će otvoriti Kazalište Lectirum Zagreb, s komedijom "Hotel Nostalgija", autora Neila Simona, a u režiji Nine Kleflin

Konjic: Jubilarni, X Festival Glumca BiH

<p>U zagrebačkom HNK izvedena je premijera opere „Lennon“. Radi se o operi čiji je kompozitor bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, a na premijeri je okupio pravu političku elitu. </p><h2>Pohvala ansamblu</h2><p>U prepunom pozorištu i društvu Josipovića našao se predsjednik Republike Zoran Milanović, bivši predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Stjepan Mesić, ali i bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.</p><p>U kratkoj izjavi nakon predstave Josipović je, zadovoljan izvođenjem, pohvalio cijeli ansambl.</p><p>- Jako sam zadovoljan izvođenjem, orkestar, hor i solisti uložili su veliki trud. Partitura nije lagana, vrhunski su je izveli, a vidjeli smo, i publika je bila rekao bih jako zadovoljna. Nadam se da ćemo je imati prilike opet čuti - rekao je Josipović.</p><p>„Lennon“ je, kao što i naslov govori, posvećen fenomenu Džonu Lenonu (John Lennon). </p><h2>Savremeni svijet</h2><p>- Sudbina Džona Lenona, jednoga od slavnih Beatlesa, dugo je vremena intrigirala kompozitora, a kad je Marina Biti napisala libreto, kompozitorski se posao mogao nastaviti.&nbsp;</p><p>Ova priča o ubistvu koje je uzdrmalo savremeni svijet sadržava i nadrealističke komponente, a u središtu radnje su Džon Lenon i ljudi koji su zauzimali važna mjesta u njegovu životu, ali, naravno, i lik ubice s njegovim specifičnim psihološkim profilom, dok se pokušava odgovoriti na pitanje zašto se obožavatelj prometnuo u ubicu čovjeka kojega je obožavao - piše u opisu opere.</p><p>Publika je velikodušno pozdravila premijeru, a iduća izvedba ove atraktivne opere na rasporedu je u ponedjeljak, prenosi Večernji list.</p>

Nadam se da ćemo je imati prilike opet čuti, rekao je Josipović

Premijerno izvedena opera "Lennon" kompozitora Ive Josipovića: Okupio političku elitu

<p>U Rovinju je naslikan mural s Josipom Brozom Titom u crvenim kupaćim gaćama.</p><p>Mural prikazuje Tita zavaljenog u ležaljci pod palmama, s naočarima na glavi i prekrštenim nogama.</p><p>Naziv murala je "El Prezidente", a autor Boris Bare zamislio je Tita u toj pozi na Brijunima.</p><p>- Mural je nastao u sklopu Retail Parka u Rovinju. Temu je bila "Ljeto i Rovinj", a mural Tita nema za mene nikakvu političku poruku, htio sam samo da prikažem lagodan život s plaže i ljeto - kaže autor murala za <a href="https://www.index.hr/magazin/clanak/u-rovinju-osvanuo-mural-tita-kako-se-sunca-pod-palmama-u-crvenim-gacama/2456913.aspx">Index</a>.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CrOANzBsn_D/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CrOANzBsn_D/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CrOANzBsn_D/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Boris Bare (@bare.boris)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Naziv murala je "El Prezidente", a autor Boris Bare zamislio je Tita u toj pozi na Brijunima

Naslikan mural Tita kako se sunča pod palmama u kupaćim gaćama

<p>Muzej grada Zenica jedini je bosanskohercegovački partner u velikom međunarodnom projektu "MADE IN – Platforma za suvremeni zanat i dizajn", koji finansira Evropska komisija kroz pozive Kreativna Evropa, potvrdio je Feni direktor zeničkog muzeja Adnadin Jašarević.<br></p><p>Platforma za savremeni zanat i dizajn - inicijativa za istraživanje, dizajn i naslijeđe koja potiče saradnju i razmjenu znanja između dizajnera i tradicionalnih i umjetničkih zanata, kao i drugih stručnjaka u poljima kulture i nauke, bit će izrađena u okviru ovog projekta koji će trajati sve do oktobra 2025. godine.</p><h2>Potrebno ulaganje države</h2><p>- U ovom projektu učestvuje deset muzeja iz Evrope, a nosilac projekta je Državna umjetnička zbirka i Muzej dekorativne umjetnosti iz Drezdena (Njemačka). Projekat se svodi na zaštitu tradicionalnih zanata. Ne radi se o revitalizaciji, nego o "živim zanatima". Hoćemo da imamo dobro mapiranje tih zanata u cijeloj Bosni i Hercegovini, s naše tačke gledišta, ali nas prvenstveno zanima da se ulože sredstva u te zanate i da oni nastave život. To bi se moglo nazvati i kao živo naslijeđe BiH - kaže Jašarević.</p><p>Zanati se, ističe, čuvaju tako što "u njih ulaže država", odnosno pomaže zanatliji da uprkos ekonomskoj nedostatnosti opstanu za nove generacije.</p><p>- Država mora pomoći sa raznim povlasticama da bi zanatlija održao svoj zanat. Nikome se to ne isplati, ali su to zanati koji predstavljaju kulturnu baštinu jedne države - smatra Jašarević.</p><p>U prvom ciklusu, napominje, bit će promovirana ručna izrada namještaja iz Konjica, kovana izrada metalnih predmeta iz Vareša te zanati karakteristični za Visoko.</p><p>- Za sve zainteresirane u prostoru Muzeja Grada Zenica organizirat ćemo i radionice. Bit će to radionice na kojima će se naše kolege i kolegice iz Muzeja Grada Zenica i udruženja građana koja se ovim bave upućivati u projekat. Radit će se na njihovom boljem mapiranju, prikupljat će se podaci, istraživati metode rada. </p><p>To su radionice tog tipa, razgovarat ćemo sa stručnim osobama koje se bave etnologijom, zapravo zaštitom nematerijalne baštine. Naše kolegice iz Muzeja i Evropske unije će, na licu mjesta, kroz boravak od oko mjesec dana na terenu sa tim zanatlijama, učestvovati u radu zanatlija - najavljuje Jašarević.</p><h2>Novi ciklus</h2><p>Tom će se prilikom, dodaje, snimati proces izrade predmeta u zanatskim radionicama. Novi projekat je, dodaje, samo novi ciklus i predstavlja direktni nastavak ranijeg projekta "MADE IN Crafts–Design Narratives", koji je trajao od 2018. do 2021. godine.</p><p>Platforma će se baviti pitanjima očuvanja zanatskog naslijeđa i istraživanja mogućnosti nove artikulacije utjelovljenog znanja akumuliranog u bogatom nasljeđu evropskog zanatstva, kao i ispitivanjem mogućnosti diverzifikacije i prenamjene putem uzajamnog učenja i poticanjem novih načina mišljenja kroz savremene umjetničke i dizajnerske prakse.</p><p>Rezultati projekta bit će prezentirani putem publikacije, izložbi i web stranice – www.madein-platform.com, a novi ciklus je službeno započeo nedavnom konferencijom Crafting the Future – Budućnost zanatstva u organizaciji State Art Collections, Museum of Decorative Arts u Dresdenu (Državna umjetnička zbirka, Muzej dekorativne umjetnosti SKD).</p><h2>Partneri projekta</h2><p>Partneri u projektu su deset ustanova iz šest evropskih zemalja - Muzej za arhitekturu i dizajn i Centar Rog iz Ljubljane (Slovenija), Muzej grada Zenice (Bosna i Hercegovina), Drugo more iz Rijeke (Hrvatska), Muzej dekorativne umjetnosti iz Dresdena (Njemačka), Muzej za umjetnost i obrt  i Oaza iz Zagreba (Hrvatska), Nova Iskra Creative Hub iz Beograda (Srbija), Passa Ao Futuro iz Lisabona (Portugal) i Univerzitet primijenjenih nauka Zwickau iz Schneeberga (Njemačka). </p><p>Programi su otvoreni za zanatlije, dizajnere/ice, umjetnike/ce, istraživače/ice, kulturne i naučne uposlenike/ce te širu publiku.</p>

To su zanati koji predstavljaju kulturnu baštinu jedne države, smatra Jašarević

Muzej grada Zenica partner u evropskom projektu "MADE IN - Platforma za suvremeni zanat i dizajn"

<p>Prvog dana Ramazanskog bajrama u Sarajevu održan je i tradicionalni koncert "Bajram dođe, mirišu avlije" u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo.&nbsp;</p><p>Koncert upriličen u dvorani "Mirza Delibašić" u Skenderiji humanitarnog je karaktera, a cjelokupan prihod od prodanih karata bit će usmjeren žrtvama razornih zemljotresa u Siriji i Turskoj.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">U Skenderiji održan koncert &quot;Bajram dođe, mirišu avlije&quot; <a href="https://t.co/tx7uHSYlQ0">pic.twitter.com/tx7uHSYlQ0</a></p>&mdash; Dnevni avaz (@DnevniAvaz) <a href="https://twitter.com/DnevniAvaz/status/1649497308113915947?ref_src=twsrc%5Etfw">April 21, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Medžlis Islamske zajednice Sarajevo već 16. godinu u povodu Ramazanskog bajrama organizuje koncert čiji je cilj da građani Sarajeva, ali i ostali večernje sate prvog dana Bajrama provedu uz ilahije, kaside i sevdalinke. Bajramskim koncertom se ujedno završava projekat „Visit Sarajevo - Feel the spirit od ramadan“, koji je MIZ Sarajevo organizirao s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo.&nbsp;</p>

Cjelokupan prihod od prodanih karata bit će usmjeren žrtvama razornih zemljotresa u Siriji i Turskoj

U Skenderiji održan koncert "Bajram dođe, mirišu avlije"

<p>U Sarajevskom ratnom teatru SARTR 29. aprila bit će premijerno izvedena predstava "Call me God" prema tekstu grupe autora: Gian Maria Cervo, Marius fon Majenburg (von Mayenburg), Albert Ostermaier, Rafael Spregelburd, a u režiji Đianluke Iumenta (Gianluca Iumento).</p><p>Predstava nastaje u koprodukciji Sarajevskog ratnog teatra, Teatro Stabile Delle Arti Medioevali, Associazione La Dramaturgie i Associazione  culturale Ideagora.</p><h2>Tekst inspirisan snajperskim napadima u SAD</h2><p>Tekst "Call me God" inspirisan je snajperskim napadima u Vašingtonu (također poznati kao snajperski napadi Beltvej) u kojima je, u vremenskom periodu od tri sedmice, ubijeno jedanaest ljudi.</p><p>Snajperisti su bili Džon Alen Muhamed (John Allen Muhammad, u to vrijeme 41 godina) i Li Bojd Malvo (Lee Boyd, u to vrijeme 17 godina), koji su putovali u plavoj limuzini Chevrolet Caprice iz 1990. godine.</p><p>Prema riječima reditelja Iumenta, ovaj komad predstavlja neku vrstu manifesta o početku kraja američkog imperijalizma. Predstava nas na neki način uvodi u srž, sami početak pada, početak dekonstrukcije američkog sna, američkog kapitalizma i Amerike kao vodeće svjetske sile, saopćeno je iz SARTR-a.</p><h2>Različite forme umjetnosti</h2><p>Predstava je vrlo savremena konverzacija različitih formi umjetnosti, u njoj se pokušava portretirati problem balansa između individualne slobode i osjećaja sigurnosti. Namjera joj je uspostaviti dijalog s publikom i ponuditi zanimljivu perspektivu na problem kojim se bavi.</p><p>U predstavi igraju: Alban Ukaj, Maja Salkić, Jasenko Pašić i Amila Terzimehić i Enes Kozličić.</p><p>Dramaturgiju potpisuje Nejra Babić, kostimografiju Lejla Hodžić, scenografiju Armin Ćosić, a dizajn plakata Naida Čelik.</p><p>Prva repriza zakazana je za 30. maj.</p>

U predstavi igraju Alban Ukaj, Maja Salkić, Jasenko Pašić i Amila Terzimehić i Enes Kozličić

Premijera predstave "Call me God" 29. aprila u SARTR-u

<p>Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca u saradnji s Video produkcijom dron.ba, povodom otvaranja ljetne turističke sezone, organizirat će večeras otvaranje prve bh. video izložbe "Nju je lako voljeti" u Domu kulture Jajce.<br></p><p>Video izložbom će biti predstavljeno više od 500 lokacija u Bosni i Hercegovini snimljenih iz zraka u posljednjih osam godina. Posjetitelji izložbe će kroz multimedijalan pristup imati priliku vidjeti ljepote Bosne i Hercegovine snimljene  iz zraka.</p><h2>Uživanje narednih mjeseci</h2><p>Povodom otvorenja ljetne turističke sezone u Jajcu, bit će predstavljen i kalendar turistički značajnih događaja "Ljeto u Jajcu 2023.", čiji je cilj na jednom mjestu prezentirati kulturna, sportska i turistički značajna događanja u kojima će Jajčani i turisti moći uživati u narednim mjesecima.</p><p>Direktor Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca Anto Brtan naveo je u izjavi za Fenu da će ove godine manifestacija "Ljeto u Jajcu 2023." biti obogaćena novim festivalom, koji nosi ime kakvo priliči kraljevskom gradu - #KraljevskiFestivalZabave.</p><p>- Festival će biti održan u vrijeme blagdana sv. Ivana Krstitelja, kada Jajce posjete desetine tisuća hodočasnika iz cijele Europe. Prvog dana Festivala, 23. juna ispod vodopada u Jajcu nastupit će Željko Bebek, jedna od najvećih zvijezda glazbene scene na ovim prostorima. Uz njegove pjesme odrastali su mnogi naraštaji pa se na koncertu očekuju i mladi i stari, svi koji vole zvuke starog dobrog rock 'n' rolla. Drugog dana Festivala, 24. juna, također ispod vodopada, nastupit će jedna od najuspješnijih hrvatskih pop pjevačica Jelena Rozga. Ovim festivalom organizator želi pružiti priliku svim gostima koji budu boravili u Jajcu tijekom blagdana sv. Ivana Krstitelja da osim duhovne obnove i molitve, sa svojim obiteljima i prijateljima uživaju i u jedinstvenim glazbeno-scenskim događajima - kazao je Brtan.</p><p>Iz programa Brtan takođe izdvaja i Festival "Dani srednjovjekovlja u Jajcu" koji će biti održan  1. i 2. jula na tvrđavi u Jajcu.</p><p>I ove godine će biti održan Festival Desant na Jajce, koji je začet 2020. godine u vrijeme pandemije Covida te je imao za cilj privlačenje domaćih turista i spašavanje turističke sezone.</p><p>- Zbog toga je i dobio ovakvo zvučno ime, jer je i uslijedio pravi desant na Jajce i te je godine Jajce bilo, poslije Neuma, najposjećenije turističko mjesto u zemlji. Ove godine na festivalu će nastupiti, u tri dana programa, DJ David Morales, Kiril Džajkovski, S.A.R.S., Mostar Sevdah Reunion, After Affair i brojni domaći DJ-evi - najavio je Brtan.</p><h2>Dom kulture Jajce</h2><p>Za juli su još planirane i 42. kazališne igre BiH, kao najstariji teatarski festival u Bosni i Hercegovini, u organizaciji Doma kulture Jajce.</p><p>U augustu će biti održani tradicionalni Međunarodni skokovi s vodopada u Jajcu uz prigodni koncert, te projekcija najboljih filmova ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala, također uz prigodni koncert.</p><p>Kada je riječ o ostalim aktivnostima Agencije, direktor Anto Brtan je također naveo da su započeli građevinski radovi na Kraljevom grobu u Jajcu. On se nada da će sve biti završeno do 5. juna kada je 560. godišnjica smrti kralja Stjepana Tomaševića I, a upravo na taj dan je i planirano svečano otvorenje tog  spomenika.</p>

Povodom otvorenja ljetne turističke sezone u Jajcu, bit će predstavljen i kalendar turistički značajnih događaja "Ljeto u Jajcu 2023."

"Ljeto u Jajcu" uz koncerte, pozorišne igre, skokove s vodopada i Dane srednjovjekovlja

<p>Sveučilište u Mostaru poziva sve zainteresirane ljubitelje umjetnosti na otvorenje najopsežnije izložbe skulptura i slika pod nazivom "Retrospektiva 1966.-2020." hrvatskog umjetnika Krune Bošnjaka koja će se održati u petak, 21. travnja, u 19 sati u Sveučilišnoj galeriji u kampusu Rodoč.<br></p><p>Nazvana "Retrospektiva 1965.-2020.", izložba će pokazati 64 skulpture i 38 slika i crteža te dati cjeloviti pregled Bošnjakovog stvaralaštva tijekom 55 godina.</p><p>Kustos izložbe bit će Vladimir Filipović, dok je autor predgovora voditelj Sveučilišne galerije i povjesničar umjetnosti Marin Ivanović koji je u katalogu izložbe zapisao: "Zajednička osobina većine njegovih djela je neposrednost; planirane i studiozno izvedene skulpture djeluju kao da su nastale u dahu. Njihova masa ostavlja dojam da je nikla na najprirodniji način, samosvojno, bez napora i da ne postoji nijedan drugi oblik kojega treba zauzeti od onoga koji im je dao njihov tvorac. Bošnjakovi portreti poznati su po svojim izražajnim kvalitetama koje hvataju bit osobnosti i emocija njegovih subjekata. Njegova portretna skulptura cijeni emocionalni i psihološki izraz više od fizičke točnosti i nastoji prenijeti unutarnja iskustva i emocije subjekta na instinktivan i izravan način".</p><p>Kruno Bošnjak je rođen 4. listopada 1936. godine u Lovreću, malom mjestu smještenom u zapadnom dijelu Imotske krajine. Izvanredan crtački dar kojega je Kruno Bošnjak pokazao već u najranijoj mladosti, usmjerio ga je na daljnje školovanje u zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti. Nastavio je na Akademiji likovnih umjetnosti gdje je diplomirao na kiparskom odjelu u klasi profesora Frane Kršinića 1964. godine. Na Akademiji koju je i sam pohađao djeluje od 1969. godine.</p><p>Autor je više od dvadeset javnih spomenika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Godine 1998. godine nagrađen je trećom nagradom za studiju spomenika Marku Maruliću, a brončano poprsje ovog tvorca prvog hrvatskog epa, kojeg je Bošnjak izveo krajem devedesetih godina, postavljeno je 2005. godine u Hrvatskoj osnovnoj školi u Budimpešti. Iste godine, u selu Bošnjaci kraj Županje, otkriven je spomenik Stjepanu Radiću, a brojne pohvale i treću nagradu osvojio je 2006. godine natječajnim radom za spomenik Zrinskima u Čakovcu.</p>

Zbog bolesti glumca otkazano izvođenje "Ivanova"

Mađelijev "Ivanov" 25. aprila na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Amir Kurtagić otvorio izložbu u Vijećnici: Sarajevo je moja luka, životna konstanta

U Bugarskoj otvorena izložba o Isaku Samokovliji

Šimićeve susrete svečano će otvoriti predsjednica FBiH Lidija Bradara

MESS - Sedmica u znaku programa Modula Memorije

Izložba "Utemeljitelj" nakon Sarajeva i u Novom Pazaru

Zelenika: Želio sam ispričati priču o ljudima koji su donosili led s planina za namirnice

Konjic: Jubilarni, X Festival Glumca BiH

Premijerno izvedena opera "Lennon" kompozitora Ive Josipovića: Okupio političku elitu

Naslikan mural Tita kako se sunča pod palmama u kupaćim gaćama

Muzej grada Zenica partner u evropskom projektu "MADE IN - Platforma za suvremeni zanat i dizajn"

U Skenderiji održan koncert "Bajram dođe, mirišu avlije"

Premijera predstave "Call me God" 29. aprila u SARTR-u

"Ljeto u Jajcu" uz koncerte, pozorišne igre, skokove s vodopada i Dane srednjovjekovlja

Otvorenje izložbe 'Retrospektiva 1966.-2020.' kipara Krune Bošnjaka

Kultura

Zbog bolesti glumca otkazano izvođenje "Ivanova"

Mađelijev "Ivanov" 25. aprila na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Amir Kurtagić otvorio izložbu u Vijećnici: Sarajevo je moja luka, životna konstanta

U Bugarskoj otvorena izložba o Isaku Samokovliji

Šimićeve susrete svečano će otvoriti predsjednica FBiH Lidija Bradara

MESS - Sedmica u znaku programa Modula Memorije

Izložba "Utemeljitelj" nakon Sarajeva i u Novom Pazaru

Zelenika: Želio sam ispričati priču o ljudima koji su donosili led s planina za namirnice

Konjic: Jubilarni, X Festival Glumca BiH

Premijerno izvedena opera "Lennon" kompozitora Ive Josipovića: Okupio političku elitu

Naslikan mural Tita kako se sunča pod palmama u kupaćim gaćama

Muzej grada Zenica partner u evropskom projektu "MADE IN - Platforma za suvremeni zanat i dizajn"

U Skenderiji održan koncert "Bajram dođe, mirišu avlije"

Premijera predstave "Call me God" 29. aprila u SARTR-u

"Ljeto u Jajcu" uz koncerte, pozorišne igre, skokove s vodopada i Dane srednjovjekovlja

Otvorenje izložbe 'Retrospektiva 1966.-2020.' kipara Krune Bošnjaka