Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo sinoć je premijerno izvedena baletna predstava “Romeo i Julija” na muziku Sergeja Prokofijeva i koreografa Davida Bombane. "Romeo i Julija" je velika univerzalna priča koja već vijekovima bira gledaoce širom svijeta. Kako je istakao Bomabane, priča o Bošku i Admiri koja je bila inspiracija isto kao i Romeo i Juija, priča u kojoj se par suočava sa neprihvatanjem i nerazumijevanjem, pa na kraju gine. Baletni ansambl je na kraju predstave ispraćen gromoglasnim aplauzom. U glavnim ulogama su solisti Baleta Narodnog pozorišta, pa tako ulogu Julije utjelovit će Tamara Ljubičić / Nataša Gaponko, dok lik Romea igra Oleg Karatsev / Boris Vidaković. Ostatak podjele čine: Ana Kuzmanović / Darika Dunganova, Flavio Alberto Valentino / Elio Arnoldo Villa Garcia, Ivan Salonski / Evgeny Gaponko, Jovana Milosavljević Lovrenović / Ekaterina Vereshchagina, Albina Huskić, Bulat Gareev, Mihail Mateescu, Luisa Escamilla Rodriguez, Til Čmančanin, Zulejha Kečo, Denis Zhuchenko, Selma Efendić, Dora Kos i Oleg Karatsev. Dizajn scenografije i svjetla je radio Carlo Cerri, kostimografiju Santi Rinciari, dok je asistentica koreografa Miniodora-Alice Necsea. Baletna majstorica je Mia Jahić, majstor svjetla Moamer Šaković, saradnik scenografa Josip Lovrenović, dok je inspicijent Boris Jeličanin.

Inspiracija u priči o Bošku i Admiri

Balet "Romeo i Julija" sinoć premijerno na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Sretan je čovjek koji može iskusiti bogatstvo i melodičan zvuk sevdalinke, jedne od najcjenjenijih i najdramatičnijih ljubavnih pjesama na svijetu – opisao je sevdalinku Skender Kulenović, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih književnika svih vremena.- Narod voli svoju pjesmu i svoje pjevače. Ovdje se dobar pjevač sevdalinke često više cijeni od dobra junaka, dobra jahača, pa čak i od učena čovjeka, kadije i kakvog drugog alima, iako je to sve na cijeni. Naše majke pjevale su nam te pjesme nad kolijevkom, slušali smo ih u djetinjstvu, na livadama, u svečanim zgodama, i one su nam ušle u dušu. Mi smo tu i takvu pjesmu usisali i upili u sebe s prvim danima mladosti, i ona takva živi u nama. Mi je takvu i volimo, jer je naša – zapisao je o sevdalinci još jedan naš veliki književnik Hamid Dizdar, brat poznatijeg Maka Dizdara.Sevdalinka je autohtona tradicionalna bosanskohercegovačka lirska narodna pjesma originalnog i unikatnog muzičkog izraza, najreprezentativnija i najljepša kulturna baština BiH, koju njen narod čuva i njeguje vijekovima, što potvrđuje njena neprolazna popularnost. Riječ sevdalinka nastala je od arapske riječi sevdah (sawda), što znači crna žuč, a u bosanskom jeziku sevdah je dobio značenje: čežnja, ljubavni žar i ljubavni jad. Nastajala je i razvijala se u narodu, generacijama je prenošena i uobličavana, ali je osnovni oblik melanholičnih osjećaja sa sporim, rubato tempom sevdalinke ostao prepoznatljiv.Period nastanka sevdalinke ne može se precizirati, ali se pretpostavlja da je nastala u srednjem vijeku. U početku je sevdalinka bila solo pjesma, bez instrumentalne pratnje, a s dolaskom Osmanlija dobija instrumenatnu pratnju, odnosno pjeva se uz žičani instrument saz, što je bio veoma popularan način muzičkog izvođenja u to doba. S dolaskom Austro-Ugarske, dolazi i harmonika, koja ubrzo postaje bosanskohercegovački nacionalni muzički instrument, a time i prateći instrument za većinu sevdalinki.<h2>Veliča ljubav</h2>Sevdalinka je pjevana u različitim prilikama, a njen lirski iskaz uveliko je ovisio o interpretatoru i njegovom načinu izražavanja emocija koje krase i tekstove i melodije sevdalinki. Pojmovi i emocionalni sadržaj o kojem pjeva sevdalinka razlikuju se od sve ostale ljubavne poezije i srodnih žanrova. Ona se pjeva srcem, pjeva o ljubavi i svim njenima „nijansama“: nježnosti, žudnji, želji, melanholiji, čežnji, sreći, veselju, lutanju, uzbuđenju, patnji, strasti.Zapravo, sevdalinka veliča ljubav, a to je i glavni razlog dugovječnosti i trajanja ove pjesme do danas. Njeni tekstovi, ukrašeni vrhunskim melodijama, ispunjavaju nas radošću, intenzitetom i punoćom života, liječe i jačaju naše duše, pomažući nam da se ophrvamo s teškim životnim momentima, dajući nam neku posebnu snagu. Jer, dok slušamo sevdalinku, ne možemo odoljeti njenoj čarojiji kojom nas odvodi u svijet naše mašte, izolovan od briga svakodnevice i prebačen u razmišljanje o snovima i željama.- Svaki od vas osjeća da je to njegova duša koja ovdje pjeva, kao da ova pjesma pjeva za njega, o njegovoj sreći i njegovom bolu. Taj osjećaj on ima, ne samo kad čita ove lijepe pjesme, već i kada ih sluša, kada čuje ove blago nazalne, visoke i lelujave tonove u falzetu, ovo bujno rasipanje bezbrojnih melizama, ono naglo uzimanje vazduha na mjestima gdje bi to u klasičnoj muzici bilo nemoguće… Reći da se ovdje radi samo o dekoraciji i ornamentici koja daje muzici ili tekstu nekakvu orijentalnu boju ne bi bilo tačno. Ne, u ovim po sebi izvjesno dekorativnim elementima leži baš duša ove pjesme… Ove pjesme vi morate da čujete iz toplih usta samog naroda, i ne smije da vam smeta što one nisu svojina seoskog patrijarhalnog stanovništva, već su izrazito varoške pjesme, pjesme one urbanizovane muhamedanske gospodske klase. Bosanska sevdalinka je najljepše i najnježnije djelo tradicije narodne muzike i lirske poezije - emotivno, ali tačno je opisao sevdalinku u svom predavanju, 1937. godine, njemački slavist Gerhard Geseman, koju je, istražujući folklorno naslijeđe Balkana, bio duboko dirnut i očaran našom sevdalinkom. <h2>Nije na UNESCO-ovoj listi </h2>Osim ljubavi, u sevdalinkama je opjevan skoro 500-godišnji urbani, materijalni i duhovni život bosanskohercegovačkog naroda, pa u njihovim tekstovima možemo pratiti i običaje i način življenja u BiH kroz vijekove. Sevdalinke nam oslikavaju bh. mahale, kuće, „ašik pendžere“, bašče, dvorišta, „kaldrmli sokake“, tržnice, bijele džamije, fontane, bazare, kafane...Mnoge sevdalinke sadrže i konkretna lokalna obilježja, pa pjevaju o šeher Sarajevu, Tašlihanu, Morića hanu, Vratniku, Jekovcu, Mostaru, Kuli Husein-kapetana Gradaščevića, Travniku, Banjoj Luci... Ali, motivi poput kaldrme, nanula, ibrika, česama, džanfezli dimija, sedefli papuča, srmali jeleka... zastupljeni su u većini sevdalinki, bez obzira na to u kojem dijelu BiH su nastale.Bogatstvo tonaliteta i melodičan zvuk sevdalinke istraživao je češki etnolog i muzikolog Ludwig Kuba, koji je boravio u BiH krajem 19. i početkom 20. vijeka, te sakupio 1113 sevdalinki. Prema Kubi, sevdalinka ima tri ljestvice, više nego što je uobičajeno u evropskoj narodnoj muzici. Također, dodaje da je unikatna i po primjeni melizmatičnih prelaza u pjevanju, upotrebi pretežno manjih skala, drevnom ukrašavanju melodije i rijetkoj praksi solemniranja, odnosno imenovanja nota ljestvice slogovima umjesto slovima.Prijedlog da se sevdalinka uvrsti u UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine razmatran je 2017. godine, a Ministarstvo civilnih poslova BiH ga je poslalo UNESCO-u tek 2021. godine, tako da Bosna i Hercegovina još nije „brendirala“ svoju najreprezentativniju autohtonu kulturnu baštinu – sevdalinku.– Nominacija sevdalinke za upis na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine dostavljena je UNESCO-u 2021. godine. Komitet za nematerijalnu kulturnu baštinu razmatra samo određeni broj nominacija svake godine, i to dinamikom koja garantuje jednu nominaciju po državi u dvije godine. Imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina dostavila već jednu nominaciju prije sevdalinke, a koja će se razmatrati u toku 2022., nominacija sevdalinke će se razmatrati tek u 2024. godini – kazali su nam iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Pjeva o ljubavi i svim njenima „nijansama“: nježnosti, žudnji, želji, melanholiji, čežnji, sreći, veselju, lutanju, uzbuđenju, patnji, strasti

Sevdalinka: Bosanskim srcem ispjevana


U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica su počele probe za predstavu "Drama o Mirjani i ovima oko nje" prema tekstu Ivora Martinića, u režiji Nermina Hamzagića i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Premijerna izvedba predstave je zakazana za 27. april u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. O predstavi je napisala dramaturginja Asja Krsmanović: "Drama o Mirjani i onima oko nje je tekst o ženi koja ima samo kćer, godine, sjećanja i jedan stan koji mrzi. Barem tako ona kaže. Zapravo, jedino što Mirjana zapravo ima su oni oko nje. Otuđeni, uronjeni u vlastite egzistencijalne brige i emotivne drame, oni oko Mirjane čine Mirjanu. Ženu u četrdesetim koja sjedi u neudobnoj uredskoj stolici, puši, pije kafu, kupuje šefu kravatu i ulazi u neobavezne uredske avanture iz kojih izlazi još praznija nego što je ušla, jer shvata da nisu dovoljne da ispune prazninu koju osjeća. Mirjana je drama o nama. O propaloj srednjoj klasi. O ženi čija slika u društvu blijedi proporcionalno sa rastom njenih godina, sve dok ne postane potpuno nevidljiva. O malom običnom životu u kojem nema velikih događaja, velikih misli ili rečenica, ali ima velikih osjećaja".

U predstavi igraju: Snežana Vidović, Tamara Miličević-Stilić, Faketa Salihbegović-Avdagić, Enes Salković, Selma Mehanović, Saša Handžić, Uranela Agić i Benjamin Bajramović. Dramaturgiju predstave potpisuje Asja Krsmanović. Scenografija je povjerena Sabini Trnki, a kostimografija Irmi Saje. Za muziku predstave je zadužen Enes Zlatar.&nbsp;

O malom običnom životu u kojem nema velikih događaja, velikih misli ili rečenica, ali ima velikih osjećaja"

Počele probe za predstavu "Drama o Mirjani i ovima oko nje" 

Pod motom "Autorska prava i slobode" održat će se Sarajevski sajam knjiga i učila od 12. do 17 aprila, a direktor KPJ "Skenderija" Damir Petrinić na današnjoj press konferenciji predstavio je program te najavio brojne novitete.Unutar Sajma tradicionalno se obilježava Svjetski dan knjige, autorskih prava, odnosno Svjetski dan umjetnosti. Osim toga, održat će se više desetaka raznih izložbi posvećenih autorima, oblikovanju knjige, umjetnosti itd. Dodatni sadržaj jeste elektronsko izdavaštvo kojem će organizatori posvetiti dodatnu pažnju te ističu da žele "ući u svijet te industrije i tog sadržaja koji je dodatno oplemenio ovaj sajam".U okviru sajma održat će se 21 izložba, a posjetitelji će imati priliku da vide izložbe poput Starih gradova, stećaka koje je radio UNESCO, kao i izložbu posvećena Isaku Samokovliji. U prostoru Skenderije bit će više od 100 štandova, a na sajam će se moći ući iz privrednog grada te će imati i izlaz s foajea na plato.

Unutar Sajma tradicionalno se obilježava Svjetski dan umjetnosti

Sarajevski sajam knjiga će trajati od 12. do 17. aprila

U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine otvorena je izložba „Mirsad Konstantinović: Iskorak u mjestu”.&nbsp; U oktobru 2021. godine, na prijedlog dekanese Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, prof dr. Dubravke Lejlić–Pozderac, i šefa Odsjeka grafike, doc. mr. Admira Mujkića, Umjetnička galerija BiH je preuzela kompletnu zaostavštinu bosanskohercegovačkog grafičara Mirsada Konstantinovića.&nbsp;Izložba “Iskorak u mjestu” predstavlja upravo ove radove, među kojima su grafike, crteži, instalacije, skice i karikature. Radio je kao asistent i saradnik na Odsjeku za grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.&nbsp;Kada je otišao sa ovog svijeta 2008.godine, iza njega nije ostalo ništa drugo do njegova umjetnost. Proživljena, promišljena, snažna i suptilna istovremeno.To njegovo likovno naslijeđe zabaštinila je sada Umjetnička galerija BiH u saradnji i uz podršku Akademije likovnih umjetnosti, da ga čuva za buduća pokoljenja.

Umjetnička galerija BiH je preuzela kompletnu zaostavštinu bosanskohercegovačkog grafičara Mirsada Konstantinovića

Izložba "Mirsad Konstantinović: Iskorak u mjestu"

Otvorena izložba "Mirsad Konstantinović: Iskorak u mjestu"

Kulturno-historijsko naslijeđe svjedoči o autohtonim i tradicionalnim vrijednostima jedne zemlje i naroda koji u njoj živi. Historijska previranja i vremenske mijene nagrizaju i urušavaju kulturno-historijske spomenike i rijetko koji im se odupre, a među tim rijetkima je Svrzina kuća u Sarajevu, smještena među uličicama Ćurčića brijega, blizu današnje Logavine ulice. Zakonom je kao nacionalni spomenik zaštićena 1950. godine.Svojim očaravajućim izgledom i bajkovitim cvjetnjacima ova kuća-muzej svjedoči o načinu života bogatijih muslimanskih porodica u 18. i 19. vijeku. Vraća nas u davno prošlo vrijeme, da osjetimo kako se živjelo u kući građenoj po mjeri čovjeka i najljepši je očuvani primjerak sarajevskog graditeljstva u osmanskom periodu.<h2>Depandans Muzeja Sarajeva</h2>Svrzina kuća nekada je bila stambeni kompleks, pripadala je uglednoj sarajevskoj porodici Glođo, ali je sredinom 19. vijeka ženidbenim putem prešla u vlasništvo porodice Svrzo, koja ju je 1960-ih godina prodala Muzeju Sarajeva i danas je jedan od njegovih depandansa. Izgrađena je od lokalnih materijala: kamena, drveta i zemlje, a pokrivena posebnom vrstom crijepa – ćeramidom. Ne samo građevinskim materijalima, nego i uređenjem, Svrzina kuća dočarava tradicionalni bosanski stil i jedna je od rijetkih očuvanih kuća koja je podijeljena na dva dijela – muški (selamluk) i ženski (haremluk). Selamluk je bio namijenjen gostima, a haremluk porodičnom druženju i odmoru, u okviru kojeg se izdvajala djevojačka soba u kojoj su žene uglavnom vezom iskazivale kreativnost. Balkon na koji se izlazi iz djevojačke sobe bio je zaštićen od vanjskih pogleda mušepcima, gustim drvenim rešetkicama koje su skrivale intimu ženskih članova porodice. Posebno interesantan detalj je zidni polukružni dolaf, pomoću kojeg su okretanjem sofre u zidu žene hranu dostavljale u selamluk, kako bi bile zaštićene od muških pogleda.

<h2>Komšipkama po mahali</h2>U periodu kada je Svrzina kuća građena, kao i sve tadašnje kuće, ograđena je visokim zidom, ali njeni ukućani nisu bili izolovani ni od prirode ni od drugih ljudi. Kuće su tada bile povezivane preko avlija takozvanim komšipkama, odnosno kapijama koje su vodile u komšijsku bašču ili avliju, omogućavajući, naročito ženama, da se kreću po mahali bez izlaska na ulicu.Najveća i najljepša soba u Svrzinoj kući je musafirhana, koja je smještena u prizemlju, a služila je za svečane, porodične i praznične trenutke. Zastrta je ćilimom donesenim iz Pirota, gradića u Srbiji koji baštini vijekovnu tradiciju izrade najkvalitetnijih vunenih ćilima sa živopisnim šarama i ornamentima. Na zidu musafirhane vise satovi turske i austrijske proizvodnje te raskošno venecijansko ogledalo, a strop je ukrašen istanbulskim lusterom. Spavaća soba nam otkriva da se tada spavalo na podovima, a tu su i bešika te zemljana peć na drva. Zidovi su ukrašeni levhama s citatima iz Kur'ana i policama s dekorativnim posuđem. Ručno tkani ćilimi, ormari s rezbarenim orijentalnim motivima, bakreno posuđe i raskošni lusteri svjedoče o bogatstvu nekadašnjih vlasnika Svrzine kuće. <h2>Kaldrmisane avlije</h2>Neprocjenjiv je značaj ovog bisera bosanskohercegovačke arhitekture za našu državu i narod, jer, ne samo da je svjedok jednog vremena, nego i prostor u kojem se danas organiziraju razni kulturni događaji, snimaju specijalne TV emisije, educiraju djeca i mladi ljudi. Najčešće se ti događaji upriliče u njenim dvjema avlijama (muškoj i ženskoj), popločanim kaldrmom, sa šadrvanom i baščama prepunim mirisnog raznovrsnog cvijeća, među kojim dominiraju ruže đulbešećerke.Uz dvije u avlijama, Svrzina kuća je imala i treću bašču na južnoj strani kompleksa, a koju je porodica zadržala za potrebe gradnje nove kuće. U proljetnom i ljetnom periodu članovi porodice odmarali su, družili se ili ispijali kafu u hajatu, poluotvorenom prostoru s hladovinom, čiji je strop ukrašen prekrasnim cvjetnim mozaikom.U sklopu kompleksa Svrzine kuće, koji se prostire na gotovo 1000 kvadratnih metara i odražava sklad između čovjeka, kuće i prirode, nalaze se i konjušnica, otvorena kuhinja s ognjištem, vodnica za čuvanje vode i pranje posuđa te magaze za alat, robu i čuvanje hrane.

Smještena među uličicama Ćurčića brijega u Sarajevu, Zakonom je kao nacionalni spomenik zaštićena 1950. godine

Svrzina kuća: Biser u đul-bašči 

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je održano "Večer Josipa Pejakovića", povodom 55 godina umjetničkog rada ovog velikog bosanskohercegovačkog glumca. <h2>Svjetski dan teatra</h2>Na Svjetski dan teatra, 27. marta, bard bh. glumišta Josip Pejaković na scenu je izašao sa zanimljivim programom pred publiku na matičnoj sceni na kojoj je ostvario neke od najvećih uloga u bh. teatru.Glumac je izveo svoju monodramu „Oj, živote“, koja je njegova lična karta. Prije same monodrame u sali Narodnog pozorišta se mogla vidjeti izložba fotografija. Dvadesetominutna videoprojekcija je podsjetila publiku na njegove filmske i teatarske uloge. Josip Pejaković je napisao i monografiju koja je nastala kao plod njegovog ogromnog iskustva i donosi presjek svega što je uradio u karijeri.

U publici su uživali Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Herecegovine, u društvu supruge Mirele, Ćamil Duraković, Kaća Dorić, Selma Spahić, Edina Papo, Mustafa Mustafi i drugi.Pejaković je ispraćen ovacijama i aplauzima, a nakon zdravstevnih problema koji ga prate od 2018.godne ovo je bio njegov veliki povratak na scenu.

 Glumac je izveo svoju monodramu „Oj, živote“

Josip Pejaković obilježio 55 godina umjetničkog rada

Glumac Senad Alihodžić (45) postao je novi direktor Kamernog teatra 55 u Sarajevu, potvrdili su nam iz ove pozorišne kuće.Glumio je u filmu "Sjaj u očima" iz 2003. godine reditelja Srđana Karanovića, kao i u bh. kriminalističkoj seriji "Crna hronika", koja se emitirala od 2004. do 2007. godine. Također je glumio u filmu "Dobar dan za posao" iz 2018. godine koji je dobio i nagradu "Vesna za posebna dostignuća" na Festivalu slovenskog filma.Karijeru je uglavnom nastavio graditi u teatru. U septembru prošle godine sa pozicije direktora Kamernog teatra 55 smijenjen je Emir Hadžihafizbegović, a&nbsp;vršitelj dužnosti do imenovanja Alihodžića bio je Muhamed Hadžović.

U septembru prošle godine sa pozicije direktora Kamernog teatra 55 smijenjen je Emir Hadžihafizbegović

Senad Alihodžić  je novi direktor Kamernog teatra 55

U Narodnom pozorištu Sarajevo upriličena je pres- konferencija u povodu Svjetskog dana teatra, 27. marta, kada će biti upriličeno večer povodom 55 godina umjetničkog rada glumca Josipa Pejakovića.Bard bh. glumišta Josip Pejaković izaći će sa zanimljivim programom pred publiku na matičnoj sceni na kojoj je ostvario neke od najvećih uloga u bh. teatru.<h2>Nomadski karakter i duh</h2>Direktor NPS Dino Mustafić je rekao da je 55 godina aktivnog umjetničkog staža na pozornici fascinantna brojka koja mnogo govori i o karakteru tog glumca:- Svaka kuća ima neke svoje ikone, svaka kultura, scenska umjetnost ima svoje bardove. Sasvim sigurno je jedan od njih Josip Pejaković.Ono po čemu je Pejaković poseban jeste njegov "nomadski karakter i duh". Pejaković je širio teatarsku umjetnost u cijeloj ex -Jugoslaviji dolazeći u one sredine koje su možda po prvi put vidjeli neki pozorišni akt ili čin.

Pejaković je, kako je dodao, svojim karakterom pobijedio sve svoje zdravstvene tegobe i nakon 2018. godine ponovo je na pozornici.- Zato je 27. mart koji slavimo kao Dan teatra, koji je za nas možda najbitniiji dan u kalendarskoj godini, ujedno i jedan lijepi "come back" Josipa Pejakovića na pozornicu Narodnog pozorišta - dodao je Mustafić.Josip Pejaković je napisao i monografiju, koja je nastala kao plod njegovog ogromnog iskustva i donosi presjek svega što je uradio u karijeri.<h2>Nema rok trajanja</h2>- Kad čovjek nakupi toliko godina baveći se suštinom prave umjetnosti, a to je za mene bio i ostao teatar, sve drugo na neki način je samo prenošenje te suštine putem modernih medija, filma, televizije...Međutim, miris pozorišta kamera ne može prenijeti, kao ni direktni kontakt s publikom i aplauz. To samo mi znamo koji smo u pozorištu - rekao je Pejaković.U tom smislu inspiraciju je pronašao u indivudualnoj komunikaciji gdje je pozorište prezentirao drugima, pogotovo onima koji sa pozorištem nikada nisu imali kontakt.- To je ta moja lična karta koja se zove "Oj, živote" koju nosim uvijek pored srca. Ona nema rok trajanja, na njoj piše trajno. Sve drugo je prošlo, ostalo u arhivama i fotografijama , a "Oj, živote" i dalje živi sa mnom - rekao je Pejaković.

U Narodnom pozorištu u ponedjeljak večer posvećeno bardu bh. glumišta

Josip Pejaković: Moja lična karta  se zove "Oj, živote"

U sedmici kada se obilježavaju Svjetski dan usmenog pripovjedanja i Svjetski dan poezije hadžićki vrtić "Ribica" posjetio je pisac Elvir Halilović i mališanima predstavio svoje "Priče iz srcolike zemlje".Ova zbirka priča za djecu prva je knjiga Elvira Halilovića, koji je već dobio i nadimak Čikopisac, i djeci prihvatljivim jezikom govori o pozitivnim vrijednostima koje često zaboravljamo. Govori o prijateljstvu, značaju porodice, očuvanju prirode, o tome da se rad i trud uvijek isplate.&nbsp;Sve je to protkano motivima iz Bosne i Hercegovine – njenom historijom i legendama, prirodnim ljepotama, onim čim je naša domovina posebna u životinjskom i biljnom svijetu.Osim vrtića Elvir je posjetio i OŠ „Hadžići“ gdje je također uživao u druženju sa najmlađima.- Ova druženja sa hadžićkim mališanima bila su predivna. Hvala im što su me ugostili i drago mi je što smo uživali zajedno. Nadam se da sam ih potaknuo da čitaju, da natjeraju roditelje da im čitaju, a školarci su obećali da će i sami pokušati nešto da napišu - rekao je Elvir Halilović.Predstavio je svoje priče i pjesme i dogovorio sa učenicima naredno druženje, u kojem će se oni predstaviti svojim stvaralaštvom.- “Priče iz srcolike zemlje" govore o prijateljstvu, o radosti, o sreći, a na ovim našim druženjima sve je prštalo od osmijeha i radosti. Jedva čekam da se ponovo vidimo - rekao je Halilović. U knjizi je i veliki broj ilustracija koje je također radio Elvir, kao i „enciklopedijski“ dio u kojem su pojašnjene činjenice koje su autoru bile povod za priče. Čikopisac Elvir Halilović je mališanima u vrtiću “Ribica”predstavio ribice iz svoje knjige, prijatelje Idu i Ninu te fudbalerku Leu.&nbsp;Osim pričama predstavio se i svojim pjesmicama, a jednu je specijalno napisao za hadžićke „Ribice“ koje su ga nagradile velikim aplauzom.

Nadam se da sam ih potaknuo da čitaju, da natjeraju roditelje da im čitaju, a školarci su obećali da će i sami pokušati nešto da napišu, rekao je on

Elvir Halilović najmlađim Hadžićanima predstavio "Priče iz srcolike zemlje"

Bosanskohercegovačka slikarica Mirsade Baljić u sarajevskoj Galeriji "Preporod" postavila je Izložbu "Daljine" koju čini 25 djela, akvareli i akrilik na platnu.Mirsada Baljić ovu izložbu je posvetila nedavno preminuloj likovnoj umjetnici Amri Kozić, dugogodišnjoj saradnici i prijateljici.&nbsp;

Autorica Mirsada Baljić pojasnila je kako je naziv izložbe "Daljine" proizišao iz potrebe za nalaženjem, uz ocjenu da se nekad trebamo od svega udaljiti da bi pronašli ono što tražimo.- Daljine nas privlače. Daljine su jedna pozitivna riječ koja okuplja pozitivnu energiju i emociju koja se događa u nama. Nekad se treba udaljiti od nečega i sagledati ga iz drugačijeg ugla - kazala je, između ostalog, Baljić.

Nekad se treba udaljiti od nečega i sagledati ga iz drugačijeg ugla - kazala je, između ostalog, Baljić

U Galeriji "Preporod" postavljena izložba "Daljine" Mirsade Baljić

Povodom tridesetogodišnjeg jubileja "Merhameta" Švedske, objavljena je monografija, čiji je autor novinar, publicista i književnik Ruždija Adžović.Monografija "Merhamet Švedske - 30 godina za ponos" govori o trodecenijskim aktivostima ove humanitarne organizacije koja je u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu slanjem brojnim konvoja pomoći umnogome pomogla opstanak građana naše zemlje, a u poslijeratnom periodu je svoje aktivnosti usmjerila na brigu o socijalno ugroženim građanima BiH, stipendiranje djece šehida, odnosno djece bez jednog ili oba roditelja.<h2>Nesebična pomoć</h2>-	Koliki je značaj "Merhameta" Švedske, govori činjenica da je, od svog osnivanja do danas, ova organizacija, uz nesebičnu pomoć Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj, ali i samih Šveđana, prikupila pomoć za narod Bosne i Hercegovine u ukupnom iznosu više od 133 miliona švedskih kruna, odnosno više od 27 miliona KM - kazao je autor monografije Adžović.Naveo je da je samo u 2022. godini, koja je bila rekordna, "Merhamet" Švedske podijelio pomoć veću od 10 miliona švedskih kruna ili nešto više od 1,8 miliona KM.<h2>Uručene plakete</h2>-	Merhamet Švedske je za 26 godina, od kada je započela ta aktivnost, obezbijedio više od 6.000 stipendija za djecu u BiH. Ukupna vrijednost tih stipendija iznosila je 19 miliona švedskih kruna ili blizu 3,8 miliona KM - naglasio je Adžović.Koautor monografije je aktuelni predsjednik "Merhameta" Švedske Fehim Halilović, koji je nedavno, na svečanosti u Geteborgu povodom tridesetogodišnjeg jubileja uručio plakete zaslužnim institucijama i organizacijama koje u kontinuitetu podržavaju rad "Merhameta" Švedske.

Merhamet Švedske je za 26 godina, od kada je započela ta aktivnost, osigurao više od 6.000 stipendija za djecu u BiH, rekao je Adžović

Objavljena monografija "Merhamet Švedske - 30 godina za ponos", autora Ruždije Adžovića

Knjiga "Kurdistan Jan Neman“ ("Kurdistan ili smrt") poznatog sarajevskog diplomate i novinara Hajrudina Somuna predstavljena je večeras u Sarajevu u Bošnjačkom institutu na dan kad Kurdi obilježavaju početak nove godine, prvog dana proljeća, kao i svi narodi iranskog etničkog i kulturnog kruga.<h2>Jedan od promotora bio Ivo Komšić</h2>Ovo štivo o dugoj i kompleksnoj historiji velikog kurdskog naroda, s mnoštvom historijskih činjenica poredanih i hronološki, uprkos sadržini te naravi nije dosadno već pitko i neopterećujuće za čitaoca. Čak je i s literarno izgrađenim likovima, sažeto u formi priče, na osnovu Somunovih razgovora s Kurdima, njegovim prijateljima stečenim u vrijeme studija u Bagdadu, historičarima ili neposrednim sudionicima velike kurdske historije, rekao je jedan od promotora Ivo Komšić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.Zašto narod veliki kao kurdski, kojeg "nema ko nije porobljavao" i uprkos tome sačuvao živo matični jezik, tradiciju i veliku kulturnu baštinu, nema vlastitu državu - pitanje je koje problematizira Komšić kao i sam autor.Somun je, kaže promotor, u toj dilemi najbliži zaključku da je osnovni uzrok - gušenje, izvana, kurdske nacionalne svijesti.<h2>Nezahvalna historijska pozicija</h2>Promotor Komšić, u kontekstu izostanka izgrađene političke nacionalne kurdske svijesti, ističe i prevladavanje plemenskih interesa, očuvanja autonomija u državama u kojima žive.Kao narod su Kurdi hiljadama godina u nezahvalnoj historijskoj poziciji, na meti porobljavanja ili sukobljavanja različitih carstava, počev od Perzijskog pa nadalje, te su, posljedično, danas rasuti u više tuđih država. U jednoj od njih, smiju kazati da su Kurdi, ali ne i spomenuti pojam „Kurdistan“, rekao je Komšić. Za religiju su primili islam, ali nikad se nisu arabizirali.U njihovoj dugoj i kompleksnoj historiji, godina 1946. im je veoma bitna jer je 22. januara formirana kurdska republika, s elementima države, u Mahabadu, ali je trajala samo do 15. decembra u istoj godini. Ugušena je u krvi a njen predsjednik javno pogubljen vješanjem.<h2>Gostujuće predavanje</h2>Prvo što je Komšić, dogovarajući s autorom večerašnju ulogu promotora i pročitavši zbog toga njegovu knjigu primijetio, jeste da uprkos velikoj i burnoj kurdskoj historiji, ništa o tome nije znao kao što ne zna skoro niko od odraslih ljudi na ovim prostorima, pa su o Kurdima informisani samo u TV prilozima kao o dijelu svjetske geopolitike u područjima gdje žive.U našem obrazovanju ne uči se i ne izučava ništa o njima uprkos zanimljivoj i dugoj a burnoj historiji, pa je Komšić pozvao univerzitetske katedre da organiziraju gostujuće predavanje znalca o tome, Hajrudina Somuna, autora predstavljene knjige.&nbsp; &nbsp;

Jedan od promotora knjige bio je Ivo Komšić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Predstavljena knjiga Hajrudina Somuna "Kurdistan - Jan Neman"

Sarajevska publika s nestrpljenjem iščekuje 29. mart, kada će biti izvedena premijera baleta mnogima omiljene ljubavne priče „Romeo i Julija“ u režiji Davidea Bombana, koji potpisuje i koreografiju. Jedna od balerina koje igraju u „Romeu i Juliji“ jeste i Ana Kuzmanović, koja nam je rekla da je Bombana postao jedan od omiljenih koreografa baleta Narodnog pozorišta Sarajevo te da je jedan dio ansambla već imao priliku da radi s njim na predstavi „Mare Nostrum“.<h2>Lijepe uspomene</h2>- Za rad s njim ih vežu samo lijepe uspomene. Konačno smo i mi dobili priliku da se uvjerimo da su sve priče koje smo slušali istinite, tako da imamo samo riječi hvale. Uprkos tome što je fizički i emotivno izuzetno naporno postaviti tako jedno veliko djelo na scenu, rad s Davideom je inspirativan. Bombana u baletsku salu unosi vrlo smirenu atmosferu, punu poštovanja i razumijevanja, a, osim toga, ima izuzetnu sposobnost da iz vas izvuče maksimum bez stvaranja tenzija i frustracije - kazala je Kuzmanović.Naglasila je da Davide ima veoma bogat spektar koreografskog znanja i kreativnosti te da je njegov scenski izražaj autentičan i vrlo prepoznatljiv.- Ova predstava, iako uključuje klasične baletske pokrete, koreografski je izrazito moderna. Ansambl Baleta NPS-a nema često priliku da se bavi tako modernim plesom i samim tim je to bio veliki izazov koji smo mi prihvatili objeručke i vjerujem da će publika biti pozitivno iznenađena kad vidi balet u novom ruhu. „Romeo i Julija“ u ovoj verziji je drugačija, ne samo od prethodnih izvođenja ovog djela u Sarajevu već i širom svijeta, barem što se plesnih predstava tiče - rekla je Kuzmanović.<h2>Teror turborijalitija</h2>Otkrila nam je da je radnja baleta prebačena u sadašnje vrijeme te da se bavi problemima koji su danas itekako aktuelni. - Priča o netrpeljivosti između dvije porodice je poslužila kao osnova za propitivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje koje su, uprkos sve ažurnijem širenju svijesti o ljudskim pravima i ljepoti različitosti, čini se, u posljednje vrijeme sve izraženije i zastupljenije u globalnom političkom narativu - kazala je Kuzmanović.Upitali smo je kako kultura podnosi teror turborijalitija na ovim prostorima.- Tendencije ka rijaliti sadržajima su široko rasprostranjene, ne samo kod nas već i globalno. Izuzetno je teško boriti se protiv toga. Rijaliti program je odgovor na osnovnu ljudsku prirodu i njihove potrebe. Ja, svakako, nisam za beskrupuloznu komercijalizaciju umjetnosti, ali možda možemo da naučimo nešto iz toga. Rijaliti program prikazuje ljudsku prirodu u jednom od njenih najlošijih manifestacija, to su očigledno teme koje nas kao ljude zanimaju, želimo da imamo priliku da vidimo šta je to u našoj prirodi kontroverzno, šta je tabu, ljudi očigledno žele o tome da pričaju i žele da oforme mišljenje na te teme. Možda je umjetnost nešto što im treba u tome pomoći - zaključila je Kuzmanović.<h2>Produkcije svjetskih razmjera</h2>Na naše pitanje kako je biti balerina u Bosni i Hercegovini, odgovorila nam je da nije ništa drugačije nego biti balerina bilo gdje u svijetu.- Naravno da je različito u pogledu uslova za rad i mogućnosti, ali naša profesija, ukoliko se njome bavite iskreno i s puno strasti, naporna je bilo gdje u svijetu. Svi već dobro znamo da budžet koji se izdvaja za kulturu nije ni približno dovoljan kako bi se radile produkcije svjetskih razmjera, ali tu i tamo i mi dobijemo priliku da radimo s nekim kao što su Davide Bombana, Vesna Orlić ili Edvard Klug (Edward) - iskrena je bila Kuzmanović.<h2>Teško izabrati jednu predstavu</h2>- Nakon deset godina rada i nemalog broja odigranih predstava nije lako izabrati jednu. Svaka predstava je izazov za sebe, nekoliko predstava koje se izdvajaju su „Posljednja noć - Šeherezada“ u koreografiji Vesne Orlić, „Stabat Mater“ Edvarda Kluga, „Uspavana ljepotica“ Dinka Bogdanića i „Romeo i Julija“ - istaknula je Kuzmanović.Na kraju je poručila sarajevskoj publici da dođu u pozorište 29. i 30. marta.

Premijera 29. marta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Balerina Ana Kuzmanović: Priča o netrpeljivosti između dvije porodice osnova za propitivanje mržnje

U Bošnjačkom institutu - Fondacija "Adil Zulfikarpašić" sutra, 21. marta, s početkom u 18:30 sati bit će upriličena knjiga poznatog sarajevskog diplomate i novinara Hajrudina Somuna "Kurdistan Jan Neman".Promotori će biti bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine prof. dr. Ivo Komšić, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (UNSA) prof. dr. Sead Turčalo, urednik kulture u listu "Oslobođenje" Đorđe Krajišnik i sam autor.<h2>Prvi dan proljeća</h2>Promocija će biti upriličena povodom Nevruza, tj. prvog dana proljeća na koji Kurdi, kao i drugi narodi iranskog etničkog i kulturnog kruga, obilježavaju početak nove godine.Somunovu knjigu je istim povodom 15. marta, izdavačka kuća Synopsis predstavila u Zagrebu u sali društva "Napredak". Promotori su bili bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, historičar Tvrtko Jakovina, novinar Jerko Bakotin i sam autor.<h2>Knjiga bi mogla imati 2.500 stranica&nbsp;</h2>- Ovo je divna knjiga - kazala je, između ostalog, Pusić prilikom zagrebačke promocije. Poručila je da su Kurdi nevjerovatan narod u nevjerovatnoj situaciji, objašnjavajući naslov knjige "Kurdistan Jan Neman", što znači "Kurdistan ili smrt".Prema riječima Pusić, knjiga ima 250 stranica, a mogla bi imati 2.500, s obzirom na količinu informacija, događaja, podataka, iskustava koji su raspoređeni u tih 250 stranica - sa svake stranice bi mogli napraviti pet do 10 dodatnih.

Promocija će biti upriličena povodom Nevruza

Sutra sarajevska promocija knjige Hajrudina Somuna "Kurdistan Jan Neman"

U Bosanskom kulturnom centru koji je bio dupke pun, večeras je stand up nastup imao poznati regionalni komičar Zoran Kesić pod nazivom "Priče i pjesme". <h2>Osvrnuo se na izbore u BiH</h2>Kesić je s publikom podijelio brojne urnebesne skečeve i šaljive pjesme, a izmeđe ostalog se osvrnuo i na posljednje izbore u BiH. Komičar je, između ostalog prokomentirao izborni poraz Bakira Izetbegovića.- Gledam rezultate izbora, Izetbegović do nogu potučen, neće u Predsjedništvo, izlazi Bakir pred kamere.. Očekujem suze, plač, ostavku, kad on:"Mi smo pobjednici ovih izbora".<h2>Utrka Dodika i Trivić</h2>Ovo je dočekano uz gromoglasan smijeh publike.Osvrnuo se i na neizvjesnu utrku između Dodika i Trivić.- Ne stižu nikakvi rezultati, ali to Dodika ne ometa, on pjeva: "Ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine".Pored domaće politike, Kesić je publiku zabavljao prepričavajući zanimljive doživljaje iz svog života, ali i osvrte na politička dešavanja u Srbiji.

Ovo je dočekano uz gromoglasan smijeh publike

Sa večerašnjeg stand up nastupa Zorana Kesića

Balet "Romeo i Julija" sinoć premijerno na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Sevdalinka: Bosanskim srcem ispjevana

Počele probe za predstavu "Drama o Mirjani i ovima oko nje"

Sarajevski sajam knjiga će trajati od 12. do 17. aprila

Otvorena izložba "Mirsad Konstantinović: Iskorak u mjestu"

Svrzina kuća: Biser u đul-bašči

Josip Pejaković obilježio 55 godina umjetničkog rada

Senad Alihodžić je novi direktor Kamernog teatra 55

Josip Pejaković: Moja lična karta se zove "Oj, živote"

Elvir Halilović najmlađim Hadžićanima predstavio "Priče iz srcolike zemlje"

U Galeriji "Preporod" postavljena izložba "Daljine" Mirsade Baljić

Objavljena monografija "Merhamet Švedske - 30 godina za ponos", autora Ruždije Adžovića

Predstavljena knjiga Hajrudina Somuna "Kurdistan - Jan Neman"

Balerina Ana Kuzmanović: Priča o netrpeljivosti između dvije porodice osnova za propitivanje mržnje

Sutra sarajevska promocija knjige Hajrudina Somuna "Kurdistan Jan Neman"

Urnebesan nastup Zorana Kesića: Bakir na izborima do nogu potučen, kad izlazi pred kamere, kaže "mi smo pobijedili"

Kultura

Balet "Romeo i Julija" sinoć premijerno na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Sevdalinka: Bosanskim srcem ispjevana

Počele probe za predstavu "Drama o Mirjani i ovima oko nje"

Sarajevski sajam knjiga će trajati od 12. do 17. aprila

Otvorena izložba "Mirsad Konstantinović: Iskorak u mjestu"

Svrzina kuća: Biser u đul-bašči

Josip Pejaković obilježio 55 godina umjetničkog rada

Senad Alihodžić je novi direktor Kamernog teatra 55

Josip Pejaković: Moja lična karta se zove "Oj, živote"

Elvir Halilović najmlađim Hadžićanima predstavio "Priče iz srcolike zemlje"

U Galeriji "Preporod" postavljena izložba "Daljine" Mirsade Baljić

Objavljena monografija "Merhamet Švedske - 30 godina za ponos", autora Ruždije Adžovića

Predstavljena knjiga Hajrudina Somuna "Kurdistan - Jan Neman"

Balerina Ana Kuzmanović: Priča o netrpeljivosti između dvije porodice osnova za propitivanje mržnje

Sutra sarajevska promocija knjige Hajrudina Somuna "Kurdistan Jan Neman"

Urnebesan nastup Zorana Kesića: Bakir na izborima do nogu potučen, kad izlazi pred kamere, kaže "mi smo pobijedili"