<p>Džeko Hodžić, istaknuti akademski slikar iz Sarajeva, svoju sliku je prodao za 2.200 KM, a novac je donirao za pomoć žrtvama razornog zemljotresa u Turskoj i Siriji.</p><p>Ovaj humani gest oduševio je mnoge.</p><p>Kako je Džeko rekao za portal „Avaza“, uradio je ono što je mogao.</p><h2>Radi transparentnosti</h2><p>-	Objavio sam javno na Facebooku da prodajem sliku „Sjeme mladog bora“. Poznat sam kao humanista, i u ratu sam slao pomoć u druge gradove. Ja ne mašem tim. Ne bih ni vama rekao da nisam izazvan jednom izjavom kolegice koja je to svrstala među samopromociju - kazao je Džeko.</p><p>Istakao je da je sve javno objavio ne zbog hvalisanja, već radi transparentnosti.</p><p>- Ja sam ostvaren čovjek i umjetnik. Ovo neće biti ni prvo ni posljednje moje dobro djelo, samo ako poživim, ako mi Bog da života, zdravlja i vijeka. Želim da pomognem svakome onoliko koliko mogu. Pogodila me ova tragedija. Ja sam čest gost u Turskoj, imamo simpozije. I u aprilu imam poziv da idem u Istanbul na događaj koji organizira gradonačelnik - rekao nam je umjetnik.</p><h2>Ako je nijet čist...</h2><p>Dodao je da bi ga pogodilo i da se ovakva tragedija desila bilo gdje drugo.</p><p>- Moja reakcija bila bi ljudska, humana i poštena, da dam svoj doprinos koliko mogu. Kad mogu marku, dam marku. Ovo je bila prilika koja je, na svu sreću, upalila. Odazivam se na bilo kakvu akciju, nemam prepreka ni prema narodima, naciji, boji kože... Nego tamo gdje treba pomoć, ja ću da je pošaljem vrlo rado. Ako je nijet čist, sve se završi kako je najbolje - smatra Džeko.</p><p>Naglasio je da vrijedi ako će pomoći da se makar jedna usta nahrane.</p><p>- To je moje opredjeljenje, tako sam odgojen. I dok sam živ, hoću da to primjenjujem i tako odgajam svoju djecu - zaključio je Džeko.<br></p><p><br></p>

Moja reakcija bila bi ljudska, humana i poštena, da dam svoj doprinos koliko mogu

Džeko Hodžić za "Avaz": Vrijedi ako će donacija makar jedna usta nahraniti

<p>Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu, čuvar dječijih uspomena obilježenih sukobima i terorom, 14. februara u Narodnom pozorištu obilježit će šesti rođendan.</p><p>Muzej će s proslavom rođendana nastaviti i u sedmici poslije, kada će, od 20. do 27. februara, osigurati besplatan ulaz za sve posjetioce, predstaviti novu postavku muzejskih eksponata te organizovati brojne kreativne radionice koje će biti izvedene u saradnji sa Galerijom Manifesto.</p><h2>Značajni rezultati u prethodnoj godini</h2><p>Projektna menadžerica Muzeja Mirela Geko istakla je za Fenu da je u prethodnoj godini rada Muzej ostvario značajne rezultate u svim poljima svog djelovanja.</p><p>Ističe da je, pored brojnih edukativnih i istraživačkih aktivnosti, u saradnji sa uredom u Ukrajini, producirana i jedna od najznačajnijih vlastitih izložbi, postavka “Slušaj”, posvećena Ukrajini i drugim ratom zahvaćenim područjima.</p><h2>300 edukativnih radionica</h2><p>- Ova izložba je predstavljena u pet država, uključujući gostovanja na najvećoj muzejskoj konferenciji na svijetu u Pragu, te u Strazburu u Vijeću Evrope tokom sedmice u kojoj se održavala plenarna sesija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope - kazala je Geko.</p><p>Geko kaže da imaju mnogo toga da slave te da je Muzej, između ostalog, u prošloj godini dokumentovao više od 150 predmeta i priča, te da je ugostio više od 25.000 posjetitelja, od kojih je 5.000 učenika u školskim posjetama, a organizovao je i oko 300 edukativnih radionica.</p>

Muzej je, između ostalog, u prošloj godini dokumentovao više od 150 predmeta i priča, te da je ugostio više od 25.000 posjetitelja

Muzej ratnog djetinjstva obilježava šesti rođendan

<p>Obavještavamo cijenjenu publiku da se izvođenje dramske predstave "Ivanov" koje je planirano za večeras, 11. februara sa početkom u 19:30 sati, otkazuje zbog bolesti glumice, objavili su iz Narodnog pozorišta Sarajevo.</p><p>Kupljene ulaznice mogu biti iskorištene za jednu od izvedbi u narednom mjesecu.</p><p>Povrat novca za kupljene ulaznice moguće je izvršiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.</p><p>Radno vrijeme blagajne:</p><p>Na dan izvođenja predstava u dva termina od 9:00 do 11:30 i od 15:30 do 19:30 sati.</p><p>Ostalim radnim danima od 9:00 do 15:00 sati.</p>

Kupljene ulaznice mogu biti iskorištene za jednu od izvedbi u narednom mjesecu

Otkazano večerašnje izvođenje dramske predstave "Ivanov": Bolesna glumica

<p>Alija Isaković je bio dramatičar, pisac, leksikograf i historičar jezika i književnosti. Kako se često navodi, utemeljitelj je moderne bosanske jezičke kulture, te jedan je od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca uopće.</p><p>Značajno je spomenuti dva rječnika Alije Isakovića, a to su&nbsp; Rječnik karakteristične leksike u bosanskom jeziku (1993.) i Rječnik bosanskog jezika (1995.) koji predstavljaju prekretnicu u našoj leksikografiji.</p><h2>Početak u Stocu</h2><p>Rođen je u Bitunji kod Stoca 1932. godine. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet u Sarajevu.&nbsp;</p><p>Radio je kao geološki tehničar, tv-scenarist, urednik časopisa "Život", a bio je i urednik edicije Kulturno naslijeđe BiH u sarajevskoj "Svjetlosti". Pisao je pripovijetke, romane, drame, putopise, eseje, studije, filmske i tv- scenarije. Priredio je niz antologija, zbornika radova, bibliografija. Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo.</p><p>Alija Isaković snažno se zalagao za afirmaciju bosanskog jezika. Kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika.&nbsp;</p><p>Veoma značajna je Isakovićeva uloga, kao intelektualca, tokom agresije na BiH. Na Bošnjačkom saboru 1993 godine održao je jedan od najnadahnutijih govora o Bosni i Hercegovini, a posebno o Bošnjacima i njihovoj sudbini na Balkanu, koji je i danas veoma aktuelan.<br></p>

<h2>Borba za bosanski jezik&nbsp;</h2><p>Isaković se snažno zalagao za afirmaciju bosanskog jezika. Nažalost, naš jezik se i danas uporno negira i nipodaštava, posebno u bh. entitetu RS, dok Srpska akademija nauka i umetnosti zaključuje da on uopće ne postoji.</p><p>- Bosanski jezik postoji u narodu i u literaturi koliko hrvatski i srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke a ne lingvističke naravi. S obzirom da je na ovim balkanskim prostorima politika mjera stvari, u svim oblicima fizičkog i duhovnog života, to je neimenovanje i (ne) priznavanje bosanskog jezika bilo u korelaciji s političkim (ne) imenovanjem bosanske nacije, posebno bosanskih muslimana (Bošnjaka) -&nbsp; pisao je u svom djeli "Ogledalo",&nbsp; 1991. godine, te dodao da bosanski jezik, prema književnom hrvatskom i srpskom jeziku, ima najmanje razlika između narodnog i književnog jezika.&nbsp;&nbsp;</p><p>- Između dijalekatskog i književnog i ima razlike - za južnoslovenske prilike - izvanredan kontinuitet, jezičku ustaljenost i homogenost na cijelom prostoru, bez diskontinuiteta koji su imali srpski i hrvatski književni jezik do početka Vukovih i Gajevih reforma sredinom prošlog vijeka. To što u okviru bosanskog jezika nije bilo jezičkih i pravopisnih reformi i nije teško razumjeti. Pisali su bosančicomi arebicom, uglavnom, kako su i govorili. Piši kao što govoriš nije ničija deviza, to je inicijalni poriv pismenog čovjeka - zaključio je Isaković i svom djelu.</p><p>A kako su pisci najvjerniji čuvari maternjeg jezika i jezičke tradicije svake društvene zajednice, onda se i na primjeru književnih ostvarenja Alije Isakovića (priče, romani, drame, radiodrame, eseji, proza za djecu, scenariji, jezikoslovni radovi i drugi spisi) može najdirektnije uvjeriti koliko je to upravo tako.</p><p>Književnici i postoje da, prije svega, budu čitani, uvažavajući, naravno, i činjenicu da svaka generacija ima svoje vlastito čitanje i razumijevanje određenoga književnog djela, a tek onda da se, u različitim godišnjicama i drugim prigodama, govori i piše o njihovim osobnim životima i dostignutim književnoumjetničkim i općedruštvenim ostvarenjima i uspjesima.</p><p>Njegov tekst "Hasanaginice" je najviše prevođeni tekst jedne domaće drame i kritičari su ga ocijenili makjavelističkim. Sam Isaković će svojevremeno o svojoj "Hasanaginici" govorio kako je nastala iz ljubavi prema baladi o plemenitoj "Hasanaginici".<br></p><p>- Vjerovatno će svaka generacija pisati o njoj, a njena najveća vrijednost pokazat će se time što nijedna generacija neće biti zadovoljna onim što je prethodna napisala, svaka će željeti svoj korak s "Hasanaginicom", prislanjat će obraz njenoj vatri i svoj eho oslušnuti u njenom biću.</p><p>Alija Isaković je umro 14. marta 1997. godine u Sarajevu.</p>

Njegov tekst "Hasanaginice" je najviše prevođen tekst jedne domaće drame 

Alija Isaković utemeljitelj  moderne bosanske jezičke kulture

<p><br></p><p>U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je održan koncert Sarajevske filharmonije pod nazivom „Slušaj drugačije“.<br></p><p>Publika je uživala u programu, a koncertom je dirigirao renomirani gost Mihnea Ignat iz Rumunije, dok je violinu svirao Antonio Garcie Egea.</p><p>Koncertu je prisustvovao i Johan Satler(Johann Sattler), šef Delegacije Evropske unije u BiH.</p>

Koncertu je prisustvovao i Johan Satler, šef Delegacije Evropske unije u BiH

Publika uživala u koncertu "Slušaj drugačije"

<p>U galeriji "Roman Petrović" u Sarajevu  večeras je otvorena samostalna izložba akademskog kipara Marka Frančeševića „Bogovi i ostali“.<br></p><p>Marko Frančešević je mladi bh. umjetnik koji je magistrirao na Odsjeku za kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi profesora Mirsada Šehića 2016. godine.</p><p>Nakon školovanja radio je na nekoliko različitih poslova iz oblasti likovne umjetnosti -u Federalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u Sarajevu, bio je i predavač u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti na Odsjeku za kiparstvo, a njegov rezime upotpunjuje i izrada scenografije u Narodnom pozorištu Sarajevo.</p><p><br></p>

<p>Od 2016. godine član je Udruženja likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini, te od tada redovno sudjeluje na svim godišnjim izložbama koje organizira ULUuBiH.</p><p>Godine 2019. Udruženje likovnih umjetnika u BiH dodijelilo mu je prestižnu nagradu “Roman Petrović” za njegovo djelo koje je bilo uvršteno na tradicionalnoj kolektivnoj izložbi “Mali format”.</p>

Mladi bh. umjetnik magistrirao je na Odsjeku za kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi profesora Mirsada Šehića

Otvorena izložba kipara Marka Frančeševića

<p>Glumac Sergej Trifunović oglasio se o incidentu koji se desio tokom pozorišne predstave u Rijeci.</p><p>Naime, prošle sedmice, tokom izvedbe predstave „Voz“ u kojoj Trifunović, zajedno s Vojislavom Vojom Brajoviće, igra glavnu ulogu, glumac je prišao jednom od muškaraca u publici, jer ovaj nije prestajao gledati u mobitel.</p><p>Trifunović ga je oduzeo, a onda zaradio i aplauz publike. Gledaoci su ispričali da je iznerviran glumac kružio po parteru i dečku koji ga je fotografirao i snimao oduzeo mobitel i bacio ga na pod.</p><p>-	Ma kakav je to crni incident, ja bacam telefone u pozorištu već dvadeset godina, vrlo uspješno. Dok ne nauče. Jednom nekad. Ljudi koji ne idu u pozorište ponašaju se kao da su glumci na sceni u televizoru. Ne smeta nam ništa, mogli bismo i stati da uhvate lijep kadar, malo ih nervira što se deremo i škripe daske, a ne mogu nas smanjiti. I tako je oduvijek - rekao je Sergej Trifunović za Danas.</p>

Ljudi koji ne idu u pozorište ponašaju se kao da su glumci na sceni u televizoru, rekao je Trifunović

Oglasio se Trifunović: Bacam telefone u pozorištu već 20 godina

<p>Izložba Almira Šehića "Sjećanja koja blijede", koja ukazuje na probuđenog pojedinca, intelektualca i umjetnika koji pokušava razumjeti suvremeni trenutak u kome živi, otvorena je jučer u mostarskom Centru za kulturu.</p><p>- Ovdje je izloženo oko 20 radova, svi su rađeni vatrom i dimom na papiru, a sukob krhkog papira i vatre dovode do toga da slike u principu ne mogu dugo izdržati, otprilike dvije-tri izložbe.&nbsp;</p><p>Naziv "Sjećanja koja blijede" je tu jer će i ove slike vremenom nestati, a ostat će samo sjećanja na njih - kazao je Šehić u razgovoru za Fenu.</p><h2>Koncept izložbe</h2><p>Dodao je kako je koncept cijele izložbe održati kulturu sjećanja.</p><p>- Radovi po površini imaju malo boje, ima detalja koji su hiperrealistični, ali onda to bojom poništimo i tako govorimo da je to ustvari nebitno u svemu tome, bitan je proces nastajanja i nestajanja slika koje će, kako sam već naveo, fizički nestati.&nbsp;</p><p>To je zapravo cilj cijele izložbe, da na kraju nema ništa, da ostanu prazni ramovi, osim nekih slika koje su uokvirene da ostave trag i sjećanje da je nekad nešto bilo - kazao je Šehić.</p><p>Inspiraciju crpi kroz društveno angažirani rad.</p><p>- Nazivi radova poput "Sarajevske ruže", "Lice kojeg se sjećamo", "Ruke koje su grlile", "Maslačci" i drugi govore o svemu što je lijepo, što će nestati ili je nestalo, a ostalo je samo u našim sjećanjima. Poanta izložbe je vraćanje u prošlost i vađenje iz zaborava - istaknuo je Šehić.</p><h2>O Almiru Šehiću</h2><p>Almir Šehić rođen je 1980. godine u Doboju, a danas živi u Travniku. Na mostarskom Univerzitetu „Džemal Bijedić” 2014. godine stekao je diplomu profesora likovne kulture.</p><p>Do sada je imao tri samostalne izložbe, a sudjelovao je na nekoliko kolektivnih izložbi, te u radu brojnih likovnih kolonija na području BiH, Srbije i Hrvatske.</p><p>Nakon Travnika i Mostara "Sjećanja koja blijede" bit će izložena i u Sarajevu.</p><p>- Nadam se da će ovi radovi to moći izdržati, tako bih zatvorio taj krug i bit ću zadovoljan da se ponovno vratim u Travnik, koliko god radova ostane - kazao je Šehić.</p>

Ovdje je izloženo oko 20 radova, svi su rađeni vatrom i dimom na papiru, kazao je Šehić

Šehić: Inspiraciju crpi kroz društveno angažirani rad

Almir Šehić predstavio svoja "Sjećanja koja blijede"

<p>Umjetnička galerija BiH u Sarajevu predstavila je izložbu „1993“ Zorana Filipovića, rođenog Brčaka koji je veliko ime u oblasti fotografije, a, osim toga, i veliki prijatelj Sarajeva.</p><p>Direktor Umjetničke galerije Strajo Krsmanović otkrio nam je sve o ovoj izložbi, ali i pričao o stanju u kojem se nalazi ustanova na čijem je čelu, kao i kultura općenito.</p><h2>Još čekamo</h2><p>&nbsp;Zoran Filipović je, kao fotograf, u vrijeme agresije na BiH i Hrvatsku bio na svim užarenim mjestima - Vukovar, Mostar, Sarajevo... Fotografije nastale prije 30 godina pokazane su u Umjetničkoj galeriji i izazvale su novu emociju. Evocirale su sjećanja na opsadu Sarajeva i agresiju na BiH. Tako da smo zadovoljni tom izložbom, koja je otvorena cijeli ovaj mjesec - kazao je Krsmanović za „Avaz“.</p><p>Nerijetko čujemo vapaje iz ove kulturne ustanove o katastrofalnom odnosu države prema njoj, a Krsmanović dodaje kako se situacija nije puno promijenila. </p><p>- Nažalost, tu se ništa dobro ne dešava, osim što čekamo da se završi konstituisanje vlasti pa da vidimo da li će ta vlast konačno nešto da riješi - istakao je Krsmanović.</p><p><br></p>

<h2>Naša politika</h2><p>Kaže kako publika i interes za umjetnost njima uopće nisu problem.</p><p>- Mi imamo publiku, posjetioce, turiste u sezoni, to nije naš problem. Naš problem je politika. Naša politika, nažalost, ne razumije razlog našeg postojanja, odnosno, moram reći i to da postoje politike koje ne žele da mi postojimo - dodao je Krsmanović. </p><p>Na koncu poručuje:</p><p>- Za 30 godina ne riješiti pitanje statusa jedne ovakve ustanove, to nije pitanje neznanja, nego nehtijenja. To je direktan atak na državu, ja nemam drugog odgovora. S obzirom na to da neki ne žele Bosnu i Hercegovinu, očito im je to jedan od načina da pokušaju da je uruše.&nbsp;</p><h2>Način života</h2><p>- Kultura je sama po sebi bitisanje i postojanje jednog naroda. Nije kultura samo ono što možemo zvati „lijepom kulturom“, što se vidi na ekranima, kao što su izložbe i koncerti, to je vrh ledenog brijega. Kultura je način života, način postojanja i način kako baštinimo ono za šta su se naši preci borili i ostavili za nas. To je oblast gdje ima malo razumijevanja, mi smo taoci te politike već trideset godina - zaključio je Krsmanović.&nbsp;</p>

Za 30 godina ne riješiti pitanje statusa jedne ovakve ustanove, nije pitanje neznanja, nego nehtijenja

Strajo Krsmanović za "Avaz":
Ko želi uništiti Umjetničku galeriju BiH

<p>Promocija novog romana Radmile Karlaš pod nazivom "Ej drugovi jel' vam žao?" upriličena je večeras u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.<br></p><p>Knjigu su predstavitli prof. dr. Dijana Hadžizukić, prof. dr. Sarina Bakić, prof. dr. Nerzuk Ćurak, Jasmin Duraković, direktor BKC-a KS, te autorica romana Radmila Karlaš.</p><p> </p><p>Radmila Karlaš (60) dugogodišnja je novinarka. Radila je za mnoge printane i elektronske medije, BBC, Voice of Amerika, WDR...</p><p>Bila je višegodišnja koordinatorica „Amnesty Internationala“ za BiH. U svojim višestrukim javnim angažmanima u zemlji i svijetu bila je bespoštedna kritičarka i oponentkinja akterima razdora i nacionalističkog politikantstva na teritoriji bivše Jugoslavije. Završila je Fakultet političkih nauka u Zagrebu. Do sada je objavila dva romana “Četvorolisna djetelina” i “Kad utihnu melezi”, te dvije zbirke priča “Pogrešan peron” i “Lutak.” Živi u Banjoj Luci.</p>

Naziv romana je „Ej drugovi jel' vam žao?“

Promocija romana Radmile Karlaš

<p>Gotovo godinu nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu predstavio je umjetnička djela nove kolekcije "Ars Aevi Nucleus Kyiv" u znak solidarnosti sa Ukrajinom.<br></p><p>Izložba "Ars Aevi Nucleus Kyiv" otvorena je večeras u "Goethe-Institutu" i Velikom parku u Sarajevu.</p><p>Međunarodno priznati umjetnici Aida Šehović i Ismar Čirkinagić iz Bosne i Hercegovine, zajedno sa umjetničkim kolektivom Open Group iz Lavova i Alevtina Kakhidze, producirali su nove umjetničke radove za ovu solidarnu izložbu, koje ujedno i daruju Kolekciji Ars Aevi.</p><p>Za izložbu "Ars Aevi Nucleus Kyiv" Aida Šehović je predstavila svoju najnoviju instalaciju u javnom prostoru "Street Signs Sarajevo – Kyiv",  koja se sastoji od pet uličnih postavljenih u Velikom parku, preko puta "Goethe-Instituta", kako bi potakli prolaznike na kritičko razmišljanje i postavljanje pitanja o ratu i njegovim posljedicama.</p><p>Postavka Open Group, je još jedan ulični/saobraćajni znak koji označava 1.654 kilometra koji dijele Ars Aevi od Muzeja savremene umjetnosti u Kijevu.</p>

Izložba "Ars Aevi Nucleus Kyiv" otvorena je večeras u "Goethe-Institutu" i Velikom parku

Izložba u znak solidarnosti sa Ukrajinom

<p>U riječkom Zajcu prošle sedmice izvedena je predstava „Voz“ Zvezdara teatra iz Beograda u kojem glavne uloge imaju Vojislav Voja Brajović i Sergej Trifunović. Na predstavi se dogodio incident između glumca i publike, piše Večernji list.</p><h2>Šta mu je još zasmetalo</h2><p>Naime, jedan od muškaraca u publici nije prestajao gledati u mobitel, pa mu je Trifunović prišao i oduzeo mu ga i tako zaradio aplauz publike. Gledaoci su ispričali da je iznerviran glumac kružio po parteru i dečku koji ga je fotografirao i snimao oduzeo mobitel i bacio ga na pod.</p><p>No, gledanje u mobitel nije bilo jedino što je zasmetalo glumcu.</p><p>Njihovu izvedbu filozofske drame o dvojici junaka, profesoru Belom i bivšem zatvoreniku Crnom, stalno su prekidale notifikacije, žamor iz publike, kašljanje i šuškanje, a gledaoci su ispričali kako se Trifunović više puta tokom predstave referirao na kašalj iz publike koji nije bilo moguće ignorirati.</p><h2>"Otvori bombon"</h2><p>-	U jednom je trenutku osobi u prvom redu poručio da slobodno otvori bombon jer im nimalo ne smeta, a zatim i publici rekao neka samo oni pričaju, jer nema smisla da se s njima nadglasava - ispričao je gledalac.</p><p>Incident se ne prestaje komentirati na društvenim mrežama. Glumac je komentirao kako mu je „malo falilo, jedno pet puta“ da prekine predstavu.</p>

Glumac je komentirao kako mu je „malo falilo, jedno pet puta“ da prekine predstavu

Sergej Trifunović usred predstave prišao gledaocu i bacio mu mobitel

<p>„Ero sa ovog svijeta“ naziv je stend up komedije glumca i autora Željka Ninčića koja je premijerno izvedena u Domu mladih u Sarajevu.<br></p><p>Legendarni Marinko Ćutuk iz kultne "Audicije" poklonio je gradu Sarajevu u čast 39. godišnjice otvaranja Zimskih olimpijskih igara ovaj regionalni hit. Publika se do suza nasmijala dobro poznatim zgodama i nezgodama.<br></p><p><br></p>

<p>Ljubitelji "Audicije" i bh. humora Željka Ninčića najbolje pamte po Davoru Stevanoviću i recitaciji o keruši i sedam malih kučića, zatim po Marinku Ćutuku iz "Nove Audicije", koji je "četiri sata čamio čekajući" i kao Veselog Bosanca s njegovim čuvenim "Primi me".</p><p>Ninčić sam za sebe kaže da je "Ero sa ovog svijeta", pa se tako zove i predstava.</p>

Legendarni Marinko Ćutuk iz kultne "Audicije" poklonio je gradu Sarajevu u čast 39. godišnjice otvaranja Zimskih olimpijskih igara ovaj regionalni hit

"Ero sa ovog svijeta" nasmijao publiku do suza

<p>Bh. ilustrator Midhat Kapetanović objavio je novu dirljivu ilustraciju na Instagramu kojom je odao počast žrtvama zemljotresa. </p><p>Ovaj put je na ilustraciji je prikazao Vučka, Zagija, Pobednika, vukove s obilježjima turske zastave i medvjede s obilježjima sirijske zastave kako pomiču ruševine.</p><p>- Jučer sam vidio planetu kako pomjera ljude. Danas sam vidio ljudske ruke kako pomjeraju planetu. Budimo jaki kao Turska i Sirija - naveo je u opisu ilustracije.</p><p><br></p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CoXvSPdrCzi/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CoXvSPdrCzi/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CoXvSPdrCzi/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Midhat Kapetanovic (@midoka5anovic)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Podsjećamo, najmanje 5.894 osobe su poginule od posljedica razornih zemljotresa koji su jučer pogodili južne regije Turske, potvrdio je potpredsjednik države Fuat Oktaj (Oktay).</p><p>Oktaj je kazao da je broj povrijeđenih povećan na 34.810.&nbsp;</p>

Danas sam vidio ljudske ruke kako pomjeraju planetu, napisao je Kapetanović na Instagramu

Kapetanović objavio novu dirljivu ilustraciju: Budimo jaki kao Turska i Sirija

<p>Izložba fotografija Zorana Filipovića otvorena je večeras, 7. februara, u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu.</p><p>- Kažu da Jevreji imaju jednu kletvu koja kaže da Bog da živio u zanimljivom vremenu - ne samo ja, nego svi mi koji živimo na ovim prostorima sudionici smo te kletve i tog zanimljivog vremena. Ta zanimljivost se, nažalost, mjeri količinim krvi, a ne količinom ljubavi. Ne bih nikada pristao biti ratni reporter, ali sto puta bih ponovio ovo što sam sada pred vas podastrao. Ovo je krik protiv rata, protiv smrti - kazao je Filipović.</p><p>Fotografije su nastale 1993. godine, a na njima su zabilježene Sarajlije u svakodnevnoj borbi za opstanak.</p><p>Na Facebook profilu Umjetničke galerije, objavljen je set fotografija ovog autora, koje oslikavaju ratno Sarajevo.</p>

<p>Osim građana, vidimo poznate gradske simbole okovane hladnoćom i sivilom rata.</p>

Fotografije su nastale 1993. godine, a na njima su zabilježene Sarajlije u svakodnevnoj borbi za opstanak

Otvorena izložba fotografija Zorana Filipovića u Umjetničkoj galeriji

<p>Bosanskohercegovačka slikarica Mirsada Baljić nedavno se u Sarajevu predstavila grupnom izložbom upriličenom povodom Svjetskog dana akvarela, a u okviru 11. godišnjice Internacionalnog udruženja akvarelista svijeta „IWS Global“. </p><p>Baljić za „Avaz“ ističe da je na izloženim akvarelima svjetlost njenog hercegovačkog zavičaja najjači doživljaj, kao i utisak koji nosi iz prirode kroz prozračnost boja magnolije iz koje izranja oblik Starog mosta.G</p><h2>Izuzetna čast&nbsp;</h2><p><b>Koliko ste zadovoljni kompletnom postavkom i reakcijama? </b></p><p>- Već tri godine sam predstavnik BiH na ovoj izložbi akvarela i bila mi je izuzetna čast da se, zajedno s deset drugih autora, predstavim i u svijetu. Udruženje umjetnika „Art colony“ i BKC Sarajevo u narednom periodu planiraju i prvo bijenale akvarela, uz eventualnu podršku resornih ministarstava.</p><p><br></p>

<p><b>&nbsp;Inače, akvarel je vaša omiljena tehnika?&nbsp;&nbsp;</b></p><p>- Akvareli imaju onu jedinstvenu nit koja se provlači kroz moje stvaralaštvo, na način kao prozračna muzika koju sam kao dijete slikala, prepoznala, osjetila, slijedila. Gledajući nebo, ta prostranstva moga zavičaja, koja trepere pred našim očima, zaustavljaju se na površini vode, prohladne Neretve, upijajući žarke boje pohranjene u sjećanju, do trenutka kad budu razlivene na akvarel papiru, na platnu.</p><h2>Daleki pejzaži&nbsp;</h2><p><b>Proputovali ste skoro cijeli svijet, koliko su Vas ta iskustva nadahnula kasnije za umjetnički rad?</b></p><p>- Putovanja inspiriraju, nadahnjuju, uče. Fizičko prisustvo na nekom dalekom tlu, stanja trenutka nemaju granice. Mi ih postavljamo. I u sebi. Tišine su uvijek u nama. Ne moramo govoriti istim jezicima, ali postoje impulsi i osjećaji za nešto drugačije, nešto novo, lijepo u bićima sličnim nama iz dalekih pejzaža. Prazna ploha za novo djelo je pred nama. „Daljine se ugibaju, ne trepću”, napisao je jednom vrli pjesnik Ilija Ladin. Sve je prolazno, ali umjetnost opstaje</p><p> </p><p><b>Koliko je važno za umjetnika da upozna druge kulture i širi svoje spoznaje?</b></p><p>- Važan segment za umjetnika je vidjeti, osjetiti, spoznati drugo i drugačije stvaralaštvo izniklo iz raznih civilizacija i kultura. Privilegija je i bogatstvo biti dio onih koji su uspjeli dotaknuti obrise i pomiješati boje na toj paleti.</p><p><br></p>

<p><b>Prošla godina je za Vas bila iznimno intenzivna, šta je to što Vas čeka u narednom periodu?</b></p><p>- Volim dolazak proljeća, njegove boje, mirise, cvrkut lastavica, behar. Izložbom „Daljine“ u Galeriji „Preporod“ predstavit ću svoja djela sarajevskoj publici, prije odlaska izložbe „Snoviđenja“ u neke nove daljine.&nbsp;</p>

Džeko Hodžić za "Avaz": Vrijedi ako će donacija makar jedna usta nahraniti

Muzej ratnog djetinjstva obilježava šesti rođendan

Otkazano večerašnje izvođenje dramske predstave "Ivanov": Bolesna glumica

Alija Isaković utemeljitelj moderne bosanske jezičke kulture

Publika uživala u koncertu "Slušaj drugačije"

Otvorena izložba kipara Marka Frančeševića

Oglasio se Trifunović: Bacam telefone u pozorištu već 20 godina

Almir Šehić predstavio svoja "Sjećanja koja blijede"

Strajo Krsmanović za "Avaz": Ko želi uništiti Umjetničku galeriju BiH

Promocija romana Radmile Karlaš

Izložba u znak solidarnosti sa Ukrajinom

Sergej Trifunović usred predstave prišao gledaocu i bacio mu mobitel

"Ero sa ovog svijeta" nasmijao publiku do suza

Kapetanović objavio novu dirljivu ilustraciju: Budimo jaki kao Turska i Sirija

Otvorena izložba fotografija Zorana Filipovića u Umjetničkoj galeriji

Mirsada Baljić za "Avaz": Sve je prolazno, ali umjetnost opstaje

Kultura

Džeko Hodžić za "Avaz": Vrijedi ako će donacija makar jedna usta nahraniti

Muzej ratnog djetinjstva obilježava šesti rođendan

Otkazano večerašnje izvođenje dramske predstave "Ivanov": Bolesna glumica

Alija Isaković utemeljitelj moderne bosanske jezičke kulture

Publika uživala u koncertu "Slušaj drugačije"

Otvorena izložba kipara Marka Frančeševića

Oglasio se Trifunović: Bacam telefone u pozorištu već 20 godina

Almir Šehić predstavio svoja "Sjećanja koja blijede"

Strajo Krsmanović za "Avaz": Ko želi uništiti Umjetničku galeriju BiH

Promocija romana Radmile Karlaš

Izložba u znak solidarnosti sa Ukrajinom

Sergej Trifunović usred predstave prišao gledaocu i bacio mu mobitel

"Ero sa ovog svijeta" nasmijao publiku do suza

Kapetanović objavio novu dirljivu ilustraciju: Budimo jaki kao Turska i Sirija

Otvorena izložba fotografija Zorana Filipovića u Umjetničkoj galeriji

Mirsada Baljić za "Avaz": Sve je prolazno, ali umjetnost opstaje