Intrigantna dramska predstava "Hedda Gabler" rađena po tekstu norveškog književnika Henrika Ibsena, u režiji Nermina Hamzagića, bit će izvedena u srijedu 8. januara, na sceni Narodnog pozorišta, sa početkom u 19:30 sati. U predstavi igraju Mona Muratović, Ermin Sijamija, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Jasna Diklić i Belma Salkunić.

Dramski tekst "Hedda Gabler" norveškog pisca i dramatičara Henrika Ibsena jedan je od najkompleksnijih ali i najvještije napisanih tekstova u historiji svjetske dramske književnosti, a lik Hede Gabler (Hedda), tvrde kritičari, jedan od najsloženijih i najintrigantnijih.Naslovnu ulogu igra Mona Muratović koja ističe kako joj je ovo do sada najvažnije pozorišno iskustvo.- Žudeći za nemogućim idealom lijepog i dostojanstvenog, a pristajući na banalnost življenja u modernom društvu, Hedda je jedan od najnepredvidljivijih, najuzbudljivijih i najslojevitijih likova ikada napisanih. Pišući Hedu Gabler, psihološku dramu o ženi zatočenoj u kući, braku i životu koji nije željela, Ibsen slika portret ranog industrijskog društva u kome je tehnologija omogućila masovnu proizvodnju, ali je istovremeno preoblikovala društvene vrijednosti, pa se zadovoljstvo mjeri potrošnjom, vrijednost pronalazi u kompeticiji, a samorealizacija čovjeka se očituje u tome da li je uspješno ispunio svoju društvenu funkciju. Granice individualne slobode iscrtane su linijama društveno prihvatljivog, i svaki pokušaj odstupanja predstavlja napad na krhki poredak društvenih odnosa - rekli su o predstavi Nermin Hamzagić i Asja Krsmanović.

Dramaturgiju i adaptaciju teksta potpisuje Asja Krsmanović, scenografkinja je Mirna Ler, kostimografska rješenja povjerena su Irmi Saje i Vanji Ciraj, a na scenskom pokretu radio je Tomas Stejart (Thomas Steyaert) koji potpisuje i muziku.

Naslovnu ulogu igra Mona Muratović koja ističe kako joj je ovo do sada najvažnije pozorišno iskustvo

Ibsenova "Hedda Gabler" sutra na sceni NPS-a

Smrt Saše Petrovića potresla je region. Preminuo je 27. januara u 62. godini, a jučer je u Kamernom teatru 55 u Sarajevu održana komemoracija.Danima već na društvenim mrežama dijele se isječci iz filmova ili serija u kojima je Petrović glumio. Posebno dijelovi iz kultne predstave „Audicija“.Mnogi su poželjeli da ih Saša barem još jednom nasmije, ali i ostali učesnici „Audicije“.

Ova kultna predstava nastala je u u decembru 1984. godine kao dio nastavnog procesa na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Tadašnji studenti Željko Ninčić, Admir Glamočak, Emir Hadžihafizbegović, Haris Burina, Saša Petrović, Jasmin Geljo, Željko Kecojević, Senad Bašić, Branko Đurić i Mladen Nelević, postaju imena koja zna cijela bivša Jugoslavija. Izveli su predstavu više od stotinu puta.Jedna od rijetkih fotografija koja se do sada rijetko pojavljivala u medijima, izložena je u kultnoj sarajevskoj kafani „Šetalište“ u kojoj glavnu riječ vodi Nedim Tabaković Čuka.

Ova kultna predstava nastala je u u decembru 1984. godine kao dio nastavnog procesa na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu

"Avaz" objavljuje rijetko viđenu fotografiju: Učesnici kultne "Audicije" na jednom mjestu

U ponedjeljak, 6. februara u 19:30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena dramska predstava „Ivanov“ rađena po tekstu Antona Pavloviča Čehova, u režijskoj postavci Paola Mađelija (Magelli).<h2>40 godina rada</h2>Sarajevska publika imat će priliku uživati u još dva izvođenja dramske predstave "Ivanov" koja su na rasporedu u subotu, 11. i ponedjeljak, 13. februara, sa početkom u 19:30 sati. - Za svojih gotovo 40 godina teatarskog rada na scenu sam postavio tri puta "Višnjik", tri puta "Galeba" i dva puta "Platonova", uvijek u različitim zemljama sa različitim svjetonazorima. Kada bolje razmislim danas, javljaju mi se oprečne slike iz tih predstava. Jer nijedna od njih, pogotovo one istoga naslova, ni malo ne podsjeća na onu drugu. One su potpuno različiti autohtoni svjetovi.Postavio sam i "Tri Sestre", "Ujka Vanju", sve Čehovljeve jednočinke. Možemo reći, praktički, sve što je Anton Pavlovič napisao za teatar. U većini ovih predstava sam radio sa svojom dramaturginjom Željkom Udovičić Pleština, sa kojom radim i danas dok ovo pišem.

Dugo smo razmišljali o "Ivanovu", Čehovljevom tekstu koji nikada do sada nismo postavljali i brzo smo shvatili da smo se uhvatili u koštac sa gotovo neosvojivom planinom - rekao je Mađeli.<h2>Ko sve igra</h2>U predstavi igraju Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Zijah Sokolović, Ermin Sijamija, Ejla Bačić, Maja Izetbegović, Ermin Bravo, Merima Lepić Redžepović, Slaven Vidak, Aldin Omerović, Mediha Musliović, Dino Bajrović i Mak Čengić.Adaptaciju teksta i dramaturgiju potpisuje Željka Udovičić Pleština, scenografska rješenja uradili su Paolo Mađeli i Lejla Hodžić, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenski pokret potpisuje Paolo Mađeli, autori muzike su Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević.

Postavio sam, možemo reći, praktički, sve što je Anton Pavlovič napisao za teatar, rekao je Mađeli

Mađelijev "Ivanov" 6., 11. i 13. februara na repertoaru NPS-a

Najstarija muzejska i naučna institucija u našoj zemlji - Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine danas obilježava 135. godišnjicu osnivanja, a uz stalne izložbene postavke u sva tri odjeljenja pripremljen je i bogat dodatni sadržaj za sve uzraste, s posebnim naglaskom na muzejsko izdavaštvo.Kako je potvrđeno Feni iz Muzeja, posjetitelje očekuju Dani otvorenih vrata biblioteke - razgledavanje depoa uz prateću izložbu o Glasniku, dok će Sarajevska hagada biti izložena u dva termina, od 12 d0 13 sati i od 20 do 21 sat.Pored toga, bit će predstavljen Glasnik Zemaljskog muzeja, Sveska za Etnologiju broj 51 i studija "Sevdalinka – od prve vijesti do savremenih pjevača", uz muzički program ansambla alteRatio, kao i Glasnik ZMBiH - Sveska za Prirodne nauke broj 39.Za najmlađe je pripremljena radionica "Sevdalinka kroz historiju Bosne i Hercegovine".Između ostalog, bit će otvorene i dvije izložbe: "Before It's Gone" u saradnji s Academy VII te izložba "Zaštita naslijeđa za izgradnju mira" Fondacije ALIPH.Na dan rođendana Zemaljskog muzeja BiH, prodaja muzejskih publikacija bit će moguća po sniženim cijenama od 50 posto, a ulaz za sve posjetitelje je slobodan.

Za najmlađe je pripremljena radionica "Sevdalinka kroz historiju Bosne i Hercegovine"

Zemaljski muzej danas slavi 135. rođendan: Spremili bogat program

Umjetnik Safet Zec (79) posljednje januarske dane provodi u svom voljenom Počitelju i, kako je ekskluzivno za "Avaz" otkrio, sprema se za put u Italiju. Nije baš htio reći o čemu se radi, tek je napomenuo da su u pitanju njegove tri slike i da će se o svemu tek čuti.No, uzimajući u obzir da Zec u Italiji uživa zvjezdani status, da ga zovu “il grande maestro“, da je njegovim radom impresioniran i papa Franjo, sigurno je da javnost očekuje velika umjetnička priča.<h2>Živimo apsurd</h2>- U Počitelju sam, uživam na suncu, a, evo, vidim da je i u Sarajevu granulo - kazao nam je raspoloženi Zec.No, osmijeh nestaje u trenutku kada ga pitamo za aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini.- Od užasa rata pa svih 30 godina ništa novo, ništa... Mi smo zemlja, ne znam ni kako da nazovem to... Nažalost, to je politički teatar. Tim ljudima je važno gdje će ko, koje će mjesto zauzeti, a ne šta će na tom mjestu raditi, ni koje su njegove obaveze, ni koji bi mogli biti njegovi ljudski i civilizacijski doprinosi. Tako da je to apsurd koji živimo. Ja ne znam kako uopće išta funkcionira s takvim ljudima.Nevjerovatno... Stalno čekamo dan kada će nešto početi, dan kada će... Zapravo mi nemamo ni pravo niti ćemo dobiti taj dan - ogorčen je Zec.Umjetnika koji bi u inozemstvu mogao živjeti onako kako mu i pripada ljubav prema domovini drži ovdje. Pored svega, on s mnogo emocija govori o našoj zemlji. <h2>Neshvaćena i neuređena</h2>- Bosna je na kraju svega, i pored svega, jedno čudo. Bosna je i nakon svega vrijedna ljepota, neshvaćena, neuređena. Evo, ja sjedim ovdje, u Počitelju, koji je metafora svega toga. Turizam će biti možda prva grana od koje ćemo vidjeti hair. Ljude zanima ta naša zemlja, ona je još i neuređena i uružnjena, ali ima svoju ljepotu. Tako da ljudi dolaze - kazao je Zec.On godinama apelira da neko obrati pažnju na biser kao što je Počitelj.- Mogao bi donijeti hair svim ovim ljudima koji prodaju tu voće, čuče, a mogli su izdavati svoje apartmane, kuće... Pogledajte samo medresu, han koji je zatvoren, hamam koji je zatvoren, umjetničku koloniju koja je godinama zatvorena... Sve su to mjesta od prvorazrednog značaja i ljepote - istakao je Zec.<h2>U Hercegovinu bi se morao plaćati ulaz</h2>- Imamo zemlju koja je čudo. Na 10-12 kilometara mijenjate strukturu, penjete se, silazite... Tu su vode, jezera, šume... Kažem, gledajući ovo sunce pri ulasku u mostarsko polje, morali bi plaćati ulaz u tu Hercegovinu sunčanu. Bez obzira na sve, zemlja opstaje, i neuređena i nenjegovana... To je to, Bože dragi - kazao nam je Zec.<h2>Dođu</h2>turisti na Počiteljsku kulu, gore ne nađu ništa... Godinama upozoravam na Počitelj, ali uzalud.&nbsp;

Političarima je važno gdje će ko, koje će mjesto zauzeti, a ne šta će na tom mjestu raditi, rekao je Zec

Zec: U nedjelju putuje u Italiju, sprema se nešto veliko

Umjetnik svjetskog glasa Safet Zec za "Avaz": I pored svega, Bosna je čudo

Najstarija muzejska i naučna institucija u našoj zemlji - Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 1. februara obilježava 135. godišnjicu osnivanja, a uz stalne izložbene postavke u sva tri odjeljenja pripremljen je i bogat dodatni sadržaj za sve uzraste, s posebnim naglaskom na muzejsko izdavaštvo. <h2>Izložena Sarajevska hagada</h2>Kako je potvrđeno Feni iz Muzeja, posjetitelje očekuju Dani otvorenih vrata biblioteke - razgledavanje depoa uz prateću izložbu o Glasniku, dok će Sarajevska hagada biti izložena u dva termina, od 12 d0 13 sati i od 20 do 21 sat.Pored toga, bit će predstavljen Glasnik Zemaljskog muzeja, Sveska za Etnologiju broj 51 i studija "Sevdalinka – od prve vijesti do savremenih pjevača", uz muzički program ansambla alteRatio, kao i Glasnik ZMBiH - Sveska za Prirodne nauke broj 39.<h2>Radionica za najmlađe</h2>Za najmlađe je pripremljena radionica "Sevdalinka kroz historiju Bosne i Hercegovine".Između ostalog, bit će otvorene i dvije izložbe: "Before It's Gone" u saradnji s Academy VII te izložba "Zaštita naslijeđa za izgradnju mira" Fondacije ALIPH.Na dan rođendana Zemaljskog muzeja BiH, prodaja muzejskih publikacija bit će moguća po sniženim cijenama od 50 posto, a ulaz za sve posjetitelje je slobodan.

Prodaja muzejskih publikacija bit će moguća po sniženim cijenama od 50 posto

Najstarija muzejska i naučna institucija u našoj zemlji

Čuvar bh. blaga sutra slavi 135. rođendan, ulaz je slobodan

Aleksandar Saša Petrović, glumac koji je večeras rastužio cijeli region svojim odlaskom, prvu glavnu ulogu imao je u filmu Srđana Vuletića „Teško je biti fin“ za koju je dobio i nagradu "Srce Sarajeva" za najboljeg glumca na Sarajevo Film Festivalu 2007. godine.S njim je igrao i Emir Hadžihafizbegović. A ko može zaboraviti kultnu predstavu „Audicija“?!Hadžihafizbegović od suza nije mogao da govori za naš portal. Vijest o smrti prijatelja i kolege previše ga je pogodila.Oglasio se na Facebooku emotivnim statusom.

- Otišao je moj brat Saša Petrović. Vijest me zatekla na snimanju filma u Hrvatskoj. Ne mogu ni procesuirati ni racionalno se odrediti prema toj informaciji koju mi je prije 15 minuta putem SMS-a poslao Pjer Žalica. Ne znam ni zašto objavljujem ovaj post. Valjda je to odbrambeni mehanizam od nevjerice i suza koje mi nekontrolisano teku. Bilo je to ono prijateljstvo, i više od toga, koje se ne komentira. Bila je to obostrana ljubav i emocija čiji sadržaj ne možeš nikada i nikome prenijeti, a da taj neko to razumije. To razumijemo samo mi i ostaje samo među nama iz „Audicije“. Volim te, brate. Falit ćeš, ali jako. Adio, kompanjo – napisao je Hadžihafizbegović.

Volim te, brate, falit ćeš, ali jako, napisao je Hadžihafizbegović.

Hadžihafizbegović slomljen odlaskom Petrovića: Više od prijateljstva

Vijest o smrti legendarnog bh. glumca Alesandra Saše Petrovića potresla je našu držau, ali i region.Bio je član Kamernog teatra 55 u Sarajevu, a sadašnji v.d. direktora i glumac Muhamed Hadžović za portal „Avaza“ je rekao da je šokiran ovom viješću.-	Prije svega, Sašu poznajem jako dugo godina, prvu predstavu smo radili zajedno. Lijepo smo radili, to je jedan gubitak s kojim ćemo se teško nositi. Pogotovo mi u pozorištu koji smo s njim radili – kazao je Hadžović kratko.

Prije svega, Sašu poznajem jako dugo godina, prvu predstavu smo radili zajedno, rekao je Hadžović

Muhamed Hadžović za „Avaz“: S gubitkom Saše Petrovića teško ćemo se nositi

Izložba “Jagode i pepeo - tragovima sjećanja” autorice Gabrielle Nikolić otvorena je danas, 27. januara u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.-	Na tlu Balkana više nema nijednog živog člana porodice Zunana pod tim prezimenom, porodice moje babe Radmile Nikolić, rođene kao Rifka Zunana 1909. godine. Njen zapis bio je da preživi smrt svoje sestre i mlađeg brata, potom svog oca - mog pradede Gabriela, koji je poginuo u Prvom svjetskom ratu. U još jednom svjetskom ratu, oktobra 1942. godine, izgubila je majku, i još pedeset članova uže i šire porodice. Stradali su u Dušegupki, vozilu koje je, od logora Judenlager Semlin na Starom sajmištu, kružilo Beogradom do masovnih grobnica u Jajincima. Behu to porodice Beraha, Baruh, Karijo, Pardo, Pinkas i Zunana. Nacisti im ni tamo nisu dali pravo na vječni mir, već su njihove kosti pred kraj rata iskopane i spaljene, a pepeo istovaren u rijeku Savu da ga voda zauvijek odnese – prisjetila se Nikolić.Dodala je da se o gubitku i žalovanju u njenoj porodici nije govorilo.-	Dugu tišinu prekinuo je pronalazak kutije sa fotografijama, više od pet decenija skrivene u zidu našeg porodičnog stana. Na pitanje mog oca da li da fotografije odnese svojoj majci u Toronto, njen odgovor je bio: „Sine, ja sam ih sakrila da ih više ne vidim, jer jedino tako sam mogla da nastavim da živim za svog muža i vas, moju djecu” – kazala je Nikolić.Tada je počela njena opsesija ljudima sa fotografija, fascinacija njihovim kratkim životima i nasilnom smrću.-	Bol je pojam i osjećaj koji ignorišemo po svaku cijenu, klonimo se njegove težine. I, ne tako rijetko, obmanjujemo sebe i druge, te na pitanje - kako si, najčešće bez razmišljanja odgovaramo - dobro sam. A nisam. I tako je babina neodbolovana patnja preskočila jednu generaciju i pronašla mene da se o njoj staram. Ja sam čuvar tužnog naslijeđa, arheolog porodičnog blaga patnje, vječnog žalovanja u tišini. Ja, žena koja djece nemam, posljednji sam potomak porodice koji čuva uspomenu na ljude kojih više nema – rekla je Nikolić.

Izložbu je posvetila svim porodicama koje su doživjele surovi gubitak voljenih osoba kroz ratove, „ne praveći podjelu na rasnu pripadnost, geografski položaj ili vjeroispovijest“.- Jer, svakog čoveka duša boli podjednako, i to se ne da mjeriti ni odmjeravati. Zahvaljujem se Bosanskom kulturnom centru Kantona Sarajevo na pozivu da svoju izložbu „Jagode i pepeo – tragovima sećanja“, predstavim publici u galeriji prostora nekadašnjeg sefardskog hrama. Nakon završetka II svjetskog rata u kome je izgubilo život skoro devedeset posto jevrejskog življa, jevrejska zajednica daruje hram gradu Sarajevu 1948. godine. Jedini uslov bio je da prostor služi isključivo za namjene iz oblasti kulture. Hvala vam što poštujete dato obećanje, i što ste me pozvali da budem gost u vašem gradu, tu gdje je moj život začet, dok je otac služio vojni rok kao radarista na aerodromu Rajlovac – istaknula je Nikolić.Zahvalila se i Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo za podršku dokumentarnom filmu u nastajanju pod istim naslovom, u koprodukciji sa Udruženjem za razvoj kulture, nauke i umjetnosti „SCENA“.- Mojoj sarajevskoj keridici, Amiri, ženi sa imenom koje znači kruna na persijskom, urdu i hebrejskom jeziku, hvala za dušu i razumjevanje i što je srcem ušetala na scenu mog stvaralaštva. Mojoj beogradskoj keridici, Barbari, čiji tekstovi nesebično prate moje izložbe. Mojim roditeljima, sestri i njenoj djeci, za ljubav, podršku i sevdah – kazala je autorica izložbe.

Ja, žena koja djece nemam, posljednji sam potomak porodice koji čuva uspomenu na ljude kojih više nema, rekla je autorica Gabriella Nikolić

Otvorena izložba "Jagode i pepeo - tragovima sjećanja" u BKC-u

Status Abdulaha Sidrana na Facebooku od 23. januara ove godine. Tog dana je sahranjen Ivan Kordić, sarajevski pjesnik.- Ne odoh da ispratim Ivana. Opet mi se otrgla leća u lijevom oku. Nešto sam uradio, u neznanju, nehotice, što je nju pomaklo, ili izbacilo iz očne duplje. To nije dioptrijska, nego terapijska leća. Bolest oka zove se erozija rožnjače i lećin je zadatak da spriječi dodir između rana na rožnjači i očnog kapka.Neopisivi su bolovi, kad se kakvom baksuzu takav belaj dogodi. Pa još u dan vikenda, kad u dežurnim službama hitne pomoći nemaju oftamologa, a doktori opće prakse s razlogom bježe od tog da barkaju u bolesno ljudsko oko. <h2>Bolovi su nesnosni</h2>Poskočili svi Sidrani, iznazivali sve što u gradu postoji, da nevoljniku pomoć pruži. Koja sreća! 22 su sata, a na Klin. centru ima dežurni oftamolog. Snijeg jeste zatrpao puteve, ali su sarajevski taksisti moja raja, to ćemo riješiti. Bolovi su nesnosni - istjerujem Biju iz sobe, da ne gledam kako, bespomoćna, plače pokraj mene, koji vrištim. Zato ću ja pravo na Kl. centar, a Tarik neka ide u Hitnu, u Pofaliće, da uzme uputnicu pa je donese gore, gdje će mi, uz Božju pomoć, dežurna doktorica srediti leću i otkloniti nesnosne bolove.Dade mi, brzo - Allah je nagradio! - nešto anestezijskih kapi, te započe pretrage. Bilo mi skroz viška ono prepoznavanje slova, ali kapi proradile, ništa ne boli, pa nek radi šta hoće. Važno je da ne boli, da ne vrištim na zvaničnom mjestu. Poče potraga za lećom. Samo što u nozdrve nismo zavirivali - nema je. Ispala, ko zna kad, u kući, dok mi je Bija pokušavala pomoći. OK. Sad će mi ova fina oftamologinja metnuti drugu, i Bog me veselio. Miran narednih 25-30 dana.Kad šta će ti bit ?!Sjedim naspram nje, između nas onaj dijagnostički aparat - tu se uturi brada, i stručna ruka začas usadi leću - gotov poso. Malo mi se ta pauza oduljila, pitam:"Hoćemo li sad staviti leću?!"Nemamo mi leća.""U oftamološkoj ordinaciji nemate leća?!""Nemamo. Ne trebaju nam. Samo dioptrijske imamo. Terapijske mozete kupit..."Reče nešto, neđe, nisam upamtio."Pa, gospođo, ja ću poludjeti, čim, za 20 minuta, prestane djelovanje anestetika.""Nećete, nije to tako ozbiljno.'""Molim vas, znam šta me čeka, ne mogu shvatiti da nemate obične leće...""Nemamo. Ne trebaju nam.""Pa vidite da trebaju!""Ne trebaju nama nego vama."Šok. Da li sam dobro razumio? Njima, njoj, u oftamološkoj ordinaciji Kliničkog centra u Sarajevu - ne trebaju terapijske leće?Tarik mi ogrće kaput, izlazimo šutke, kao neki, za nešto, krivci. Kafka. Jožef K.Već u autu počnem cviliti, jaukati. Tarik sa volana naziva Hitnu - bio je tamo prije pola sata, sat, uzeo i na Kl. centar donio uputnicu - onaj ga glas otamo prepoznaje... Tako i tako, kazuje mu Tare... 'Treba nam injekcija, da traje do 8 ujutru, kad ćemo to riješiti na klinici Svjetlost. Ima li to? <h2>Izdrži, Avdo</h2>Ima. "Voltaren", u debelo meso. Traje 6, 8 sati...A već je ponoć. U Hitnoj, jaučem ja, jauče u hodniku, kao da umire, neki momak, predoziro se.Zaspim u kući, bez bolova, sretan.Vrisnem oko 4, nema položaja glave, tijela...a da ih ne rastura bol, od nevidljivih ranica na rožnjači lijevog oka.- Izdrži, Avdo, izdrži do 8, znalo je biti i gore, pa si izdržo. Sredila me, na klinici Svjetlost, u Bolničkoj ulici, divna dr. Ajla. Ruka joj tako laka da nisam ni primijetio kad mi je ugradila leću. Dade mi nekoliko važnih savjeta, nešto posebnih lijekova, za nepredviđene situacije... Dogovorismo termin kontrole...Satrven, smožden - a sretan što me ništa ne boli - odspavah u komadu punih 5 sati! Ne pamtim da se tako ikad zbilo, osim u davno doba, dok sam pio...I ne ispratih svoga Ivana.Oprosti mi, brate moj !(Sarajevo, 23. 1. 2023.)Napomena: S velikim ubjeđenjem da će nam Avdo zamjeriti što smo prenijeli njegov status bez pitanja, objavljujemo ga na vlastitu odgovornost.

Snijeg jeste zatrpao puteve, ali su sarajevski taksisti moja raja, to ćemo riješiti

Abdulah Sidran u posjeti redakciji "Dnevnog avaza"

Sidran: Pretežak dan između Hitne pomoći, KCUS-a i groblja

Glumački bard Josip Pejaković (74) 2. februara u sarajevskoj Vijećnici primit će tradicionalnu nagradu „Merhameta“ iz Fondacije "Muradif Ćato".<h2>Oni su pošast</h2>Ponosan je Pejaković i na ovo priznanje, kao i na brojna druga koja je tokom karijere glumca i pisca dobivao. Možda bi ih bilo i teško prebrojati. Ipak, u razgovoru za „Avaz“ Pejaković je rekao da mu ova posljednja u nizu puno znači zato što dolazi s mjesta s kojeg su prepoznali njegov veliki rad koji je na tom humanitarnom planu, pa i s „Merhametom“ radio i tokom rata i poslije snimajući seriju „U ime naroda“. - Knjiga „Zajednička molitva“ prevedena je i na engleski jezik, uvršten sam među 500 najpoznatijih pisaca u svijetu, među kojima ima 50 kandidata za Nobelovu nagradu. Sve su to stvari koje proizlaze iz te moje nove, rekao bih, više književne, a manje glumačke pobude u mom sadašnjem životu u koji sam se vratio poslije te teške i traumatične bolesti. Svaka nagrada je bitna - kazao je Pejaković.Kaže da je svakoj od nagrada zajedničko to što nijednu nije dobio, već osvojio, zbog čega svaku od njih cijeni.- Osvojio sam ih uz velika odricanja i napore, veliki pregalački rad. Mnoge nisam osvojio, a bio sam vrlo blizu. Gotovo sve nagrade iz moje profesije koje se mogu dobiti na tlu bivše Jugoslavije ja sam osvojio, od Sterijine, do tih staleških, nagrada udruženja, stručnih, bivših republičkih, pozorišnih, pa onda “Šestoaprilska nagrada” Grada Sarajeva i sve krunisano, naravno, nagradom ZAVNOBiH-a za životno djelo. I kada se ta nagrada dobije, onda se ide u penziju. Međutim, ja nisam to uradio, nego sam nastavio dalje - rekao je Pejaković.Kada je u pitanju politička situacija u našoj državi, ovaj velikan kaže da su njeni predstavnici “patuljci” u odnosu na one s kojima se druži.- Zamislite kako je meni sada pričati o njima, a pored mene se nalazi Mevlana Rumi, Franjo Asiški, Avdo Međedović... Pa to su gorostasi! Ovo je jedna plitka bijeda, i intelektualna, i kulturna, i moralna, na koju ne želim više trošiti vrijeme. Ko će biti, šta će i kako će biti... Ma, to me ne zanima. Sebi se ne mogu načuditi svih ovih godina u kojima sam trošio toliko energije da taj jadni narod ubijedim da su oni pošast. Međutim, narod mene ne sluša. Jednostavno glasaju za svoga katila, a ja ne želim biti među njima - istakao je Pejaković.Na naše pitanje može li se desiti da Bosne ne bude, odgovorio je:- Neće se to dogoditi, ali ćemo se mrcvariti nadalje s ovima. Ovaj današnji (jučerašnji, op. a.) izbor Vijeća ministara, koji treba biti svečanost jer je to, poslije stvarno dugo vremena, organizirano dosta dobro i brzo se do toga došlo, izgledao je kao komemorativna skupština ili sjednica. A, ustvari, to ona jeste jer se ovdje definitivno sahranjuje jedna nada. U toj sahrani samo još treba onaj posmrtni marš. A ovo danas (jučer, op. a.) jeste definitivno sahrana. Jedini njihov zajednički program je međusobna mržnja kojom oni manipulišu i, nažalost, zatrovali su mlade ljude i uvukli u tu igru i tu spasa nema. Čemu tolika potreba za glupošću, jer država u ovoj konstelaciji koju oni zagovaraju je apsolutna glupost, na svim stranama. I ovi koji je negiraju i ovi koji je zagovaraju. I ja sad treba da trošim neko vrijeme na njih? Ma ne pada mi na pamet.<h2>Ljudska trulež</h2>Pejakovića zdravlje danas bolje služi.- Glavna bolest je iza mene i to što sam godinu proveo u Visokom mi je omogućilo bolji zdravstveni bilten. Što je i vidljivo, ako me čovjek prati godinama u toj bolesti. Moj posljednji nastup medijski je svojom atraktivnošću izazvao veliki interes. A ono što je interesantno, od tih nekih skoro 300 i nešto komentara nijedan nije negativan. Ovo je prvi put. Obično ima tih euforičnih, vrlo dobrih komentara, ima isto tako loših komentara, onih klasičnih, “uletača” na tim internetskim linijama, koji mene mrze, naravno, jer ne vole istinu. I koji pripadaju upravo najvećoj truleži ljudskog otpada na svim stranama - zaključio je Pejaković.<h2>Mirenje jednom istinom, a ne tri</h2>- Mirenje se može napraviti samo istinom, jednom, a ne tri. Ja se nikada nisam svrstavao, uvijek sam bio određen. Jedino sam se svrstavao u svoju savjest, što konačno i moje ime govori. Sve tri religije posjeduju moje ime. Kod katolika Josip, kod muslimana Jusuf, a kod pravoslavnih Josif. To je isto ime, što, naravno, predstavlja neku liniju Božijeg darivanja. I ja sam na to ponosan. To mnogi prepoznaju, da je to neodvojivo od mene, i jedno i drugo i treće. Svrstati se s takvim imenom na jednu stranu je najveći zločin - rekao je Pejaković.

Ovo je jedna plitka bijeda, i intelektualna, i kulturna, i moralna 

Josip Pejaković za "Avaz": Ne može se desiti da Bosne ne bude

Umjetnica Alisa Teletović dobitnica je prestižne nagrade "Donnatello" za umjetnički rad, koja joj je uručena 21. januara u Firenci.Donnatello di Niccolo di Betto Bardi je firentinski skulptor iz vremena renesanse, koji je Firenci i Italiji uopće ostavio veliki broj djela.U prelijepom ambijentu Borghese Palace umjetnici i gosti su uživali u interijeru i freskama, a riječ je o palači koja je stvarana od 15. stoljeća pa nadalje. Borghese Palace je restauirana i obnovljena 1822. godine, a u njoj se može uživati u slikama italijanskih velemajstora.

Umjetnica se predstavila slikom "Čekajući početak", ali koja ima i naziv "Poljubac", dimenzije 100x150cm, kombinovane tehnike na platnu.- Slika je moderna, potpuno nestvarna u načinu gledanja. Pokazuje portret čovjeka danas, izgubljen, nestao i raspršen na sve strane, mi koji živimo sada uglavnom smo fragmenti modernog i starog.&nbsp;Čekamo početak nekog boljeg vremena, ali ako se zagledamo duže u sliku vidimo dvoje kako se ljube. Je li taj Poljubac san i rješenje, kroz ljubav spojiti nespojivo, gledati dublje, kao da naša duša hoda ispred nas.&nbsp;Mi koji osjećamo duboko, koji smo preosjetljivi, mi smo tanane čestice postojanja, koji ako se ne ostavi trag, nestaje u univerzum. Uroniti u ovakvo iskustvo gledanja donosi nadu za bolji početak- istaknula je Alisa Teletović, saopćeno je.

Predstavila se slikom "Čekajući početak"

Alisi Teletović uručena nagrada "Donnatello" za umjetnički rad

Dramska predstava „Idiot“ rađena prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režijskoj postavci Selme Spahić, premijerno će biti izvedena na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u srijedu, 22. februara 2023. godine, sa početkom u 19:30 sati.-	Mi smo krenuli od misli vodilje Dostojevskog o tome kako je roman pisao o tadašnjoj mladoj generaciji koja ima toliko snage i strasti, a za koju on misli da je beizdejna. Ne htijući da etiketiramo cijelu generaciju mladih ljudi, odlučili smo da sa njima pravimo predstavu, iz njihovog svjetonazora i estetike, da detektujemo da li je u pitanju bezidejnost ili promjena svjetonazora. Sam proces je dijalog generacija, meni lično jako uzbudljiv i nadam se da će i predstava biti. I dalje se radi o romanu “Idiot”, kako ga kritika naziva, “nesavršenom remek-djelu”, i dalje se bavimo pitanjem dobrote u svijetu koji dobrotu ne dopušta, ali to radimo na, za Dostojevskog, neočekivan i nadamo se zabavan način – izjavila je Selma Spahić.U naslovnim ulogama pojavit će se Dino Sarija koji će igrat lik Lava Nikolajeviča Miškina, Vanja Đugum Matović kao Nastasja Filipovna Baraškova, Igor Skvarica u liku Parfjona Semjonoviča Rogožina, te Sara Seksan u ulozi Aglaje Ivanovne Jepančinove.

Ostatak podjele čine: Ejla Bavčić Tarakčija, Mirvad Kurić, Aleksandar Seksan, Mona Muratović, Slaven Vidak, Mak Čengić, Helena Vuković, Vedran Đekić, Riad Ljutović, Ivona Baković, Hana Zrno, Damir Čobo, Pavle Novaković, Senad Milanović, Faruk Hajdarević, Elma Fetić i Vedad Čano.Adaptaciju teksta potpisuju Emina Omerović, Benjamin Konjicija i Selma Spahić, dramaturgiju Emina Omerović i Benjamin Konjicija, kostimografska rješenja radi Sanja Džeba, scenografkinja je Monika Močević, saradnica za scenski pokret Ena Kurtalić, kompozitor muzike je Draško Adžić dok aranžman potpisuje Mirza Rahmanović-Indigo.Sarajevska publika moći će uživati u dva reprizna izvođenja dramske predstave „Idiot“ koja su na rasporedu u četvrtak, 23. i subotu, 25. februara sa početkom u 19:30 sati.Ulaznice se mogu kupiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo ili rezervisati putem oficijelne web stranice www.nps.ba.

U naslovnim ulogama pojavit će se Dino Sarija, Vanja Đugum Matović, Igor Skvarica i Sara Seksan

Pogledajte fotografije s probe predstave "Idiot", remek-djela Dostojevskog

Povodom obilježavanja ,,Svjetskog Dana akvarela’’, a u okviru 11. obljetnice Internacionalnog udruženja akvarelista svijeta IWS Global, u petak je u Galeriji BKC-a otvorena izložba bosanskohercegovačkih akvarelista.&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;

Tom prilikom, svim učesnicima su uručene i simobolične plakete i zahvalnice. Izložbu je organiziralo Udruženje umjetnika ART COLONY u saradnji sa Bosanskim kulturnim centrom.&nbsp;&nbsp;

Učesnicima su uručene i simobolične plakete i zahvalnice

U sarajevskom BKC-u upriličena izložba povodom  ,,Svjetskog Dana akvarela’’

Predstava  "Trainspotting" prema tekstu Irvina Velša (Irvine Welsh), u režiji Lajle Kaikčije i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica bit će izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo u srijedu, 25. januara u 19.30 sati. O predstavi su napisale dramaturginje Emina Omerović i Nedža Čizmo:- "Trainspotting" nam daje sliku jednog društva koje je duboko uronjeno u ovisnost, ne samo o drogama, već i o alkoholu, tabletama, seksu, nasilju... Njegovi likovi postaju metafora za društvo koje je destruktivno i koje polako umire izjedeno vlastitom prazninom, traumama i frustracijama... Oni su žrtve nefunkcionalnog sistema, ali u istovremeno sami doprinose održavanju istog. Odbačeni su od strane društva, međutim oni jednako tako nastavljaju prenositi okrutnost na ljude oko sebe, iskorištavajući ih nemilosrdno za svoje potrebe, kao što sistem čini njima. Svakodnevne sahrane mladih ljudi u ovoj priči, podsjećaju nas da je nemoguće držati kontrolu nad svojom ovisnošću. Kroz likove koji se uspjevaju suočiti sa sobom i vlastitim prazninama, svjesni da ovo što žive nije život, otvara se ključno pitanje ličnog izbora, kao i odgovornosti prema sebi, svojim bližnjima, u konačnici – svome društvu.

U predstavi igraju Enes Salković, Zlatan Školjić, Selma Mehanović, Nusmir Muharemović, Benjamin Bajramović, Adis Mehanović, Tamara Miličević-Stilić i Sabina Kulenović. Scenografiju i kostimografiju predstave potpisuje Sabina Trnka. Za scenski pokret je bila zadužena Ena Kurtalić, a za muziku Igor Kasapović.

"Trainspotting" nam daje sliku jednog društva koje je duboko uronjeno u ovisnost, ne samo o drogama, već i o alkoholu, tabletama, seksu, nasilju

Predstava "Trainspotting" sutra u Sarajevu na sceni NPS-a

Urnebesna predstava o muško-ženskim odnosima "Tražim muža" u izvođenju glumice Jelice Brestovac gostuje u Zenici i Sarajevu.Predstava će se u Zenici odigrari na Dan zaljubljenih 14. februara s početkom u 20 sati u Bosanskom.narodnom pozorištu, a ulaznice potražite na blagajni BNP-a ili na kupikartu.ba.<h2>Osvajanje muškarca</h2>Nakon Zenice po dozu smijeha i zabave na red dolazi sarajevska publika. Predstava "Tražim muža" odigrat će se 15. februara u Domu mladih, a ulaznice potražite na platou Skenderije, artikulaciji BKC-a ili na kupikartu.ba. Predstava "Tražim muža" je monodrama kabaretskog tipa. Rađena je po tekstovima Duška Radovića. Tema predstave su muško-ženski odnosi.Kroz nekoliko različitih ženskih likova vidjet ćemo šta su sve žene spremne da učine kako bi osvojile željenog muškarca, i kako tog istog muškarca zadržati u svom životu.<h2>Vječita igra</h2>Shvatit ćemo da "muškarci kakvi god da su, žene će ih uvjek voljeti".To je vječita igra iz koje niko ne izlazi kao gubitnik! Monolozi su vrlo duhoviti, a cijela predstava je protkana muzikom i plesom, kao važnim faktorom zavođenja.Tokom cijele predstave učestvuje i publika. Svaka žena će prepoznati sebe u nekom od tih likova, a svaki muškarac će poželeti da baš on bude "Taj".Koreografiju za ovu predstavu radila je Natalija Božić, režiju i glumu potpisuje Jelica Brestovac Generalni medijski pokrovitelji su Dnevni avaz, Centralna.ba i RSG radio.

Ibsenova "Hedda Gabler" sutra na sceni NPS-a

"Avaz" objavljuje rijetko viđenu fotografiju: Učesnici kultne "Audicije" na jednom mjestu

Mađelijev "Ivanov" 6., 11. i 13. februara na repertoaru NPS-a

Zemaljski muzej danas slavi 135. rođendan: Spremili bogat program

Umjetnik svjetskog glasa Safet Zec za "Avaz": I pored svega, Bosna je čudo

Čuvar bh. blaga sutra slavi 135. rođendan, ulaz je slobodan

Hadžihafizbegović slomljen odlaskom Petrovića: Više od prijateljstva

Muhamed Hadžović za „Avaz“: S gubitkom Saše Petrovića teško ćemo se nositi

Otvorena izložba "Jagode i pepeo - tragovima sjećanja" u BKC-u

Sidran: Pretežak dan između Hitne pomoći, KCUS-a i groblja

Josip Pejaković za "Avaz": Ne može se desiti da Bosne ne bude

Alisi Teletović uručena nagrada "Donnatello" za umjetnički rad

Pogledajte fotografije s probe predstave "Idiot", remek-djela Dostojevskog

U sarajevskom BKC-u upriličena izložba povodom ,,Svjetskog Dana akvarela’’

Predstava "Trainspotting" sutra u Sarajevu na sceni NPS-a

Predstava "Tražim muža" u Zenici i Sarajevu

Kultura

Ibsenova "Hedda Gabler" sutra na sceni NPS-a

"Avaz" objavljuje rijetko viđenu fotografiju: Učesnici kultne "Audicije" na jednom mjestu

Mađelijev "Ivanov" 6., 11. i 13. februara na repertoaru NPS-a

Zemaljski muzej danas slavi 135. rođendan: Spremili bogat program

Umjetnik svjetskog glasa Safet Zec za "Avaz": I pored svega, Bosna je čudo

Čuvar bh. blaga sutra slavi 135. rođendan, ulaz je slobodan

Hadžihafizbegović slomljen odlaskom Petrovića: Više od prijateljstva

Muhamed Hadžović za „Avaz“: S gubitkom Saše Petrovića teško ćemo se nositi

Otvorena izložba "Jagode i pepeo - tragovima sjećanja" u BKC-u

Sidran: Pretežak dan između Hitne pomoći, KCUS-a i groblja

Josip Pejaković za "Avaz": Ne može se desiti da Bosne ne bude

Alisi Teletović uručena nagrada "Donnatello" za umjetnički rad

Pogledajte fotografije s probe predstave "Idiot", remek-djela Dostojevskog

U sarajevskom BKC-u upriličena izložba povodom ,,Svjetskog Dana akvarela’’

Predstava "Trainspotting" sutra u Sarajevu na sceni NPS-a

Predstava "Tražim muža" u Zenici i Sarajevu