<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%BEbani%C4%87&amp;">Evropska filmska akademija je na press konferenciji u Sevilji</a> objavila nominacije za najveća dostignuća europske kinematografije u 2020. i 2021. godini, saopćila je produkcijska kuća Deblokada. Film te produkcijske kuće "Quo Vadis, Aida?" nominovan je u četiri od pet najvažnijih kategorija: najbolji evropski film 2021. godine, redateljica Jasmila Žbanić i producent Damir Ibrahimović, Jasmila Žbanić za najbolju evropsku redateljicu, Jasna Đuričić za najbolju evropsku glumicu te Jasmila Žbanić za najbolju evropsku scenaristicu.
Pored navedenih nominacija film “Quo Vadis, Aida? “ je nominovan i za Evropsku univerzitetsku filmsku nagradu koja se dodjeljuje od studenata evropskih univerziteta.
Iz Deblokade ističu da nominacije predstavljaju još jedno veliko priznanje za film koji je već dosad obilježio svjetsku kinematografiju u 2020. i 2021. godini.
Nakon premijere na Venecija Film Festivalu film je bio nominovan za nagradu Američke filmske akademije Oscar, nagrade Britanske filmske akademije BAFTA, dobitnik je Independent Spirit Awards, te više od 30 nagrada na različitim svjetskim festivalima.
Za nominovane filmove glasalo je više od 4.100 članova Evropske filmske akademije.
Završna ceremonija će biti održana 11.decembra u Berlinskoj areni, a dan prije svečanosti producenti i autori nominovanih filmova će imati prijem kod berlinskog gradonačelnika, saopćeno je.

"Quo Vadis, Aida?" nominovan je u četiri od pet najvažnijih kategorija

"Quo Vadis, Aida?" nominovan za najbolji evropski film

Nova komedija bh. reditelja Danisa Tanovića <a href="https://avaz.ba/tag/115274/deset-u-pola">“Deset u pola”</a>, čijom je svjetskom premijerom otvoren 27. Sarajevo Film Festival, nakon što je otvorila Bosfor filmski festival (Bosphorus Film Festival) u Istanbulu, prikazana je i prvu noć Ajyal Film Festivala u Dohi u Kataru. Slijedi i premijera u Hrvatskoj - film će biti prikazan na Zagreb Film Festivalu, u čast nagrađenih, 20. novembra izvan konkurencije.

Tanovićev film “Deset u pola” nastao je u okviru projekta Sarajevo grad filma za globalne ekrane (SCF GS) Obala Art Centra i Turske državne radio-televizije (TRT), sa fokusom na reditelje iz Jugoistočne Evrope čiji filmovi su prethodno prikazani i nagrađeni na Sarajevo Film Festivalu, i uz podršku BH Telecoma.

Glavne uloge igraju Branko Đurić i Izudin Bajrović.
“Deset u pola” Danisa Tanovića uskoro dolazi u kina širom BiH i regiona.

Film uskoro dolazi u kina širom BiH i regiona

“Deset u pola” Danisa Tanovića prikazana na festivalu u Dohi

U Kamernom teatru 55 danas je obilježena godišnjica smrti velikog bh. glumca&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/20747/dragan-jovicic">Dragana Jovičića</a>. Tom prilikom otkriven je Jovičićev portret, kojeg je naslikao Safet Zec. Umjetnik je istakao da se neće završiti na ovom portretu.- Dragana Jovičića se sjećamo svaki dan i ne samo iz puke forme, nego zato što je ostavio dubok trag. Svakodnevno prepričavamo anegdote i pamtimo ga&nbsp; -rekao je Emir Hadžihafizbegović, ditektor Kamernog tetra 55. Obilježavanju godišnjice smrti prisustvovala je i supruga glumca Mirjana Jovičić.- Zahvalna sam na portretu, kao i svi koji su ga voljeli - rekla je Mirjana.

Obilježavanju godišnjice smrti prisustvovala je i supruga glumca Mirjana Jovičić.

- Zahvalna sam na portretu, kao i svi koji su ga voljeli - rekla je Mirjana.

Zahvalna sam na portretu, kao i svi koji su ga voljeli - rekla je supruga glumca  Mirjana Jovičić

Obilježena godišnjica smrti Dragana Jovičića, otkriven portret autora Safeta Zeca

Promocija nove zbirke pjevane poezije pod naslovom "Nocturno" <a href="https://avaz.ba/tag/126824/miroslav-pilj">autora Miroslava Pilja</a>, u organizaciji Asocijacije muzičkih stvaralaca BiH AMUS, upriličena je u sjedištu AMUS-a u Sarajevu. Ovom prigodom na svečan način obilježena je i četrdeseta godišnjica umjetničkog djelovanja ovog autora. 
- Miroslav Pilj se svojim prisustvom i kontinuiranim kreativnim djelovanjem na književnoj, ali i muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine i regiona svrstao u red onih autora čija će djela, bez sumnje ostati trajno zabilježena kao istinski vrijedna i značajna - kazala je, uz ostalo, u uvodnom obraćanju prisutnima direktorica Stručne službe AMUS-a Lejla Trnčić.

- Tokom promocije o djelima Miroslava Pilja i saradnji s njim govorili su brojni priznati autori i interpretatori popularne muzike među kojima su Brano Likić, Ljubiša Racić, Dražen Žerić, Vedad Hadžiavdić, Ranko Rihtman i Boris Novković kao i recenzenti knjige "Nocturno" Aleksandar Bećić i Robert Budimir - poručuju iz AMUS-a
Nazif Hasanbegović, također recenzent kazao je, uz ostalo da pjesnici kao što je Miroslav Pilj ne "izmišljaju" pjesme jer su njegove pjesme, a i izvori inspiracije oduvijek bili tu negdje oko nas. Miroslav , zapravo otkriva za nas naše zaboravljene emocije i snove koje smo nekad sanjali što nam njegovu poeziju čini bliskom, naglasio je on.
-Mi smo uvijek veliku pažnju posvećivali stihovima, odnosno tekstovima pjesama koje smo komponirali i izvodili. Upravo zato smo i sarađivali s umjetnicima kao što su Maja Perfiljeva, Mišo Marić, Duško Trifunović, Želimir Altarac Čičak, Abdulah Sidran... Miroslav Pilj po svojoj darovitosti, umijeću i vrijednosti bez sumnje pripada ovoj kategoriji istinskih znalaca pisane riječi i veliko nam je zadovoljstvo bilo surađivati s njim. Ne sumnjam da su pjesme kao što su na primjer, "U inat godinama" i "Poslije tebe" koje je na Mirine stihove komponirao Slobodan Bodo Kovačević naši evergreeni, naglasio je, uz ostalo Fadil Redžić član legendarne grupe "Indexi".

Ne sumnjam da su pjesme kao što su  "U inat godinama" i "Poslije tebe", koje je na Mirine stihove komponirao  Bodo Kovačević naši evergrini, naglasio jel Redžić

Miroslav Pilj promovirao zbirku pjevane poezije "Nocturno"

U srijedu je otvoren&nbsp; četvrti Sajam <a href="https://avaz.ba/tag/50419/knjige-u-nisama">“Knjige u nišama“ (KUN) – Sajam izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine</a>, koji će&nbsp; trajati do 6. novembra u JU Bosanski kulturni centar KS.
Sajam su u u Galeriji BKC-a zvanično otvorili Jasmin Duraković, direktor JU Bosanski kulturni centar KS i Muamer Spahić, predsjednik Zajednice izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine. Tom prilikom gitarista Boško Jović na klasičnoj gitari izveo je nekoliko prigodnih kompozicija.
Osim kupovine novih izdanja knjiga koje će biti u ponudi po pristupačnim cijenama, tokom Sajma čitalačkoj publici bit će ponuđen vrlo bogat i zanimljiv program, koji uključuje: predstavljanja autora, promocije knjiga, čitanja, interaktivne programe, druženja i razgovore sa književnicima.
Vrata BKC-a bila su otvorena za sve posjetioce od 10 sati, a u okviru prvog programa pod nazivom Jutro sa autorom, u 10.30 sati publici se predstavio Emir Suljagić, bosanskohercegovački novinar, pisac i političar. Tokom razgovora koji je sa autorom vodio Kenan Efendić, između ostalog bilo je riječi i o novoj knjizi Suljagića pod nazivom Geografija nestanka – Fragmenti iz razorene prošlosti.

Istog dana, na Centralnoj bini u 12 sati održana je i promocija časopisa Obrazovanje odraslih BKC. Časopis bilježi dvadeset godina kontinuiranog izlaženja kao jedini andragoški časopis u Bosni i Hercegovini i jedan od nekoliko u jugoistočnoj Evropi. Pokrenut je 2001. godine na inicijativu Instituta za međunarodnu saradnju Njemačkog Saveza visokih narodnih škola (DVV International – Ured u Sarajevu), a u saradnji sa Bosanskim kulturnim centrom u Sarajevu. 

Panel razgovor pod nazivom „Knjiga u digitalno doba“, posvećen budućnosti knjige u digitalnom dobu, održan je na Centralnoj sajamskoj bini u 15 sati. Panel je imao za cilj da mapira kako novi društveni mediji utječu na čitalačke navike, te da li je istina da mladi danas manje čitaju zbog toga što dosta vremena provode na mobilnim telefonima. U razgovoru na kojem su učestvovali: Bea Balta Manjgo, nastavnica, pjesnikinja i književna blogerka, zatim Goran Kremenović, mladi čovjek čije knjiške objave na TikToku prati više od 6.000 ljudi, te Anela Hakalović, koja na svom Instagram profilu Bajkologija analizira i popularizuje literaturu za one najmlađe čitaoce, pokušalo se razbiti neke ustaljene predrasude, ali i naučiti i zaključiti šta svako od nas može da uradi na popularizaciji knjiga i književnosti. Program je vodio Boris Maksimović.
Na Centralnoj bini održano je predstavljanje izdanja izdavačke kuće Lijepa riječ, a u okviru ovog programa su učestvovali: Misera Suljić – Sijarić i Safet Sijarić, dok je razgovor moderirao Fuad Kovač.
Prvi dan Sajma knjiga KUN, završen je promocijom knjige pod nazivom „Žensko raščitavanje dominantne kulture: Sylvia Plath, Kathy Acker, Octavia E. Butler“, autorice Sanje Šoštarić. Na ovoj promociji, koja je održana na Centralnoj bini, , učestvovali su: Enver Kazaz, Lejla Mulalić i Dragan Marković.

Vrata BKC-a  su otvorena za sve posjetioce od 10 sati

Četvrti Sajam “Knjige u nišama“ (KUN)

"Knjige u nišama" trajat će do 6. novembra

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=sevdalinka&amp;">Završena je takmičarska večer na 13. Festivalu Sevdalinko u srcu te nosim</a>, na kojoj je učestvovalo petnaest autora. Nagrade su dodijeljene u nekoliko kategorija.&nbsp;Za najbolji tekst Milici Vujinović iz Crne Gore za kompoziciju "Pjesmom ću ga dozivati."&nbsp;Za najbolju muziku nagradu je dobio trio Kunić, Bajraktarević, Kurtović za kompoziciju "Srećo moja pogledaj me".Nagrađeni aranžman je Admira Vatreša za kompoziciju "Bosna i Esma."
Dobitnik Plakete Safet Isović je mladi interpretator sevdalinke Hamza Šantić za izvedbu pjesme "Bijele ruže". 
Posjetioce Festivala Sevdalinko u srcu te nosim sutra u Bosanskom kulturnom centru očekuje revijalna noć sa bogatim programom.

Nagrade su dodijeljene u nekoliko kategorija

Hamza Šantić dobitnik Plakete Safet Isović

<a href="https://avaz.ba/tag/5572/safet-zec">Safet Zec</a>, bosanskohercegovački akademski slikar čiji će portret glumca <a href="https://avaz.ba/tag/20747/dragan-jovicic">Dragana Jovičića</a> biti otkriven u <a href="https://avaz.ba/tag/19338/kamerni-teatar">Kamerenom teatru 55</a> u Sarajevu povodom godišnjice glumčeve smrti, kaže da je to najmanje što su on i Fondacija "Ivanka i Safet Zec" željeli i mogli učiniti iz poštovanja prema velikom čovjeku i umjetniku. Željeli su ujedno ostaviti sjećanje na njega u teatru za koji je bio duboko vezan.U kratkoj izjavi za Fenu, Zec se sjetio prijateljstva s Jovičićem čija smrt je bila šokantna ne samo kao odlazak prijatelja i velikog umjetnika glume već i zbog uzroka. Prijateljstvo je započelo u Mostaru s "divnom predstavom Derviš i smrt" u kojoj je Jovičić igrao Ahmeda Nurudina, sjeća se slikar čija je postavka trodimenzionalne velike scenografije za tu izvedbu bila "predivna" prema Jovičićevoj impresiji.Godišnjica smrti istaknutog bosanskohercegovačkog glumca i prvaka Drame Kamernog teatra 55 u Sarajevu Dragana Jovičića bit će obilježena u četvrtak, 6. novembra, najavljeno je iz tog teatra.

Osim prigodnog programa njemu u čast, bit će otkriven i portret čiji je autor Safet Zec. Portret je ujedno poklon ovom teatru.Dragan Jovičić je na sceni Kamernog igrao u 33 premijere i 1001 reprizi u brojnim predstavama. Također je bio direktor teatra od 2012. do 2015. godine.Dobitnik je brojnih glumačkih priznanja i nagrada, između ostalih i “Šestoaprilske nagrade” grada Sarajeva za doprinos umjetnosti teatra te Zlatnog lovorovog vijenaca za najboljeg glumca na 35. MESS-u.Vijest da je preminuo na klinici Podhrastovi u Sarajevu, gdje je liječen od posljedica infekcije koronavirusom, osvanula je 6. novembra prošle godine.Tužna obavijest duboko je potresla bosanskohercegovačku kulturnu scenu, kao i brojne druge poklonike umjetnosti, građane Sarajeva koji su Jovičića cijenili i kao čovjeka te voljeli njegove umjetničke izvedbe.

Godišnjica smrti istaknutog bosanskohercegovačkog glumca i prvaka Drame Kamernog teatra 55 u Sarajevu Dragana Jovičića bit će obilježena u četvrtak, 6. novembra

Safet Zec: Portret u sjećanje na glumca Dragana Jovičića

<a href="https://avaz.ba/tag/9036/mess">J.U. MESS</a>&nbsp;će u novembru realizovati dio programa koji su trebali biti održani u okviru 26. izdanja Modula Memorije na proljeće ove godine.-&nbsp; Ipak, zbog nepovoljne situacije sa pandemijom te "lockdowna" koji nas je zatekao, nije bilo moguće organizovati programe koji su trebali biti održani u zatvorenim prostorima. Zbog toga, u narednom period, svi naši posjetitelj I posjetiteljice imat će priliku u novembru ispratiti umjetničke sadržaje koji su planirani. U pitanju su izložba fotografija te teatarska predstava “Kao da je neko još u šumi”, a koji su nastavak projekta koji je predstavljen u proljetnom dijelu Modula. U aprilu je premijerno emitovan dokumentarni film “Kao da je neko još u šumi” katalonskih reditelja Terese Turiere i Erola Ileria koji se bavi istom temom kao i izložba i predstava. Izložba će biti otvorena 5. novembra, a predstava će biti odigrana 6. novembra u Narodnom pozorištu Sarajevo. Nakon toga, 13. novembra bit će održana premijera igranog filma “Djeca sa CNN-a” rediteljice Aide Bukvić - poručuju iz MESS-a.
 Predstava će biti odigrana 6. novembra, sa početkom u 19.30 sati, u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Predstava će biti odigrana u Narodnom pozorištu Sarajevo

"Kao da je neko još u šumi" 6. novembra

U petak će u Galeriji“ Roman Petrović“ u Sarajevu u 19 sati biti upriličeno&nbsp; otvorenje samostalne izložbe kolaža <a href="https://avaz.ba/tag/126609/boris-hodak">Borisa Hodaka</a>.
Ovaj akademski slikar član je ULUBIH-a i Udruženja umjetnika Kantona Sarajevo. Godine 2020.stekao je status istaknutog samostalnog likovnog umjetnika.
Realizaciju i postavku izložbe je financijski podržalo Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo. Izložba će biti otvorena za javnost do 15. novembra.S obzirom na epidemiološku situaciju u Sarajevu, ova izložba će imati i svoju on-line verziju za publiku koja nije u mogućnosti prisustvovati njenom otvorenju i posjetiti je. 
Tekst za katalog „Dva ciklusa kolaža Borisa Hodaka“ napisala je historičarka umjetnosti Aida Šarac koja je ujedno i autorica likovne postavke izložbe u prostoru galerije.

U svom tekstu Šarac pomno analizira ova dva ciklusa i zaključuje sljedeće:

- Samostalna izložba kolaža Borisa Hodaka predstavlja dekadenciju savremenog života koja kulminira u kako on sam kaže „grandioznoj predstavi zvanoj Corona pandemija“. Na ciklusima kolaža „Ikebana“ i „Mishmash“ javljaju se likovi iz savremene pop kulture, forme citirane iz različitih perioda historije umjetnosti od renesansnih sakralnih scena do „Sue Tilly“ Lucian Freuda. Ovakav vid 'intertekstualnosti' u likovnosti svojstven je umjetnosti postmodernizma. Ipak, Hodak se ovim postupkom služi u kontekstu poetike neonadrealizma, kojoj ostaje vjeran u svom dosadašnjem umjetničkom stvaralaštvu… Nadrealne vizije Hodakovih kolaža su svakako intimne i lične, ali ih snažna naturalistička kritika savremenog društva čini univerzalnima. Njihova važnost leži u sposobnosti povezivanja tradicionalnih formi sa savremenim sadržajima, ali i smjelosti umjetnika da na originalan način vizuelno progovori o duhovnoj degeneraciji čovječanstva.&nbsp;

S obzirom na epidemiološku situaciju u Sarajevu, ova izložba će imati i svoju on-line verziju

Dekadencija savremenog života koja kulminira u grandioznoj predstavi zvanoj "Corona pandemija“

Večeras će u pozorištu "Madlenianum" u Beogradu premijerno biti izvedena predstava "Gospođica Julija" u režiji <a href="https://avaz.ba/tag/13230/haris-pasovic">Harisa Pašovića</a>, a prema djelu Augusta Strindberga. Zanimljivo de je "Madlenianum", kako Pašović ističe,najveće evropsko privatno pozorište. - Madlena&nbsp; Cepter (Zepter) napravila je najveće evropsko privatno pozorište, koje ima dramu, operu i balet. Pozorište "Madlenianum" u Beogradu, Madlena je osnovala 1997. U izuzetno teško doba za sve, pa tako i za umjetnike. Madlena je stala uz umjetnike riječima: "Umjetnost prave ljudi, stvaraoci sa idejama koje traže prave uslove." i počela da ulaže svoj novac u ovaj ogroman kulturni projekt.&nbsp;

U vrijeme kad države smanjuju ionako mizerna ulaganja u kulturu, kada mnoga pozorišta jedva preživljavaju, jedna žena ulaže već 24 godine privatna sredstva u nekomercijalno pozorište! "Madlenijanum" nije brodvejski tip pozorišta ili teatar, koji pravi komedije sa dva ili tri glumca da bi mogao sa se isplati. Skala veličina predstava u "Madlenijanumu" je kao u narodnim pozorištima - poručio je Pašović.

Jedna žena ulaže već 24 godine privatna sredstva u nekomercijalno pozorište, ističe bh. reditelj

Haris Pašović režira predstavu u privatnom pozorištu Madlene Cepter u Beogradu

U formatu različitom od klasičnog, u čast stogodišnjice <a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodnog pozorišta Sarajevo</a> i otvaranja nove umjetničke sezone, održana je večeras pres-konferencija u toj teatarskoj kući i najavljen repertoar za dvije i više sezona.

Objavljivanje dvogodišnjeg repertoara trebalo bi, prema riječima direktora pozorišta Dine Mustafića, da postane uobičajena praksa institucije takvog ranga a ne samo "incident" kao što je bio večeras.
Umjetnički direktori Drame, Opere i Baleta Narodnog pozorišta predstavili su program za naredne godine te je na pres-konferenciji promovirana i poštanska marka s motivom prepoznatljivog pozorišnog zdanja povodom stogodišnjice. Dodijeljena su priznanja pojedincima i institucijama - Dini Mustafiću, Historijskom arhivu Sarajevo, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti te Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa.

Prema riječima direktora Mustafića, početak nove prakse bio je 21. oktobra, na dan kad je prije sto godina rođeno ovo pozorište s nasljeđem najznačajnijih teatarskih stvaralaca Bosne i Hercegovine.Sa obzirom na to da je vrijeme globalizacije i kulturne internacionalizacije, Narodno pozorište nije više samo nacionalno i zanima ga, osim klasike, kojoj je tu svakako mjesto, i savremena literatura. Mustafić se nada da će biti stvoreni uvjeti i praksa s rezultatima kakvi se očekuju od stoljetne pozorišne tradicije, čime će se baviti i program, zahtjevan i ambiciozan, ali ostvariv, nada se direktor.Ambicije su da Narodno pozorište postane funkcionalna institucija, jezgro kulturnog života grada, kantona i države Bosne i Hercegovine.Zadnji je čas, prema Mustafićevim navodima, za osavremenjivanje Narodnog pozorišta kao kuće s opremom i resursima po prestižnim standardima; u protivnom, prijeti ozbiljna provincijalizacija. Cilj je da Pozorište bude sarajevski "urbani ritual" kao pojam na kojem Mustafić naročito insistira, a čija "ritualnost" potiče od bića i prirode ovog medija. Stoljeće jedne teatarske kuće nameće i obavezu da tradicija bude naslon savremenom promišljanju, smatra on.

Zamišljeno je da pozorišni program djeluje dvosmjerno, ne samo baziran na tome šta Kanton i Grad mogu dati Pozorištu već i šta Pozorište može pružiti Sarajevu.Od predstojećih programskih sadržaja, umjetnička direktorica Drame Vedrana Božinović, uz napomenu da na sceni ovakvog pozorišta treba da nastupaju najbolji, najavila je plan za naredne četiri sezone, čak i za 2025. godinu.Sezona je počela predstavom "Protekcija" po tekstu Branislava Nušića, a među predstojećim je ona najavila premijerno za 14. januar iduće godine antičku tragediju "Kralj Edip", a potom, među brojnim drugim sadržajima, i dramu "Bordel Eden“ autora Benjamina Bajramovića za koju se veže i ime mlade crnogorske rediteljice Mirjane Medojević.Od predstava za sezonu 2022./2023., Božinović je najavila među ostalim sadržajima predstavu Selme Spahić "Idiot" po tekstu Dostojevskog za februar 2023., kao i mnoge druge predstave na Velikoj i Maloj sceni Narodnog pozorišta.

Umjetnički direktor Opere Leonardo Šarić, napominjući da ta organizaciona cjelina obilježava 75 godina, najavio je za naredne dvije sezone premijere "Prodane nevjeste", "Male Florami", "Telefona", "Toske".&nbsp;- Osim premijera, bit će zastupljen i reprizni program kakav je bio i prije pandemije - rekao je Šarić najavljujući i samostalne koncerte hora, kao i zajedničke koprodukcijske projekte s autorima iz regije.Umjetnički direktor Adnan Đindo najavljuje ambiciozan program u pokušaju vraćanja stare slave Baletu, kako je rekao.Baletne predstave „Žetva“ i „Šeherzada“ neki su od predstojećih programa narednih sezona, a za jesen 2022. je planirana premijera „Sarajevskog Romea i Julije“ bazirana na priči o ljubavi Admire i Boška, mladih žrtava proteklog rata u Sarajevu.

Objavljivanje dvogodišnjeg repertoara trebalo bi, prema riječima direktora pozorišta Dine Mustafića, da postane uobičajena praksa institucije takvog ranga a ne samo "incident" kao što je bio večeras

Narodno pozorište Sarajevo otvara novu umjetničku sezonu

U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar noćas je preminula književnica Iva Nuić, istaknuta članica Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB).

Iva Nuić rođena je 1948. u Drinovcima, rodnom mjestu Antuna Branka i Stanislava Šimića. Završila je Učiteljsku školu i Višu pedagošku u Mostaru. Četrdeset godina radila je u OŠ Antuna Branka i Stanislava Šimića u Drinovcima. Sama za sebe je znala reći:&nbsp;- Danas je za mene svaki dan lijep i sunčan, vedar, raspjevan, mjesečinom obasjan i dječjim osmijehom umiven. Uživam s djecom kroz pjesme i priče družeći se s njihovim nestašlucima, igrama, lažima i iskrenostima. Djeca su sva naša ljubav, budućnost, radost i dani puni sreće.Prve književne uratke objavila je u Slobodi još kao učenica. Nastavila je pisati, ali po prirodi samozatajna, nije imala hrabrosti izići u javnost.

Objavila je dosta radova u Imotskoj krajini, pod djevojačkim prezimenom Glavaš, a kasnije, 1973., kada se udala, objavljuje pod prezimenom Nuić. Aktivno je počela sudjelovati u književnom životu otvaranjem rubrike "Prosvjetni radnici stvaraoci" u Malim novinama (1976.).

Njezini radovi zastupljeni su u časopisima: Prosvjetni list, Zadrugar, Front, Imotska krajina, Bekija, Kršni zavičaj, Most, Hrvatsko slovo, Cvitak, Radost, Osvit, Naša ognjišta, Hrvatska gruda, Hrvatska misao, Godišnjak, te Katolički tjednik.
Tokom trideset godina uređivala je školski list "Naši pokušaji", ponosna na to što je ostvarila tradiciju objavljivanja ovoga lista u svojoj školi. Stalna je suradnica dječjeg lista "Cvitak". Dala je svoj obol i u zborniku "Kršni zavičaj" i onda kada su bila teška i opasna vremena, navodi se u priopćenju.

Objavila je knjige: Dite na kamenu, Tijelo i vrijeme, Krunica od drače i Cvita cvit, Zagrljaj, Abeceda (slikovnica).Osim pjesama pisala je aforizme i suautorica je knjige Kristalna šestica. U knjizi Najljepše misli o ljubavi Miroslava Vukmanića zastupljeni su njezini aforizmi.Pjesme su joj, osim u zbirkama i časopisima, tiskane u čitankama, leksikonima i u antologijama hrvatske lirike: Hercegovina (Vjekoslav Boban), Izbor pjesama za djecu BiH (Željko Ivanković), Jezik i hrid (Zdravko Kordić), Hrvatske marijanske pjesme (Zdravko Kordić), Čitanka za 2. razred osnovne škole (Znanje, Zagreb), Leksikon hrvatskih književnika (Mirko Marjanović), Zlatni snovi (Branko Pilaš). O njezinim radovima mnogi su se književnici pozitivno oglasili.Najdraža kritika joj je bila prof. Ivana Sivrića u knjizi Javno razmišljanje pod naslovom "Blage i ljekovite riječi", potom kritike Branka Pilaša i na koncu prosudba njezina prvoga kritičara fra Jakova Bubala.Bila je članicom Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Udruge hrvatskih aforista i humorista, saopćilo je Tajništvo društva hrvatskih književnika Herceg Bosne iskazavši iskreno saučešće porodici, rodbini i prijateljima.

Uživam s djecom kroz pjesme i priče družeći se s njihovim nestašlucima, igrama, lažima i iskrenostima, znala je reći Iva

Preminula književnica Iva Nuić

U organizaciji <a href="https://avaz.ba/tag/17377/bosanski-kulturni-centar">JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo</a> i Zajednice izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini, od 3. do 6. novembra, u Sarajevu će biti održan četvrti Sajam izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine KUN (Knjige u nišama), pod sloganom: Za “ljude knjige”.

Jedan od glavnih motiva održavanja Sajma KUN (Knjige u nišama) - je promocija bosanskohercegovačkog stvaralaštva i vraćanje dostojanstva izdavaštvu i sajmovima knjiga. Sajam se održava u Bosanskom kulturnom centru KS, koji će i ovaj put biti središte okupljanja ljubitelja knjige i mjesto susreta, razgovora i predstavljanja novih naslova bh izdavača i autora - poručuju organizatori.

Ulaz na Sajam i sve programske manifestacije je slobodan.

Jedan od glavnih motiva održavanja Sajma je promocija bh. stvaralaštva i vraćanje dostojanstva izdavaštvu, poručuju organizatori

Sajam izdavača/nakladnika BiH bit će održan od 3. do 6. novembra

U subotu, 30. oktobra 2021. godine sa početkom u 19.30 sati, na sceni Narodnog pozorišta bit će izvedena dramska predstava "To nikad nigdje nije bilo" rađena po motivima romana Tvrtka Kulenovića "Istorija bolesti", u režiji Dine Mustafića, za koju je adaptaciju i dramatizaciju uradio Darko Lukić, dramaturgiju potpisali Vedrana Božinović i Darko Lukić.

U predstavi igraju Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Aldin Omerović, Kaća Dorić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Dino Bajrović, Merima Lepić Redžepović, Mona Muratović, Belma Salkunić, Mak Čengić, Helena Vuković, Hana Zrno i Adnan Salihović.- Dokumentarno i dokumentarističko predložak je i oslonac za našu predstavu, u onoj mjeri u kojoj su to bili i za roman Tvrtka Kulenovića. Kao inspiracija za umjetničko istraživanje koje je u ovom slučaju teatar sjećanja. Teatar koji je, kako bi Heiner Müller rekao, prozor kroz koji gledamo u prošlost. Istovremeno je on ovdje i okvir za sliku naše sadašnjosti. Možda preko njegovog ruba pomalo izvirujemo i u neku još nevidljivu, maglovitu budućnost. Predstava izrasta kao proces razgovora između knjige, pozornice i gledališta. Suočavanje, sjećanje, propitivanje, svjedočenje. Sučeljavanje mnogih malih, privatnih povijesti s onim velikim, kolektivnim, službenim povijestima

U stotoj godini trajanja, Narodno pozorište u Sarajevu ovom se predstavom prisjeća mnogih svojih sretnih i nesretnih dana, bezbrojnih ljudi i sudbina koje su ga kroz to vrijeme obilježavale i koje je ono obilježavalo. Slavi sve ono što je i u drugim velikim kućama na drugačije načine bilo. I prisjeća se onoga što nikad, nigdje nije bilo - napisao je pisac Darko Lukić o predstavi.Rezervaciju ulaznica možete izvršiti putem e-maila boxoffice.nps@gmail.com, dok je radno vrijeme blagajne svakim radnim danom od 9 do 15 sati.Na dan izvođenja predstave blagajna radi u dva termina od 9 do 11.30 sati i 15.30 do 19.30 sati.

Istovremeno je on ovdje i okvir za sliku naše sadašnjosti. Možda preko njegovog ruba pomalo izvirujemo i u neku još nevidljivu, maglovitu budućnost

"To nikad nigdje nije bilo" Dine Mustafića u subotu na sceni NPS-a

Bosanskohercegovački kandidat u kategoriji "Najbolji međunarodni dugometražni film" za nagradu <a href="https://avaz.ba/tag/17529/oskar">Oskar</a> Američke akademije je <a href="https://avaz.ba/tag/496/film">film</a> <a href="https://avaz.ba/tag/87800/tabija">"Tabija"</a> reditelja <a href="https://avaz.ba/tag/75850/igor-drljaca">Igora Drljače</a>, javlja Anadolu Agency (AA).Udruženje filmskih radnika BiH, kao certificirana strukovna organizacija za Bosnu i Hercegovinu, organizirala je izbor, te je komisija u čijem su se sastavu našli producent Damir Ibrahimović, scenaristica Elma Tataragić, reditelj Nedžad Begović, montažer Zijad Mehić, rediteljica i scenaristica Ines Tanović, scenaristica Bojana Vidosavljević, montažer Predrag Solomun, rediteljica i producentica Sabrina Begović Ćorić, producent Alem Babić i scenaristica Melina Alagić, glasanjem odlučila o bh. kandidatu.Film "Tabija" je svjetsku premijeru imao na Filmskom festivalu u Berlinu, a nastao je u koprodukciji producentske kuće SCCA/pro.ba iz Sarajeva i "Time Lapse Picture" iz Toronta, Kanada. Film je snimljen uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo te fondova "Telefilm", "Ontario Creates" i "Eurimages".

Film je priča o Sarajliji Faruku, još uvijek tinejdžeru, koji pokušava da se dokaže lokalnom mafijašu i traži tinejdžerku koja će raditi za njega. Sve se mijenja kada upozna Monu i zaljubi se u nju. Uloge u filmu ostvarili su Pavle Čemerikić, Sumeja Dardagan, Jasmin Geljo, Kerim Čutuna, Alban Ukaj, Jelena Kordić Kuret, Bilal Halilović, Irena Mulamuhić, Hasija Borić, Farah Hadžić, Ermin Bravo, Dragana Varagić, Izudin Bajrović, Muhamed Hadžović, Maja Saklić, Sanin Milavić, te pokojni Dragan Jovičić. Autorsku ekipu filma pored scenariste i reditelja Igora Drljače, čine direktor fotografije Erol Zubčević, montažerka Ajla Odobašić, kompozitor Casey MQ kostimografkinja Ina Arnautalić, scenografkinja Sanda Popovac, make-up artistica Lamija Hadžihasanović Homarac i kasting direktorica Timka Grin. Producenti filma su Adis Đapo, Amra Bakšić Čamo, Albert Shin, Igor Drljača, Borga Dorter i Jordan Barker. Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine već 20 godina kandidira film Američkoj akademiji u kategoriji za "Najbolji strani igrani film". Na osnovu kandidature Udruženja filmskih radnika, film "Ničija zemlja" Danisa Tanovića je 2002. godine nagrađen nagradom Oskar za najbolji strani film, a prošlogodišnji bh. kandidat, film "Quo vadis, Aida?" Jasmile Žbanić bio je nominovan za ovu prestižnu nagradu. Nagradu Oskar dodjeljuje američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke AMPAS, a jedna je od najznačajnijih nagrada u svijetu filmske umjetnosti, dok je sama ceremonija dodjele jedan je od najgledanijih televizijskih programa tokom godine u SAD-u a i u svijetu.

Ostvarenje Igora Drljače svjetsku premijeru imalo na Filmskom festivalu u Berlinu

Film "Tabija" ovogodišnji bh. kandidat za nagradu Oskar

Na pretpremijernom prikazivanju u okviru 46. izdanja Festivala Mojkovačka filmska jesen igrani film bh. reditelja Adisa Bakrača "Švedsko srce moje majke" osvojio je dvije nagrade.

Jednoglasnom odlukom žirija Faketa Salihbegović-Avdagić je osvojila nagradu za najbolju žensku ulogu dok je Irina Dobnik osvojila specijalno priznanje za ulogu Ingrid, prijateljice glavne junakinje, koja je prema riječima eksplikacije žirija "ostvarena gotovo bez riječi, suptilnim, ali snažnim glumačkim sredstvima".
&nbsp;- Kao što i glavni lik filma majka Derviša istrajava na svom putu i nikad ne odustaje od svojih snova ni mi kao filmska ekipa nismo imali pravo odustati. Vjerovali smo u našu priču i znali da ćemo uprkos svemu uspjeti snimiti film. Zahvalan sam svim mojim saradnicima koji su učestvovali u realizaciji i dali doprinos u nastajanju filma "Švedsko srce moje majke" - istakao je Bakrač.
Njegov film, koji govori o bespoštednoj majčinskoj ljubavi i prijateljstvu koje prevazilazi jezičke i kulturološke barijere, rađen je prema scenariju velikog, nedavno preminulog bosanskog pisca Zilhada Ključanina, koji je za potrebe filma adaptirao tekst svog poznatog pozorišnog komada iz 2010. godine.
Radnja filma "Švedsko srce moje majke" kreće u ljeto 1993. godine kad grupa bosanskih izbjeglica, zbog ratnih dešavanja u Bosni, izbjegne u Švedsku. Švedski crveni krst izbjeglice smješta u paviljon za migrante. Među njima je i srednjovječni bračni par Derviša i Adem.
Derviša u paviljonu upoznaje Šveđanku Ingrid i uprkos jezičkoj barijeri, njih dvije postaju dobre prijateljice. Derviša saznaje da je Ingrid teško bolesna. U međuvremenu završava rat u Bosni, a Derviša kreće u potragu za svojim nestalim sinom pri tom skupljajući ljekovite trave za svoju najbolju prijateljicu...U naslovnoj ulozi u filmu igra doajenka bh. glumišta Faketa Salihbegović-Avdagić, a tu su i tuzlanski veterani Nermin Omić i Irina Dobnik, kao i Armin Omerović i Aida Bukva u zapaženim rolama.

"Quo Vadis, Aida?" nominovan za najbolji evropski film

“Deset u pola” Danisa Tanovića prikazana na festivalu u Dohi

Obilježena godišnjica smrti Dragana Jovičića, otkriven portret autora Safeta Zeca

Miroslav Pilj promovirao zbirku pjevane poezije "Nocturno"

"Knjige u nišama" trajat će do 6. novembra

Hamza Šantić dobitnik Plakete Safet Isović

Safet Zec: Portret u sjećanje na glumca Dragana Jovičića

"Kao da je neko još u šumi" 6. novembra

Dekadencija savremenog života koja kulminira u grandioznoj predstavi zvanoj "Corona pandemija“

Haris Pašović režira predstavu u privatnom pozorištu Madlene Cepter u Beogradu

Narodno pozorište Sarajevo otvara novu umjetničku sezonu

Preminula književnica Iva Nuić

Sajam izdavača/nakladnika BiH bit će održan od 3. do 6. novembra

"To nikad nigdje nije bilo" Dine Mustafića u subotu na sceni NPS-a

Film "Tabija" ovogodišnji bh. kandidat za nagradu Oskar

Film Adisa Bakrača "Švedsko srce moje majke" osvojio dvije nagrade

Kultura

"Quo Vadis, Aida?" nominovan za najbolji evropski film

“Deset u pola” Danisa Tanovića prikazana na festivalu u Dohi

Obilježena godišnjica smrti Dragana Jovičića, otkriven portret autora Safeta Zeca

Miroslav Pilj promovirao zbirku pjevane poezije "Nocturno"

"Knjige u nišama" trajat će do 6. novembra

Hamza Šantić dobitnik Plakete Safet Isović

Safet Zec: Portret u sjećanje na glumca Dragana Jovičića

"Kao da je neko još u šumi" 6. novembra

Dekadencija savremenog života koja kulminira u grandioznoj predstavi zvanoj "Corona pandemija“

Haris Pašović režira predstavu u privatnom pozorištu Madlene Cepter u Beogradu

Narodno pozorište Sarajevo otvara novu umjetničku sezonu

Preminula književnica Iva Nuić

Sajam izdavača/nakladnika BiH bit će održan od 3. do 6. novembra

"To nikad nigdje nije bilo" Dine Mustafića u subotu na sceni NPS-a

Film "Tabija" ovogodišnji bh. kandidat za nagradu Oskar

Film Adisa Bakrača "Švedsko srce moje majke" osvojio dvije nagrade