U <a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS)</a> večeras je održana premijera <a href="https://avaz.ba/tag/19333/predstava">dramske predstave “Protekcija”</a> po motivima teksta Branislava Nušića, u režiji <a href="https://avaz.ba/tag/19737/kokan-mladenovic">Kokana Mladenovića</a>. Iz NPS-a je još prije dva dana stiglo saopćenje da su sve karte za premijeru rasprodate i da za ovo ostvarenje vlada veliki interes.Ovom premijerom Narodno pozorište Sarajevo obilježilo je stogodišnjicu postojanja i svečano otvorilo pozorišnu sezonu 2021/2022. Stogodišnjica pozorišta obilježava se u okviru manifestacije “Dani evropskog naslijeđa u Federaciji”.Prema riječima reditelja Kokana Mladenovića, "Protekcija" će biti nova hit predstava koju će publika gledati uz smijeh, ali i gorčinu. Tragično je to što se afere o kojima je Nušić pisao u ovoj komediji mogu prepoznati i u političkoj svakodnevnici, kako Bosne i Hercegovine, tako i regiona.Milena Bogavac, koja potpisuje adaptaciju teksta i songove, poručila je da je ovaj komad važno pogledati, jer je hrabar u nazivanju društvenih anomalija pravim imenima i njihovom beskompromisnom izdvajanju. Prema njenim riječima, hrabrost je najvažniji adut Nušićevog komediografskog opusa.Dramaturgiju za predstavu “Protekcija” potpisuje Džejna Hodžić, kompozitorica je Irena Popović Dragović, za scenografsko rješenje je zadužena Marijela Hašimbegović, saradnica za scenski pokret je Amila Terzimehić, a kostimografkinja Lejla Hodžić.U predstavi igraju: Ermin Sijamija, Belma Salkunić, Amina Begović, Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Merima Lepić Redžepović, Dino Bajrović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Aldin Omerović, Emina Muftić, Amar Čustović i Mak Čengić, i muzičari Naomi Druškić, Lucija Mesarek i Dario Kos.&nbsp;Reprize su na repertoaru u petak i subotu, 22. i 23. oktobra u 19 sat i 30 sati.

Reprize su na repertoaru u petak i subotu, 22. i 23. oktobra u 19 sat i 30 sati

U Sarajevu održana premijera "Protekcije" u režiji Kokana Mladenovića

Poznati hrvatski glumac <a href="https://avaz.ba/tag/126067/zarko-potocnjak">Žarko Potočnjak</a> preminuo je jutros u 76. godini, javljau mediji u Hrvatskoj.Bio je veliko ime drame HNK Zagreb te suosnivač glumačke družine "Histrion".Prvu ulogu dobio je 1966. godine u TV filmu "Prikupljanje hrabrosti". Režiser Eduard Galić tražio je nekoga s izrazito plavim očima i tako je došao do Žarka Potočnjaka.&nbsp;Prve profesionalne uloge dobio je u kazalištu "Komedija", a tada je dobio i nadimak "Guma" jer je bio mršav i vrlo gibak. Nakon toga je prešao u "Gavellu", a kasnije je osnovao i "Histrion".Snimio je 25 igranih filmova, a u njih&nbsp; deset imao je glavnu ulogu. Glumio je u tridesetak TV-serija, među ostalima, u "Dugoj mračnoj noći", "Glembajevima", "Vukovar se vraća kući", "Trešeti", "Počivali u miru", "Zauvijek susjedi" i mnogim drugim.
&nbsp;Osvojio je velik broj nagrada.

Bio je veliko ime drame HNK Zagreb te suosnivač glumačke družine "Histrion"

Umro glumac Žarko Potočnjak

Dodjelom nagarada završen je deseti jubilarni <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tuzla%20Film%20Festival&amp;">Tuzla Film Festival</a>. Za najbolje filmsko ostvarenje prikazano tokom TFF-a proglašen je film "Lihvar" Nemanje Ćeranića. Film "Lihvar" predstavlja potpuno netipično ostvarenje s naših prostora, koje tretira temu zelenašenja, a koja nije mnogo eksploatisana u kinematografijama regiona.
Prema odluci žirija, nagrada Vila TFF-a za najbolji animirani film pripala je ostvarenju "Vidiš li ih ti?" Bruna Razuma, dok je najbolji kratki igrani film "Following..." Karle Lulić. Marija Zidar uradila je najbolji dokumentarni film "Odpuščanje", dok je Maxim Boev dobio Vilu TFF-a u kategoriji Future Generation Short Film za ostvarenje "The War is over". 
Nagrada za produkciju na TFF-u otišla je za film "Južni vetar 2: Ubrzanje" Miloša Avramovića, dok je nagrada Otto Englander za najbolji scenario pripala Strahinji Madžareviću za uradak "Lihvar". 
- Izrazito sam zadovoljan sa svime što smo uspjeli postići u doba koronavirusa. Želja nam je da i u budućnosti nastavimo tako da TFF kreira prostore i njeguje filmove koji su kvalitetni, ponudivši ono najbolje s Balkana, kako bi naša publika uživala i vidjela neke filmove za koje smatraju da su trebali dobiti nagradu, ali su valorizirani na drugim festivalima - izjavio je direktor Tuzla Film Festivala Boris Balta.
Tokom pet dana festivala publika je što uživo, što putem online plaatforme imala priliku pogledati 120 filmskih ostvarenja.
Tuzla Film Festival je zatvoren filmom 'Deset u pola', reditelja Danisa Tanovića.

Za najbolje filmsko ostvarenje prikazano tokom TFF-a proglašen je film "Lihvar" Nemanje Ćeranića

Filmom "Deset u pola" zatvoren deseti Tuzla Film Festival

Manifestacija "Mak Dan“ održana je u Sarajevu povodom 104. godišnjice od rođenja<a href="https://avaz.ba/tag/40131/mak-dizdar">Maka Dizdara, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika.</a>
Organizatori, Fondacija "Mak Dizdar“ i Bošnjačka zajednica kulture "Preporod“, nadaju se da će obilježavanje dana Makovog rođenja postati tradicionalni praznik bosanskohercegovačke kulture.
Danas je proteklo u znaku Dizdarovog poetskog stvaralaštva u izvedbi učenika iz Sarajeva i Breze, čije škole nose njegovo ime, kao i polaznika Škole glume "Mala scena“.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod“ Sanjin Kodrić, u obraćanju posjetiocima je podsjetio na Dizdara kao jednog od najvećih pjesnika na bosanskom jeziku, koji je možda najdublje, najcjelovitije i najpotpunije ušao u intimu Bosne.

- Književnost je na neki način intima jednog naroda. Uvijek, ma koliko bila univerzalna, izvire iz onoga što je prostor njenog stvaranja, što je sudbina zemlje i ljudi, sudbina svih generacija prije nas. Mak je naročito u pjesničkoj knjizi 'Kameni spavač', objavljenoj daleke 1966. godine, uistinu uspio ući u ono što je intima Bosne, njena povijesna drama, u ono što su životi 'običnih malih ljudi'. U toj knjizi o bosanskom srednjovjekovlju, ne čitamo o bosanskim kraljevima, kraljicama, prinčevima, vladarima, već o 'običnim' ljudima i njihovim 'malim' životima. Književnost se piše za one koji je čitaju; važnost jednog pisca mjeri se između ostalog po tome koliko je on duboko prisutan kod čitalačke publike. Mogućnost da ovako javno, na trgu reklo bi se, organiziramo obilježavanje godišnjice rođenja Maka Dizdara, zapravo govori koliko je on veliki pjesnik, svima nama važan - kazao je Kodrić.

Inicijator "Mak Dana“ je Fondacija koja nosi njegovo ime, pa je Gorčin Dizdar zahvalio suorganizatorima, partnerima i sponzorima.
Zahvalio je također učenicima koji su recitalom, muzičkim i glumačkim performansom, sadržajno doprinijeli obilježavanju "Mak Dana“, organiziranog u Sarajevu drugi put.
Gorčin Dizdar se nada da će obilježavanje godišnjice Makovog rođenja postati redovni događaj, praznik kulture širom Bosne i Hercegovine.

Manifestacija  jeprotekla u znaku Dizdarovog poetskog stvaralaštva u izvedbi učenika iz Sarajeva i Breze, čije škole nose njegovo ime, kao i polaznika Škole glume "Mala scena“

Gorčin Dizdar: Nadam se da će obilježavanje godišnjice rođenja mog oca postati redovan događaj

<a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/688035/glumac-marko-zivic-u-teskom-stanju-zbog-korone-prikljucen-na-respirator">Beogradski glumac Marko Živić preminuo je danas u 50. godini od posljedica koronavirusa.</a>Živić je rođen u Kruševcu 4. aprila 1972. godine. Završio je glumu 1995. na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Radeta Markovića. Ostvario se kao glumac i u pozorištu i na filmu.Bio je u stalnoj glumačkoj postavi u Pozorištu na Terazijama, i stalni član Beogradskog dramskog pozorišta gdje je igrao u predstavama "Kad su cvetale tikve", "Ne igraj na Engleze", "Sviraj to ponovo, Sem", "Let iznad kukavičjeg gnezda", "Delirijum tremens", a igrao je i u drugim teatrima. Dobitnik je mnogih nagrada, a svojevremeno je vodio emisiju "Marko Živić šou" na TV Foks i kviz&nbsp; "Zdravo, Evropo". Od januara 2015. godine, učestvovao u talent-šou programu "Audicija", koji se emitovao na televiziji Pink, kao jedan od članova žirija, podsjeća Nova.rs. Posljednjih godina televizijska publika ga je pratila u zapaženim projektima poput serija "Senke nad Balkanom", "Žigosani u reketu", a nedavno je počela i serija "Branilac" u kojoj igra jednu od uloga. Inače, Živiću je 2008. godine otkriven zloćudni tumor koji mu je tada zahvatio dijelove jednjaka i želuca, ali se uspješno oporavio nakon zahtjevne operacije.

Od januara 2015. godine, učestvovao u talent-šou programu "Audicija"

Od posljedica koronavirusa preminuo glumac Marko Živić

Centar za kulturu i mlade Sarajevo predstavio je novi projekt „Filmske priče“ koji je podržan od strane Fondacije za kinematografiju.Svoje prve radionice održat će 15. oktobra u Mostaru i odmah narednog dana 16. oktobra u Tuzli. Učesnici ovog projekta koji će govoriti o svojim iskustvima i znanjima koje imaju su:<a href="https://avaz.ba/tag/40300/ines-tanovic">Ines Tanović</a>, rediteljica, koja će govoriti o filmskoj režiji, razlici između dokumentarnog i igranog formata, i svojim iskustvima u različitim pozicijama unutar procesa kreiranja jednog filmskog projekta.<a href="https://avaz.ba/tag/19630/dino-sukalo">Dino Šukalo</a>, muzičar i muzički producent, koji će svojim dugogodišnjim iskustvom u svijetu muzike približi značaj zvuka u kreiranju priče i kako muzika utiče na kvalitetu jednog filma.<a href="https://avaz.ba/tag/9354/armin-omerovic">Armin Omerović</a>, glumac, koji će podjeliti svoja iskustva o glumi&nbsp; i kako se to zanimanje u današnjem društvenom abmijentu tretira.

-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Obzirom da svakoga dana svjedočimo sve lošijim uvjetima obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, pogotovo zadnjih godinu dana, kako je zbog globalne pandemije COVID- 19 bio na neki način obustavljen dosadašnji sistem rada u svim institucijama i kako imamo svijest&nbsp; da svakim novim danom napreduju metode kojima&nbsp; se znanje može prenositi i kako kroz različite vidiove edukacija većina to danas i radi, taj sistem učenja i spoznaje dodatno je populariziran i dobija na svojoj važnosti. Želimo da na ovaj način kreiramo nove prostore za kognitivne stimulacije i osnaživanje orginalnih misli i ideja kod mladih ljudi širom BiH, da pružimo znanja koja mogu da donesu nova rješenja i spoznaje, poručili su iz CKM-a.Dodaju da žele da ovaj projekt zaživi u što više gradova širom BiH, počevši sa Mostarom i Tuzlom pružajući uvid iz filmske industrije, kroz radionice&nbsp; sa različitim autorima iz različitih sektora.-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Filmska industrija je bitan faktor socijalizacije i načina kako mladi ljudi interpretiraju svijet, jer svi znamo kakav utjecaj su filmovi kroz generacije ostavljali na razvoj društvenog konteksta i svijeta kakvog poznajemo. Ona je moćno sredstvo da opišemo svoj identitet i zabilježimo jedno vremensko razdoblje, učimo o dubinama vlastitih emocija i o samom životu. Smatramo da je izražena potreba za projektima koji su zamišljeni kao redovno educiranje umjetnika i gledalaca, koji bi kroz razmjenu iskustava slavili kulturu filma, ideju i maštu, zaključili su.

Projekti zamišljeni kao redovno educiranje umjetnika i gledalaca, koji bi kroz razmjenu iskustava slavili kulturu filma, ideju i maštu

"Filmske priče" kreću iz Mostara, uvid iz filmske industrije kroz radionice

Samostalna VAX (Vanja Art X) – Vanje Solakovića, pod nazivom „Sonus Visualis“, otvorena je u galeriji „Zvono“ koja se nalazi u prostoriji galerije „Charlama depot“ u Skenderiji.&nbsp;Izložba i performans „Sonus Visualis“, što na latinskom znači „vizualni zvuk“, je ujedinjenje umjetnikove autentične likovne umjetnosti, izloženih ekspresivnih crteža i muzičkog performansa, u obliku jam sessiona (Improviziranog muziciranja).&nbsp;„Umjetnost X“ predstavlja ukrštanje vizuelnog i zvučnog u jednu cjelinu, ali i u zaseban kombinovani medij.Na taj način, umjetnik Vanja Solaković prezentirao je jednu vrstu posebnog, ali na svoj način i praiskonskog rituala, čiji je konačni cilj pronalazak čiste artističke niti, kroz ogoljene impulse, koji diktiraju slijed zbivanja samog performansa.&nbsp;U muzičkom performansu su učestvovali Jan Delić (bubnjevi), Alem Brka (bas gitara) i Vanja Solaković (Električna gitara).&nbsp;Likovni dio izložbe, sastoji se od kolekcije crteža, kojima su prikazani originalni umjetnikovi simboli i totemi, izrazito organske forme. Također, izložene su skice i „brzi crteži“, kao zapis umjetnikovog ekspresivnog impulsivnog djelovanja na papiru.Vanja Solaković je magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajavu.

Izložba i performans „Sonus Visualis“, što na latinskom znači „vizualni zvuk“

„Umjetnost X“ predstavlja ukrštanje vizuelnog i zvučnog u jednu cjelinu

Otvorena izložba Vanje Sokolovića

Izložba&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/32730/vanja-solakovic">Vanje Solakovića</a> pod nazivom „Sonus Visualis“ bit će otvorena sutra u 19 sati u "Zvonu" (prostor Galerije Charlama Depot, Skenderija).&nbsp; Izložba i performans „Sonus Visualis“, (vizuelni zvuk na latinskom) je ujedinjenje umjetnikove autentične vizuelne umjetnosti, izloženih ekspresivnih crteža i muzičkog performansa, u obliku jam sessiona.
- „Umjetnost X“ predstavlja ukrštanje vizuelnog i zvučnog u jednu cjelinu, ali i u zaseban kombinovani medij. Tako umjetnik Vanja Solaković prezentira jednu vrstu posebnog, ali na svoj način i praiskonskog rituala, čiji je konačni cilj pronalazak čiste artističke niti, kroz ogoljene impulse, koji diktiraju slijed zbivanja samog performansa. U muzičkom performansu će učestvovati tri aktera: Jan Delić (bubnjevi), Alem Brka (bass gitara) i Vanja Solaković (električna gitara). Likovni dio postavke se sastoji od kolekcije crteža na kojima su prikazani originalni umjetnikovi simboli i totemi, izrazito organske forme - poručuju organizatori

Također, bit će izložene skice i „brzi crteži“, kao zapis umjetnikovog ekspresivnog impulsivnog djelovanja na papiru.

Vanja Solaković je magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajavu. Kroz svoje obrazovanje i dugogodišnji angažman na likovnoj i muzičkoj sceni umjetnik istražuje pretežno spoj vizuelnog sa zvukom. Poznat je i kao frontmen sarajevskog alternativnog benda "Činčila" s kojim također kombinuje likovnu umjetnost i zvuk, najviše preko video spotova, performansa i kostimografije.
- Uvijek me interesovao trenutak kao glavni faktor izražaja, i upravo zbog toga sve što radim pokušavam zabilježiti impulsivno u momentu. To najbolje uspijevam preko performansa, muzičke improvizacije i stvaranja likovnih radova, koji nastaju spontano bez pretjeranog promišljanja i planiranja. Stvaram pretežno oblike koji su vođeni čisto mojim impulsima i energijom, jer na taj način najbolje dolazim do prenošenja čiste emocije koju u datim momentima osjetim. Oblik koji "čujem" i zvuk koji "vidim" je ono što čini moje umjetničke radove - rekao je Solaković.

Izložba pod nazivom „Sonus Visualis“ bit će otvorena sutra u 19 sati u "Zvonu"

Vanja Solaković: Čujem oblik i vidim zvuk

Internacionalni sarajevski sajam knjiga i učila 2021., 32. po redu, posjetilo je više od 30.000 ljudi u proteklih šest dana, kazao je direktor KJKP Centar Skenderija Amer Kapo na današnjoj ceremoniji dodjele nagrada.Stručni žiri koji čine predsjednica Lejla Alimanović i članovi Aleksandar Knežević i Sarina Bakić donio je odluke o najboljim u čak 15 kategorija kao i o dobitnicima posebnih i specijalnih sajamskih priznanja.Alimanović je istaknula da je ove godine broj nagrada i priznanja nešto veći jer je zbog neodržavanja Sajma prošle godine i broj prijavljenih izlagača bio veći.- Trud i usmjerenost ka zajedničkom cilju organizatora, autora, izdavača, ali i medija i građana, posjetitelja sajma, poslali su svima obećavajuću poruku optimizma. U proteklom periodu koji su obilježili i česti lockdowni, knjiga je mnoge od nas sačuvala, bilo da smo je pisali, radili na njenoj pripremi za objavu ili da smo je čitali. Knjiga je zaista bila i stat će, ključ mudrosti i zdravlja što je bio moto ovogodišnjeg Sajma – kazala je Alimanović.U kategoriji za umjetnost i arhitekturu nagradu je dobila „Dobra knjiga“ Sarajevo za djelo „Graditeljstvo bih kroz stoljeća“ autorice Sabira Husedžinović.U kategoriji uredništvo nagrađeni su “Nova knjiga ” Podgorica za za uredništvo biblioteka “Nove knjige” i Emir Isović za djelo „Sarajevo, The Ultimate Guide“.

U kategoriji najboljeg oblikovanja knjiga nagradu je dobila izdavačka kuća „Art Rabic“ Sarajevoza djela „Tito za početnike“ autora Miše Marića i „Odabrana djela“ Pere Zubca. Dizajn je radio Dragan S.Stefanović. U istoj kategoriji nagrađena je i “Dobra knjiga” Sarajevo za djelo „Sevdalinke – 505 pjesama sa notnim zapisima“, autora Muhameda Žere. Dizajneri su Ognjen Materić, Ekrem Đonko, Nermin Žero i Đorđo Trifković.U kategoriji najbolja ilustracija knjige nagradu je dobila kuća „Agarthi Comics“Sarajevo za djelo „Gavrilo Princip“, autora Henrika Rehla.Za najbolji izdavački poduhvat godine nagrađeni su “Art Rabic” Sarajevo za „22 naslova džepnih knjiga Male biblioteke“ I “Planjax Komerc” iz Jelaha za za „Izabrana djela u šest knjiga“, autora Bajruzina Hajre Planjca.U istoj kategoriji nagrade su dobili o Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“ za djelo „Sufijski put spoznaje, Ibn al-'Arabijeva metafizika imaginacije“ autora William C. Chittick kao i SPKD “Prosvjeta” Sarajevo za djelo za djelo „Roman o Aleksandru Velikom“ – prema Berlinskom rukopisu srpske Aleksandride.

Za izdavački poduhvat godine nagrađena je i „Dječija knjiga“Sarajevo za djelo „Izabrani romani“, autorice Nure Bazdulj-Hubijar, izdanje „Bosanska riječ“Sarajevo.Najbolju promociju na ovogodišnjem sajmu, prema ocjeni žirija imalo je djelo “Vazda belaj”, autora Mirsada Pašovića u izdanju sarajevskog “Siriusa”.U kategoriji najbolja knjiga za visoko obrazovanje nagrađen je Internacionalni Burch univerzitet za djelo „Preci u nama: Genetičko blago Bosne i Hercegovine“. Autori su Damir Marjanović, Dragan Primorac i Salmedin Mesihović, u izdanju „Mladinske knjige” Sarajevo.U kategorija Nauka: Društvene i prirodne nauke nagrade su dobili izdavaštvo „Mulla Sadra“ Sarajevo za djelo „Društvo i historija sa stanovišta Kur'ana“ autora Mohammada Taqi Mesbah Yazdija, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH za djelo „Baštinske studije: Od moderne do postdigitalne kulture“ autorice Lejle Kodrić Zaimović te „Bookline“ Sarajevo za djelo „Veznici u savremenom bosanskom jeziku“, autor Halid Buliću izdanju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.U kategoriji za savremena učila i tehničko-tehnološke inovacije nagradu je dobila kuća „Trisar-Inn“Sarajevo.

Djelo “Mačak beskućnik” autorice Ljiljane Mitić u izdanju sarajevske “Dječije knjige” odnijelo je nagradu za najbolju prvu knjigu objavljenu kod izdavača učesnika na sajmuU kategoriji izdanja novih medij nagrađeni su digitalna platforma za e-knjige, audio knjige, digitalno izdavaštvo i zaštita od piraterije “Amber” Kemala Obada te kompanija IMTEC Sarajevo.Za časopise iz književnosti, filozofije, sociologije i drugih humanistickih i društvenih nauka nagrađeni su Međunarodni centar za mir i Akademija nauka i umjetnosti BiH Za časopis „Dijalog“ – izdanja od 1995.- 2021., urednici su Slavo Kukić i Asim Mujkić.U istoj kategoriji nagradu je dobio i PEN Centar u Bosni i Hercegovini za časopis za književnu i umjetničku kritiku „Novi izraz“ koji uređuje Andrea Lešić.

Nagradu za očuvanje i valorizaciju književne baštine nagradu dobio je Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.Izdavačka kuća “Lijepa riječ” iz Tuzle nagrađena je u kategoriji sistematsko objavljivanje svjetske književnosti.Ove godine zbog specifičnih pandemijskih uslova u kojima je Sajam organiziran dodijeljene su i nagrade za 5 najinventivnijih maski posjetilaca sajma. Dobitnice su Anisa Durmišević , Džana Bajrić, Mejra Gogić, Lamija Hasković i Asja Salčin.Posebno sajamsko priznanje za zbirke kratkih priča dobio je Kemal Čopra za djelo „Hadžibeg“ , u izdanju „Naklade Zoro“ Sarajevo.Specijalno sajamsko priznanje dobio je Samir Fazlić, povodom 40 godina neprekidnog rada u knjižarstvu i izdavaštvu u BiH.Anida Letić Sikirić dobitnica je posebnog priznanja za slikovnicu i to za djela „Psić Bibi u Sarajevu“ i „Psić Bibi u Zenici“.

Alimanović je istaknula da je ove godine broj nagrada i priznanja nešto veći jer je zbog neodržavanja Sajma prošle godine i broj prijavljenih izlagača bio veći

Uručenjem nagrada zatvoren Sajam knjiga u Sarajevu

Ž1 = Održani 20. Međunarodni književni susreti Cum Grano Salis
Ž2 = Nagrada „Meša Selimović“ za Ivanu Bodrožić
Književnica iz Hrvatske Ivana Bodrožić dobitnica je <a href="https://avaz.ba/tag/26556/mesa-selimovic">nagrade "Meša Selimović"</a> na 20. Međunarodnim književnim susretima Cum Grano Salis koji su u subotu uvečer završeni u Tuzli. 
Prema ocjeni stručnog žirija kojim je <a href="https://avaz.ba/tag/67883/semezdin-mehmedinovic">predsjedavao Semezdin Mehmedinović</a> njen roman "Sinovi, kćeri" je najbolji u 2020. godinu na govornim područjima Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. 
- Jako mi je drago i smatram da je nagrada "Meša Selimović" veoma posebna, najposebnija na ovim prostorima, jer najviše od svega traga za našim međusobnim razumijevanjem, pokušava nas podsjetiti na to da imamo puno više sličnosti nego međusobnih razlika. Uvijek je velika konkurencija, tu su kolege iz cijele regije. Stvarno mi je ovo najdraža nagrada koju sam dobila – istakla je laureatkinja Ivana Bodrožić.

Istaknuti književnik i predsjednik žirija za dodjelu književne nagrade "Meša Selimović" Semezdin Mehmedinović obrazlažući nagradu je rekao da ovaj roman hrabro govori o sadašnjici i da je Bodrožić postala istinska internacionalna književnica zbog načina na koji piše i o temama o kojima govori.- Odabrali smo knjigu koja se bavi našom stvarnošću na jedan supstencijalan način, da živimo u tim dramatičnim vremenima obilježenim mnogim političkim i društvenim problemima. Zato je bilo ispravno da izaberemo jedan takav roman, nagradimo knjigu koja insistira na promjenama. U pitanju je zaista jako dobra knjiga, važna autorica – izjavio je Mehmedinović.Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, osnivač književih susreta Cum Grano Salis, je rekao:- Nemate nigdje nagradu koja pokriva četiri države i u čijoj organizaciji dodjele nagrade sudjeluju književnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.Osim romana "Sinovi, kćeri" Ivane Bodrožić, za nagradu "Meša Selimović" nominirani su još i romani "Kontraendorfin" Svetislava Basare, zatim roman Zorana Ferića "Putujuće kazalište" , roman Amile Kahrović Posavljak "Izvedeni iz kičmi" i roman Želimira Periša "Mladenka kostonoga".

Nagrada "Meša Selimović" je veoma posebna, pokušava nas podsjetiti na to da imamo puno više sličnosti nego međusobnih razlika, kazala je Bodrožić

Književnica iz Hrvatske Ivana Bodrožić dobitnica je nagrade "Meša Selimović"

Održani 20. Međunarodni književni susreti "Cum Grano Salis": Nagrada "Meša Selimović" za Ivanu Bodrožić

U okviru festivala <a href="https://avaz.ba/tag/21852/sarajevske-veceri-muzike">27. Sarajevske večeri muzike</a>, na sceni <a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodnog pozorišta Sarajevo</a> izveden je <a href="https://avaz.ba/tag/3734/koncert">koncert</a> "Gala opera", posvećen stogodišnjici rada i djelovanja Narodnog pozorišta, u izvedbi solista i hora Opere NPS, uz pratnju Sarajevske filharmonije, kojom je dirigovati Dario Vučić i maestro Ivo Lipanović.

Pored maestra Ive Lipanovića gosti koncerta "Gala opera" bili su Ivana Lazar, Željko Lučić i Mikheil Sheshaberidze koji su nastupiti uz soliste Opere NPS: Ivana Šarića, Ademu Pljevljak-Krehić, Amira Saračevića, Denisa Isakovića, Katarinu Kikić, Leonarda Šarića i Marka Kalajanovića.

Ova manifestacija predstavlja posvetu Festivala značajnom jubileju kojim se odaje prizananje hramu umjetnosti i kulture Sarajeva, ali i BiH. Program je osmišiljen kao promenada kroz stvaralačke opuse najznačajnijih italijanskih opernih kompozitora poput G. Verdija, G. Puccinija, G. Rossinija, G. Donizettija, R. Leoncavalla, u čijoj realizaciji će učestvovati Hor Opere NPS, Sarajevska filharmonija te eminentni dirigenti – maestro Ivo Lipanović i Dario Vučić.

Ova manifestacija predstavlja posvetu Festivala značajnom jubileju kojim se odaje prizananje hramu umjetnosti i kulture Sarajeva, ali i BiH

Posjetioci poštovali epidemiološke mjere

Na sceni Narodnog pozorišta izveden koncert "Gala opera"

Hercegovački <a href="https://avaz.ba/tag/54192/franjevac">franjevac</a> fra Iko Skoko predstavio je svoju <a href="https://avaz.ba/tag/33262/knjiga">knjigu</a> "Franjevci u djelima <a href="https://avaz.ba/tag/13842/ivo-andric">Ive Andrića</a>" u Franjevačkom samostanu Humac kod Ljubuškog.Kako je u razgovoru za Fenu kazao fra Iko Skoko, na pisanje ove knjige odlučio se na početku epidemije kada je pročitao govor Meše Selimovića na 80. Andrićev rođendan:- U tom govoru Selimović je posebno pohvalio pripovijetku "Most na Žepi", odmah sam je uzeo i pročitao i zapalo mi je za oko da je graditelj tog mosta, kako je Andrić napisao, umro u Istanbulu u franjevačkoj bolnici, na rukama jednog franjevca. To me je potaklo da počnem temeljitije čitati s olovkom u ruci kako bih vidio gdje sve Andrić spominje franjevce.Fra Iko navodi da je pronašao 44 franjevca koje Andrić spominje imenom i prezimenom u svojim djelima, i to ne samo bosanske franjevce, već i talijanske, pa čak i španjolske franjevce.- On je više od 50 godina prijateljevao s franjevcima Bosne Srebrene. Teško je u svijetu pronaći nobelovca koji je toliko pisao i toliko prijateljevao s franjevcima. On, naravno, nije izostavljao nedostatke, mane franjevaca već je u svojoj književnosti napravio prekrasan mozaik franjevaca - dodao je fra Iko.O Ivi Andriću puno se pisalo i puno će se još pisati, a ono o čemu se ne priča dovoljno, istaknuo je fra Iko, je to da je sav novac koji je dobio kao laureat Nobelove nagrade za književnost Andrić usmjerio u knjižnice u Bosni i Hercegovini.Profesorica mostarskog Filozofskog fakulteta Perina Meić istaknula je kako današnji dan nije slučajno odabran za predstavljanje knjige "Franjevci u djelima Ive Andrića". Naime, 9. listopada 1892. rođen je Ivo Andrić.- Fra Iko se u svojoj knjizi pozabavio važnom temom: odnosom franjevaca i Andrićeve poetike, odnosno likovima franjevaca u Andrićevim knjigama. Tema je važna jer otkriva srce Andrićeve poetike. Ta franjevačka književna tradicija je Andrićev i duhovni i književni zavičaj. Mislim da je jako važno baviti se tom temom – istaknula je Meić.Dodala je kako je fra Iko napisao iznimno čitljivu knjigu koja će lako naći put do čitatelja.

Kako je u razgovoru za Fenu kazao fra Iko Skoko, na pisanje ove knjige odlučio se na početku epidemije kada je pročitao govor Meše Selimovića na 80. Andrićev rođendan

Hercegovački franjevac fra Iko Skoko predstavio je svoju knjigu "Franjevci u djelima Ive Andrića"

Na Andrićev rođendan predstavljena knjiga "Franjevci u djelima Ive Andrića"

Emir Hadžihafizbegović i Belma Lizde Kurt proglašeni su najboljim glumcima osmog izdanja Festivala glumca BiH, koji je sinoć dodjelom nagrada i koncertnim programom "Pjesme za novi svijet" zatvoren u Konjicu.Hadžihafizbegović je nagrađen za ulogu "Mahmut Zolj", u predstavi "Sjećaš li se Doli Bel", Kamernog teatra 55 Sarajevo, u režiji Kokana Mladenovića, a nagradu i masku konjičkih drvorezbara uručila je, uime generalnog sponzora kompanije "Bosnalijek", samostalna stručna saradnica u Bosnalijeku Suana Đelmo.- Sretan sam, i ja imam demistificirajući odnos prema nagradama, ali nagrada je važna i predstavlja satisfakciju za posao i trud tokom proba. Nagradu dijelim sa svim kolegama, sa Sidranom čiji smo roman otkupili, sa Kokanom Mladenovićem. Kada sam dobio vijest da je naša predstava najbolja i da sam izabran za najboljeg glumca bio sam sretan i cijenim ovaj festival i napor svih koji su angažovani, i samo treba podizati standarde - poručio je Hadžihafizbegović.Glumica Belma Lizde-Kurt nagrađena je za ulogu "Stela" u predstavi "Lutka" Pozorišta mladih Sarajevo, u režiji Adisa Bakrača. Nagradu i masku konjičkih drvorezbatra najboljoj glumici uručila je, uime Općine Konjic, stručna saradnica za kulturu Biljana Handžo.Lizde-Kurt je kazala kako je divan osjećaj biti nagrađen te da su nagrade publike najvrijednije nagrade.- Počašćena sam i nisam očekivala da ću je dobiti, jer je konkurencija bila jaka, i to daje krila za daljnji rad i zadovoljstvo - kazala je nagrađena glumica.

Sretan sam, i ja imam demistificirajući odnos prema nagradama, ali nagrada je važna i predstavlja satisfakciju za posao i trud tokom proba, rekao je Hadžihafizbegović

Hadžihafizbegović i Lizde Kurt proglašeni najboljim na Festivalu glumca BiH

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=nobelovac&amp;">Tanzanijski pisac Abdulrazak Gurnah</a>, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, izjavio je danas da se osjeća divno i da je počastvovan priznanjem, pošto ga je prije njega dobilo mnogo uglednih autora. -	Mislim da je to briljantno i divno. Veoma sam zahvalan Švedskoj akademiji jer je nominovala mene i moj rad - rekao je Gurnah Rojtersu na pitanje kako se osjeća kao dobitnik nagrade.
On je dodao da je vijest sjajna i da je ovo velika nagrada koju su prije njega dobili "divni pisci" sa velike liste.
-	Još sam zatečen. To je bilo potpuno iznenađenje i zaista sam morao da sačekam objavu prije nego što sam mogao da povjerujem - naveo je pisac.
Na pitanje da li pije šampanjac i igra od sreće, odgovorio je kroz smijeh: "Ne".

Veoma sam zahvalan Švedskoj akademiji jer je nominovala mene i moj rad, rekao je Gurnah Rojtersu

Dobitnik Nobelove nagrade Gurnah: Još sam zatečen, to je bilo potpuno iznenađenje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=nOBELOVA%20NAGRADA&amp;">Dobitnik Nobelove nagrade za književnost je Abdulrazak Gurna</a>, tanzanijski pisac rodom iz Zanzibara, saopćeno je na konferenciji za novinare u Štokholmu. Kladioničari su najviše šansi davali Francuskinji Ani Erno, ali i Nguđi Van Tjongu, kenijskom piscu. U najužem krugu favorita bili su Ljudmila Ulicka, Haruki Murakami, Margaret Atvud, ali i hrvatska spisateljica Dubravka Ugrešić.
Nobelovu nagradu dodeljuje Švedska kraljevska akademija, a sastoji se od zlatne medalje i novčane nagrade u iznosu od 10 miliona švedskih kruna ili 1,1 milion dolara.
Novčani iznos nagrade potiče od zavještanja koje je ostavio tvorac nagrade, švedski pronalazač Alfred Nobel, koji je umro 1895. godine.
Švedska akademija je saopćila da ove godine neće biti svečanog uručenja priznanja u Štokholmu, već da će dobitnik biti odlikovan u svojoj zemlji.
Prošle godine je Nobelova nagrada za književnost pripala je američkoj pesnikinji Luiz Glik.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING NEWS: The 2021 <a href="https://twitter.com/hashtag/NobelPrize?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#NobelPrize</a> in Chemistry has been awarded to Benjamin List and David W.C. MacMillan “for the development of asymmetric organocatalysis.” <a href="https://t.co/SzTJ2Chtge">pic.twitter.com/SzTJ2Chtge</a>&mdash; The Nobel Prize (@NobelPrize) <a href="https://twitter.com/NobelPrize/status/1445687884158160904?ref_src=twsrc%5Etfw">October 6, 2021</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Švedska akademija je saopćila da ove godine neće biti svečanog uručenja priznanja u Štokholmu, već da će dobitnik biti odlikovan u svojoj zemlji

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurna

Knjiga "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem" Ruždije Adžovića promovisana je u srijedu u Bosanskom kulturnom centru Tuzlanskog kantona.O knjizi novinara, publiciste i književnika Ruždije Adžovića, koja je rezultat njegovih višemjesečnih razgovora s akademikom Muhamedom Filipovićem, govorio je novinar, publicista i reditelj Jasmin Duraković, koji je i recezent ove knjige, saopćeno je iz Pres centra BKC TK.On je istakao da je ovo književno djelo kompletna epoha iz pozicije akademskog profesora, učesnika u javnom, političkom, akademskom, kulturnom životu, te da knjiga sadrži do sada nepoznate detalje koji govore o njegovom životu i događajima čiji je bio sudionik.Knjiga kao svojevrsna ispovijest profesora Muhameda Filipovića, koji je prije smrti uradio autorizaciju ovog djela, bitno je svjedočanstvo o velikim događajima i ljudima ovog prostora.- Uradio sam knjigu s Novakom Kilibardom, poznatim crnogorskim književnikom, koja je u sličnoj formi kao i ova. Knjiga se svidjela profesoru Filipoviću, što me ohrabrilo da mu predložim da na isti način zabilježim razgovore sa njim. Razgovori su trajali četiri mjeseca, dok je knjiga nastajala godinu dana - istakao je Adžović.Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona sinoć održanom promocijom je otvorio manifestaciju "Oktobar – mjesec knjige", saopćeno je.

U Sarajevu održana premijera "Protekcije" u režiji Kokana Mladenovića

Umro glumac Žarko Potočnjak

Filmom "Deset u pola" zatvoren deseti Tuzla Film Festival

Gorčin Dizdar: Nadam se da će obilježavanje godišnjice rođenja mog oca postati redovan događaj

Od posljedica koronavirusa preminuo glumac Marko Živić

"Filmske priče" kreću iz Mostara, uvid iz filmske industrije kroz radionice

Otvorena izložba Vanje Sokolovića

Vanja Solaković: Čujem oblik i vidim zvuk

Uručenjem nagrada zatvoren Sajam knjiga u Sarajevu

Održani 20. Međunarodni književni susreti "Cum Grano Salis": Nagrada "Meša Selimović" za Ivanu Bodrožić

Na sceni Narodnog pozorišta izveden koncert "Gala opera"

Na Andrićev rođendan predstavljena knjiga "Franjevci u djelima Ive Andrića"

Hadžihafizbegović i Lizde Kurt proglašeni najboljim na Festivalu glumca BiH

Dobitnik Nobelove nagrade Gurnah: Još sam zatečen, to je bilo potpuno iznenađenje

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurna

Promovirana knjiga „Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem“

Kultura

U Sarajevu održana premijera "Protekcije" u režiji Kokana Mladenovića

Umro glumac Žarko Potočnjak

Filmom "Deset u pola" zatvoren deseti Tuzla Film Festival

Gorčin Dizdar: Nadam se da će obilježavanje godišnjice rođenja mog oca postati redovan događaj

Od posljedica koronavirusa preminuo glumac Marko Živić

"Filmske priče" kreću iz Mostara, uvid iz filmske industrije kroz radionice

Otvorena izložba Vanje Sokolovića

Vanja Solaković: Čujem oblik i vidim zvuk

Uručenjem nagrada zatvoren Sajam knjiga u Sarajevu

Održani 20. Međunarodni književni susreti "Cum Grano Salis": Nagrada "Meša Selimović" za Ivanu Bodrožić

Na sceni Narodnog pozorišta izveden koncert "Gala opera"

Na Andrićev rođendan predstavljena knjiga "Franjevci u djelima Ive Andrića"

Hadžihafizbegović i Lizde Kurt proglašeni najboljim na Festivalu glumca BiH

Dobitnik Nobelove nagrade Gurnah: Još sam zatečen, to je bilo potpuno iznenađenje

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurna

Promovirana knjiga „Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem“