Premijera drame „Gazi Husrev-beže ili: Bukagije“ održana je večeras u dupke punom Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS). Na hvaljenu dramu u režiji Tanje Miletić-Oručević, a po tekstu Džemaludina Latića niko nije ostao ravnodušan.&nbsp;&nbsp; 
Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo briljiralo je čak 15 glumaca. Svi su na svoj način bili sjajni i dali pečat predstavi kojom je ujedno otvorena i dramska sezona u NPS. 

Ipak, Aldin Omerović, jezikom i pokretom te elementima glumačke igre govorio je samo najbolje o liku Gazi Husrev-bega, izuzetnoj&nbsp;historijskoj ličnosti naše zemlje. 

Stoga, za ovu predstavu s razlogom se tražila karta više. Nešto više od dva sata brojna publika, među kojom su i ljudi iz javnog i političkog miljea upijala je svaki trenutak priče pjesničkog klasika Džemaludina Latića o dobrim i zlim silama koje su vladale u Bosni, odnosima koji su tada vladali u našoj zemlji te odnosima među našim religijama.

U premijeri pozorišnog komada „Gazi Husrev-beže ili: Bukagije“ tako su uživali Izudin Bajrović, Ibrahim Hadžibajrić načelnik Starog Grada, Jasna Ornela Beri, Mona Muratović, Atif Dudaković, Ejup Ganić...&nbsp;

Višeminutni aplauz i ovacije fascinirane publike za predstavu „Gazi Husrev-beže“ stoga su najmanje što se moglo očekivati, jer, bio je to istinski spektakl za ljubitelje pozorišne umjetnosti.

Jezikom i pokretom te elementima glumačke igre Aldin Omerović   govorio je samo najbolje o izuzetnoj historijskoj ličnosti naše zemlje

Premijera drame „Gazi Husrev-beže ili: Bukagije“ oduševila publiku u NPS-u

Elena Ferante (Ferrante) je pseudonim italijanske književnice koja je napisala niz hvaljenih, ali i komercijalno uspješnih romana o životima dvije prijateljice iz Napulja u drugoj polovini 20. stoljeća.&nbsp;&nbsp; 
„Moja genijalna prijateljica“, “Priča o novom imenu“, „Oni koji odlaze i oni koji ostaju“ i „Priča o izgubljenom djetetu“ nazivi su djela iz čuvene „Napuljske tetralogije“, kojom je Ferante zaludila svijet i izazvala pravu potjeru radoznalih da se otkrije ko je ona uistinu. Posljednji roman je nominiran i za italijansku književnu nagradu „Strega“.

Istraživanje fenomena

U vremenu svakodnevne upotrebe interneta i dobivanja informacija sad i odmah ova književnica itekako dobro čuva tajne iako je svoj prvi roman objavila još 1992. godine.

- Ne može se tačno reći ko je Elena Ferante, osoba koju književni kritičari s različitih strana svijeta smatraju najznačajnijim savremenim italijanskim piscem. U rijetkim intervjuima putem elektronske pošte Elena Ferante govori o samoočuvanju i odsustvu želje da se prepusti novinarskim igrama jer one navode pisce da se ponašaju onako kako čitaoci od njih očekuju - između ostalog piše na početku romana „Priča o onima koji odlaze i onima koji ostaju“.

Zaista, o njoj se ne zna ništa, a oni koji su temeljito istraživali fenomen Ferante smatraju da je rođena 1943. u Napulju, da je udata i da ima dvoje djece. Svi ostali pokušaji da se otkrije ko je zaista ova književnica pali su u vodu.

Jedini koji znaju ko je ona jesu njeni izdavači. 

Fokus medija

Ferante je u jednom intervjuu za „Der Spiegel“ potvrdila da njena porodica zna za međunarodni uspjeh, ali čuva njenu tajnu. 

Ferante smatra da knjige više nemaju koristi od svojih autora te kaže da bi prestala objavljivati ako bi se saznalo njeno pravo ime i prezime.

Skrivanje svog identiteta obrazložila je riječima kako se onda uz knjige prodaje i cijeli autor, sa svim iskustvima i osjećajima, što ona pod svaku cijenu želi izbjeći. Uprkos tome, Ferante je stalno u fokusu medija, naročito italijanskih, koji su već pomalo opsjednuti time da otkriju osobu iza pseudonima.

Magazin „Time“ 2016. godine Ferante je uvrstio među 100 najutjecajnijih osoba na svijetu.

Uplate i nekretnine&nbsp;
Italijanski novinar Klaudio Gati (Claudio Gatti) u „The New York Review of Books“ objavio je istraživanje kojim tvrdi da je Elena Ferante ustvari Anita Raja, italijanska prevoditeljica rođena u Napulju 1953. Da su iz Anitinog pera nastali romani ili da ih je pisala zajedno sa suprugom, piscem Dominikom Starnonom (Domenico Starnone), govorilo se i ranije, ali je Gati naveo nove „dokaze“. On je zaključio da je Raja Fernate na osnovu dokumenata o nekretninama i finansijskih izvještaja koji, navodno, pokazuju da su uplate koje je Raja primila od izdavača iznenađujuće velike. Uplate su 2014. porasle za 50 posto, a godinu kasnije bile su veće čak za 150 posto. Međutim, to su negirali i Anita, kao i izdavač Elene Ferante.

Ferante kaže da bi prestala objavljivati ako bi se saznalo njeno pravo ime i prezime

Elena Ferante zaludjela svijet, a niko ne zna ko je ona

Predstava „Jami distrikt“ ansambla Bitef teatra iz Beograda igrat će pred sarajevskom publikom 25. i 26. oktobra u Kamernom teatru 55. Predstava je opisana kao lažni dokumentarac koji govori o najstarijoj naciji na svijetu.

Brojne nagrade

Ovo neće biti prvi put da se ova predstava, čiju režiju potpisuje Kokan Mladenović, izvodi u Sarajevu, a proglašena je najboljom na prošlogodišnjim „Danima Jurislava Korenića". Tri mlade glumice Isidora Simijonović, Jelena Graovac i Nina Nešković odlično su iznijele svoje uloge. 

Nina Nešković nam je, uoči gostovanja u bh. prijestonici, govorila o očekivanjima, ali i o tome kako ona doživljava „Jami distrikt“.

- Očekujem samo da bude reakcija. Svaka od njih znači da ono što radimo proizvodi nešto u ljudima i navodi na razmišljanje. Tako jedino ima smisla – govori Nešković.

Dodaje da se raduje dolasku u Sarajevu i igranju u Kamernom teatru 55.

- Svaki povratak u sredinu u kojoj se osjećate kao kod kuće izaziva radost i „jedva čekanje“. Tako je uvijek kad dolazimo ovdje. Prepoznatljivo gostoprimstvo i toplina ljudi su ono što najviše čini ovaj grad lijepim i zbog kojih je svako izvođenje inspirativno i drugačije – kaže beogradska glumica.

Od kako je predstava premijerno izvedena prije godinu i po u Tivtu, Nešković je osvojila i brojne nagrade. Na pitanje koliko joj odgovara sama tematika, koja je ozbiljna i povlači pitanje nacionalizma, Nina odgovara:

- Mislim da je apsurdnost nacionalizma nešto što uvijek nalazi prostor da se o tome razgovara i misli, posebno kada se sistemski radi na trovanju kolektivne svijesti. Stoga, mislim da je vrlo važno da ovu predstavu odgleda što više, najprije, mladih ljudi, kojima se tek kreira kritičko mišljenje. Jasna poruka „Jami distrikta“ jeste i moj lični stav na ovu temu. 

Uigran tim

Dodaje da napornost igranja, intenzitet i scenoslijed zavise od dana i kako se ona konkretno osjeća.

- S obzirom na to da svaka od nas tri ima pauzu između scena po najduže 30 sekundi, u prvim izvođenjima nam je to bilo naporno. Sada smo svi zajedno dobro uigran tim koji funkcionira, radi jedan za druge i onda je uživanje za sve – zaključuje Nešković.

Format je sekundarna stvar

Nina Nešković ima iskustvo i na televiziji. Igrala je u nekim serijama kao što su „Komšije“, „Emergency Center“...
 
- Sretna sam što imam priliku da radim ono što zaista volim. Onda je format sekundarna stvar i ne bih mogla napraviti razliku između pozorišta i televizije – kazala je Nina.

Vrlo je važno da ovu predstavu pogleda što više, najprije, mladih ljudi, kojima se tek kreira kritičko mišljenje

Nina Nešković: Sistemski se radi na trovanju kolektivne svijesti

Zagrebački sajam knjiga „Interliber“ završio je 18. oktobra, dok je beogradski počeo prije nekoliko dana, a trajat će do 28. oktobra. Ova dva sajma su među najznačajnijim književnim manifestacijama u državama bivše Jugoslavije. 

Godišnja produkcija

Na 63. međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu ove godine se premijerno pojavljuje Zajednica izdavača/nakladnika BiH, udruženje izdavača iz naše zemlje koje postoji nepunu godinu, a koje čine „Buybook“, „Connectum“, „Dobra knjiga“, „Synopsis“, „Hrvatski leksikografski institut BiH“, „Vrijeme“, „University Press“, „Malik Books“ i „Naklada Mate“.

Ovo je ujedno i prvo predstavljanje bh. izdavača na jednom od najvećih regionalnih književnih sajmova nakon više od decenije.

- Jedan od ciljeva Zajednice izdavača i nakladnika u BiH jeste da, uz pomoć Fondacije za izdavaštvo i bibliotekarstvo, odemo na regionalne sajmove, od kojih su dva najznačajnija upravo u Zagrebu i Beogradu. Beograd je još u toku. Tu ćemo na zajedničkom štandu, nas devetero izdavača, predstaviti godišnju izdavačku produkciju i doći na tržište koje je nama nepoznanica – kaže <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/326900/damir-uzunovic-najbitnije-je-da-je-sarajevo-dobilo-ovakav-dogadaj">Damir Uzunović</a>, vlasnik izdavačke kuće „Buybook“.

To objašnjava činjenicom da bh. izdanja nema u Srbiji ili je to vrlo skromno i sporadično.

- Jednostavno ne postoji interes srbijanskih knjižara. To je još politički problem i pitanje. Uvijek će neko postaviti pitanje: „Na kojem su jeziku knjige? Je li to bosanski, srpski ili hrvatski“. Knjige koje dolaze iz Srbije čine otprilike 60 posto prometa u BiH, kao i one iz Crne Gore. Mi nikad ne pitamo na kojim su jezicima. Vrlo slobodno putuju, hodaju i prodaju se na raznim legalnim, ali i nelegalnim prodajama. To je ono što mi odlaskom na ovaj sajam želimo promijeniti i ukazati pažnju na to. Treba postojati dvosmjerna ulica i obostrani interes – govori nam Uzunović.

Bez podrške

Dodaje da svih devetero izdavača, koliko ih je u Zajednici, godišnje ima produkciju od pet do pedeset naslova te da u Beogradu predstavljuju gotovo 80 posto. Kaže i da izdavači u BiH nemaju podsticaj, snagu, podršku ni mogućnost da objavljuju više.

U Zagrebu kao kod kuće

- U Zagrebu na „Interliberu“ situacija je malo drugačija. Inkliniramo više tom tržištu. Postoji interes hrvatske čitalačke publike za knjigama koje su drugačije objavljene i drugačije prevedene..., a nešto su dostupne i jeftinije. Dosta hrvatskih biblioteka sadržavaju bh. izdanja. Ta relacija je utvrđenija i bolja i postoji dvosmjerni interes. Odlaskom na Zagrebački sajam imamo dojam kao da smo kod kuće i uvijek napravimo dobar rezultat – ističe Uzunović.

Knjige koje dolaze iz Srbije čine otprilike 60 posto prometa u BiH, kao i one iz Crne Gore. Mi nikad ne pitamo na kojim su jezicima, kaže Damir Uzunović

Uzunović: Treba postojati obostrani interes

Uvijek će neko pitati: „Na kojem su jeziku knjige? Bosanski, srpski ili hrvatski“

Sjajni bh. scenarista <a href="https://avaz.ba/vijesti/intervju/283804/feda-isovic-iako-sam-protivnik-ozivljavanja-leseva-jedva-cekam-da-pogledam-osvjezenu-audiciju">Feđa Isović </a>(53) trenutno je gospodar malih ekrana u regiji. Njegove tri serije “Lud, zbunjen, normalan”, “Konak kod Hilmije” i “Ne diraj mi mamu” suvereno obaraju rekorde gledanosti. Za sva tri naslova režiju potpisuje Elmir Jukić.Lucidnim dijalozima između glavnih likova, koji se referiraju na aktuelnu situaciju u društvu, ali i na neke historijske periode, te majstorskim zapletom, protkanim jedinstvenim humorom, Isović se svrstao među najtraženije TV autore današnjice. Iako se trenutno punom parom snima nove sezona serije “Lud, zbunjen, normalan”, Isović je odvojio vrijeme za “Dnevni avaz” i u ekskluzivnom intervjuu otkrio do sada nepoznate stvari.&nbsp;Treći element - Stvarno mnogo radim. Koliko je kvalitetno to što radim, moraju drugi reći. Od toga šta oni kažu zavisit će odgovor na pitanje koliko sam talentiran. Mislim da ni zanat, kao važan treći element, ne smije biti zaboravljen. Veoma je važno poznavati zanatske finese struke, ove i bilo koje druge – govori nam Isović. Vaše serije trenutno su tri najveća hita u regionu. Jeste li se ufurali? - Ma, nemam pojma kako da odgovorim na ovo pitanje. Možda baš iz tog podatka koliko se serije koje potpisujem emitiraju, proizilazi činjenica da ja i nemam baš mnogo vremena za neka ufuravanja. Veoma mnogo radim i opasno se približavam cifri od 20.000 stranica scenarija igranog programa, koje su snimljene.Imate li nekad osjećaj da ste gospodar TV serija u bivšoj Jugoslaviji? - Tražen sam, to je činjenica, i naravno da je to za slobodnjaka lagodna pozicija. No, u ovom poslu, a vjerujem i u svakom drugom, danas vas svi zovu, trebaju, traže, a sutra vas, isto tako, brzo zaborave. Veliki scenaristi s ovog podneblja znali su završiti u veoma lošim ekonomskim uvjetima. To je, prije svega, zato što nemamo uređen sistem autorskih prava. Od hiljada sati repriziranja “Lud, zbunjen, normalan”, ja nisam dobio ni fening. Na mom autorskom djelu emiter godinama zarađuje novac prodajući reklamni prostor i svi misle da je potpuno normalno zaobići autora. Ogromna je to nebriga države i sistema prema svojim autorima. &nbsp;Moje osobine&nbsp;Od svih likova koje ste stvorili, s kojim biste se poistovijetili? - Uvijek se nasmiješim kad me pitaju po kome sam pisao lik Izeta Fazlinovića i obično kažem da sam to radio po sebi. Ima on dosta mojih osobina i stavova, naravno iskarikiranih.&nbsp;Koliko su umjetnici cijenjeni u bh. društvu. Je li Vaš amidža, rahmetli Safet Isović dobio počast koju kao veliki umjetnik zaslužuje? - Safet nema ni ulicu u Sarajevu. Ali, zato neka historijski, kulturno i politički potpuno marginalna Aziza Šaćirbegović ima ulicu sa četri trake samo zato što je nosila pitu u pritvor isto tako marginalnoj političkoj grupaciji naziva Mladi muslimani. To je odgovor na vaše pitanje.&nbsp;Za kraj, šta nam novo spremate? - Tri su serije u opticaju: “Lud, zbunjen, normalan”, “Konak kod Hilmije” i “Ne diraj mi mamu”. U ovom momentu pišem nove epizode za LZN, da li nakon toga ide “Hilmija” ili “Mama”, zavisi od producenata. Meni je manje-više svejedno. Sve su mi te serije jednako važne.&nbsp;Čitav se svijet opija uz “Stonese”, ne moraju biti narodnjaciIz hobija se bavite pisanjem muzike i svirate. Slažete li se kad kažu: "Kaži mi koju muziku slušaš, reći ću ti ko si"? - Ne znam. Ali, mislim da su oni koji slušaju turbofolk, na daleko nižoj ljestvici razumijevanja muzike od džezera i rokera. Nervira me ovdašnja tvrdnja da se čovjek ne može zapiti i zabaviti bez narodnjaka. Čitav se svijet opija, provodi i pleše uz “Rolling Stonese” i ni najmanje im ne fale te priglupe harmonije Cece i Džeja.&nbsp;Bježim od pegleU braku ste, imate dvoje djece.&nbsp; Kakav je Feđa među svoja četiri zida? - Kućni poslovi mi nisu nepoznati, ali ih vrlo vješto pokušavam delegirati drugima kad god je to izvodivo. Peglanje mi je najmrže pa sam tako s radošću prihvatio trend koji je sve dominantniji na Zapadu da se posteljine, peškiri, pa čak i garderoba, uopće više ne peglaju. Treba pojednostaviti stvari u životu.Sarajevo - Brisel&nbsp;Da živite u nekim uređenijim zemljama i društvima, kakve biste serije pravili i koja bi to tematika bila? - Vjerovatno iste. Želim misliti da se svaka moja serija može lako adaptirati za njemačko ili bilo koje drugo tržište. Ako je zaplet dobar, onda se lako može premjestiti i iz Sarajeva u Brisel. Bar se nadam da je tako.

Potpisuje scenarij za serije “Lud, zbunjen, normalan”, “Konak kod Hilmije” i “Ne diraj mi mamu”

Feđa Isović: Ja sam, ustvari, Izet Fazlinović

Nastavlja se programski repertoar Metropolitan Opere u <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/356452/kamerni-teatar-55-tri-sestre-23-marta">Kamernom teatru 55</a>. Nakon predstava „Aida“ i „Samson et Dalila“ naredna predstava je „La Fanciulla del west“ Giacoma Puccinija.Publika će ponovo biti u prilici da u ovoj pozorišnoj kući uživo gleda prijenos programa Metropolitan Opere, u visokoj HD rezoluciji. -&nbsp;&nbsp; &nbsp;Ovim projektom, koji je naše pozorište uspjelo ostvariti uz pomoć ambasade Sjedinjenih Američkih Država, našoj cijenjenoj publici pruža se prilika da uživaju u deset naslova Metropolitan opere – stoji u saopćenju&nbsp; Kamernog teatra 55. „La Fanciulla del west“&nbsp; je na repertoaru u subotu, u 18. 55 sati.

Publika će ponovo biti u prilici da u ovoj pozorišnoj kući uživo gleda prijenos programa Metropolitan Opere, u visokoj HD rezoluciji.

„La Fanciulla del west“ u Kamernom teatru 55

Bosanskohercegovački umjetnik <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/420754/adin-hebib-omladino-izlazite-iz-kuca-glasajte">Adin Hebib</a>, zajedno sa kćerkom Mijom, otvorit će izložbu u Pragu u "Dea Orh Gallery" 22. novembra u 19 sati. Riječ o izložbi slika i unikatnog nakita.- Ekspresionističke slike Adina Hebiba i unikatni minimalistički nakit Mije Hebib prate tragove evropske umjetničke tradicije 20. stoljeća - piše, između ostalog, u najavi izložbe.Hebib će izložiti izabrane radove iz četiri različita ciklusa koje karakteriziraju snažne boje. Njegova kćerka Mia prezentirat će dio iz svog kreativnog nakita pravljenog od platine, zlata, srebra...

Riječ o izložbi slika i unikatnog nakita

Adin Hebib sa kćerkom Mijom otvara izložbu u Pragu

U sklopu kulturne manifestacije 15. ''Dani fra Didaka Buntića' izveden je baletni koncert "Šapat šume" u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.

Prije koncerta svečano je otvorena manifestacija 'Dani fra Didaka Buntića'. 

''Šapat šume'' izveli su učenici Osnovne muzičke škole “Mladen Pozajić” iz Sarajeva i Osnovne glazbene škole “Brotnjo”. 

Ovim projektom obuhvaćeno je 70 učenika, s kojima radi 30-tak nastavnika. Projekt je poseban po tome, što je to prvi baletni koncert osnovnih glazbenih škola u FBiH i na njemu su radili mnogi renomirani glazbeni stručnjaci iz svojih oblasti (skladatelj Muamer Balihodžić, balet Bridžita Karabašić, libreto Bojana Vidosavljević i Melina Alagić, te mnogi drugi).

Baletnim koncertom "Šapat šume" otvoreni ''Dani fra Didaka Buntića'

Rok škola Mostar organizira zanimljivu tematsku večer na kojoj će se govoriti o muzici pedesetih i šezdesetih godina i njenom utjecaju na razvoj moderne muzike i današnjih pravaca.&nbsp;- Govorit ćemo o pionirima rokenrola, prvim električnim gitarama i grupama i, naravno, o vinilskim nosačima zvuka, uz radioprijemnike, najkorištenijim muzičkim medijem tog doba - poručili su organizatori.&nbsp;Za to uvodno tumačenje zadužen je Mili Tiro, a za potpunu atmosferu pobrinut će se DJ Šef, koji će s gramofona emitirati najznačajnija muzička ostvarenja iz tog vremena.&nbsp;Ovaj događaj je svojevrsna uvertira za tematski koncert polaznika Rok škole Mostar, koji će se održati 25. oktobra u "Pavarotti" centru, a na kojem će se predstaviti upravo repertoarom pedesetih i šezdesetih.

Govorit ćemo o pionirima rokenrola, prvim električnim gitarama i grupama i, naravno, o vinilskim nosačima zvuka

Muzika pedesetih i šezdesetih u "Pavarotti" centru u Mostaru

U okviru 27. pozorišnog festivala "Dani Zorana Radmilovića" u Zaječaru, u petak, 19. oktobra izvedena je predstava "Kralj Lear" u režiji Diega de Bree. 
Predstava je nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Festivala MESS.
Publika u Zaječaru je uz Izudina Bajrovića, prvaka Drame Narodnog pozorišta Sarajevo, koji je utjelovio ulogu Kralja Leara, imala priliku uživati u vrsnoj igri Sanele Pepeljak, Medihe Musliović, Slavena Vidaka, Vedrana Đekića i Elme Juković.
U prepunoj sali je izvedena dramska predstava, a glumci su ispračeni dugotrajnim aplauzom i ovacijama.
Odlukom stručnog žirija, Izudin Bajrović je dobitnik nagrade "Zoranov brk" za najboljeg glumca predstave.

Izvedena predstava "Kralj Lear", Izudin Bajrović dobio nagradu "Zoranov brk"

Mostarka <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/292347/tanja-miletic%E2%80%93orucevic-nacionalisticki-diskurs-vise-od-20-godina-truje-nam-i-unistava-zivote">Tanja Miletić-Oručević </a>jedna je od najznačajnijih pozorišnih rediteljica u našoj zemlji i regionu. Ona je doktorica teatrologije, pedagogica u oblasti dramske umjetnosti, prevoditeljica s poljskog i engleskog jezika, a, kako često zna reći, režija joj najbolje ide od ruke. Režirala je u brojnim pozorištima, a prvi put to radi u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), gdje je u pripremi predstava „Gazi Husrev-beže ili Bukagije“ prema tekstu Džemaludina Latića, a premijera je zakazana za 27. oktobar.U intervjuu za „Dnevni avaz“, Miletić-Oručević&nbsp; je govorila o radu na predstavi, saradnji sa sarajevskim glumcima, pozorišnoj, ali i radijskoj režiji, a otkrila nam je šta novo priprema. &nbsp;Završne pripreme- Pripreme ulaze u završnu fazu, polako scene spajamo u cjelinu, završavamo scenografiju, kostime, muziku... Proces rada je od početka vrlo intenzivan, jer se radi o zahtjevnom projektu s čak 17 glumaca na sceni, ali i produktivan, i protiče u vrlo prijatnoj i prijateljskoj atmosferi – pojašnjava Miletić-Oručević.Radujete li se radu u Narodnom pozorištu Sarajevo i saradnji, sudeći prema podjeli, s velikim profesionalcima?- Naravno, prvi put radim u NPS-u, a s mnogim kolegama koje poznajem prvi put se srećem u radu, a tu su i mladi talenti koji će praktično debitirati ovim projektom. Autorski tim čine, također, sjajni profesionalci – Sabina Trnka kao scenografkinja, Lejla Hodžić kao kostimografkinja i Atilla Aksoj kao autorica muzike. Autor adaptacije je Hasan Džafić.Šta je to ključno pri odabiru glumaca s kojima radite?- Mislim da sam u stanju prepoznati dobrog glumca i pravilno ga podijeliti, znači - dati mu ulogu u kojoj može dati svoj maksimum. Dobar glumac nije samo talentiran, volim glumce koji vole mnogo raditi i ne boje se istraživati. Obično uspijevamo razviti veliko međusobno povjerenje, koje je nužan preduvjet za dobar rad.&nbsp; Autor teksta historijske događaje i ličnosti vješto je upotrijebio u funkciji oslikavanja ljudskih osobina i oblika društvenih ponašanja. Hoćete li se i Vi držati toga kroz postavljanje drame na scenu?- Zanimljivo je da je Džemaludin Latić napisao dramu koja je u principu fikcionalni siže, poslužio se elementima iz života historijskih ličnosti, ali je glavni zaplet, koji mnogo više govori o ličnom, intimnom svijetu Gazi Husrev-bega, nego o njegovom državničkom i ratničkom biću, potpuno fikcionalan. Kao i svaki dramski tekst i ovaj pokušava pronaći ono univerzalno u ljudskoj prirodi, što se ne mijenja kroz epohe, društvene i historijske okolnosti. S autorom adaptacije smo, izdvajajući svoj dio priče iz jednog vrlo opširnog, epskog teksta, stavili akcent upravo na te univerzalne ljudske emocije, doživljaje i pojave.&nbsp;Eventualni pokušaji &nbsp;Hoće li se publika, na neki način, identificirati s junacima i koliko je, generalno, ovaj komad aktuelan?- Možemo se nadati da će se publika identificirati s likovima. Tekst ima vrlo snažnu emocionalnost, a osim toga, njegova forma, dominantno poetska, na specifičan način djeluje na čula i komunikaciju. Komad će biti aktuelan ukoliko uspijemo u onome što smo naumili, kako sam već rekla, da pronađemo vječne, vanvremenske ljudske dileme i osjećanja u ovoj historijskoj priči.&nbsp; Režirali ste u brojnim pozorištima i tako pričali o različitim temama. Koja Vam je omiljena?- Teško mi je definirati svoju omiljenu temu jer sam se zaista bavila različitim materijalima, doduše – mnogo više savremenom, nego klasičnom dramom. Jedna od tema kojoj se često vraćam je i ona koja se pojavljuje u ovom komadu – čovjekove zarobljenosti, determiniranosti u historijskim i društvenim okolnostima i eventualnih pokušaja da se tim silnicama predodređenosti odupre.&nbsp;Za kraj, kako biste okarakterizirali društveni sistem u kojem živimo?- Feudalizam na steroidima, s Instagram profilom.Nekoliko izleta na radiju- Mnogo sam više radila i radim u pozorištu, to je moja prirodna sredina. Na radiju sam imala nekoliko, da ih tako nazovem, izleta. No, i radio je fascinantan medij, sa svojom specifičnom koncentracijom, svojim beskonačnim prostorom u zvuku... Žao mi je što radimo sve manje radiodramskih programa u ovoj zemlji – kaže Miletić-Oručević.&nbsp;Kandidatura Mostara&nbsp;Pripremate li još nešto novo kada je posao u pitanju?- Osim što režiram, imam i svakodnevni posao, vodim malu organizaciju „Studio za izvedbene umjetnosti“ u Mostaru. U ovom periodu intenzivno se bavimo pripremom kandidature Mostara za Evropsku prijestonicu kulture 2024. Aplikacija je poslana, iskreno se nadam da ćemo proći dalje i da ćemo imati priliku realizirati tako fantastičan projekt.

Tekst Džemaludina Latića ima vrlo snažnu emocionalnost

Miletić-Oručević: Prvi put režira u Narodnom pozorištu Sarajevo

Tanja Miletić-Oručević: Živimo feudalizam na steroidima

Sarajevska Hagada jedno je od najznačajnijih djela i predmeta iz riznice materijalnog i nematerijalnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju BiH. Oduvijek je privlačila veliku pažnju, kako u BiH tako i u svijetu, kada je u rijetkim trenucima bila dostupna javnosti. 
Interesantna stvar

Nedavno je dobila i faksimilsko izdanje, odnosno repliku praćenu obimnom i vrlo detaljnom naučnom studijom, koje je, za sada, dostupno u Zemaljskom muzeju, ali i online shopu Muzeja.

Direktor Mirsad Sijarić kaže da su svi u Muzeju presretni, jer je to prvi put da mogu reći da su uradili nešto samostalno kao izdavači.

- Prvi put je urađena studija na 300 stranica o knjizi, tako da u biti imamo i faksimil i dodatnu knjigu koja vrlo detaljno obrađuje prošlost i cijelu tu tematiku. Osim toga, knjiga je prevedena i na engleski, tako da je dostupna na bosanskom i engleskom jeziku. A nadamo se da će u narednih nekoliko mjeseci biti dostupna i na francuskom. Verzija na bosanskom jeziku košta 150 KM, dok na drugim jezicima, zbog obimnijeg posla, košta 180 KM – govori Sijarić.

Dodaje da je to velika stvar za Muzej, ne samo kada je u pitanju promocija kulturnog naslijeđa BiH koje se tu čuva već i to što će ovaj projekt imati i odziv javnosti.

- Imat ćemo i određene finansijske koristi, jer će se knjiga prodavati na globalnom tržištu. U svakom slučaju, to je vrlo interesantna stvar i zahvalni smo i Kancelariji UNESCO-a u BiH, koja nam je osigurala skoro 50 posto potrebnih sredstava za realizaciju ovog projekta – ističe Sijarić.

Nove generacije

Zemaljski muzej BiH je dom za gotovo tri miliona predmeta, od kojih je Hagada sigurno najpoznatija, a direktor kaže kako se trude posmatrati ga kao cjelinu.

- Sarajevska Hagada će sada biti češće dostupna javnosti nego što je to ranije bio slučaj. Zahvaljujući pomoći UNESCO-a i Francuske ambasade u Sarajevu, obnovljeni su uvjeti u kojima se čuva. Dva puta sedmično u redovnim terminima, bez plaćanja ulaznice, svi mogu vidjeti originalnu Hagadu, što ranije nije bio slučaj. To su sve mali koraci ka napretku koji mi pokušavamo ostvariti. Ali je teško – kazao je Sijarić.

Profesor Šalom Sabar napisao studiju&nbsp;
- Studiju sarajevske Hagade napisao je profesor Šalom Sabar (Shalom) s Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu. On je jedan od najpozvanijih autoriteta u svijetu za srednjovjekovne hebrejske rukopise. Željeli smo da ta studija bude na vrhunskom nivou. Mi nemamo stručnjaka za hebrejski ili srednjovjekovni jezik, pa je bilo bolje angažirati nekog etabliranog na tom polju da mi ne bismo improvizirali – ističe Sijarić.

Oduvijek je privlačila veliku pažnju, kako u BiH tako i šire, kada je u rijetkim trenucima bila dostupna javnosti

Mirsad Sijarić: Cijena Hagade od 150 do 180 KM

Slikar <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/327358/dzeko-hodzic-vijecnica-je-sveto-mjesto-u-sarajevu-pomalo-se-plasim-i-dat-cu-sve-od-sebe">Džeko Hodžić</a> ovih dana boravi u norveškom gradu Dramenu, gdje je u ponedjeljak otvorena njegova 68. samostalna izložba. Postavka je otvorena u prostorima biblioteke, a prikazan je spoj ozračja pisane riječi, moderno dizajniranog prostora i radovi koji su nastali na izgorjelim kartonima počiteljske kolonije.U razgovoru za „Dnevni avaz“ govorio je o reakcijama publike u Norveškoj, „Apokalipsi 2“,&nbsp; koja je krajem prošle godine izložena u prostorijama sarajevske Vijećnice, a prokomentirao je i položaj umjetnika u našoj zemlji. &nbsp;Pet spratova - Publika i posjetioci biblioteke su reagirali pozitivno, a ovo je novo iskustvo u mom izlagačkom djelovanju. Taj kontrast modernog dizajna i crteža stradanja se nadopunjuju i ističu jedan drugog. Biblioteka je na pet spratova i izgleda kao otvoreni univerzitet, a, prema mojim procjenama, broj gostiju dnevno kreće se između 100 i 150 - govori nam Hodžić. Crteži iz mape "Počitelj", na kojima je radio još od 2000. godine, izloženi su u nekoliko zemalja svijeta,&nbsp; a sada je došao red i na Norvešku. - Radovi su nastali na kartonima umjetnika koji su boravili u internacionalnoj slikarskoj koloniji Počitelj od osnivanja 1964. do početka rata. Crteži su izlagani u BiH, Hrvatskoj, Srbiji Egiptu, Njemačkoj, Švicarskoj, Švedskoj i svugdje su izazvali pažnju publike i stručne kritike - ističe slikar.&nbsp; Krajem prošle godine, tačnije za Džekin 67. rođendan, izložen je drugi dio rada „Apokalipsa“. - Zajedno s instalacijom od "Aleksandrijske biblioteke do Vijećnice" izložena je i „Apokalipsa 1, 2“, zadovoljan sam posjetom, ali uvijek težim novim izazovima. Već radim ''Apokalipsu 3'', a možda bude još koja. Zadovoljstvo postignutim rezultatima uljuljka i ulijeni stvaraoca i njegov mozak, zato uvijek kopam, rudarim. Moja platna, ustvari, podloge su, njiva ili vrt, gdje stalno ima posla. Ako se zapusti, uhvati se korov koji je opasan - smatra Hodžić.Ne kukamIako je već u penziji, ovaj umjetnik ne prestaje raditi. - Umjetnik nikad ne prestaje raditi dokle ga zdravlje služi. Penzija je za mene administrativna odrednica i podsjeća me da sam progurao 65 godina, ali i da treba još mnogo raditi. Ne kukam kao pojedinci da je mala, nedovoljna i slično, dobro je - ističe Hodžić. &nbsp;Ciklus "Pisma iz svemira"- Za narednu godinu već imam nekoliko poziva iz zemlje i inozemstva. Za sada sam prihvatio poziv iz Mostara, gdje ću s dragim prijateljima Salkom Pezom i Mirzom Morićem imati zajedničku izložbu. Za ostalo ću vidjeti. Završavam i novi ciklus slika i crteža "Pisma iz svemira", pišu se tekstovi, fotografiraju radovi, prevodi i priprema katalog pa ćemo vidjeti - navodi Hodžić.

Umjetnik ne prestaje raditi dokle ga zdravlje služi

Džeko Hodžić: Ako se platno zapusti, uhvati se korov koji je opasan

Predstava „Majka ili sve lutke idu u raj“ nedavno je premijerno izvedena na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR), a ponovna igranja zakazana su za 26. i 27. oktobar u 20 sati.

Dvije sestre

Dramaturginja je <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/417477/nova-premijera-u-sartr-u-26-septembra">Nedžma Čizmo</a>, mlada autorica kojoj je ovo prvi profesionalni angažman i, kako kaže, njena zlatna šansa. Priča o dvije sestre koje žive u izloaciji zbog svoje majke privukla je pažnju bh. javnosti, a Čizmo je reakcijama veoma zadovoljna.

- Ljudi su je doživjeli vrlo emotivno, ali su je i dobro razumjeli. Imala sam tremu kako će odrasli prihvatiti lutke kao element predstave, ali mislim da ljudima prijaju nove i uzbudljive stvari – kaže Čizmo.

Dodaje da je imala priliku blisko sarađivati s koautorima predstave, a, prije svega, s Dubravkom Zrnčić-Kulenović, rediteljicom predstave.

- Od neprocjenjive je važnosti imati nekoga s toliko iskustva i rada u teatru i stvarno mi je čast što smo radile skupa na ovom projektu. Inspiracija uvijek dolazi iz stvarnosti. Tako je i ovaj tekst djelimično inspiriran istinitom pričom, ali važno je iz stvarnosti uzeti onoliko koliko je potrebno da bi se kreirala vlastita priča, u suprotnom postoji dokumentarni film i dokumentarističko pozorište koji tretiraju stvarnost kao takvu i ne mijenjaju je – ističe mlada autorica.

Tema manipulacije

Kako kaže, manipulacija je glavna tema i teksta i predstave, ali da postoji i paradoks unutar same priče.

- Starija sestra manipulacijom osvještava mlađu sestru da je izmanipulirana od majke. Svi akteri predstave imali su zadatak da detektiraju manipulaciju u svom dijelu posla i razgovarali smo o tome. Tako smo govorili o manipulaciji pokretom, tijelom, vizualnim identitetom, lutkama, partnerom, zvukom... – kazala je Čizmo, dodavši da trenutno nema novih angažmana te da živi na slavi prve predstave. 

Njen scenaristički prvijenac, kratki film „Čipka“ je u postprodukciji, a ova mlada autorica piše i diplomsku dramu te istražuje za teorijski diplomski rad. 

SARTR daje priliku mladima

- Bilo bi nezahvalno s moje strane pričati kako je teško mladima ući u svijet umjetnosti i kulture jer sam ja dobila šansu kao pisac i prije završetka studija. Moram istaknuti SARTR kao instituciju koja daje priliku mladim umjetnicima i izdvaja se po tome. Dosta mojih kolega je upravo tu napravilo svoje prve profesionalne korake – govori Čizmo.

Potpisuje dramaturgiju za predstavu „Majka ili sve lutke idu u raj“

Čizmo: Inspiracija uvijek dolazi iz stvarnosti

Nedžma Čizmo: Moja zlatna šansa

U petak, 19. oktobra 2018. godine, u 20 sati, u okviru 27. pozorišnog festivala Dani Zorana Radmilovića u Zaječaru, bit će izveden Šekspirov komad „Kralj Lear“ u režiji Dijega De Brea (Diego de Bree). Predstava je nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Festivala MESS.&nbsp; Kralj Lear istražuje ljudsko putovanje kroz tamu i ponor smrti. Silazak je pun straha, nesigurnosti i nemoći. Naime, sudar sa smrću nije prepušten slobodnoj ljudskoj volji. Learov odlazak u svijet smrtne tame još je bolniji i tragičniji zbog njegovog rastrzanog srca i pomračenog uma. Nekadašnji Bog na Zemlji, sada duboko poniženi obični smrtnik, na zalasku svog života pokušava da spozna istinu koja će ga sunovratiti u krajnju propast. Razarajuća bol saznanja da je bio prevaren i izigran gura ga u lavirint patnje koja ga pogađa neljudskom snagom i moći. Onaj koji je bio sve, sada je ništa. Sve je to kazna života na čijem kraju Lear, kada već nije mogao ranije, preuzima svu patnju na sebe da bi se preko nje očistio. Learov odlazak je pravi danse macabre koji ga lišava svega. Zemlja je postala grobnica, neka neko dozove sunce!
Publika u Zaječaru će, uz prvaka drame NPS-a Izudina Bajrovića, koji će utjeloviti ulogu Kralja Leara, imati priliku uživati u vrsnoj igri Sanele Pepeljak, Medihe Musliović, Slavena Vidaka, Vedrana Đekića i Elme Juković.
Festival posvećen glumcu svečano je otvoren 14. oktobra i trajat će do 22. 10. 2018. godine.

U noći otvorenja Festivala nastupio je ansambl Narodnog pozorišta Timočke Krajine „Zoran Radmilović“ s premijernom predstavom „Audijencija/Vernisaž“ Vaclava Havela u režiji Božidara Đurovića. 

Osim naše predstave „Kralj Lear“, u takmičarskom dijelu programa će se naći: 

Satiričko kazalište „Kerempuh“ iz Zagreba s predstavom „Ustav Republike Hrvatske“ prema tekstu Rajka Grlića i Ante Tomića, „Atelje 212“ iz Beograda sa predstavom „Noćna straža“ Fedora Šelija u režiji Borisa Liješevića, Narodno pozorište “Ivan Vazov“ iz Sofije s predstavom „Krivac“ Dimitra Dimova, predstava beogradskog „Zvezdara teatra“ „Korešpodencija“ Borislava Pekića, „Balkanski špijun“ Dušana Kovačevića u izvođenju Narodnog pozorišta iz Beograda i Narodno pozorište Republike Srpske iz Banje Luke s predstavom „Naši dani“ prema tekstu Željka Stjepanovića.

Dodjela nagrada planirana je 22. oktobra, kada će u čast nagrađenih biti upriličen prigodan program.

Dodjela nagrada planirana je 22. oktobra, kada će u čast nagrađenih biti upriličen prigodan program

Dramska predstava „Kralj Lear“ na 27. pozorišnom festivalu u Zaječaru

<a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/340386/andelka-prpic-o-aktuelnoj-monodrami-%E2%80%9Esta-me-snade%E2%80%9C-porodici-karijeri-zahvalna-sam-i-za-uspjeh-i-za-poraz-ucimo-iz-svega">Anđelka Prpić</a>, jedna od najpopularnijih glumica u regionu, koju je publika na Balkanu upoznala preko hit serije "Andrija i Anđelka", 24. oktobra počinje bh. turneju predstave "Šta me snađe?". Tim povodom danas je u Klubu 1 održana pres-konferencija, a, kako je Prpić poručila, raduje se ponovnom susretu s bh. publikom. - Turneju smo organizirali na zahtjev publike. Publika u BiH voli druženja, pogotovo u manjim dvoranama. Zato, kada imam tremu, prolazi čim izađem na scenu – poručila je Prpić. Turneja počinje 24. oktobra u Brčkom, a slijede Tuzla, Banja Luka, Sarajevo...

Jedna od najpopularnijih glumica u regionu, koju je publika na Balkanu upoznala preko hit serije "Andrija i Anđelka", 24. oktobra počinje bh. turneju predstave "Šta me snađe?"

Premijera drame „Gazi Husrev-beže ili: Bukagije“ oduševila publiku u NPS-u

Elena Ferante zaludjela svijet, a niko ne zna ko je ona

Nina Nešković: Sistemski se radi na trovanju kolektivne svijesti

Uvijek će neko pitati: „Na kojem su jeziku knjige? Bosanski, srpski ili hrvatski“

Feđa Isović: Ja sam, ustvari, Izet Fazlinović

„La Fanciulla del west“ u Kamernom teatru 55

Adin Hebib sa kćerkom Mijom otvara izložbu u Pragu

Baletnim koncertom "Šapat šume" otvoreni ''Dani fra Didaka Buntića'

Muzika pedesetih i šezdesetih u "Pavarotti" centru u Mostaru

Izvedena predstava "Kralj Lear", Izudin Bajrović dobio nagradu "Zoranov brk"

Tanja Miletić-Oručević: Živimo feudalizam na steroidima

Mirsad Sijarić: Cijena Hagade od 150 do 180 KM

Džeko Hodžić: Ako se platno zapusti, uhvati se korov koji je opasan

Nedžma Čizmo: Moja zlatna šansa

Dramska predstava „Kralj Lear“ na 27. pozorišnom festivalu u Zaječaru

Anđelka Prpić: Bh. turneju smo organizirali na zahtjev publike

Kultura

Premijera drame „Gazi Husrev-beže ili: Bukagije“ oduševila publiku u NPS-u

Elena Ferante zaludjela svijet, a niko ne zna ko je ona

Nina Nešković: Sistemski se radi na trovanju kolektivne svijesti

Uvijek će neko pitati: „Na kojem su jeziku knjige? Bosanski, srpski ili hrvatski“

Feđa Isović: Ja sam, ustvari, Izet Fazlinović

„La Fanciulla del west“ u Kamernom teatru 55

Adin Hebib sa kćerkom Mijom otvara izložbu u Pragu

Baletnim koncertom "Šapat šume" otvoreni ''Dani fra Didaka Buntića'

Muzika pedesetih i šezdesetih u "Pavarotti" centru u Mostaru

Izvedena predstava "Kralj Lear", Izudin Bajrović dobio nagradu "Zoranov brk"

Tanja Miletić-Oručević: Živimo feudalizam na steroidima

Mirsad Sijarić: Cijena Hagade od 150 do 180 KM

Džeko Hodžić: Ako se platno zapusti, uhvati se korov koji je opasan

Nedžma Čizmo: Moja zlatna šansa

Dramska predstava „Kralj Lear“ na 27. pozorišnom festivalu u Zaječaru

Anđelka Prpić: Bh. turneju smo organizirali na zahtjev publike