Ljudi odlaze na vječni počinak, pa i oni najbolji među nama koji ostave neizbrisiv trag, kakav je uistinu ostavila proslavljena jugoslavenska glumica Milena Dravić, o kojoj njene kolege imaju samo riječi hvale.
Sarajevski Kamerni teatar 55 otvorio je jučer knjigu žalosti u koju se do petka mogu upisati svi oni koji su cijenili lik i djelo ove velike balkanske dive jer će se njen gubitak uistinu osjetiti na glumačkoj sceni regije.
U knjigu su se upisali građani koji su mahom naglasili da je ona sada na boljem mjestu, da je ponovo ujedinjena sa suprugom Draganom Nikolićem, koji je preminuo prije više od dvije godine, ali i da s njenim odlaskom odlaze njihova djetinjstva, mladosti i najljepši periodi života.
- Hvala Vam za svaku ulogu koju ste odigrali, hvala Vam za svaki osmijeh kojim ste obasjali moje odrastanje, hvala Vam što ste uvijek bili i ostali primjer čovječnosti, ženstvenosti i topline. Beskrajno sam zahvalna što sam bila svjedokom Vašeg sjaja na ovom svijetu - jedan je od napisa u knjizi.
Milena Dravić snimila je brojne filmove, glumila u TV serijama, igrala na daskama koje život znače, a u svakom od njih ostavila je poseban pečat i utkala svoju plemenitost, kažu kolege koje su je poznavale.
Direktor Kamernog teatra Emir Hadžihafizbegović i uposlenici ove teatarske kuće kazali su da je minuta šutnje premalo za takav život jer nema riječi koje mogu opisati prazninu koja za njom ostaje, budući da će se takav talent, takva posvećenost poslu i ljudskost teško ponoviti.
- S Nikolićem i Dravić otišla je cijela jedna epoha koja je obilježila glumačku scenu Balkana i bivše Jugoslavije. S njima smo se smijali i plakali i učili i proći će mnogo vremena, a možda to vrijeme nikada neće ni doći, dok se takve glumačke, ali i ljudske veličine, ponovo ne pojave - kažu u Kamernom teatru.
Bosanskohercegovačka glumica Jasna Diklić kazala je Feni da je tužno kada ljudi odlaze, a posebno je tužno kada glumci odlaze jer je to gubitak za branšu, za publiku i kontinuitet kakav je Dravić imala na sceni ex-jugoslavenskog filma, pozorišta i televizije.
- Ostat će nam sjećanje na nju i sve ono što je dala. Bila je tako sjajna umjetnica i to je veliki gubitak. Lično sam tužna kada takvi glumci i glumice odlaze - dodala je.
Jedan od najistaknutijih reditelja u Bosni i Hercegovini Dino Mustafić nazvao je Milenu Dravić posljednjom filmskom divom jugoslavenske kinematografije, bila je, kaže, rado viđena u svim sredinama u kojima je ostvarila veličanstvene i maestralne uloge.
- Bila je simbol jednog vremena i epohe i svijeta. Ona je svojom glumom oplemenjivala naše duše iz generacije u generaciju. Bila je aktivistica posvećena ljudima i niti jednoga trenutka nije prestajala vjerovati da svijet može biti bolji i plemenitiji - dodao je Mustafić za Fenu.
Bh. glumac Dragan Jovičić kaže za Fenu da su svi svjesni kakva je ona bila osoba te koliko je njen život bio ispunjen zbog čega mu, veli, nije preostalo mnogo toga da kaže što već nije rečeno što kroz njen život, što nakon smrti, ali i dodaje da su ona i njen suprug koji su živjeli ljubav 40 godina sada ponovo skupa.
Milena Dravić preminula je prošlog vikenda u 79. godini u Beogradu. U karijeri dugoj više od 50 godina snimila je 90 filmova, u više od 50 ostvarila je glavne ženske uloge i osvojila brojne filmske nagrade. Glumom se počela baviti još kao srednjoškolka.
Najpoznatije uloge ostvarila je u filmovima "Kozara", "Ljubavni život Budimira Trajkovića", "Rad na određeno vrijeme", "Moj tata na određeno vrijeme", "Sekula se opet ženi", "Nije lako sa muškarcima", "Čovjek nije tica", "Rondo", "Bitka na Neretvi", "Zona Zamfirova" i "Sjaj u očima".
Na televiziji je glumila u brojnim dramama i TV serijama najrazličitijih žanrova te show programima, od kojih je najpoznatiji "Obraz uz obraz" Zdravka Šotre sa suprugom Draganom Nikolićem.
Dobitnica je Nagrade za najbolju sporednu glumicu na Kanskom filmskom festivalu, specijalne nagrade Zlatna ruža na Filmskom festivalu u Veneciji, najprestižnijih srbijanskih nagrada "Dobričin prsten" i "Žanka Stokić" za cjelokupan doprinos jugoslavenskoj kinematografiji te rekordnih deset Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli.
Milena Dravić je u Zvezdara teatru igrala 28 godina tokom kojih je ostvarila uloge u predstavama "Ptic i Ptica", "Urnebesna tragedija", "Kako potamaniti gamad", "Lari Tompson, tragedija jedne mladosti", "Moj otac u borbi protiv nitkova iz svemira". Predstava u kojoj je najduže igrala je "Lari Tompson, tragedija jedne mladosti" koju je tokom 18 godina odigrala 314 puta.
Beogradski Zvezdara teatar organizirat će njoj u čast u petak, 19. oktobra, komemoraciju, a Dravić će vječni smiraj naći u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Sarajevski Kamerni teatar 55 otvorio je jučer knjigu žalosti u koju se do petka mogu upisati svi oni koji su cijenili lik i djelo ove velike balkanske dive jer će se njen gubitak uistinu osjetiti na glumačkoj sceni regije

Velika praznina ostat će odlaskom glumačke dive Milene Dravić

U <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/417477/nova-premijera-u-sartr-u-26-septembra">Sarajevskom ratnom teatru</a> (SARTR) 17. i 18. oktobra bit će izvedena klaunovska predstava "Komšizluk" s početkom u 20 sati.Režiju potpisuje Belma Lizde-Kurt.- Svaki čovjek je u dubini duše klaun! "Komšizluk" će vas potaći da se ne plašite malog klauna u sebi - piše na Facebook stranici SARTR-a.U predstavi igraju Andrea Aković, Fatima Kazazić, Dino Sarija, Faris Pinjo,&nbsp;Maja Zećo i Belma Lizde-Kurt, dok su&nbsp; prijatelji projekta SARTR i popularna bh. grupa "Dubioza kolektiv".

Režiju potpisuje Belma Lizde - Kurt

"Komšizluk" u SARTR-u 17. i 18. oktobra

U petak, 12. oktobra, u "O Mansion" muzeju upriličena je izložba i manifestacija pod nazivom "Tribute to Bosnia and Herzegovina", koju su u Vašingtonu organizirali Savjetodavno Vijeće za Bosnu i Hercegovinu (Advisory Council) i O Mansion muzej.&nbsp;Manifestacija je imala kulturno-zabavni karakter i bavila se promocijom kulturne baštine BiH kroz radove poznatog bh. umjetnika Mersada Berbera i vrsnog bh. zlatara Sede Sofića. Manifestaciji su prisustvovale poznate ličnosti iz svijeta diplomatije i kulture, a među njima su bili i novoimenovani ambasador SAD u BiH Nelson te bivši ambasador Velike Britanije u BiH Ferguson, zatim bivši ambasadori OSCE-a u BiH Bikroft (Beecroft) i Beri (Beery) i naš cijenjeni odlazeći ambasador BiH u SAD Haris Hrle.&nbsp;Prisustvovao je čuveni američki kompozitor Pol Vilijams (Paul Williams). Prisutnima su se ovom prilikom prigodnim riječima obratili Haris Hrle, zatim Adi Karišik, predsjedavajući UO "O Mansiona", zatimAjla Delkić, predsjednica Savjetodavnog vijeća, te Adnan Hadrović, predsjedavajući UO Savjetodavnog vijeća, i na kraju čuvena Madam H, vlasnica "O Mansiona".....

Prisustvovao je čuveni američki kompozitor Pol Vilijams (Paul Williams)

Upriličena izložba pod nazivom "Tribute to Bosnia and Herzegovina" u "O Mansion" muzeju

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine danas slavi 72. rođendan, a direktor <a href="https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/391205/bh-kulturna-bastina-na-zidovima-kriminalaca-novopecenih-biznismena-sumnjivih-kolekcionara-i-ruskih-oligarharam-za-sliku-opljackane-umjetnosti">Strajo Krsmanović</a>, kao i kompletno osobe ponosni su na ovu godišnjicu.&nbsp; 
Besplatan ulaz

Povodom toga, posjetioci će danas imati priliku besplatno pogledati izložbe, među kojima su stalna postavka „Oprostorena intima“, ali i „Trnoružičnjak“ Selme Đulizarević-Karanović te „Izvan oblika“ Ane Krespo (Crespo) i Melihe Teparić.

Direktor Krsmanović govorio nam je o samom značaju ove galerije, ali i problemima s kojima se susreće.

- Galerija prikuplja i kupuje umjetnička djela od autora i za sada ih imamo više od 6.000. Čuvamo ih i restauriramo, evidentiramo i pokazujemo publici. S druge strane, radimo sa savremenim umjetnicima i recentnim izložbama, tako da je upravo ta izložbena aktivnost jedna od najdinamičnijih - govori Krsmanović.

Umjetnička galerija BiH jedna je od sedam kulturnih institucija, među kojima su i Zemaljski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinoteka BiH, koje ni danas nisu dobile svoj formalni status, kao ni osnivača. 

- Nije ovo malo godina. Umjetnička galerija je formirana 1946. godine od tadašnjeg Ministarstva prosvjete sa zadatkom da djeluje na polju likovne umjetnosti. Evo, 72. godine kasnije galerija radi vrlo ozbiljno i odgovorno, uprkos preprekama na koje nailazi. Imam običaj reći da je Galerija starija od obje države u kojima je živjela. Nažalost, to je naša sudbina i historija, ali je važna činjenica da su institucije kulture vrlo važne za opstanak jednog društva i njegovog kvalitetnog postojanja - kaže Krsmanović.

Počastiti publiku

Ne krije zabrinutost zbog svega što se dešava, odnosno ne dešava, s kulturnim institucijama. 

- Ovim obilježavanjem na neki način želimo da skrenemo pažnju na važnost Umjetničke galerije, kao i drugih institucija. Ovo nije baš okrugla godišnjica, nećemo praviti neko veliko slavlje, ali ćemo barem počastiti našu publiku besplatnim ulazom u galeriju, gdje su uvijek dobrodošli - zaključuje Krsmanović.

Ovim obilježavanjem na neki način želimo da skrenemo pažnju na važnost Umjetničke galerije, kao i drugih institucija, kaže Krsmanović

Krsmanović: Želimo skrenuti pažnju na važnost institucija kulture

Strajo Krsmanović: Nije malo 72 godine

Povodom 540. godišnjice smrti posljednje bosanske kraljice i franjevačke trećoredice Katarine Kotromanić u Rimu (1478.). Fondacija AJA Sarajevo&nbsp; i Franjevačka klasična gimnazija Visoko, pod pokroviteljskom Ambasade Italije u BiH i Opere iz Firence, pokrenuli su projekt operne radionice "Giacomo Puccini, Sestra Angelica".&nbsp;Na radionici, održanoj prošle sedmice, uz 27 članica Ženskoga zbora Franjevačke klasične gimnazije, učestvovalo je i 13 opernih solistica iz BiH, Srbije, Italije, Malezije i Australije, a radionicu su vodili prof.&nbsp; Patricija Morandini (Patrizia), prof. Siho Li (Seho Lee), Jasmina Polić, i Danka Mistović.&nbsp; U sklopu manifestacije "6. dani italijanskog jezika i kulture u BiH", do sada su održane dvije premijerne izvedbe ove opere proteklog vikenda.&nbsp;Publika u Visokom i Kraljevoj Sutjesci popratila je ove dvije izvedbe s velikim zadovoljstvom.&nbsp;Predviđena je još jedna izvedba ove opere: u utorak, 16. oktobra, 2018. u 19.30 sati u crkvi Svetog Ante u Sarajevu. Ulaz je slobodan.&nbsp;

Povodom 540. godišnjice  smrti posljednje bosanske kraljice i franjevačke trećoredice Katarine Kotromanić

Sutra izvedba opere u crkvi Svetog Ante u Sarajevu

U srijedu, 17. oktobra 2018., u 19.30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena dramska predstava „Feničanke“ u režiji Ozrena Prohića.&nbsp; Adaptacija antičke drame „Feničanke“ (Euripid) Lade Kaštelan korespondira s današnjim vremenom, bavi se temama koje su univerzalne i aktuelne. Savremeni pristup antičkoj tragediji govori o tome kako se puno stvari kroz historiju promijenilo, ali kako se jedino nije promijenio čovjek. Konkretno, ovo je priča gdje se braća međusobno ubijaju zbog zavisti i borbe za vlast, ali i zbog usuda, tj. prokletstva svojih predaka. Opće stanje je strepnja – iščekivanje katastrofe, da sve nestane i pretvori se u prah.

U adaptaciji Lade Kaštelan naglašena je feministička linija komada. Žene su u centru dešavanja, mnogo su zastupljenije nego u Euripidovom djelu. Niko ne živi život, već svi gledaju kako prolazi pored njih. Kada donesu odluku da reagiraju, tada je već prekasno. I tako ukrug. Svi čekaju bolje sutra koje nikada neće doći, jer ono je u nama, a ne izvan nas. Trebamo učiniti da nam bude bolje, a ne čekati da neko to učini za nas.

U predstavi igraju: Sanela Pepeljak, Amra Kapidžić, Mona Muratović, Mediha Musliović, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Nerman Mahmutović, Anja Drljević i Slaven Vidak.

Scenograf predstave je Vedran Hrustanović, a kostimografiju potpisuje Lejla Hodžić.


Ulaznice možete rezervirati na <a href="www.nps.ba">www.nps.ba</a>

Govori o tome kako se puno stvari kroz historiju promjenilo, ali kako se jedino nije promijenio čovjek

Dramska predstava "Feničanke" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Danas cijeli region tuguje zbog odlaska legendarne jugoslovenske glumice <a href="https://avaz.ba/region/srbija/422343/umrla-milena-dravic">Milene Dravić,</a> koja je sinoć preminula u Beogradu u 79. godini, nakon teške bolesti. Brojni njeni prijatelji i kolege na društvenim mrežama izrazili su žal zbog, kako navode, neponovljive Milene. Na svom Instagram profilu od velike glumice oprostila se i bh. rediteljica Jasmila Žbanić, koja je uz Mileninu objavljenu fotografiju napisala: - Milena Dravić. Glumila je u više od 100 jugoslovenskih filmova. Odlikovana u Kanu i Veneciji. Pravi umjetnik i prekrasno ljudsko biće. Ona je bila naša Meril Strip (Meryl Streep) i mnogo više. Jako će nam nedostajati. Hvala draga Milena - stoji u objavi Jasmile Žbanić.

Brojni njeni prijatelji i kolege na društvenim mrežama izrazili su žal zbog, kako navode, neponovljive Milene

Jasmila Žbanić se oprostila od Milene Dravić: Otišla je naša Meril Strip

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) publika će 17. i 18. oktobra imati priliku gledati klaunovsku predstavu „Komšizluk“, čiju režiju potpisuje Belma Lizde-Kurt. Predstava je pretpremijerno izvedena prošle godine na Dan djeteta, 21. novembra, dok je premijera bila 2. decembra u Bosanskom kulturnom centru (BKC).&nbsp;&nbsp; 
Sreća ili tuga

- To je teatar neverbalnog karaktera, gdje se priča zasniva više na likovima i njihovim međuodnosima, a ne na tekstu. Ovakav koncept se zaista dopao publici. Brzo, zabavno, jednostavno, zaigrano i smiješno. Klaunovski teatar je fizički, koji zahtijeva vrlo sposobne glumce, snažne psiho-fizičke forme. Glumci moraju biti spremni za direktnu komunikaciju s publikom i sposobni za prilagođavanje reakcijama publike. Klaunovi ulaze među publiku da bi je potakli da aktivno učestvuje. Međutim, naši klaunovi nemaju crvene noseve, široke pantalone i velike cipele, na koje stalno podapinju. To su teatarski stilizirani likovi, koji imaju tendenciju da pretjeruju. Oni su beskrajno iskreni, što dovodi do prenaglašeno smješnog ili tužnog osjećanja kod publike – govori nam rediteljica Lizde-Kurt. 

Dodaje da su ovakve predstave veoma popularne u Francuskoj i Rusiji, jer je to teatar i za roditelje, nane, bake, dede, djecu... a da je takav koncept ritualnog porodičnog odlaska u teatar veoma značajan i potreban za razvoj kulture odlaženja u pozorišta. 

Idealna opcija

- Mislim da je scena SARTR-a idealna za „Komšizluk“, prvo zbog publike koja je navikla na teatarski provokativnu različitost. Također, sama scena, njena veličina i intimnost, su idealna opcija. Ono čime se mi bavimo su intimni problemi današnjeg čovjeka iz BiH. Pokušavamo secirati otuđenost, zatvorenost, frustraciju, bijes, letargiju, sve izvrnemo naopako i malo ismijemo – kazala je Lizde-Kurt, dodavši da ima mnogo novih ideja, ali ne i konkretnih planova za druge projekte.


Ponosna sam na Aleša

Direktor SARTR-a je rediteljicin suprug Aleš Kurt.

- Aleš živi umjetnost svaki dan, misli i osjeća je. Odan je stvaralaštvu. Voli je i cijeni, bez obzira što umjetnost, pa i umjetnici u BiH, „odumiru“ i što u BiH ima više, doslovno, gladnih ljudi nego onih duhovno gladnih. Ili si umjetnik ili nisi. Nema prilagođavanja. A, Aleš jeste umjetnik. U potpunosti neprilagodljiv, tako da, naravno da sam ponosna. Uopće ne sumnjam u njega. Sumnje imam u sistem, ako se to može reći, jer sistem ne postoji – iskrena je Lizde-Kurt

Ono čime se mi bavimo su intimni problemi današnjeg čovjeka iz BiH

Belma Lizde-Kurt: Pokušavamo secirati otuđenost

U Pozorištu mladih Sarajevo večeras u 20 sati bit će izvedena predstava "Vrli novi svijet" (Brave New World) Aldusa Hukslija (Aldous Huxley), čiju režiju potpisuje jedan od najboljih bh. reditelja <a href="https://avaz.ba/vijesti/intervju/349925/dino-mustafic-ugledni-reditelj-za-%E2%80%9Ednevni-avaz%E2%80%9C-bajkama-o-putu-u-eu-samo-prikupljaju-poene">Dino Mustafić</a>.Krajem septembra ova predstava je izvedena prvi put, a premijeri su prisustvovale broje poznate ličnosti iz BiH.Namijenjena je odrasloj publici, kao i studentima te završnim razredima srednjih škola.U predstavi koja preispituje granice definiranja ljudskosti, između ostalih, igraju i Sanin Milavić, Semir Krivić, Dina Mušanović, Mario Drmać, Anita Memović, Edin Avdagić, Mirza Dervišić...

Premijera bila krajem septembra

"Vrli novi svijet" Dine Mustafića večeras u Pozorištu mladih Sarajevo

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) priprema novu predstavu „Gazi Husrev-beže ili bukaglije“, čije će premijerno izvođenje biti 27. oktobra u 19.30 sati.&nbsp;&nbsp; 
Kroz historiju

Glumica <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/374807/merima-lepic-redzepovic-ponovo-na-daskama-koje-zivot-znace-na-scenu-se-vracam-drugacija">Merima Lepić-Redžepović</a> utjelovljuje Gazi Husrev-begovu suprugu Sevdu, a ovom prilikom otkriva nam kako do sada idu pripreme, ali i kako se poistovjećuje s likovima koje igra.

- Osim što je važno govoriti o ličnostima koje su doprinijele zajednici u kojoj danas živimo, važno je govoriti šta je to što je kroz historiju, a i danas aktuelno. Odnosi koji postoje u komadu jasno govore da nismo mnogo odmakli od onoga što nas unazađuje. Opstruiramo učene ljude, koji svojim radom i zalaganjem žele podstaći sebe i okolinu. Etiku i moral potiskujemo, a dajemo šansu neukim. Vrlo svjesno uništavamo sve lijepo što smo naslijedili – govori nam Lepić-Redžepović.

Za Sevdu kaže da je jaka žena, ali da je žrtva jednog sistema, koji upravo prema ljudima poput nje apsolutno nije naklonjen. Ističe kako, uprkos tome, ne odustaje, već naprotiv, do kraja ima karakter koji je, kako kaže, izvanredan primjer kako ne posustati na preprekama koje nas nisu dostojne.

- Svaki proces je za glumca ili glumicu novi izazov, od kojeg želite uzeti ono najbolje. Na kraju je opet najvažnije da ste profitirali na način koji ste vi sami sebi iskristalizirali. Važno je da ste zadovoljni i da stojite iza onoga što radite. Od kada sam postala majka, kao osoba, sam dobila jednu novu dimenziju koja me učinila kompletnijom, a kao glumica, proširila sam vidike i stvari gledam apsolutno na drugačiji način. Istinitije, realnije i mnogo šire. Dosta temeljitije gledam na suštinu koju tretira gluma. I rad na ovoj predstavi imao je jedan poseban glumački pristup – kaže Lepić-Redžepović.

Oživiti karakter

Kada je riječ o poslu kojim se bavi, glumica nam govori da je to zanat koji se uči i izučava.

- Na Akademiji postoji cijeli jedan sistem koji nas pripremi na to kako ćemo graditi uloge. Tehnika glumca, sredstva i zanat je ono što nam pomaže u tome. Poistovjećivanje s ulogom nije nešto na šta se glumac zanatlija oslanja. Spreman glumac je onaj koji svojim glumačkim sredstvima oživi karakter na način da vjerujemo u okolnosti, jer istina i vjera nas vode do događaja, a publika upravo događaj želi na sceni – zaključuje Lepić-Redžepović.

Vesele me novi projekti&nbsp;
- Trenutno radim na predstavi „Gazi Husrev-beže ili bukaglije“, a zatim slijede probe za obnovu repertoarskih predstava u mom matičnom Narodnom pozorištu, kao i u drugim teatrima. Pregovori su za sada vezani za pozorište, a novim projektima se mnogo veselim – kazala je Lepić-Redžepović.

Premijera predstave „Gazi Husrev-beže ili bukaglije“ bit će 27. oktobra u NPS-u

Lepić-Redžepović: Publika želi događaj na sceni

Merima Lepić-Redžepović: Nismo mnogo odmakli od onoga što nas unazađuje

Projekcijom filma „Južni vetar“, redatelja Miloša Avramovića večeras je u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli počeo sedmi Tuzla film festival. U narednih sedam dana posjetitelji će imati priliku pogledati više od 100 fimova podijeljenih u pet kategorija, dugometražni, kratkometražni, dokumentarni, kratki igrani, i future generatiom short films.
„ Zahvaljujući dosadašnjim rezultatima, ove godine je pristiglo 800 filmova zbog čega smo odlučili da festival traje duže nego prethodnih godina. U okviru osam dana festivala bit će upriličena projekcija 120 filmova, kazao je Boris Balta direktor i osnivač Tuzla film festivala.
Crvenim tepihom prošetali su poznati iz cijele Bosne i Hercegovine i mnogobrojni Tuzlaci i Tuzlanke. Ovogodišnji festival trajati će još narednih sedam dana u Gradu soli.
Nakon svečanog otvaranja publika je imala priliku pogledati film „Južni vetar“. Film „Južni vetar“ govori o beogradskim mangupima, brzoj vožnji, i potrazi za boljim životom. Glavnu ulogu u filmu ima vozač kojeg igra Miloš Biković, a u filmu su se pojavili i poznati glumci starije generacije od Dragana Bjelogrlića, preko Srđana Todorovića, do pokojnog Nebojše Glogovca. 
Pored filmova organizatori su pripremili radionice na Filozofskom fakultetu u Tuzli, i kafe sa poznatima.
Zatvaranje Tuzla film festivala predviđeno je 19.oktobra, a laueratima će biti dodijeljene „Vile Tuzla film festivala“. Ove godine dodijeliti će se i nagrada „Otto Englander za scenarij i nagrada za doprinos razvoju umjetnosti Tuzle.

Redatelj Miloš Avramović večeras je u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli počeo sedmi Tuzla film festival

Svečano otvoren Tuzla film festival: Filmovi podijeljeni u pet kategorija

Izložba <a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/408774/izlozba-mensura-porovica-u-umjetnickoj-galeriji-u-svedskoj">Mensura Porovića</a> pod nazivom „Dansande derevicher“, koja je prošlog mjeseca otvorena u Umjetničkoj galeriji u švedskom gradu Hernesand (Härnösand), naišla je na veoma pozitivne kritike. Radove, koji simboliziraju pokret derviša, švedska publika odlično je prihvatila, pa kako kaže umjetnik, došao je u priliku da na samom otvaranju napravi jedan od radova.- Već samo ime izložbe "Plešući derviši" rađa jedno posebno osjećanje koje uzdiže i otvara um. Kaligrafske slike Mensura Porovića pričaju jednu priču na posebnom jeziku - jeziku koji sadrži cijelu beskonačnost. Priča koja se vremenom ogoljava, gdje se detalji odbacuju. Priča se pojednostavljuje, da bi ostavila prostor za nešto puno, puno veće. I baš zato, kad više ništa svažno ne stoji na putu doseže se to, to što umjetnik pokušava ispričati. Ispričati, predstaviti i saopštiti preko nevidljivih talasa koji nas nose u taj prostor neiskazivog. Njegovi mali radovi su veliki -&nbsp; stoji između ostalog u recenziji objavljenoj u tamošnjem časopisu za likovnu umjetnost VOLYM.Na oduševljenje Porovića istu večer bilo je i ogromno interesovanje švedskih medija, pa tako u novinama „Tidningen Ångermanland“ stoji da kada Mensur Porović izlaže svoje radove tada stoji najveće pitanje od svih pitanja u centru.- Jedan ples. Dva pokreta kistom. Jedinstvo između boga i čovjeka. Radi se o najvećoj mogućoj jednostavnosti, najvećoj mogućoj dubini koja čini da se ja prisjetim hernesandskog najvećeg umjetnika Rune Hagberga, koji je tražio svoj duhovni put koristeći kaligrafske znakove rađene tušem. On je svojevremeno kazao kako je slika sama po sebi neinteresantna, već je radnja, pokret ono sto je važno – piše&nbsp; u novinama.Izložba će biti otvorena do sutra, a Mensur Porović se u Sarajevo vratio planirajući već nova djela.

Već samo ime izložbe "Plešući derviši" rađa jedno posebno osjećanje koje uzdiže i otvara um

Njegovi mali radovi su veliki

U nedjelju, 14. oktobra, s početkom u 19.30 sati, u Akzent teatru (Theater Akzent) u Beču bit će izvedena komedija "Buba u uhu" u režiji Admira Glamočaka.
"Buba u uhu" jedan je od najboljih i najčešće izvođenih Fejadeovih pozorišnih komada. Njegove duhovite, otkačene i virtuozno napisane tekstove obožava publika u cijelom svijetu. Feydeauovo pozorište je blisko farsi, prepuno bučne komike, nevjerovatnih zapleta i apsurda.

U predstavi igraju: Aldin Omerović, Sanela Pepeljak, Aleksandar Seksan, Admir Glamočak, Snežana Bogičević, Izudin Bajrović, Emina Muftić, Senad Bašić, Alen Muratović, Tatjana Šojić, Merima Lepić–Redžepović, Riad Ljutović, Vedran Đekić, Admir Glamočak.

Gostovanje predstave organiziralo je Kulturno-sportsko društvo "Zagreb" iz Beča u saradnji s Ambasadom Bosne i Hercegovine u Austriji.

Gostovanje predstave organiziralo je Kulturno-sportsko društvo "Zagreb" iz Beča u saradnji s Ambasadom Bosne i Hercegovine u Austriji

Aleksandar Seksan i Admir Glamočak u predstavi "Buba u uhu"

"Buba u uhu" na gostovanju u Akzent teatru

Predstava „Tri sestre“, prema djelu Antona Pavlovića Čehova a u režiji <a href="https://avaz.ba/zabava/kiosk/354109/reditelj-zalica-nije-iskren-ko-god-kaze-da-je-brak-bajka">Pjera Žalice</a>, u utorak je premijerno izvedena u Kamernom teatru 55 u Sarajevu.Iako su pripreme ove drame bile prekinute zbog bolesti glumice Tatjane Šojić, premijera je ispraćena u prepunoj sali ove pozorišne kuće. Tražila se ulaznica više, a reditelj je, u svakom slučaju, bio izuzetno ponosan na cjelokupnu ekipu. S dozom sreće i zadovoljstva, rado je govorio za „Dnevni avaz“. Otkrio nam je kako su pripreme protekle, osjeti li se umor, a iskoristili smo priliku da ga pitamo šta se dešava s njegovim novim filmom „Praznik rada“...Žalicini projekti ostavljaju trag, kako u pozorištu tako i na filmskom platnu, a osim ostvarenja „Kod amidže Idriza“ i „Gori vatra“, napisao je scenarij s Elmirom Jukićem za film „Žaba“. &nbsp;Umjetnički saradnici- Rad na predstavi „Tri sestre“ je trajao dugo, praćen nizom objektivnih prepreka, povrede glumice, pauze. Veliki je tekst, kompleksan, zahtjevan. Veliki ansambl, vrlo mala scena, ne baš najbolja tehnička opremljenost teatra… Ali, nema tog zadatka koji ne možete obaviti ukoliko imate dobar tim. A to je ono što sam ja imao u ovom projektu. Sjajne, požrtvovane glumce, umjetničke saradnike, ljude iz tehnike Kamernog, koji bukvalno kanapom proizvode čuda. Nadam se da će publika voljeti predstavu, jer je na koncu zbog njih i rađena – pojašnjava Žalica.&nbsp; Je li pomjeranje termina premijere promijenilo i neke Vaše planove?- Djelimično, i ne baš. Na višu silu ne možete utjecati, to je nešto što naprosto morate prihvatiti kao činjenicu. Tako smo i mi reagirali, prilagodili se okolnostima, što je značilo i određeno prilagođavanje obaveza planiranih za jesen. U mom slučaju su se malo, ali ne bitno, poremetile aktivnosti na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, gdje sam dekan. Kolege prodekani, Srđan Vuletić i Mersad Čuljević su mi tu maksimalno pomogli, preuzimajući veliki dio mojih obaveza. U našem svijetu to je normalno, jer naša Akademija ima princip da mi tu predajemo zato što smo aktivni u svojim umjetničkim profesijama, pa uvijek jedni druge podržavamo i pomažemo. &nbsp;Je li i koliko priča „Tri sestre“ aktuelna i važna za naše društvo?- U svakom velikom djelu možete naći ogledalo svijeta u kome živite. Ovisno o konkretnim okolnostima, ta slika može malo mijenjati oblik i oštrinu, ali je uvijek tu. „Tri sestre“ su snažno podsjećanje na to šta se desi kada niste svjesni svijeta u kojem živite, kada ne učestvujete aktivno u životu, ne borite se za sebe i svoje. Tri sestre izgube sve. Kuću, novac i pravo na život na kakav su navikle. Njihovu civiliziranu odmjerenost brutano protjera agresivni, beskrupulozni primitivizam. Mene ovo podsjeća na vrijeme u kojem živimo. U „Tri sestre“ Čehov poručuje da je sanjati lijepo, ali živjeti u snovima užasno.&nbsp;Dobra dinamika&nbsp;Šta se dešava s filmom „Praznik rada“, jeste li sakupili sredstva za snimanje?- Pripreme za film odvijaju se dobrom dinamikom. Apliciramo na fondove, internacionalno, reakcije su dobre. U ovom poslu nije zahvalno prognozirati, ali ja sam veliki optimista da će produkcija tog filma ići bez velikih problema. Ključna za realizaciju je naredna godina.Nedavno su građani naše zemlje birali i izabrali. Kako će nam biti&nbsp; naredne četiri godine?- Ne sumnjam da će naši lideri naći načina da nam zagorčaju život koji su nam svakako već uništili, jer se, umjesto općim, bave, gotovo isključivo, svojim privatnim dobrom. U posljednjih 20 godina naši političari su višestruko pokazali i u praksi dokazali da ih nikakva odgovornst ne zanima i ne brine, da ih zanima samo vlastiti interes umotan u mitološku sliku nacionalne koristi. U formi kvazilatinske poslovice, oni poručuju: „Crknite od gladi, u strahu od komšije“, jer je to dobro za naš narod i njegovu svetu historiju. Muka mi je od toga. Ali, evo, bili su izbori, nova šansa za, uglavnom, stara imena. Možda me ovaj put demantirju. Srce mi govori da hoće, ali razum da neće. Valjda jednom bude kako srce želi.&nbsp;Juka će praviti velike stvari, a ja ću ga pratiti&nbsp; Jeste li ponosni na uspjeh filma „Žaba“?- Veoma sam ponosan na saradnju s Jukom. Siguran sam da to nije posljednje što smo radili zajedno. Još mnogo velikih stvari će on napraviti, volio bih biti dio toga. Što se tiče uspjeha, naravno da sam ga očekivao. Ne stidim se kazati da mislim da taj film zaslužuje još veći uspjeh.&nbsp;„Kod amidže Idriza“ i „Gori vatra“ nadmašili „Hari Potera“ - Danas, kao i uvijek, najbolje prolazi zabava. Trenutno su to superjunaci, fantazija i slični strip-filmovi. Ne vjerujem da će se to promijeniti. Što se tiče domaćeg filma, mislim da ljudi vole filmove koje mogu razumjeti, da se s njima poistovjete, vole priče koje će ih pokrenuti, uzbuditi, nasmijati, rasplakati, ili sve to. Ponosan sam na činjenicu da imam dva filma koja su u našim kinima imala više publike od „Hari Potera“. Nadam se da će ponovo biti tako – kaže Žalica.

Tri sestre izgube sve. Kuću, novac i pravo na život na kakav su navikle. Mene ovo podsjeća na vrijeme u kome živimo

Žalica: Na višu silu ne možete utjecati

Pjer Žalica: Šta se desi kada nismo svjesni svijeta u kojem živimo

Igrani film „Žaba“, reditelja Elmira Jukića, nastao po scenariju Pjera Žalice i Elmira Jukića na temelju istoimene drame Dubravka Mihanovića, proglašen je najboljim na 2. Festivalu suvremenog hrvatskog igranog filma, podnaslovljenom kao Vinkovački filmski festival glumca, na kojem je od 4. do 11. oktobra u Gradskom kazalištu „Joza Ivakić“ u Vinkovcima prikazano šest hrvatskih igranih filmova u službenoj festivalskoj konkurenciji.
Za vinkovački filmski festival filmove je odabrao festivalski izselektor Goran Grgić, a pratio ih je i na kraju o najboljem filmu odlučio festivalski žiri kojega je činilo 16 vinkovačkih gimnazijalaca koji pohađaju predmet Medijska kultura.
Pred svečanost zatvaranja festivala večeras u vinkovačkom kazalištu, direktor producentske Umjetničke organizacije „Asser Savus“ Himzo Nuhanović za Hinu je izjavio da je tokom festivalske sedmice bilo ukupno 25 filmskih projekcija u Vinkovcima i Otoku, uz šest filmova u službenoj konkurenciji, prikazana su i dva dokumentarna filma tematikom vezana za Domovinski rat kao i tri filma namijenjena najmlađim gledaocima, a projekcije je pratilo oko 5.000 gledalaca.Još ove godine festival je revijalnog karaktera, rekao je Nuhanović, a od iduće godine imat će u cijelosti takmičarski karakter s izborom najboljih glumaca u glavnoj i sporednoj ulozi, najboljih mladih glumaca kao i najboljeg filma, a najboljim glumačkim ostvarenjima kao i najboljem filmu u cjelini dodjeljivat će se staklena skulptura „Vinkovački Orion“.
Vinkovački filmski festival glumca utemeljili su Umjetnička organizacija „Asser Savus“ koja je i producent festivala, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, grad Vinkovci i Gradsko kazalište „Joza Ivakić“.

Za vinkovački filmski festival filmove je odabrao festivalski izselektor Goran Grgić, a pratio ih je i na kraju o najboljem filmu odlučio festivalski žiri kojega je činilo 16 vinkovačkih gimnazijalaca

Film "Žaba" Elmira Jukića pobjednik Vinkovačkog filmskog festivala

Predstava „Tri sestre“ Antona Pavlovića Čehova, a u režiji <a href="https://avaz.ba/zabava/kiosk/354109/reditelj-zalica-nije-iskren-ko-god-kaze-da-je-brak-bajka">Pjera Žalice</a>, premijerno je izvedena u Kamernom teatru 55.Sala ove pozorišne kuće bila je popunjena do posljednjeg mjesta, a u publici su se, između ostalih, našli i v. d. direktora Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović, vlasnica kasting agencije „Zona“ Anila Gajević, nogometaš Zvjezdan Misimović i brojni drugi.&nbsp; Čehov dugo nije bio igran u sarajevskim pozorištima, pa je vjerovatno i zbog toga njegova drama skrenula pažnju bh. publike. U predstavi igraju: Dragan Jovičić, Mirsad Tuka, Tatjana Šojić, Gordana Boban, Maja Izetbegović, Muhamed Hadžović, Boris Ler, Sabina Bambur, Vanesa Glođo, Feđa Štukan, Senad Alihodžić, Saša Petrović.

Velika praznina ostat će odlaskom glumačke dive Milene Dravić

"Komšizluk" u SARTR-u 17. i 18. oktobra

Upriličena izložba pod nazivom "Tribute to Bosnia and Herzegovina" u "O Mansion" muzeju

Strajo Krsmanović: Nije malo 72 godine

Sutra izvedba opere u crkvi Svetog Ante u Sarajevu

Dramska predstava "Feničanke" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Jasmila Žbanić se oprostila od Milene Dravić: Otišla je naša Meril Strip

Belma Lizde-Kurt: Pokušavamo secirati otuđenost

"Vrli novi svijet" Dine Mustafića večeras u Pozorištu mladih Sarajevo

Merima Lepić-Redžepović: Nismo mnogo odmakli od onoga što nas unazađuje

Svečano otvoren Tuzla film festival: Filmovi podijeljeni u pet kategorija

Njegovi mali radovi su veliki

"Buba u uhu" na gostovanju u Akzent teatru

Pjer Žalica: Šta se desi kada nismo svjesni svijeta u kojem živimo

Film "Žaba" Elmira Jukića pobjednik Vinkovačkog filmskog festivala

Predstava „Tri sestre“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55

Kultura

Velika praznina ostat će odlaskom glumačke dive Milene Dravić

"Komšizluk" u SARTR-u 17. i 18. oktobra

Upriličena izložba pod nazivom "Tribute to Bosnia and Herzegovina" u "O Mansion" muzeju

Strajo Krsmanović: Nije malo 72 godine

Sutra izvedba opere u crkvi Svetog Ante u Sarajevu

Dramska predstava "Feničanke" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Jasmila Žbanić se oprostila od Milene Dravić: Otišla je naša Meril Strip

Belma Lizde-Kurt: Pokušavamo secirati otuđenost

"Vrli novi svijet" Dine Mustafića večeras u Pozorištu mladih Sarajevo

Merima Lepić-Redžepović: Nismo mnogo odmakli od onoga što nas unazađuje

Svečano otvoren Tuzla film festival: Filmovi podijeljeni u pet kategorija

Njegovi mali radovi su veliki

"Buba u uhu" na gostovanju u Akzent teatru

Pjer Žalica: Šta se desi kada nismo svjesni svijeta u kojem živimo

Film "Žaba" Elmira Jukića pobjednik Vinkovačkog filmskog festivala

Predstava „Tri sestre“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55