U nedjelju, 14. oktobra, s početkom u 19.30 sati, u Akzent teatru (Theater Akzent) u Beču bit će izvedena komedija "Buba u uhu" u režiji Admira Glamočaka.
"Buba u uhu" jedan je od najboljih i najčešće izvođenih Fejadeovih pozorišnih komada. Njegove duhovite, otkačene i virtuozno napisane tekstove obožava publika u cijelom svijetu. Feydeauovo pozorište je blisko farsi, prepuno bučne komike, nevjerovatnih zapleta i apsurda.

U predstavi igraju: Aldin Omerović, Sanela Pepeljak, Aleksandar Seksan, Admir Glamočak, Snežana Bogičević, Izudin Bajrović, Emina Muftić, Senad Bašić, Alen Muratović, Tatjana Šojić, Merima Lepić–Redžepović, Riad Ljutović, Vedran Đekić, Admir Glamočak.

Gostovanje predstave organiziralo je Kulturno-sportsko društvo "Zagreb" iz Beča u saradnji s Ambasadom Bosne i Hercegovine u Austriji.

Gostovanje predstave organiziralo je Kulturno-sportsko društvo "Zagreb" iz Beča u saradnji s Ambasadom Bosne i Hercegovine u Austriji

Aleksandar Seksan i Admir Glamočak u predstavi "Buba u uhu"

"Buba u uhu" na gostovanju u Akzent teatru

Predstava „Tri sestre“, prema djelu Antona Pavlovića Čehova a u režiji <a href="https://avaz.ba/zabava/kiosk/354109/reditelj-zalica-nije-iskren-ko-god-kaze-da-je-brak-bajka">Pjera Žalice</a>, u utorak je premijerno izvedena u Kamernom teatru 55 u Sarajevu.Iako su pripreme ove drame bile prekinute zbog bolesti glumice Tatjane Šojić, premijera je ispraćena u prepunoj sali ove pozorišne kuće. Tražila se ulaznica više, a reditelj je, u svakom slučaju, bio izuzetno ponosan na cjelokupnu ekipu. S dozom sreće i zadovoljstva, rado je govorio za „Dnevni avaz“. Otkrio nam je kako su pripreme protekle, osjeti li se umor, a iskoristili smo priliku da ga pitamo šta se dešava s njegovim novim filmom „Praznik rada“...Žalicini projekti ostavljaju trag, kako u pozorištu tako i na filmskom platnu, a osim ostvarenja „Kod amidže Idriza“ i „Gori vatra“, napisao je scenarij s Elmirom Jukićem za film „Žaba“. &nbsp;Umjetnički saradnici- Rad na predstavi „Tri sestre“ je trajao dugo, praćen nizom objektivnih prepreka, povrede glumice, pauze. Veliki je tekst, kompleksan, zahtjevan. Veliki ansambl, vrlo mala scena, ne baš najbolja tehnička opremljenost teatra… Ali, nema tog zadatka koji ne možete obaviti ukoliko imate dobar tim. A to je ono što sam ja imao u ovom projektu. Sjajne, požrtvovane glumce, umjetničke saradnike, ljude iz tehnike Kamernog, koji bukvalno kanapom proizvode čuda. Nadam se da će publika voljeti predstavu, jer je na koncu zbog njih i rađena – pojašnjava Žalica.&nbsp; Je li pomjeranje termina premijere promijenilo i neke Vaše planove?- Djelimično, i ne baš. Na višu silu ne možete utjecati, to je nešto što naprosto morate prihvatiti kao činjenicu. Tako smo i mi reagirali, prilagodili se okolnostima, što je značilo i određeno prilagođavanje obaveza planiranih za jesen. U mom slučaju su se malo, ali ne bitno, poremetile aktivnosti na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, gdje sam dekan. Kolege prodekani, Srđan Vuletić i Mersad Čuljević su mi tu maksimalno pomogli, preuzimajući veliki dio mojih obaveza. U našem svijetu to je normalno, jer naša Akademija ima princip da mi tu predajemo zato što smo aktivni u svojim umjetničkim profesijama, pa uvijek jedni druge podržavamo i pomažemo. &nbsp;Je li i koliko priča „Tri sestre“ aktuelna i važna za naše društvo?- U svakom velikom djelu možete naći ogledalo svijeta u kome živite. Ovisno o konkretnim okolnostima, ta slika može malo mijenjati oblik i oštrinu, ali je uvijek tu. „Tri sestre“ su snažno podsjećanje na to šta se desi kada niste svjesni svijeta u kojem živite, kada ne učestvujete aktivno u životu, ne borite se za sebe i svoje. Tri sestre izgube sve. Kuću, novac i pravo na život na kakav su navikle. Njihovu civiliziranu odmjerenost brutano protjera agresivni, beskrupulozni primitivizam. Mene ovo podsjeća na vrijeme u kojem živimo. U „Tri sestre“ Čehov poručuje da je sanjati lijepo, ali živjeti u snovima užasno.&nbsp;Dobra dinamika&nbsp;Šta se dešava s filmom „Praznik rada“, jeste li sakupili sredstva za snimanje?- Pripreme za film odvijaju se dobrom dinamikom. Apliciramo na fondove, internacionalno, reakcije su dobre. U ovom poslu nije zahvalno prognozirati, ali ja sam veliki optimista da će produkcija tog filma ići bez velikih problema. Ključna za realizaciju je naredna godina.Nedavno su građani naše zemlje birali i izabrali. Kako će nam biti&nbsp; naredne četiri godine?- Ne sumnjam da će naši lideri naći načina da nam zagorčaju život koji su nam svakako već uništili, jer se, umjesto općim, bave, gotovo isključivo, svojim privatnim dobrom. U posljednjih 20 godina naši političari su višestruko pokazali i u praksi dokazali da ih nikakva odgovornst ne zanima i ne brine, da ih zanima samo vlastiti interes umotan u mitološku sliku nacionalne koristi. U formi kvazilatinske poslovice, oni poručuju: „Crknite od gladi, u strahu od komšije“, jer je to dobro za naš narod i njegovu svetu historiju. Muka mi je od toga. Ali, evo, bili su izbori, nova šansa za, uglavnom, stara imena. Možda me ovaj put demantirju. Srce mi govori da hoće, ali razum da neće. Valjda jednom bude kako srce želi.&nbsp;Juka će praviti velike stvari, a ja ću ga pratiti&nbsp; Jeste li ponosni na uspjeh filma „Žaba“?- Veoma sam ponosan na saradnju s Jukom. Siguran sam da to nije posljednje što smo radili zajedno. Još mnogo velikih stvari će on napraviti, volio bih biti dio toga. Što se tiče uspjeha, naravno da sam ga očekivao. Ne stidim se kazati da mislim da taj film zaslužuje još veći uspjeh.&nbsp;„Kod amidže Idriza“ i „Gori vatra“ nadmašili „Hari Potera“ - Danas, kao i uvijek, najbolje prolazi zabava. Trenutno su to superjunaci, fantazija i slični strip-filmovi. Ne vjerujem da će se to promijeniti. Što se tiče domaćeg filma, mislim da ljudi vole filmove koje mogu razumjeti, da se s njima poistovjete, vole priče koje će ih pokrenuti, uzbuditi, nasmijati, rasplakati, ili sve to. Ponosan sam na činjenicu da imam dva filma koja su u našim kinima imala više publike od „Hari Potera“. Nadam se da će ponovo biti tako – kaže Žalica.

Tri sestre izgube sve. Kuću, novac i pravo na život na kakav su navikle. Mene ovo podsjeća na vrijeme u kome živimo

Žalica: Na višu silu ne možete utjecati

Pjer Žalica: Šta se desi kada nismo svjesni svijeta u kojem živimo

Igrani film „Žaba“, reditelja Elmira Jukića, nastao po scenariju Pjera Žalice i Elmira Jukića na temelju istoimene drame Dubravka Mihanovića, proglašen je najboljim na 2. Festivalu suvremenog hrvatskog igranog filma, podnaslovljenom kao Vinkovački filmski festival glumca, na kojem je od 4. do 11. oktobra u Gradskom kazalištu „Joza Ivakić“ u Vinkovcima prikazano šest hrvatskih igranih filmova u službenoj festivalskoj konkurenciji.
Za vinkovački filmski festival filmove je odabrao festivalski izselektor Goran Grgić, a pratio ih je i na kraju o najboljem filmu odlučio festivalski žiri kojega je činilo 16 vinkovačkih gimnazijalaca koji pohađaju predmet Medijska kultura.
Pred svečanost zatvaranja festivala večeras u vinkovačkom kazalištu, direktor producentske Umjetničke organizacije „Asser Savus“ Himzo Nuhanović za Hinu je izjavio da je tokom festivalske sedmice bilo ukupno 25 filmskih projekcija u Vinkovcima i Otoku, uz šest filmova u službenoj konkurenciji, prikazana su i dva dokumentarna filma tematikom vezana za Domovinski rat kao i tri filma namijenjena najmlađim gledaocima, a projekcije je pratilo oko 5.000 gledalaca.Još ove godine festival je revijalnog karaktera, rekao je Nuhanović, a od iduće godine imat će u cijelosti takmičarski karakter s izborom najboljih glumaca u glavnoj i sporednoj ulozi, najboljih mladih glumaca kao i najboljeg filma, a najboljim glumačkim ostvarenjima kao i najboljem filmu u cjelini dodjeljivat će se staklena skulptura „Vinkovački Orion“.
Vinkovački filmski festival glumca utemeljili su Umjetnička organizacija „Asser Savus“ koja je i producent festivala, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, grad Vinkovci i Gradsko kazalište „Joza Ivakić“.

Za vinkovački filmski festival filmove je odabrao festivalski izselektor Goran Grgić, a pratio ih je i na kraju o najboljem filmu odlučio festivalski žiri kojega je činilo 16 vinkovačkih gimnazijalaca

Film "Žaba" Elmira Jukića pobjednik Vinkovačkog filmskog festivala

Predstava „Tri sestre“ Antona Pavlovića Čehova, a u režiji <a href="https://avaz.ba/zabava/kiosk/354109/reditelj-zalica-nije-iskren-ko-god-kaze-da-je-brak-bajka">Pjera Žalice</a>, premijerno je izvedena u Kamernom teatru 55.Sala ove pozorišne kuće bila je popunjena do posljednjeg mjesta, a u publici su se, između ostalih, našli i v. d. direktora Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović, vlasnica kasting agencije „Zona“ Anila Gajević, nogometaš Zvjezdan Misimović i brojni drugi.&nbsp; Čehov dugo nije bio igran u sarajevskim pozorištima, pa je vjerovatno i zbog toga njegova drama skrenula pažnju bh. publike. U predstavi igraju: Dragan Jovičić, Mirsad Tuka, Tatjana Šojić, Gordana Boban, Maja Izetbegović, Muhamed Hadžović, Boris Ler, Sabina Bambur, Vanesa Glođo, Feđa Štukan, Senad Alihodžić, Saša Petrović.

Sala ove pozorišne kuće bila je popunjena do posljednjeg mjesta

Predstava „Tri sestre“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu bit će domaćin manifestacije Sarajevski dani poezije, koja će početi 17. oktobra, a trajat će do 19. oktobra.Tokom tri dana ove manifestacije organizirane su brojne aktivnosti, a na svečanom otvaranju bit će brojni učesnici, pisci i pjesnici.Također, prvog dana Sarajevskih dana poezije bit će upriličena izložba neobjavljenih karikatura Zuke Džumhura u produkciji Narodnog univerziteta Konjic i Zavičajnog muzeja. Osim toga, bit će promovirana knjige antologija: Nova lirika Bosne i Hercegovine na danskom jeziku, kao i bh. poezije na makedonskom jeziku.

Tokom tri dana ove manifestacije organizirane su brojne aktivnosti

Sarajevski dani poezije od 17. oktobra

Sarajevska hagada, kao jedan od najvažnijih predmeta iz riznice materijalnog i nematerijalnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, od danas ima i najkvalitetnije faksimilsko izdanje, odnosno repliku praćenu obimnom i vrlo detaljnom naučnom studijom.&nbsp; Novo izdanje Sarajevske hagade, dostupno u Zemaljskom muzeju BiH i online shopu Muzeja, tokom dvije godine spremao je stručni tim Zemaljskog muzeja, zajedno s vanjskim saradnicima, i u saradnji s kancelarijom UNESCO-a u Sarajevu, a bogatu popratnu studiju o Hagadi potpisuje ugledni historičar umjetnosti s Univerziteta u Jerusalemu, prof. dr. Šalom Sabar (Shalom). 
- Nova publikacija Sarajevske hagade ima univerzalnu poruku o jednakosti i uvažavanju svake kulture i svakog individualca, poruku koja može inspirirati čovječanstvo danas. Također, publikacija ima za cilj da podigne svijest o Sarajevskoj hagadi širom svijeta, tako da nas njena nevjerovatna priča, koja potvrđuje značaj kulturne i religijske harmonije za očuvanje mira, nastavlja inspirirati u zaštiti bogate kulturne raznolikosti čovječanstva. UNESCO je ponosan da je doprinos očuvanju ovog rukopisa, koji danas služi kao testament, da ohrabri ljude, koji su, u najmračnijim vremenima činili sve što je u njihovoj moći da sačuvaju Sarajevsku hagadu za buduće generacije - napisala je u predgovoru studije o Hagadi generalna direktorica UNESCO-a Odri Azulaj (Audrey Azoulay). 
Od 1894. godine, kada je Zemaljski muzej otkupio knjigu od sarajevske sefardske porodice Koen, faksimil Hagade prvo je izdanje koje je u potpunosti urađeno u produkciji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva. Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne porodične večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti sa knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču. Predanje čitanja tekstova iz hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto. 
- Sarajevska hagada nije veličanstvena zbog svoga teksta, već zbog zadivljujućih minijatura i dekoracija na mnogim njenim stranicama. Bogati vizuelni svijet predstavljen na tim slikama širom nam otvara prozor za uvjerenja, ideje, umjetnička gledišta i za svakodnevni i vjerski život jevrejske manjine koja je obitavala u okruženju kršćanskog društva, kao i za njene intrigantne društvene i kulturne odnose s društvom domaćina. Kao takve, ove slike nude se kao primarno sredstvo za istraživanje jednog konkretnog jevrejskog društva, koje istraživači – bilo da su pripadnici tog naroda ili drugih – već decenijama proučavaju - napisao je prof. dr. Šalom Sabar u studiji o Hagadi. 
Važno je naglasiti da će popratna studija o Sarajevskoj hagadi odmah biti dostupna na bosanskom i engleskom, a uskoro i na francuskom jeziku, a u narednoj godini najvjerovatnije će biti objavljena izdanja i na njemačkom, španskom i hebrejskom jeziku.
Najkvalitetniji faksimil Sarajevske hagade, uz popratnu studiju u posebno dizajniranom pakiranju, dostupan je za prodaju u Zemaljskom muzeju i putem internet-radnje Zemaljskog muzeja BiH.

Po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto

U prodaji faksimil Sarajevske hagade i popratne studije u izdanju Zemaljskog muzeja

<a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/415648/mostarska-djelidba%E2%80%9D-u-petak">U Narodnom pozorištu Mostar</a> u petak, 12. oktobra, u 20 sati na Velikoj sceni na repertoaru je predstava “Ne igraj na Engleze” Vladimira Đurđevića, u režiji Emira Spahića. 
-	Na zanimljiv, ozbiljan, ironičan i duhovit način ova predstava govori o jednoj od najvećih pošasti bh. društva – kockanju, odnosno ovisnosti o klađenju. To je i predstava o prijateljstvu, ljubavi i vjernosti. Tri prijatelja. Tri kladioničara. Tri sudbine. Tri suprotstavljena uloga. Jedna utakmica. Od jednog rezultata njih trojica očekuju rješenje svih svojih problema. Trojica prijatelja iz djetinjstva - Bule kojeg igra Emir Sejfić, Paun (Ivan Skoko) i Piksi (Emir Spahić) kladili su se različito.&nbsp;Jedan sigurno dobiva. Ili ipak ne...? Priča o svima nama koji se nadamo tom jednom dobitku kojim ćemo riješiti sve naše probleme, po mogućnosti sa što manje uloženog truda. Dobitku koji će nam vratiti dostojanstvo. Čekajte jedan sretni dobitak, kao i trojica naših junaka. Otkrijte kakva je njihova sudbina – poručuju iz Narodnog pozorišta Mostar.

Adaptaciju i dramaturgiju teksta potpisuje Adnan Lugonić, scenografiju i kostimografiju Sabina Trnka.

Adaptaciju i dramaturgiju teksta potpisuje Adnan Lugonić

"Ne igraj na Engleze" u petak

Priznati bh. reditelj i producent <a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/406169/ademir-kenovic-otvoreno-za-avaz-kuduz-je-izdrzao-test-vremena">Ademir Kenović</a> poziva građane naše zemlje da izađu na izbore u što većem broju i da ne odustaju od svog građanskog prava.- Nemojte odustati, molim vas, odazovite se i glasajte za promjene. Molim i one koji dobiju mandat da što prije riješe taj problem oko glasanja i da uvedu elektronski način glasanja da više ne bi bilo malverzacija i ovih situacija koje se danas dešavaju – poručuje Kenović.

Molim vas, odazovite se i glasajte za promjene

Ademir Kenović: Dragi građani, nemojte odustati, izađite iz kuće i glasajte

U sarajevskom Klubu 1 sinoć je žiri sastavljen od vrsnih pozorišnih radnika Tomasza Kirenczuka, Petera Kovača i Lajle Kaikčije, objavio laureate i laureatkinje 58. internacionalnog teatarskog<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/418388/sutra-pocinje-58-internacionalni-teatarski-festival-mess"> festivala MESS</a>.Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu u cjelini osvojila je italijanska predstava "Sylphidarium/Maria Taglioni na terenu", Zlatni lovorov vijenac za najboljeg/u reditelja/icu Alesandro Sera (Alessandro Serra) za predstavu "Macbettu" i Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje dobio je Enkidu Kaled (Khaled) za ulogu u predstavi "Bagdad".Nagradu "Rejhan Demirdžić" za najboljeg/u mladog/u glumca/glumicu dobio je Adrijan Pezdirc za igru u predstavi "Ono što nedostaje", dok su specijalne nagrade žirija dobili autorski tim i glumci i glumice predstave "Welcome" reditelja Nermina Hamzagića te glumački ansambl predstave "Cezary odlazi u rat" poljskog reditelja Cezarija Tomaševskog (Cezary Tomaszewski).Također, direkcija MESS-a dodijelila je nagradu "Marko Kovačević" za oblast teatarske kritike, publicistike i teatrologije Asji Krsmanović za kritičke prikaze s ovogodišnjeg MESS-a.O nagradi za najbolju predstavu malog MESS-a odlučila su djeca svojim glasovima i ovogodišnja pobjednica je predstava "Svirala" s prosječnom ocjenom 10. Nagradu publike za najbolju predstavu 58. festivala MESS osvojila je predstava "Welcome", s prosječnom ocjenom 9,62.Nagradu "Luka Pavlović" tim teatarskih kritičara i kritičarki, koji su činili Bojana Vidosavljević, Asja Krsmanović, Dario Bevanda, Edin Salčinović, Stela Mišković i Dino Pešut, osvojila je predstava "Macbettu".Tokom osam dana trajanja festivala publika je u okviru glavnog programa imala priliku pogledati 23 predstave iz 17 država i s četiri kontinenta, uz učešće 500 umjetnika i umjetnica.

O nagradi za najbolju predstavu malog MESS-a odlučila su djeca svojim glasovima i ovogodišnja pobjednica je predstava "Svirala"

Gran pri 58. MESS-a za predstavu "Sylphidarium/Maria Taglioni na terenu"

Ovogodišnje izdanje kulturne manifestacije Šantićeve večeri poezije otvoreno je u subotu u Mostaru.
Organizatori, Srpsko kulturno i prosvjetno društvo (SPKD) "Prosvjeta" Gradski odbor Mostar i Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo (SPKUD) "Gusle", na svečanosti otvaranja poručili su kako žele poslati poruku da je Aleksa Šantić pjesnik i ponos cijeloga Mostara te da Šantić svojim univerzalnim porukama mira, ljepote, ljubavi i tolerancije, ujedinjuje sve ljude.
- Jako sam sretna i ponosna što se gotovo cijeli Mostar uključio i podržao Šantićeve večeri poezije. Prosvjeta ovom manifestacijom, osim što čuva i njeguje srpsku kulturu, njeguje i potiče multikulturalnost i suživot koje je i Šantić njegovao. Ovogodišnja manifestacija potvrđuje da u tome i uspijevamo - kazala je potpredsjednica mostarske "Prosvjete" Sanja Bjelica Šagovnović.
Nakon svečanosti otvaranja u Narodnom pozorištu Mostar bit će izvedena predstava "Pjesnici pjevaju" posvećena laureatima književne nagrade "Aleksa Šantić".
Manifestacija se nastavlja u ponedjeljak, 8. oktobra, kada će se u Vladičankom dvoru održati "Večer pjesnika" koji su ušli u uži izbor za književnu nagradu "Aleksa Šantić".
Nakon toga slijedi "Večer sevdaha, starogradskih pjesama i Šantićevih komponiranih pjesama" (11. oktobra), predstavljanje knjige "Okupljanje porodica Bilić, Dokić, Jelačić, Peško i Šain u Mostaru, maja 2016. godine" (13. oktobra), monodrama "Ima neka tajna veza" Milana Dimića (17. oktobra), izložba akademskog slikara Zdravka Krulja (19. oktobra), Šantićeve večeri u Nevesinju (20. oktobra), predstava Nezavisnog univerziteta Banja Luka "Ostajte" (23. oktobra), izložba dokumentarne građe "Šantićeve večeri poezije i književna nagrada Aleksa Šantić" (26. oktobra) i koncert Mješovitog hora Sloga - Sarajevo (27. oktobra).
Ovogodišnje Šantićeve večeri poezije bit će zatvorene u nedjelju, 28. oktobra, dodjelom književne nagrade "Aleksa Šantić".

Nakon svečanosti otvaranja u Narodnom pozorištu bit će izvedena predstava "Pjesnici pjevaju" posvećena laureatima književne nagrade

Otvorene 99. Šantićeve večeri poezije u Mostaru

Ceremonija zatvaranja 58<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/418388/sutra-pocinje-58-internacionalni-teatarski-festival-mess">. festivala MESS </a>bit će održana večeras u Klubu 1 u ponoć, saopćili su iz direkcije ovog festivala.- Uz dodjele nagrada najuspješnijim pojedincima i kolektivima, pozivamo vas i na prigodno druženje kojim ćemo spustiti zavjesu na naše ovogodišnje druženje – stoji u saopćenju MESS-a. Inače, sinoć je u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) glumcu Josipu Pejakoviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra. Tokom dodjele, osim Pejakovića, prisutnima su se obratili Dino Mustafić, rukovodilac umjetničkih sadržaja Festivala MESS, Almir Bašović, dramski pisac, teoretičar, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Kaća Dorić, glumica, i Nihad Kreševljaković, direktor Festivala.

Sinoć je u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) glumcu Josipu Pejakoviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra

Detalj s dodjele nagrade Josipu Pejakoviću u NPS-u

Ceremonija zatvaranja MESS-a večeras u ponoć

Glumcu Josipu Pejakoviću, prvaku Drame Narodnog pozorišta Sarajevo, večeras je na ceremoniji u toj teatarskoj kući uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra, najviše priznanje koje dodjeljuje Direkcija Internacionalnog teatarskog festivala MESS.&nbsp; Priznanje mu je uručio direktor MESS-a Nihad Kreševljaković u prisustvu kolega i drugih poštovalaca njegovog velikog umjetničkog opusa.
- MESS nastoji izraziti poštovanje ljudima-institucijama kao što je Josip Pejaković - kazao je Kreševljaković.
Kaća Dorić je govorila o počecima Josipa Pejakovića, nekadašnjeg buntovnog učenika neobuzdanog talenta i upečatljive energije, u njenom dramskom studiju, a izlaganje je završila riječima: “Ipak je divno kad učenik prevaziđe učitelja”. Prethodno, citirajući Slavka Šantića, rekla je da su Pejakovićeve brojne pozorišne, filmske i televizijske uloge podjednako oduševljavale publiku.
Dramski pisac Almir Bašović, povodom Pejakovićevog naročitog glumačkog izraza, izjavio je da umjetnost, naročito glumačka, postaje savršena kad se uzdigne - do jednostavnosti.
Reditelj Dino Mustafić cijeni da je priznanje večeras uručeno velikanu glumišta, izrazitog smisla za humor, koji je nadahnuo generacije glumaca i pisaca.
- Način interpretiranja likova, arhitektura govora, fascinantna glumačka energija, prirodnost na sceni, zato je tako upečatljiv svaki njegov lik. Neuništiv je kao glumac - rediteljeve su riječi.
Dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca Josip Pejaković, nakon što mu je uručeno priznanje, rekao je da su mnogi reditelji, dobri ljudi, s kojima je sarađivao, prošli kroz njegov profesionalni put između njegove prve uloge, Mirona u "Usamljenoj gomili" i posljednje dosad, Dimitrija u "Divljem mesu". Izrazio je nadu da će, valjda, doći "neki novi klinci koji će znati cijeniti pozorišnu djelatnost jer je ona, uz filmsku, najbolji reprezent ove države". 
"Ovo je, izgleda, trebalo biti posthumno", kazao je šaljivo povodom nagrade, aludirajući na njegovo odupiranje bolesti već drugi put. "Ali, eto, ja preživio", dodao je.
Josip Pejaković, prvak je drame Narodnog pozorišta Sarajevo u kojem je od 1970. godine ostvario cjelokupni profesionalni radni vijek.
- Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra dodjeljuje se njemu za impresivan glumački opus, posvećenost scenskoj umjetnosti i ulogama koje su ispisale neke od najsjajnijih poglavlja bosanskohercegovačkih pozorišta. Pisac i glumac koji je umjetnički stvarao na prostoru nekadašnje Jugoslavije, sarađivao s vrhunskim rediteljima u predstavama koje su postale klasici - obrazložila je dodjelu priznanja Direkcija Festivala MESS.
- Pejaković je među najpopularnijim glumcima i najsvestranijim ličnostima. Glumac koji je svojim djelom podjednako omiljen i cijenjen od strukovne kritike do svakog gledaoca. Nagrada mu je pripala ne samo zbog njegovog umjetničkog angažmana već i zbog društvenog zalaganja, beskompromisnog suprostavljanja ratu i nacionalizmu - obrazloženo je također.
Josip Pejaković rođen je 1948. godine u Travniku gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. U Sarajevu je završio Dramski studio u klasi Kaće Dorić i Josipa Lešića. Diplomirao je ulogom Tuzenbaha u predstavi «Tri sestre» Čehova i ulogom Filtosa u «Koncertu u jajetu Arabala» u režiji Kaće Dorić.
Ostvario je više od 50 premijernih uloga u Narodnom pozorištu Sarajevo, filmovima Ljudski faktor, Kuća pored puta, desetak monodrama. Značajne uloge ostvario je u predstavama: «Kome zvono zvoni», «Kuća oplakana», «Višnjik», «Braća Karamazovi», «Tri sestre», «Woyczek», «Sprovod u Terezienburgu», «Veliki vezir», «Hasanaginica», «Princip Gavrilo», «Omer–paša Latas», «Julije Cezar», «Fistikovi šejtanluci», «Kralj Lear», «Legenda o Ali-paši», «Dugo putovanje u noć», «Hamlet u selu Mrduša Donja ili “Hamlet zna što narod ne zna», «Divlje meso»…
U plodnoj umjetničkoj karijeri kreirao je veliki broj uloga, a dobitnik je i brojnih nagrada od kojih su neke: Zlatna kolajna na Zemunskom festivalu 1974. za monodramu “Oj živote”, Sterijina nagrada za ulogu Omer–paše Latasa u istoimenoj drami Duška Anđića 1977., Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva 1974., Nagrada ZAVNOBIH-a za životno djelo 1991., Nagrada Udruženja dramskih umjetnika BiH, Godišnja nagrada Tmačin prsten uručena za glumački zanos, strast i partnersku igru u predstavi «Dugo putovanje u noć» 2008., Mucijev srebrenjak za ulogu Hajrage u predstavi Hamlet u selu Mrduša Donja 2012., kao i niz stručnih priznanja za uloge na festivalima u Jajcu i Brčkom.
Napisao je i nekoliko monodrama i filmskih scenarija od kojih su najznačajniji: «Oj živote», «On meni nema Bosne», «Ljudski faktor», TV film «Kuća pored puta» – nagrađen na konkursu TV Sarajevo 1979.
Od 2001.do 2003 obavljao je dužnost direktora Drame Narodnog pozorišta Sarajevo.

Priznanje mu je uručio direktor MESS-a Nihad Kreševljaković u prisustvu kolega i drugih poštovalaca njegovog velikog umjetničkog opusa

Josipu Pejakoviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra

Manifestacija <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/310678/knjizevnik-pero-zubac-dobitnik-nagrade-%E2%80%9Ealeksa-santic%E2%80%9C-iz-novog-sada-za-%E2%80%9Ednevni-avaz%E2%80%9C-ideala-je-sve-manje-a-proracunatosti-sve-vise">„Šantićeve večeri poezije</a>“, 99. izdanje po redu, počet će u Mostaru 6., a trajat će sve do 28. oktobra, kada će i biti dodijeljena Šantićeva nagrada. 


Tokom 22 dana bit će organizirane brojne aktivnosti, kao što su izložbe, koncerti, promocije knjiga...


Ove godine obilježava se 150 godina od rođenja Alekse Šantića, vrhunskog bh. pjesnika i akademika, ali i 50 godina od dodjeljivanja Šantićeve nagrade za poeziju.

Trajat će od 6. do 28. oktobra

150 godina od rođenja pjesnika

Izložba „Opkoljeno Sarajevo“, koja čini stalnu postavku Historijskog muzeja BiH i koja govori o životu pod opsadom, otvorena je u srbijanskoj prijestonici u Udruženju kulture „Parobrod“ krajem septembra. To su zajedničkim snagama uspjeli ostvariti Historijski muzej i Fond za humanitarno pravo Beograd.&nbsp; 
Bezbroj slojeva

Fotografije, dokumenti i predmeti koji su korišteni te skoro četiri godine, koliko je Sarajevo bilo pod opsadom, pričaju priču iz drugog ugla. Ne kroz statistike, ne kroz brojeve, ne kroz smrt, već kroz život i svakodnevicu. A postavka je i izuzetno posjećena.

- Strašni događaji kojima se bavi izložba vašeg Historijskog muzeja ujedno je i katastrofalan period za ono što se nazivalo beogradski duh. On je od tog vremena zanijemio, a stotine hiljada nosilaca tog duha su sada po Kanadi ili Novom Zelandu. Tako da, osim onog očiglednog razloga za ovu izložbu, a to je suočavanje s posljedicama jedne strašne politike, tu je još bezbroj slojeva zbog kojih je važno što smo ugostili ovu izložbu - kazao nam je direktor „Parobroda“ Milutin Petrović.

Bilo je posjetilaca koji su s izložbe izlazili duboko potreseni i u suzama.

- Jedno je unaprijed imati neku predrasudu o izložbi koja osuđuje rat, nešto iz arsenala uobičajenog šovinizma i junačenja, a sasvim drugo stati ispred tih fotografija i suočiti se sa sadržajem i energijom koja iz njih isijava - govori Petrović.

Važna postavka

Jelena Krstić iz Fonda za humanitarno pravo Beograd kazala nam je da je postavka „Opkoljeno Sarajevo“ važna, posebno zbog jednog od posljednjih istraživanja koje je pokazalo da više od 70 posto građana Srbije uopće ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine. 

- Ovom izložbom mi želimo i da ih informiramo i motiviramo da nešto više o tome saznaju. Od samog trenutka kada smo mi pogledali izložbu u Historijskom muzeju BiH, bilo nam je jasno da je moraju vidjeti građani Srbije - istakla je Krstić.

Nema više poricanja 

- Izložba na najjednostavniji način komunicira događanja u Sarajevu i patnju kroz koje su Sarajlije prošle. I to kroz njihov svakodnevni život. Prikazuje kako su se suočavali sa svim tim nedaćama i kako su pružali otpor i na kraju uspjeli to da prebrode, što, kada se to sagleda na nivou ljudskog bića i običnog čovjeka, ne može više da se poriče - ističe Krstić.

Drugačije je stati ispred fotografija i suočiti se sa sadržajem, kaže Petrović

Neki su s „Opkoljenog Sarajeva“ u Beogradu odlazili uplakani

Poznati bh. glumac Josip Pejaković dobitnik je Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra, najvišeg&nbsp;festivalskog priznanja koje dodjeljuje Direkcija Internacionalnog teatarskog festivala MESS.Pejaković je prvak drame Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) u kojem je od 1970. ostvario svoj cjelokupan profesionalni radni vijek. Nagrada će mu biti uručena na svečanosti 5. oktobra, u Bijelom salonu NPS-a u prisustvu njegovih brojnih kolega, ali i poštovalaca njegovog umjetničkog opusa.- Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra dodjeljuje se Josipu Pejakoviću za impresivan glumački opus, posvećenost scenskoj umjetnosti i ulogama koje su ispisale neke od najsjajnijih poglavlja bosanskohercegovačkih pozorišta. Pisac i glumac koji je umjetnički stvarao na prostoru nekadašnje Jugoslavije, sarađivao s vrhunskim rediteljima u predstavama koje su postale klasici - kazali su organizatori MESS-a.&nbsp;Dodali su da je upravo njemu nagrada pripala, ne samo zbog umjetničkog angažmana već društvenog zalaganja te beskompromisnog suprotstavljanja ratu i nacionalizmu.

Nagrada će mu biti uručena 5. oktobra u Bijelom salonu NPS-a

Pejaković: Prvak drame Narodnog pozorišta Sarajevo

Josip Pejaković dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca

Željeli smo da budemo gradski radio, radio koji ljudi vole slušati, s programskim razmišljanjem - puno muzike, a malo priče. Ispostavilo se da smo svih ovih godina dobro radili. Tome svjedoče i nagrade kojih je bilo mnogo, a meni su najdraže one koje smo dobili od esnafa - struke.&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Mirsad M. Ibrić

Prva nezavisna radiostanica u bivšoj Jugoslaviji i široj regiji Balkana protekle sedmice navršila je punih 28 godina svog postojanja. <a href="http://radiom.ba/">Radio M</a> je upisan u Registar javnih glasila 1990. godine te je prvi ispunio programske, tehničke i ekonomske uvjete za dobivanje trajne dozvole za emitiranje i u bivšoj Jugoslaviji i u BiH. 

Signalom pokriva područje Kantona Sarajevo, Istočnog Sarajeva, Lukavice, Pala, Trnova, Kiseljaka, Fojnice, Visokog, Viteza, Travnika, Gornjeg i Donjeg Vakufa, Bugojna, Zenice, Konjica, Jablanice, Mostara, Tuzlanskog kantona i jedini je radio iz Federacije koji pokriva širu regiju Banje Luke (cca 2.500.000 stanovnika zemaljskom mrežom frekvencija). 

Već godinama ova stanica izdvaja se svojim kvalitetom i unikatnim programom u čijoj realizaciji učestvuju najveći stručnjaci. Tokom svih godina postojanja ova radijska porodica iznjedrila je veoma uspješne ljude, u različitim sferama, a svi oni se vrlo rado prisjećaju svojih početaka na ovom jedinstvenom mediju.

Una Bejtović danas je vlasnica agencije “Bejtovic Communications” i savjetnica za odnose sa javnošću, a na radiju M provela je šest godina.

- Radio M je moja prva profesionalna ljubav i ta ljubav je trajala šest godina i, u svakom slučaju, oblikovala je puno mojih profesionalnih vještina i dala mi jednostavno jednu bazu koju sam nastavila dalje u životu da nadograđujem.


Za vrijeme rata u BiH, svoj doprinos ovom mediju dala je i Amra Ekmečić, producentica, urednica i novinarka. 

- Moji počeci su od 1993. godine pa sve do avgusta 2002. godine. Iako je bio rat i jedan veoma težak period za sve nas, meni je to jedan od najljepših perioda rada na radiju i rada u karijeri uopće. Velika je vrijednost to što smo većina nas koja je u Sarajevu ili negdje van granica Bosne i Hercegovine i dan-danas ostala u kontaktu – ističe. 


Lidersku poziciju radio M je do danas, i nakon 28 godine postojanja, zadržao isključivo kvalitetom muzike, aktuelnim i zanimljivim sadržajima, nepristrasnim i objektivnim informiranjem, kvalitetnim kadrovima koje sam educira, te vlastitom produkcijom programa.

- Svaki početak je težak, za mene je to bila radost... Smatrao sam da sam mnogo toga naučio tokom godina iskustva. Radio M je krenuo 18. septembra 1990. godine. Sve što smo radili, radili smo sami. Sami smo proizvodili voditelje, tonce, imali ekipu ljudi, tim na koji sam jako ponosan. Željeli smo da budemo gradski radio, radio koji ljudi vole slušati, s programskim razmišljanjem - puno muzike, a malo priče. Ispostavilo se da smo svih ovih godina dobro radili. Tome svjedoče i nagrade kojih je bilo mnogo, a meni su najdraže one koje smo dobili od esnafa - struke. Prva nagrada koju smo dobili bila je '96. godine, Nagrada za radio godine od Saveza novinara BiH i druga, ova posljednja - Radio godine za 2017. godinu iz oblasti radijskog novinarstva - Društvo novinara BiH - ističe Mirsad Ibrić, vlasnik i osnivač.


Tim vrhunskih stručnjaka koji se svakim danom brine da raspoloženje slušalaca bude na maksimlnom nivou čine, prije svega, voditelji Nejra Ibrić, Azira Softić i Armin Redžić, a petkom im se u studiju pridružuje i Admir Tursum. Svakodnevnim emisijama trude se da svoju pozitivnu energiju prenesu i na druge, a da im to itekako polazi za rukom, svjedoče i brojni slušaoci koji se svakodnevno javljaju u program i dijele s njima čak i najsitnije detalje iz privatnog života.


Da sve što poželite čuti, svi muzičke noviteti, ali i možda zaboravljene pjesme, uvijek bude dostupno, svoj trud ulaže ton-majstor Šaban Etemi, kao i šef produkcije Fuad Đozo, koji, osim toga, vodi računa da zvuk vašeg omiljenog radija bude besprijekoran.
A kako to izgleda jedan radni dan na ovom mediju možete pogledati u videoprilogu koji smo pripremili.

"Buba u uhu" na gostovanju u Akzent teatru

Pjer Žalica: Šta se desi kada nismo svjesni svijeta u kojem živimo

Film "Žaba" Elmira Jukića pobjednik Vinkovačkog filmskog festivala

Predstava „Tri sestre“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55

Sarajevski dani poezije od 17. oktobra

U prodaji faksimil Sarajevske hagade i popratne studije u izdanju Zemaljskog muzeja

"Ne igraj na Engleze" u petak

Ademir Kenović: Dragi građani, nemojte odustati, izađite iz kuće i glasajte

Gran pri 58. MESS-a za predstavu "Sylphidarium/Maria Taglioni na terenu"

Otvorene 99. Šantićeve večeri poezije u Mostaru

Ceremonija zatvaranja MESS-a večeras u ponoć

Josipu Pejakoviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra

150 godina od rođenja pjesnika

Neki su s „Opkoljenog Sarajeva“ u Beogradu odlazili uplakani

Josip Pejaković dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca

Zavirite u studio omiljene frekvencije: Radio M obilježio 28 godina postojanja

Kultura

"Buba u uhu" na gostovanju u Akzent teatru

Pjer Žalica: Šta se desi kada nismo svjesni svijeta u kojem živimo

Film "Žaba" Elmira Jukića pobjednik Vinkovačkog filmskog festivala

Predstava „Tri sestre“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55

Sarajevski dani poezije od 17. oktobra

U prodaji faksimil Sarajevske hagade i popratne studije u izdanju Zemaljskog muzeja

"Ne igraj na Engleze" u petak

Ademir Kenović: Dragi građani, nemojte odustati, izađite iz kuće i glasajte

Gran pri 58. MESS-a za predstavu "Sylphidarium/Maria Taglioni na terenu"

Otvorene 99. Šantićeve večeri poezije u Mostaru

Ceremonija zatvaranja MESS-a večeras u ponoć

Josipu Pejakoviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra

150 godina od rođenja pjesnika

Neki su s „Opkoljenog Sarajeva“ u Beogradu odlazili uplakani

Josip Pejaković dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca

Zavirite u studio omiljene frekvencije: Radio M obilježio 28 godina postojanja