U Vijećnici prikazan 25-godišnji humanitarni rad na Balkanu

Predstava “Dantonova smrt” bh. reditelja <a href="https://avaz.ba/vijesti/intervju/349925/dino-mustafic-ugledni-reditelj-za-%E2%80%9Ednevni-avaz%E2%80%9C-bajkama-o-putu-u-eu-samo-prikupljaju-poene">Dine Mustafića</a> i Albanskog nacionalnog pozorišta iz Skoplja osvojila je gran pri nagradu na Panalbanskom festivalu, koji je održan od 23. do 30. septembra u Tirani. Predstava je imala svoju premijernu izvedbu u maju ove godine, a nakon izuzetnog prijema gledalaca i kritike, ovo je prvo festivalsko internacionalno gostovanje.- Čast je dobiti nagradu za predstavu koja okuplja najbolje teatarske produkcije na albanskom jeziku. Teatar nema odgovore, ali ima sposobnost da postavi esencijalna pitanja. Ekonomska kriza ne jenjava, socijalne nepravde modus su života većine - neoliberalni kapitalizam bespoštedno gazi naše egzistencije ne ostavljajući nam izlaza, teror medija giljotinira nepoćudne, ali radikalne društvene promjene nema na vidiku. S ovom predstavom smo postavili pitanje: da li je revolucija danas uopće moguća - istakao je Mustafić.Ove godine, nakon 20 godina pauze, obnovljen je najveći festival na kojem se takmiče pozorišta koja tvore predstave na albanskom jeziku. U osam dana Festival je okupio 14 albanskih pozorišta iz Albanije, Kosova, Makedonije i Crne Gore.

Predstava je imala svoju premijernu izvedbu u maju ove godine, a nakon izuzetnog prijema gledalaca i kritike ovo je prvo festivalsko internacionalno gostovanje

Detalj iz predstave  “Dantonova smrt”

Tirana: Dino Mustafić dobio nagradu za predstavu “Dantonova smrt”

Internacionalni teatarski festival MESS svečano je otvoren večeras u Narodnom pozorištu.&nbsp;&nbsp; 
Za prvu noć festivala koja vladala je velika zainteresiranost tako da u sali Narodnog pozorišta nije ostalo slobodno niti jedno mjesto. 

U narednih sedam dana koliko traje festival, publika će moći vidjeti 23 predstave iz 17 država, a biti će održani i MESS Forumi u Art kinu Kriterion.&nbsp;

Publika će moći vidjeti 23 predstave iz 17 država

Počeo 58. teatarski festival MESS

Premijerno izvođenje predstave "Vrli novi svijet", jednog od najznačajnijih engleskih romanopisaca, novelista i filozofa iz prve polovine 20. stoljeća Aldosa Hukslija (Aldous Huxley), upriličeno je sinoć na sceni Pozorišta mladih Sarajevo.Režiju potpisuje <a href="https://avaz.ba/showbiz/film-i-tv/414883/dino-mustafic-najbolji-reditelj-festivala-fiat-u-podgorici">Dino Mustafić</a>, a predstava je nammijenjena omladini i odrasloj publici kojoj je ponuđeno da razmisli o prednostima i manama upotrebe savremene tehnologije, koja nam je približila svijet, ali je istovremeno udaljila ljude jedne od drugih."Vrli novi svijet" oduševio je sarajevsku publiku koja je pomno pratila pokrete na sceni. A premijeri su prisustvovale i brojne poznate ličnosti iz naše zemlje kao što je umjetnik Braco Dimitrijević, potom Ermin Bravo, Maja Izetbegović, Boris Ler...U predstavi igraju Filip Radovanović, Sanin Milavić, Semir Krivić, Dina Mušanović, Mario Drmać, Anita Memović, Edin Avdagić, Mirza Dervišić, Elma Ahmetović i Alma Merunka.

"Vrli novi svijet" oduševio je sarajevsku publiku

Brojne poznate ličnosti na premijeri "Vrlog novog svijeta"

-&nbsp;&nbsp; &nbsp;Pred nama je lijep, uzbudljiv i dinamičan festival -&nbsp; istakao je <a href="https://avaz.ba/vijesti/intervju/349925/dino-mustafic-ugledni-reditelj-za-%E2%80%9Ednevni-avaz%E2%80%9C-bajkama-o-putu-u-eu-samo-prikupljaju-poene">Dino Mustafić </a>na danas održanoj press konferenciji na kojoj je najavljeno otvaranje 58. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Kao mjesto alternativnog mišljenja dominantnim narativima i avangardni festival koji uporište ima u tradiciji, MESS će 29. septembra do 6. oktobra otvoriti svoja vrata za sve ljude koji pripadaju velikoj pozorišnoj planeti, a program koji sačinjavaju 23 predstave iz 17 država i sa 4 kontinenta zvanično će u subotu u 20 sati otvoriti predstava “Otvoreni za sve“ svjetski poznate Constanze Macras. Ceremoniju otvaranja u direktnom televizijskom prijenosu građani i građanke BiH moći će gledati na BHT 1 od 19 sati i 30 minuta.Naglašavajući da je veoma sretna što se vraća na MESS, Constanza Macras istakla je da je tema predstave univerzalna i da govori o ksenofobnom odnosu prema Romima. -&nbsp;&nbsp; &nbsp;Na jedan specifičan način željeli smo prikazati kako Romi zapravo žive. Nismo željeli praviti romantičarsku priču o Romima, ali ni upasti u zamku standardnih klišeja kako se Romi danas predstavljaju. Veoma je bitno da predstavu koja je nastala 2012. godine igramo i danas kada je aktuelna migrantska kriza i kada se svijet na sličan ksenofoban način odnosi i prema toj populaciji ljudi -&nbsp; navela je Macras te dodala da glumačku ekipu i kompletnu trupu uz predstavnike romske populacije čine umjetnici i umjetnice iz Mađarske, Češke, Izraela, Njemačke, Argentine i ostatka svijeta.Zahvaljujući se ambasadama i međunarodnim organizacijama te Ministarstvu kulture i sporta KS i Gradskoj upravi bez kojih održavanje festivala ne bi bilo moguće, direktor Nihad Kreševljaković rekao je da je odnos prema kulturi i umjetnosti ogledalo društvo. -&nbsp;&nbsp; &nbsp;U narednih sedam dana doći će oko 400 gostiju, a na realizaciji festivala bit će angažirano 150 ljudi koji će skupa raditi noć i dan. Neki od njih će raditi po 20 sati dnevno i ti ljudi će utrošiti 52 hiljade sati da bi naša publika mogla pogledati sve ove predstave - kazao je Kreševljaković te naglasio da MESS zadržava svoj kvalitet iako ima duplo manji budžet nego regionalni festivali.

Zahvaljujući se ambasadama i međunarodnim organizacijama te Ministarstvu kulture i sporta KS i Gradskoj upravi bez kojih održavanje festivala ne bi bilo moguće, direktor Nihad Kreševljaković rekao je da je odnos prema kulturi i umjetnosti ogledalo društvo

Sutra počinje 58. internacionalni teatarski festival MESS

Ovogodišnji, 11. festival filmske režije LIFFE, koji je nedavno održan u Leskovcu, osim dobrih ostvarenja, donio je i novu ideju, na čijoj se realizaciji već radi.Reditelj i direktor LIFFE-a Darko Bajić pozvao je kolege, reditelje, producente, direktore filmskih centara iz zemalja bivše Jugoslavije da bi im predstavio svoju zamisao. Na sastanku su bili i Ademir Kenović, Jasmin Duraković, Branko Baletić te drugi. &nbsp;Volja i želja- Ove godine smo se družili i razgovarali o problemima koji postoje, pa se onda stvorila i ta ideja o regionalnom projektu. Napravili smo i inicijativni odbor, u kojem su do sada Branko Baletić, <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/290117/ademir-kenovic-zaba-je-nas-najznacajniji-film-nastao-poslije-rata">Ademir Kenović</a>, Dragan Marinković, Jasmin Duraković, a zadatak odbora je da započne ideju o festivalu, ustvari o promociji najboljih filmova u regionu, u prije svega glavnim gradovima bivših republika, pa onda i u drugim mjestima. Uglavnom, zamislili smo nešto poput festivala u Leskovcu, a ovaj kulturni događaj bit će nam kao pelcer. Trudit ćemo se da prije svega pravimo filmske premijere, pa onda promoviramo i dokumentarne, kratke, studentske filmove... Cilj nam je povezati i kinoteke koje će prikazivati stara ostvarenja.&nbsp; Napravio sam kontakt sa svim direktorima filmskih centara na Balkanu i imao sastanke. Uglavnom, postoji ogromna volja i želja za ovu priču - kaže Bajić. Tvrdi da je područje gdje živimo prostor u kojem su ljudi prije svega navikli da poštuju različitosti, pa bi se ideja oko novog projekta, kako kaže, mogla svidjeti i publici.&nbsp; - Iz te različitosti se stvarala kinematografija koja je bila poznata i priznata u svijetu. Mi smo bili jedna od prvih kinematografije Evrope koja je bila cijenjena u cijelom svijetu. Koprodukcije su nešto na šta smo upućeni zbog kvaliteta, ali i zbog toga što su takve saradnje zajednička promocija, a gledaocima se pruža šansa da vide različite vizure stvaranja. Kroz historiju smo prolazili kroz veoma teške situacije, pa nam je sada mnogo važno da budemo svjesni svega toga. Ovom idejom ostavljamo spomenik za budućnost, ustvari, naš projekt je put ka ponovnom zajedništvu - mišljenja je Bajić. Ambijent života Bh. producent i reditelj Ademir Kenović je izrazio&nbsp; zadovoljstvo zbog ideje koja je nastala u Leskovcu. - U pitanju je ideja da se napravi nešto slično festivalu u Leskovcu, ali u svim državama na području naše regije. To podrazumijeva da učinimo maksimalno i da se domaći filmovi što više gledaju.&nbsp; Znači, publika će u BiH dobiti priliku da vidi ostvarenja iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije... Ali i da se bh. filmovi gledaju kod njih. Ove jeseni sastanak bi se trebao desiti u Sarajevu da bismo više uradili na približavanju filmova i publike. Takve stvari su vrlo značajne, i to je neki način da rješavamo probleme koje cijeli Balkan ima - navodi Kenović. Za filmadžije je, ističe, važno da imaju ideju, a svjesni su da treba dosta raditi na tome.- Dobro je to što smo jedni drugima podrška i trebalo bi da ovaj primjer bude putokaz i onima koji vode našu zemlju. Nikad na Balkanu nije bio problem između umjetnika i zna se do koga je. Mislim da je budućnost i logika da svi pojedinci urade ono što je u njihovoj moći i sve ono što će biti barem mali pomak u ambijentima u kojima žive. I sportisti rade slične stvari, ali kod umjetnika nikada ta nit nije bila prekinuta, jer smo svjesni da su nam potrebni pomaci, barem mali. Trebamo da uložimo energiju i da pokušamo popraviti nesnosno stanje koje vlada godinama - mišljenja je reditelj. Baletić dijeli mišljenje s Kenovićem i tvrdi da će ova ideja, vjerovatno, biti uspješna. - Postoje već festivali - čuveni sarajevski, autorski fest u Beogradu, onda u Zagrebu..., ali oni su nekako više okrenuti crvenom tepihu nego autorima i malim filmovima iz regiona. Ovo je šansa za ponovno povezivanje jedinstvenog, kulturnog prostora na našem području. Neće to biti neki skup festival, nego nešto što će publici pružiti šansu da vidi ostvarenja, a nama da se više promoviramo. Pojavila se šansa i nadam se da ćemo je iskoristiti i želja nam je da ideja bude uspješno realizirana. Iako mnogi misle da publika danas prvenstveno gleda rijalitije, to nije tačno, postoji publika koja će doći u neku salu ako joj ponudiš dobar sadržaj - kaže Baletić. &nbsp;Šmit: Istim jezikom pričamHrvatskog reditelja Branka Šmita naš poziv je zatekao na setu, a, kako nam je kazao, nada se da će njegovo novo ostvarenje moći vidjeti publika u cijelom regionu.- Još ne moramo titlovati filmove i to je najvažnije, pa kako god zvali ovaj naš jezik. Istim pričamo i nema nekih velikih razlika. Radi se o tome da imamo loše rezultate u kinima i da nam je želja da život filma na Balkanu bude duži. Budući da imamo vlasti koje više-manje u svim državama žive od toga da nas hrane mržnjom jednih prema drugima, malo sam skeptik oko ove priče. Čim nešto zajedničko krenemo raditi, oni se dogovore i sabotiraju isto da bi narod opet nasjeo na njihovu priču. Ali ljubav prema filmu nas spaja, pa mi, umjetnic, imamo prijatelja svugdje, jer nas ne zanima ko je ko i koje nacionalnosti - pojašnjava Šmit.&nbsp; &nbsp;„Razlupana kina“ iz Jugoslavije- Siguran sam da ćemo ponovo puniti kina. Pošto više od 20 godina traje razbijanje kina, vrijeme je da to mijenjamo. Stvarno volim da ove naše države s prostora bivše Jugoslavije zovem „razlupana kina“. Nedostaje nam stvarnog i pravog dijaloga, ne onog koji vode foliranti, nego onog između ljudi i normalnih građana - priča Baletić.

Napravili smo i inicijativni odbor, a festival u Leskovcu bit će nam kao pelcer, navodi Bajić

Ideja nastala u Leskovcu, gdje su se reditelji okupili

Reditelji spašavaju regionalnu kinematografiju

Predstava „Vrli novi svijet“ (Brave New World) Aldusa Hukslija (Aldous Huxley) premijerno će biti izvedena 28. septembra u Pozorištu mladih Sarajevo.&nbsp; 
Režiju potpisuje <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/365206/darovitost-postaje-prokletstvo-i-mana-ako-neko-ne-pogura-zaposlenje">Dino Mustafić</a>, a namijenjena je odrasloj publici, kao i studentima te završnim razredima srednjih škola.

U predstavi koja preispituje granice definiranja ljudskosti, između ostalih, igraju i Sanin Milavić, Semir Krivić, Dina Mušanović, Mario Drmać, Anita Memović, Edin Avdagić, Mirza Dervišić...

Premijera „Vrlog novog svijeta“

Izložba radova autorice Selme Đulizarević-Karanović pod nazivom „Trnoružičnjak“ bit će otvorena večeras u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u 20 sati.&nbsp; 
Naš poziv umjetnicu je zatekao tokom pripremanja i postavljanja radova, ali nam je rado govorila o djelima, ali i inspiraciji koju je pronašla u bajci „Trnoružica“.

Bašte iz mašte

- „Trnoružica“ je vrlo drvena priča. Njeni zapadnoevropski korijeni su veoma surovi. Finalna forma bajke koja ima sretan kraj je općepoznata djeci širom svijeta, naprije preko Diznijevih crtića, a poslije i filmova. Mene ona interesira, prije svega, zato što su bajke izraz kolektivne nesvijesti. One se pričaju djeci pred spavanje i služe za odrastanje, ali su i poučne. Konkretno, ova priča ima i neku svoju ideološku pozadinu, zato što se moja bajka odnosi na sve zemlje s prostora bivše Jugoslavije. Smatram da su stanovnici s područja Jugoslavije uspavane građanske svijesti i da se tek sada bude – iskrena je Đulizarević-Karanović.

Dodaje da je to presjek njenih radova otkad se bavi praktičnim ljudima koji imaju za pozadinu bašte.

- Ili neke snoviđajne bašte koje nisu zaista stvarne, kako ih predstavljaju inžinjeri hortikulture. To su bašte iz snova koje su, recimo, nastajale na slikama holandskih majstora, gdje cvjetovi ne cvjetaju u isto vrijeme, već su prosto iz mašte – kazala je umjetnica.

Ambijentalna postavka

Izrazila je i zadovoljstvo što izlaže u Umjetničkoj galeriji BiH, gdje do sada nije imala priliku. Njeni radovi će, kako nam je rekla, biti postavljeni do 11. oktobra.

A o očekivanjima kada je posjećenost u pitanju, Đulizarević-Karanović nam kaže:

- Bajke su privlačne. Barem sam ja stekla takvo iskustvo u Beogradu, kada sam izlagala prošle godine u Knez Mihajlovoj ulici u galeriji Udruženja likovnih umjetnika Srbije. To je imalo komunikaciju s publikom pošto je galerija na samoj pješačkoj zoni, a septembar je mjesec kada je grad pun turista i udarni je termin. Sama izložba je ambijentalna postavka, gdje se kombiniraju radovi na papiru s kostimima koji predstavljaju vile, kralja i kraljicu, princeze, kraljevsku svitu...

Otvara izložbu pod nazivom „Trnoružičnjak“ u Umjetničkoj galeriji BiH

Đulizarević-Karanović: Inspiraciju pronašla u bajci

Uspavana građanska svijest sada se budi

“Macbeth” je jedna od predstava koja je izvedena u okviru 9. međunarodnog Balet Festa Sarajevo. Koreografiju potpisuje Miloš Isailović, a izveli su je članovi „Bitef Dance Companyja“ iz Srbije na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS). 
Vrijedno raditi

Osamnaestogodišnja Andrea Dobrić ostvarila je jednu od uloga u djelu koje je nastalo prema motivima jednog od najpoznatijih pisaca na svijetu Vilijama Šekspira (William Shakespear). 

Mlada plesačica nam je govorila o svojim iskustvima o radu na predstavi koja je osvojila velike simpatije širom regiona, a koja je ujedno Andrein prvi profesionalni angažman u „Bitef Dance Companyju“.

- Samim tim što je ovo moj prvi profesionalni angažman, osjećala sam veliku odgovornost, radost i strah. Tumačim ulogu vještice. Zajedno sa svoje dvije starije koleginice, koje su tokom čitavog procesa bile uz mene, vjerujem da smo napravile odličan trio. A za mene biti vještica u „Macbethu“ znači veliko iskustvo, prvi iskorak u profesionalne vode... Nadam se da je to sarajevska publika i osjetila istim intenzitetom kao i mi na sceni – govori Dorić.

Ističe da je proces stvaranja predstave bio dug, ali da su vrijedno radili s koreografom Isailovićem.

- Probe su trajale i po osam sati dnevno. Zajedničkim snagama iznalazili smo ključeve, modele, nova, odnosno naša čitanja „Macbetha“. Imali smo brojne zadatke na kojima smo dosta radili. Cijeli tim je radio kao jedno – kazala nam je osamnaestogodišnjakinja.

Radujem se

Iako je „Bitef Dance Company“ dio Balet Festa već petu godinu, Dobrić je prvi put gostovala u bh. prijestonici.

- Prvi put sam u Sarajevu na Balet Festu. Dosta se radujem, moje kolege su ovdje već petu godinu. Sretna sam da mogu biti dio ovog važnog festivala za sve nas koji se bavimo savremenom igrom. Ali imala sam i tremu – iskrena je Andrea.

Umjetnička forma&nbsp;
- Savremenim plesom počela sam se baviti slučajno, ali je, u međuvremenu, postao moj životni poziv. Spremamo i novu predstavu „San ljetne noći“ s koreografkinjom Isidorom Stanišić. Savremeni ples je umjetnička forma koja mene definira i nadam se da ću imati prostora i u budućim projektima da to i dokažem – ističe Dobrić.

Izvedena na sceni NPS-a u okviru Balet Festa Sarajevo

Dobrić: Moj prvi profesionalni angažman

Andrea Dobrić: Vještica u „Macbethu“ veliko je iskustvo

Bliži se početak 58. Internacionalnog teatarskog <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/417318/kriticki-radikalna-i-hrabra-poetika-na-58-festivalu-mess">festivala MESS</a>, a u okviru programa publika će imati priliku vidjeti jedinstvene teatarske performanse za koje su pozitivne kritike pisali i neki od najznačajnijih svjetskih medija. Predstave o vrtlogu historije i čovjeka dolaze iz Rumunije, Italije, Češke, SAD-a i BiH.Predstava fizičkog pokreta, dojmljive vizuelnosti sa važnim temama historije i čovjeka, “Rambuku“ Narodnog pozorišta Temišvar iz Rumunije, govori o načinima na koje ljubav može preživjeti historiju, materiju i sam život. Snažna predstava o čovjeku kao uzroku i posljedici igrat će u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici u nedjelju, 30. septembra od 20 sati čime se nastavlja MESS-ova tradicija decentralizacije pozorišta i igranja predstava u drugim bh. gradovima.Nakon četiri godine na MESS se vraća talijanska trupa CollettivO CineticO i rediteljica Francesca Pennini koja je na 54. MESS-u osvojila nagradu “Jurislav Korenić“ za najbolju mladu rediteljicu. “Ukratko, radi se o dinamičnoj mapi koja ponovo definira izvrsnost”, istakao je kritičar Rodolfo Di Gianmarco u dnevnoj novini La Republica. Predstava “Sylphidarium-Maria Taglioni na terenu“ na sceni Sarajevskog ratnog teatra igrat će u ponedjeljak 1. oktobra od 22 sata.“Ti nisi onaj koji će dugo živjeti”, teatarski performans izuzetnog političkog i socijalnog angažmana autorice Linde Kapetanea i autora Jozefa Fruceka bavi se različitim tabuima modernog svijeta nastalim zbog moralnih, društvenih i vjerskih predrasuda i stereotipa. Oni miješaju humor i dramu, monotoniju ali i snažne trenutke akcije koji graniče sa fizički nemogućim. Sarajevski ratni teatar bit će domaćin ove predstave 2. oktobra u 22 sata.Bh. publici već poznat teatarski performans “Welcome” Nermina Hamzagića nastao je sa ciljem preispitavanja našeg intimnog odnosa prema ljudskim sudbinama onih koje nazivamo izbjeglicama. Predstavnici savremenog teatra scenski drsko i odvažno ispituju individualnu i kolektivnu odgovornost u interakciji izvođača i umjetnika. Olimpijski bazen Otoka postat će projekciono platno Sredozemnog mora u petak 5. oktobra u 22 sata.Jedna od najboljih netradicionalnih kompanija u New Yorku prema magazinu The New Yorker, 600 HIGHWAYMEN, dolazi u Sarajevo sa komadom “Groznica“ koji testira granice individualnih i kolektivnih odgovornosti i naše spremnosti da budemo prisutni jedni za druge. Izvodi se u kompletnoj kolaboraciji sa publikom i na tom putu, "Groznica" ispituje kako se sakupljamo, organizujemo i brinemo za tijela oko nas. Istinsko pitanje je: "Kakva ćete biti osoba kada se upere oči u vas?" "Šta je to što ćemo vidjeti kada pogledamo u vašem pravcu?". Za predstavu koja će 4. i 5. oktobra igrati na Akademiji scenskih umjetnosti u terminima od 18 i 21 sat, u poznatom The Guardianu navedeno je da “tiho potresa američki teatar od 2009. godine” dok je u francuskom Le Mondeu navedeno da se radi o “predvodnicima savremenog teatra“.

Predstava fizičkog pokreta, dojmljive vizuelnosti s važnim temama historije i čovjeka, “Rambuku“ Narodnog pozorišta Temišvar iz Rumunije, govori o načinima na koje ljubav može preživjeti historiju, materiju i sam život

Detalj iz predstave “Ti nisi onaj koji će dugo živjeti”

Predstave o vrtlogu historije i čovjeka na 58. festivalu MESS

<a href="https://avaz.ba/kantoni/tuzlanski-kanton/416697/semezdin-mehmedinovic-dobitnik-nagrade-mesa-selimovic-za-najbolji-roman">Semezdin Mehmedinović</a>&nbsp;(58), autor romana "Me'med, crvena bandana i pahuljica", dobitnik je nagrade "Meša Selimović" na nedavno završenim 18. književnim susretima&nbsp; "Cum grano salis" u Tuzli.&nbsp; On je dobio nagradu za najbolji roman na govornom području BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske u 2017. godini. U konkurenciji je bilo pet romana, a odluku je donio žiri u sastavu Faruk Šehić, Adisa Bašić, Mirjana Đurđević, Andrej Nikolaidis i Branko Čegec.Mehmedinović je rođen u Tuzli, iz koje je otišao prije 40 godina. Danas živi i radi u Vašingtonu, a nerijetko dođe u Sarajevo, gdje je, također, proveo važan dio svog života. Naš poziv zatekao ga je na putu iz Tuzle u bh. prijestonicu, a za „Dnevni avaz“ otvoreno je govorio o nagradi, nesreći koja ga zadesila u 50. godini kada je doživio srčani udar, a njegova supruga, kasnije, moždani udar. Ova životna situacija zapravo mu je bila inspiracija za roman koji je nagrađen, a ovom prilikom dotakli smo se i života u Vašingtonu, te jednog od njegovih omiljenih gradova. Također je prokomentirao i društvenu situaciju.&nbsp; &nbsp;Lijep grad- Važna mi je nagrada „Meša Selimović“, jer nije lokalna, jer pokriva prostor zajedničkoga jezika, razdijeljen na nekoliko nesretnih državica, i zato što su tu nagradu dobili neki važni pisci ovoga jezika, između ostalih i Mirko Kovač, Filip David i drugi. Važna mi je i zbog toga što se dodjeljuje u Tuzli, iz koje sam otišao prije 40 godina. Kad sam odlazio, napuštao sam jedan neugledan grad koji tone. Sad je to lijep grad u kojem je u međuvremenu ustanovljena i nagrada s imenom njihovog najbitnijeg pisca Meše Selimovića. I svaki put kad posjetim Tuzlu, vidim neke pozitivne promjene – govori nam Mehmedinović. &nbsp;Tokom dodjele poručili ste da pišete samo kada Vam se dogode važne stvari u životu. Je li na neki način roman i Vaša ispovijest?- Svaka je priča neka vrsta ličnog ispovijedanja. Ali, uvijek postoji razlika između života i teksta. Nije mi draga odrednica “autobiografski roman”. Čak i onda kad neki događaj kojem smo prisustvovali opišemo dokumentaristički precizno, uvijek postoji određeni odmak između događaja i njegovoga opisa. To je pitanje forme. U ovoj knjizi ja sam opisivao događaje iz svoga života, ali kao pisac očekujem da oni budu pročitani kao priča za koju je važno da je u jeziku vješto artikulirana, tako da postoji kao svijet za sebe.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Roman je nastao nakon što ste u 50. godini doživjeli srčani, a Vaša supruga, kasnije, moždani udar. Nauče li takve stvari čovjeka da više cijeni život?- Ti događaji promijene čovjeka samo ako ima dara da uči od života. To je sve, ipak, do čovjeka. Postoje ljudi koji su prolazili teška iskustva, recimo, izbjegličkog života, i tada su se radovali onim ljudima koji su im pomagali i činili njihov život lakšim. A onda kad prestanu biti izbjeglice i započnu normalan život, kad se sretnu s nekim novim izbjeglicama, umjesto da ih zaštite, oni nikakvu naklonost ne pokažu prema njima, ili se odnose prema njima neprijateljski. Viđao sam takve ljude. Mene su sve moje patnje mijenjale, a ja hoću da vjerujem da su me mijenjale nabolje.&nbsp;Nijedno mjesto&nbsp;Vaša adresa stanovanja je u Vašingtonu, a živjeli ste i u Sarajevu, u kojem trenutno boravite. - Promijenilo se Sarajevo, i ja sam se promijenio, pa kad dođem ovamo, onda uvijek provjeravam mogu li se te razlike nekako uskladiti. Ja Sarajevo volim, a valjda je to prirodno, jer sam u njemu živio svoje najvažnije godine. Ne mogu reći da mi nedostaje, jer ja kad otvorim kompjuter, posjetim i Sarajevo, vidim šta se tamo važno u tom danu dogodilo. Nijedno mjesto na svijetu meni ne nedostaje. Ali mi se čini da je Sarajevo jedino mjesto na svijetu u kojem bih možda mogao organizirati svoj život tako da u njemu imam 24 sata za sebe, da pišem i da se sasvim posvetim sebi. I zbog toga onda krojim planove o povratku.&nbsp;Iako živite u Americi, pretpostavljam da ne možete ostati imuni na dešavanja u našoj zemlji i na Balkanu. Kako biste okarakterizirali trenutnu društvenu situaciju? - Nije dobra. Nije dobra već više od 25 godina, a to znači da ovdje postoje punoljetne osobe koje su cijeli svoj dosadašnji život provele u takvoj “društvenoj situaciji”. Zbog toga je onda normalno da ti mladi ljudi traže način da odavde odu. Ovdje upravo dolaze izbori, na kojima će se iznova glasati za one koji tu “društvenu situaciju” održavaju lošom, jer je samo loša “društvena situacija” dobra i profitabilna za njih, te naše političare.Pisanje ispunjava - Pišem knjige zato što me pisanje ispunjava najčistijim radovanjem. Osim toga, knjiga je lijep objekt, i svaki put se obradujem kad nešto objavim. Znači, pisanje i objavljivanje su prije svega bitni meni. A i čitaoci su, razumije se, važni - pojašnjava Mehmedinović. &nbsp;Umjetnici sreću ne opisuju &nbsp;Rijetki su oni koji pišu, ali i prave filmove i predstave o lijepim dešavanjima, sreći, rahatluku... Zašto je to tako?- Pa zato što mi i u književnosti i umjetnosti tražimo odgovore za naše probleme, a ne za našu sreću. Mi se sreći, u onim rijetkim prilikama kad nam se dogodi, sasvim prepuštamo i nemamo vremena ni potrebe da to opisujemo.

Dolaze izbori, na kojima će se iznova glasati za one koji “društvenu situaciju” održavaju lošom

Mehmedinović u Tuzli: Svaka je priča neka vrsta ličnog ispovijedanja

Semezdin Mehmedinović: Nije nam dobro više od 25 godina

U širokom rasponu stilske raznolikosti, koja odgovara višegodišnjoj profilaciji&nbsp;<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/417318/kriticki-radikalna-i-hrabra-poetika-na-58-festivalu-mess">Festivala MESS</a>,&nbsp;posebno će biti zanimljive predstave koje će teatarskim jezikom farse ispričati priče inspirirane ratom, patriotizmom, te historijskim prilikama.&nbsp;Upravo takve su „Cezary odlazi u rat“ poljske produkcije Komuna Warszawa, „Deveta“ u produkciji slovenske Via Negative i „Kraj misije“ nastao u njemačko-kamerunskoj produkciji kainkollektiv/OTHNI Laboratoire de Théâtre de Yaoundé.&nbsp;U raznolikosti predstava, od plesnog i fizičkog teatra, preko muzičkog teatra, do predstava dramskog prosedea, snažan utisak će ostaviti i predstave koje autorski propituju klasiku u kulturološkom i sociološkom kontekstu političkom kontekstu svojih kultura kao što su „Macbettu“ i predstava koja će predstavljati BiH, nastala u koprodukciji NPS i Scene MESS „Kralj Lear“, u režiji Diega de Bree.Kada se različite strategije otpora prema fundamentalističkom konzervatizmu i autokratiji desničarskih stranaka potroše, umjetnost koja stimulira kritičku svijest dođe kao melem na ranu, kako to često i biva.&nbsp;Ovog puta izvedbu koja pokušava uraditi upravo to režirao je Cezary Tomaszewski, a ona se zove "Cezary odlazi u rat" (subota, 06. 10., 18h, SARTR).&nbsp;Slovenska produkcija Via Negativa dolazi s predstavom “Deveta” u režiji&nbsp; Bojana Jablanoveca, koji je s umjetnicima/ama stvorio performans kao odgovor na Betovenovu Devetu simfoniju, muzičko djelo o vrijednostima humanizma, koje je u suštoj suprotnosti sa stvarnošću, tako u današnjem vremenu zvuči jeftino.&nbsp;"Grandiozna Deveta simfonija ostavlja sve ogoljeno, umanjeno, jasno. Pet golih umjetnika sjede na stolicama, imitirajući galopiranje. Oda radosti. Umjetnici kao konji. Pola ljudi, pola konji. Veličanstveno'', isječak je iz jedne od kritika predstave koja će biti prikazana kao druga u noći otvaranja Festivala, 29. 9. u 22 sata u SARTR-u.U ovoj izvedbi kainkollektiv i OTHNI zasnivaju putovanje na temi koja je jedan od najvećih tabua germansko-kamerunske historije: ropstvo. Susret vrlo različitih muzičkih tradicija stvara novi zvučni reljef koji dolazi u dodir s konkretnim i zamišljenim reljefima evropsko-afričke historije: od jadikovki preko radničkih i pjevova otpora do europskog repertoara opere. Ovo je izvedba muzičkog teatra koja dovodi naše nepoznato i potisnuto naslijeđe iz dubina historije dok ono ne eksplodira u našim ušima. „Kraj misije“ u programu Festivala MESS je 6.10. u 19.30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.Šekspirov “Magbet” se izvodi na sardinijskom jeziku te u skladu sa čistom elizabetanskom tradicijom od u cijelosti muške postave. Ovdje imamo sumorne zvuke stočnih zvona i prastarih instrumenata, životinjske kože, rogove, pluta. Moć gesti i glasa, srodstvo sa Dionizijama i, istovremeno, nevjerovatnu formalnu preciznost plesova i pjeva. (3.10., 19.30h, NPS).&nbsp;Od društvene i političke drame reditelj sarajevskog „Kralja Leara“ Diego de Brea postepeno vodi Šekspirovu priču do porodične i, na koncu, najintimnije tragedije nekadašnjeg vladara, a sada kralja bez krune i trona, koji je samog sebe porazio, te unesrećenog oca koji se odrekao ne samo vlasti, no i vlastite kćerke (2.10., 19.30h, NPS).

Od društvene i političke drame reditelj sarajevskog „Kralja Leara“ Diego de Brea postepeno vodi Šekspirovu priču do porodične

Patriotizam, rat i historija ispričani pozorišnim jezikom farse na 58. MESS-u

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) svi ljubiteljipozorišne umjetnosti 26. septembra u 20 sati imat će priliku pogledati premijeru predstave "<a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/416021/andrea-akovic">Majka ili sve lutke idu u raj</a>".Prva reprizna igranja zakazana su za 27. i 28. septembar.Autorica predstave je Nedžma Čizmo, a režiju potpisuje&nbsp;Dubravka Zrnčić-Kulenović. Ovo ostvarenje realizirano je u koprodukciji SARTR-a i Studija lutkarstva Sarajevo.U predstavi igraju Andrea Aković, Aneta Grabovac, Jasminka Požek-Božuta i Kaća Hadžifejzović.&nbsp;

Planirano je da predstava bude izvedena u 20 sati

Nova premijera u SARTR-u 26. septembra

U mnoštvu teatarskih izričaja, 58. izdanje Internacionalnog teatarskog<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/416991/ratna-iskustva-i-sjecanja-iz-irana-iraka-i-sirije-na-58-festivalu-mess">festivala MESS</a> donosi i predstave koje provociraju oštre reakcije svojom kritičkom radikalnom i hrabrom poetikom kao što su predstave Narodnog pozorišta Priština "Bordel Balkan" Andrasa Urbana koji je režirao i predstavu "Leptir" Kraljevskog pozorišta Zetski dom, te Ono što nedostaje Zagrebačkog kazališta mladih u režiji Selme Spahić, dok predstava Narodnog pozorišta Beograd "Carstvo mraka" čiju režiju potpisuje Igor Torbica, postavlja svjetonazorska pitanja o okrutnosti svijeta kojim smo okruženi, o životu i sposobnosti čovjeka da preživi radikalno zlo. "Bordel Balkan" je baziran na Eshilovom djelu Orestija i transformisan u novom kontekstu – onom balkanskom. Predstava se suočava sa moralnim transgresijama i lažnim uvjerenjima. Predmet predstave je post-ratni period u Staroj Grčkoj, kao i post – ratni period Balkana (nakon ’90-ih). Povlači se paralela između ta dva značajno divergentna historijska momenta kako bi nas podsjetila na sličnost rata kao koncepta, kao mašinerije uništenja koja dovodi moć onima koji govore najglasnije. "Bordel Balkan" dovodi mračnu stranu i vrlo pesimističan nazor sa područja Balkana. Likovi u performansu predaju se sudbini i nesvjesno padaju u stanje nesreće i uništenja. Na programu 58. MESS-a predstava je u petak, 5.10. u 19 sati i 30 minuta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Drama "Leptir" Aleksandra Radunovića beskompromisno dekonstruiše pojam porodice. Čovjek, unutar vlastite nesposobnosti da se obračuna sa tradicionalnim pristupom društvu, nije u stanju da postane adekvatno Ja, autentično lice osnovne zajednice. Da prihvati onog drugog s kojim treba da čini onu prvobitnu ćeliju društva, koja svakako nije namijenjena za destrukciju već za stvaranje. Tradicija, društvo, država, javni prostor, sve to je ušlo u intimu, tako da je i ona postala javna. A nove generacije stradaju, i stradaju iznova. Predstava je na programu u ponedjeljak, 1. oktobra u 20 sati na sceni Pozorišta mladih Sarajevo. - Predstava je napeta i uzbudljiva i gleda se bez daha, premda se u njoj ne ruše svjetovi, a nema ni velikih društvenih ili političkih događaja. No uzbudljivost i napetost dali su joj odličan Zajecov tekst i inovativna režija sarajevske redateljice Selme Spahić, koja je u ovoj svojoj prvoj zagrebačkoj režiji na sceni stvorila uvjerljiv i pomalo iščašeni svijet rastrzanih obiteljskih odnosa, bračnih lomova i potrage za spolnim identitetima, napisala je Nina Ožegović, za T-portal o predstavi Ono što nedostaje, koja je na programu Festivala MESS u ponedjeljak, 1. oktobra, sa dvije izvedbe u 18 i 21 sat na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Carstvo mraka je priča o ljudskom životu u bijedi i sposobnosti čovjeka da čini radikalno zlo. Predstava nam pokazuje šta se desi sa ljudima koji bivaju nevidljivi. Kako se oni nose za mrakom koji imaju u sebi, i postavlja nam pitanje da li je moguće izboriti se sa tamom i okrutnošću kojom smo okruženi. Svoju izvedbu na 58. MESS-u imat će u četvrtak, 4.10. u 19 sati i 30 minuta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.

"Bordel Balkan" je baziran na Eshilovom djelu Orestija i transformisan u novom kontekstu – onom balkanskom

Kritički radikalna i hrabra poetika na 58. festivalu MESS

U okviru 58. Internacionalnog teatarskog <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/364724/informiranje-i-edukacija-ostaju-temeljna-misija-mess-a">festivala MESS</a>, među predstavama koje dolaze iz 17 zemalja, posebno mjesto će naći predstave koje tretiraju historiju kroz dokumentarizam, koje na teatarski način istražuju i propituju pogled na svijet u odnosu na iskustva i sjećanje, a to su predstave “Bagdad”, “Besmrtnost” i “Palmira”.„Bagdad“ je komad dokumentarističkog teatra o dječacima koji love leptire i ljudima koji ubijaju. Chris Keulemans i Enkidu Khaled, koji potpisuju koncept i režiju su ujedno i glumci koji dijele mjesto rođenja, Bagdad. Prošle godine obojica su se tamo vratili po prvi put. U ovoj izvedbi dokumentarističkog teatra, oni razmjenjuju prizore i iskustva: automobili u plamenu i pucnjava u haosu iz 2005. godine, ali također i Bagdad iz davno proteklih dana: miran grad s palmama i parkovima. Theaterkrant o njihovoj predstavi je napisao:-&nbsp;&nbsp; &nbsp;Napeta predstava o tužnoj historiji jednog velikog grada", a festivalska publika će je moći pogledati u utorak, 2. oktobra, u 18 sati u Kamernom teatru 55. Iranska produkcija Experiment Theater Group stiže na festival sa predstavom „Besmrtnost“ čiju režiju potpisuje Nima Dehghan a publika će je moći pogledati 4.oktobra u&nbsp; Pozorištu mladih Sarajevo. To je priča o čovjeku koji je umoran od svog običnog životnog stila i svoje domovine prepune rata. On sanja o putovanju. Potom on emigrira u svoju zemlju snova. Ali, on se suočava s određenim preprekama na svom putu prema tamo.Drevni grad Palmira bio je jedan od najbolje očuvanih na svijetu sve do 2015. godine, kada je ISIS preuzeo kontrolu nad gradom, uništio njegove hramove, opljačkao njegove grobnice, te iskoristio njegov amfiteatar kako bi izvodio pogubljenja. Palmira je performans istraživanja osvete, politika uništenja i onoga što smatramo varvarskim. Performans koji poziva ljude da se povuku korak unazad od vijesti, koji promatra ono što se nalazi ispod i iznad civilizacije. “Duo koji je stvorio EUROHOUSE pravi preokret sa komičnog na tragično u genijalnom djelu koje se bavi Sirijom i raspadom odnosa.” napisala je Lyn Gardner za The Guardian o predstavi koja je na programu 58. Festivala MESS u srijedu, 3. oktobra u 22 sata u SARTR-u, dok je druga izvedba zakazana za 4. oktobra&nbsp; u 18 sati. Autori i glavni akteri predstave su Bertrand Lesca i Nasi Voutsas.

„Bagdad“ je komad dokumentarističkog teatra o dječacima koji love leptire i ljudima koji ubijaju

Ratna iskustva i sjećanja iz Irana, Iraka i Sirije na 58. festivalu MESS

U organizaciji Kulturno-sportskog centra Bugojno (KSC) od 24. do 28. septembra održat će se 23. susreti pozorišta lutaka Bosne i Hercegovine.Ovu tradicionalnu manifestaciju na ulicama u centru grada najavili su „džinovski“ Crvenkapica i Pinokio. Oni su se družili s građanima i prolaznicima, a najmlađima, koji su se fotografirali s njima, poklonili su i slatkiše.&nbsp;Na ovogodišnjem susretu pozorišta/kazališta lutaka BiH predstavit će se: Bosansko narodno pozorište Zenica, Pozorište mladih Sarajevo, Lutkarsko kazalište Mostar, Pozorište lutaka Mostar, Dječije pozorište Republike Srpske, Gradsko pozorište „Jazavac“ Banja Luka, Dječije pozorište „Eko–Art“ Bugojno i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad. Susrete će predstavom „Prodani smijeh“ otvoriti Bosansko narodno pozorište Zenica. Bit će održano i više okruglih stolova, dramskih radionica i druženja s domaćim dječijim piscima.&nbsp;

U Vijećnici prikazan 25-godišnji humanitarni rad na Balkanu

Tirana: Dino Mustafić dobio nagradu za predstavu “Dantonova smrt”

Počeo 58. teatarski festival MESS

Brojne poznate ličnosti na premijeri "Vrlog novog svijeta"

Sutra počinje 58. internacionalni teatarski festival MESS

Reditelji spašavaju regionalnu kinematografiju

Premijera „Vrlog novog svijeta“

Uspavana građanska svijest sada se budi

Andrea Dobrić: Vještica u „Macbethu“ veliko je iskustvo

Predstave o vrtlogu historije i čovjeka na 58. festivalu MESS

Semezdin Mehmedinović: Nije nam dobro više od 25 godina

Patriotizam, rat i historija ispričani pozorišnim jezikom farse na 58. MESS-u

Nova premijera u SARTR-u 26. septembra

Kritički radikalna i hrabra poetika na 58. festivalu MESS

Ratna iskustva i sjećanja iz Irana, Iraka i Sirije na 58. festivalu MESS

U Bugojnu Crvenkapica i Pinokio najavili 23. susrete pozorišta lutaka BiH

Kultura

U Vijećnici prikazan 25-godišnji humanitarni rad na Balkanu

Tirana: Dino Mustafić dobio nagradu za predstavu “Dantonova smrt”

Počeo 58. teatarski festival MESS

Brojne poznate ličnosti na premijeri "Vrlog novog svijeta"

Sutra počinje 58. internacionalni teatarski festival MESS

Reditelji spašavaju regionalnu kinematografiju

Premijera „Vrlog novog svijeta“

Uspavana građanska svijest sada se budi

Andrea Dobrić: Vještica u „Macbethu“ veliko je iskustvo

Predstave o vrtlogu historije i čovjeka na 58. festivalu MESS

Semezdin Mehmedinović: Nije nam dobro više od 25 godina

Patriotizam, rat i historija ispričani pozorišnim jezikom farse na 58. MESS-u

Nova premijera u SARTR-u 26. septembra

Kritički radikalna i hrabra poetika na 58. festivalu MESS

Ratna iskustva i sjećanja iz Irana, Iraka i Sirije na 58. festivalu MESS

U Bugojnu Crvenkapica i Pinokio najavili 23. susrete pozorišta lutaka BiH