Foto: A. Durgut
Koncert članova Kulturno-umjetničkog društva (KUD) „Baščaršija“ večeras je povodom Dana općine Stari Grad održan u Domu Oružanih snaga BiH. 
Prisutni su uživali u netipičnom folklornom koncertu kojeg su pripremili članovi jednog od najstarijeg i najpoznatijeg KUD-a. 
Bilo je igre, pjesme, plesa, a prisutne su počastili i s nekoliko kompozicija odsviranih na harmonici.

KUD „Baščaršija“ održao koncert

Mustafa Nadarević prekjučer je proslavio 75. rođendan. Naš poziv legendarnog glumca zatekao je u Švicarskoj, gdje je, kako nam je rekao, i upriličio malo rođendansko druženje. Iako ne voli govoriti za medije, za „Dnevni avaz“ ekskluzivno je otkrio kako je obilježio dolazak nove životne godine.&nbsp;Kako dalje- Hvala vam lijepa na čestitkama i što ste me se sjetili. Zdravlje je dobro, zapravo trudim se da budem što bolje. Evo me u Švicarskoj, tu sam i proslavio rođendan – kazao nam je Nadarević.Dok smo razgovarali, Banjalučanin sa zagrebačkom adresom je bio u društvu prijatelja.- Došao sam ovdje da se odmorim s društvom. A nisam ništa posebno organizirao za rođendan, sjeli smo i malo se družili. Ništa veliko – poručio je Nadarević.Dodaje da se odlučio za odmor u Švicarskoj kako bi malo zaboravio na posao. A kada smo ga upitali za rođendanske želje, iskreno nam je odgovorio:- Nemam nekih posebnih želja, važno je da sam dobro. Još jednom hvala na lijepim željama. Uglavnom, odlučio sam da se ovih dana dobro odmorim pa ćemo vidjeti šta i kako dalje.Sin i kćerkeNezaboravni Izet Fazlinović iz megapopularnog serijala “Lud, zbunjen, normalan” živi u Zagrebu s kćerkom Nanom i sinom Ašom, a najstarija kćerka Nađa uglavnom je u Njujorku te ih s vremena na vrijeme posjeti.&nbsp;Smrt supruge prije šest godinaPrije šest godina Mustafa je ostao bez svoje velike ljubavi, supruge Slavice Radović-Nadarević, koja je umrla nakon borbe s opakom bolešću. Uz svoju Slavicu bio je do posljednje sekunde.Upoznao ju je u poznijim godinama, kad je iza sebe već imao dva braka i troje djece.

Glumačka legenda Mustafa Nadarević proslavio 75. rođendan, saznajte gdje

Monodramu „Ćiro“ Tarik Filipović jer izveo pred beogradskom publikom prije nekoliko dana u Ustanovi kulture „Vuk Stefanović Karadžić“. Predstava govori o životu trenera svih trenera Miroslava Ćire Blaževića, a kako je proteklo igranje u srbijanskoj prijestonici, Filipović je otkrio za „Dnevni avaz“.&nbsp;&nbsp;Veoma sretan- Super je bilo u Beogradu. Maltene se ne osjeti razlika u reakcijama kada govorimo o glavnim gradovima, Sarajevu, Beogradu i Zagrebu, jer svugdje je ista toplina. Skoro su svugdje isti trenuci kada ljudi eksplodiraju ili puste suze – pojašnjava Filipović.Iako je očekivao da će se „Ćiro“ dopasti publici u glavnom gradu Srbije, postojala je i mala sumnja.- Ovo je bilo prvi put da pred Beograđane izlazim sam i na vjetrometini. Znam kakva je publika u srbijanskoj prijestonici i moram reći da nisam iznenađen, ali sam veoma sretan. Trema postoji prije svakog igranja, pred izlazak na scenu opet sam osjetio škakljanje u stomaku. Osjećao sam se kao Rok Petrovič, pokojni skijaš, kada je gledao stazu. Tako i ja prije izvođenja pet minuta stojim i nalazim u sebi mir, zapravo početnu energiju kojom moram pokrenuti predstavu – kaže Filipović.S obzirom na to da su predstavu gledali brojni Tarikovi prijatelji, ističe, bilo mu je veoma važno da bude na nivou zadatka.Pet minuta- Nije mnogo teško doći do faze kad skinete i odglumite nečiji glas, jer je ljudima to zanimljivo pet minuta. Uglavnom poslije ih povuče priča i onda je tek teško biti u tom karakteru sat i 20 minuta. Potrebno je da duboko uđete u emociju, razmišljanje i pod kožu onoga koga želite odglumiti – navodi glumac.Supruga Lejla imala zaduženjaTarika Filipovića na gostovanjima često prati supruga Lejla.- Uvijek je lakše kad je supruga pored mene, još je ovaj put imala i neka zaduženja. Producent Tomislav Kašljević dao joj je zadatke koje on nije stigao obaviti, tako da smo svi kao neki mehanizam i zna se ko šta radi – pojašnjava Filipović.

Tarik Filipović: Na istim mjestima plaču ljudi u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu

Glumica Merima Lepić-Redžepović, nakon porodiljskog odsustva, ponovo se vraća na pozorišnu scenu. U Narodnom pozorištu Sarajevo već u maju zaigrat će u predstavi „Buba u uhu“ Admira Glamočaka.Za "Dnevni avaz", nakon duže pauze govorila, glumica je govorila o povratku, poslovnim obavezama, porodici, majčinstvu, angažmanima...Veliki borac - Pozorište je već dugo moja strast, a njegov miris je nešto što me pokreće na specifičan način. Međutim, period porodiljskog odsustva nikako ne mogu nazvati pauzom. To je vrlo intenzivan period, u kojem se transformirate, učite, izučavate, radite, trudite se kao u procesu najveće protagonističke uloge, s tim što ovaj put nema reprize. Dakle, intenzitet je u tom periodu konstanta. Samim tim, veoma se mijenjate, tako da se na scenu vraćam drugačija, a predstave koje igram su kao novi, i, čini mi se, mnogo bolji projekti, uz promjenu koju sam doživjela. A svaku mamu smatram velikim borcem i herojem svoga doba – govori nam Lepić-Redžepović. Dodaje da postoji povratničko uzbuđenje, ali i dalje će se truditi da zadrži zaigranost na sceni.- Maksimalno se trudim da unesem nešto novo i drugačije. Svaki glumački zadatak vas mijenja, u svakom procesu možete napredovati i učiti, naravno, ukoliko to sebi dozvolite. Za glumca su procesi i odigrane predstave nešto što ga čini boljim i, u profesionalnom smislu, kompletnijim. Tako je s ulogama, ne možete imati najdražu, možete imati pristup kojeg ćete se sjećati na specifičan način – kaže Lepić-Redžepović. Zahtjevan putUloga mame, osim što je promijenila, ističe, napravila je od nje i bolju osobu. - Do sada, to je moja najznačajnija, najsloženija i najljepša životna uloga. Majčinstvo je jedan vrlo zahtjevan put. Često sam čula sugestije: "Odmaraj dok si na porodiljskom." Međutim, dan na porodiljskom traje 25 sati, koji su kao najljepše naslikana slika života, u koju je uloženo veoma mnogo truda – pojašnjava glumica.&nbsp;Moja mala biblioteka- Gluma je poziv koji nalaže da trebate biti obrazovani, spremni, informirani, spretni, da mnogo čitate...tako da se kroz moj poziv dodatno nadograđujem u raznim pravcima. Ispunjava me kupovina knjiga, imam svoju malu biblioteku, koju ću, nadam se, pretvoriti u lijep izbor raznih naslova – kaže Lepić-Redžepović.

Merima Lepić-Redžepović ponovo na daskama koje život znače: Na scenu se vraćam drugačija

Članovi BKC-a Kiseljak i ove godine uspješno su proveli projekt radionice za djecu. 

Naime, više od 60 mališana predškolskog i školskog uzrasta redovno je dolazilo na radionice, gdje su se bavili glumom, muzičkom i likovnom kulturom te izučavanjem engleskog jezika. 

Također, dodali su iz BKC-a Kiseljak, vođene su i dvije radionice za predškolski uzrast. 

- Završna priredba bit će održana u sljedeći utorak u 18 sati, gdje će polaznici prezentirati stečena znanja i vještine, a, također, svima će biti uručene diplome – rekli su iz BKC-a Kiseljak.

Uspješan projekt BKC-a Kiseljak: Mališani će na priredbi pokazati stečeno znanje

Film "Ne ostavljaj me" (Never leave me) Aide Begić svoju evropsku premijeru imao je prije nekoliko dana u Sarajevu u „Cinema Cityju“. Novo ostvarenje bh. rediteljke prikazano je u okviru programa ''Modula Memorije 2018''. „Ne ostavljaj me“ je priča o traganju, boli i prijateljstvu sirijske siročadi Ise, Ahmeda i Muateza. Oni, tragajući za razrješenjem trauma iz prošlosti, prolaze put od destrukcije i netrpeljivosti do smisla i ljubavi. Begić je s prvim dugometražnim igranim filmom "Snijeg" osvojila brojne nagrade, a da uspjeh nije slučajan, pokazao je i drugi film "Djeca", koji je, također, pobrao brojna priznanja. U intervjuu za „Dnevni avaz“ priznata rediteljka govorila je o filmu, projektima koje planira raditi, reakcijama publike, porodici... Kampovi i sirotišta - Nikada nije svejedno prikazati film pred publikom do koje ti je naročito stalo. Drago mi je da su Sarajlije osjetile povezanost sa sirijskom djecom na isti način na koji je cijela ekipa to osjećala tokom procesa nastanka filma. Ipak smo mi svi na ovaj ili onaj način bili ta djeca prije 20 godina - pojašnjava Begić. &nbsp;Radnja filma zasnovana je na ratnim događajima koji ne prestaju. Koliko poruka koju šaljete ovim ostvarenjem dopire do ljudi i šire javnosti? - Mislim da niko iole normalan ne bi trebao biti ravnodušan na stradanje djece. Bez obzira na to odakle ta djeca dolaze. Film ne može promijeniti svijet, globalnu politiku ni zaustaviti ratove, niti to treba raditi.&nbsp; Ono što film može pružiti ljudima je jedinstveno emotivno, estetsko iskustvo i ponukati na razmišljanje. „Ne ostavljaj me“ je sniman u izbjegličkim kampovima i sirotištima u Turskoj, blizu sirijske granice. Zasigurno je bilo teško gledati ljudsku bol i patnju tokom snimanja...- Samo pripreme su trajale godinu, a cijeli proces dvije godine. Bilo je teško ponovo se suočiti s ratnom zbiljom. To je probudilo i traume nakupljene od našeg rata, ali je bilo i lijepo. Najveća satisfakcija je to što je film bio povod da se život djece promijeni nabolje. &nbsp;Lijepe stvari&nbsp;Koliko pojedinac može uraditi da promijeni trenutno stanje? - Može se puno uraditi prije svega mijenjajući sebe nabolje. Nakon toga najbližu okolinu. Ako čovjek u tome uspije, mislim da se može smatrati uspješnim. Osvrćete li se na dešavanja oko nas i dotiče li Vas mnogo trenutna društvena situacija?- Dotiče me, naravno. Snimam filmove da bih preživjela stvarnost. Nastojim gledati u lijepe stvari. Uvijek ima ljepote ako je želite vidjeti. Kako biste okarakterizirali stanje u bh. kinematografiji?- Ukoliko se stvari ozbiljno ne unaprijede, ukoliko se ne poveća budžet, usvoji zakon o stimulaciji stranih produkcija, bh. kinematografija lako može nestati. &nbsp;Imate li vlastitu definiciju za profesiju kojom se bavite?- Što bi moj sin rekao: „Mama govori ljudima šta da rade.“ Šalim se, naravno. Iskoristit ću jednu staru definiciju koju nam je profesor Haris Pašović rekao, a to je da su reditelji tvorci cjeline.Imate li u planu nešto novo režirati?- Nastavljam rad na igranom filmu „Balada“ i dokumentarcu “Heroji“.Moja djeca na snimanju Trpi li ponekad porodica zbog posla i kako im nadoknadite izgubljeno vrijeme?- Porodica je aktivno uključena u svaki moj proces. Djeca idu s nama na snimanja, tako da mislim da ih to sve skupa obogaćuje, a ne da ih oštećuje na bilo koji način.Naši u Njujorku&nbsp;Nedavno ste boravili u Njujorku na Bosanskohercegovačkom Film Festivalu (BFF). - Divna je ta njujorška dijaspora. Srela sam mnogo zanimljivih, obrazovanih i uspješnih mladih ljudi. Značajno je da nisu izgubili vezu s Bosnom i Hercegovinom i da im je stalo do naše kulture i umjetnosti.

Bh. kinematografija lako može nestati

Foto: F. FočoČast mi je i zadovoljstvo izlagati u Zavičajnom muzeju Konjica i ovu izložbu posvećujem mojim velikim prijateljima Jasminki i Edinu Sariću, koji su podržavali moju umjetnost i mene - izjavio je za Avaz.ba bh. slikar Adin Hebib.
- Edin je puno dao Konjicu i umjetnicima. Tužan sam, a istovremeno i sretan. Veoma sam zadovoljan i ljudima i prijemom u Konjicu - rekao je Hebib.&nbsp;&nbsp;

Za 9. maj je najavio izložbu u Travniku, a potom i u Zenici.&nbsp;&nbsp; 

Hebib je za naš portal otkrio da je potpisao ugovor i o izložbi u Pragu.&nbsp;&nbsp;- Moja kćerka i ja izlagat ćemo u Pragu, u jednoj od najeminentnijih galerija. Znači pet velikih izložbi ćemo imati u ovoj godini - zaključio je Hebib.&nbsp;&nbsp;

U Zavičajnom muzeju otvorena izložba slika Adina Hebiba

Novi stand-up šou popularnog Željka Pervana "Na hladnom betonu" bit će izveden 7. maja u BKC-u u Tuzli, a 15. maja u Domu mladih u Sarajevu.
Portal Avaz.ba dijeli četiri ulaznice za izvođenje u Tuzli, i četiri za nastup u Sarajevu. 
Prva četiri čitaoca iz Sarajeva i četiri iz Tuzle koji se jave redakciji portala u petak, 27. aprila, u 10 sati, dobit će ulaznice za popularni Pervanov šou.

Šou Željka Pervana u Tuzli i Sarajevu: Ulaznice za čitaoce portala Avaz.ba

Narodno pozorište Sarajevo i Lutrija BiH nastavljaju saradnju na projketu pod nazivom "Mladi, neizostavni dio javnog kulturnog života BiH-za bolje sutra" u okviru koga su danas za 23 srednje škole sa područja Kantona Sarajevo dodjelili brončane plus kartice za sezonu 2018/2019.&nbsp; &nbsp; Direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo Marijela Hašimbegović na svečanoj pres-konferenciji je kazala da je program prošle godine realiziran veoma uspješno najviše zahvaljujući predanosti i kreativnosti mladih ljudi, učenika koji su za njega pokazali veliko interesovanje.
- Naša je želja i ovaj put dati priliku mladim ljudima da zaista budu neizostavni dio kreativnog stvaralaštva Narodnog pozorišta Sarajevo, te vjerujemo da će njihov talent i ideje zablistati kao dragulj koji pripada svima nama – poručila je Hašimbegović.
Nedim Hamzić, predstavnik Lutrije BiH izuzetno je zadovoljna prošlogodišnjom saradnjom na ovom važnom kulturno-obrazovnom projektu za omladinu.
Projekt čiji je cilj integracija i socijalizacija mladih ljudi, te njihovo uvođenje u kulturna dešavanja, ove godine je proširen što se tiče broja škola, ali i aktivnosti. Koordinator projketa u ime Narodnog pozorišta Sarajevo Nikolina Petković-Jalovičić je kazala da pored izložbe projekt ove godine može uključiti i scenski angažman učenika i škola, koncerte, performanse, napominjući da je samo nebo granica njihovoj kreativnosti.

Brončane plus kartice za 23 srednje škole

Sulejman Memo Haljevac, umjetnik i dopredsjedavajući Općinskog vijeća Centar, za 15. maj najavljuje, kako je rekao, veliku zabavu za mladu i staru raju u Parku “Nijaz Duraković” (Hastahana) u Sarajevu. Projekt nosi naziv “Sarajevo, ljubavi moja”.&nbsp; 
Profesori slikarstva

- Za taj dan pripremamo veliki skup aktivnosti, od “streetballa”, ulične košarke tri na tri do slikanja, pjevanja... Kao neki “family day”, gdje će biti sve besplatno za raju - sladoled, ćevapi, sokovi... Imat ćemo i predstavu za djecu, bodypainting, slikanje... Tu će biti i profesori slikarstva koji će učiti djecu da slikaju na velikim platnima, na kojima će, također, i pisati poruke za bolje Sarajevo, odnosno šta je to što oni žele imati u ovom gradu. Već je prijavljeno više od 50 ekipa u košarci. Očekujemo da će tog dana više od 10.000 ljudi proći kroz park. Svega će biti, a najbitniji nam je osmijeh posjetilaca. Naši gosti će biti djeca iz Doma “Bjelave” i Zavoda “Pazarić” – govori Haljevac.

Ističe da mu je drago što je Općina Centar stala iza projekta u okviru dana ove općine.

- Osigurali smo nagrade za prvo mjesto u svakom sportu. Važno je da je okruženje oko mene pozitivno i da imam mnogo prijatelja, koji će pomoći da ovo uspije. Inače sam svoj život posvetio nekim lijepim stvarima. Gledam da svakog dana uradim neku lijepu stvar da bih i ja ljepše zaspao. Obećavam najmanje sedam sati zabave i velikog druženja uz muziku, ples, igru, sportove... – ističe Memo, koji će, također, slikati s djecom.

Pored svih obaveza koje ima, Haljevac nema baš mnogo vremena da slika nove radove, ali nam je rekao da se nada da će ovaj projekt biti njegova muza te da će najesen napraviti izložbu. 

Uskoro izložba
 
- A već znam da će se sigurno zvati po parku “Hastahana” i mojim sjećanjima na njega, jer sam tu odrastao. Veoma malo slikam u posljednje vrijeme, jer se susrećem s velikim problemima u lokalnoj zajednici. Ali, u ateljeu se odmorim od svakodnevice. Manje radim, ali sigurno mogu reći da je svaka slika vrednija nego ranije, jer imaju posebnu notu i jačinu – kazao je Haljevac.

Sedam sati zabave i druženja u Parku “Nijaz Duraković”

U Centru ''Skenderija'' održava se 30. sarajevski sajam knjige. Ove godine na sajmu učestvuje 160 izlagača, koji, osim iz BiH, dolaze iz zemalja regiona, ali i Turske, Saudijske Arabije, Njemačke, Irana, a zastupljeni su i autori iz Švedske, Danske, Francuske, Italije, Norveške... 

Brojne promocije 

Naša ekipa jučer je neposredno nakon otvorenja posjetila Sajam, a ispred štandova zatekli smo veliki broj ljubitelja pisane riječi. Izlagači su već prvog dana pripremili popuste, a organizatori najavljuju i brojne promocije novih izdanja. 

- Mi pretežno imamo stručnu literaturu iz oblasti prava, arhitekture, menadžmenta, marketinga... Svake godine redovni smo gosti i vrlo smo zadovoljni. Mi smo, kao i ranije, pripremili popuste i do 50 posto - kazala nam je Armina Drljača iz jedne zagrebačke izdavačke kuće. 

Prema riječima Snježane Kulić iz TKD „Šahinpašić“, koji su s Centrom ''Skenderija'' i organizatori ovog sajma, posjetioce i ove godine očekuju brojne promocije.

- Sajamski popusti su i do 90 posto. Posjetioci mogu na više od stotinu štandova naći vrlo povoljne knjige. Mnoge javne ustanove, poput škola iz Sarajeva, ali i šire svake godine nas posjećuju. Oni su najavili dolazak i ove godine - kazala je Kulić. 

Značajan događaj

Ona je, također, istakla da je Sarajevski sajam postao značajni kulturni događaj u BiH, koji, uprkos izazovima vremena, ostaje u fokusu široke publike.

- Dajemo snažan poticaj razvoju izdavačke industrije, knjižarstvu i štamparstvu. Sarajevu je potreban jedna ovakav događaj jer je platežna moć naših ljudi uglavnom mala. Mnogo ljudi voli čitati knjige i ovaj sajam im je odlična prilika da po povoljnim cijenama odaberu zanimljive naslove - istakla je Kulić te dodala da očekuju da će 30. sajam privući blizu 100.000 posjetilaca. 

Vrata sajma bit će otvorena do 24. aprila, svakim danom od 10 do 19 sati, a ulaz je, kao i prethodnih godina, slobodan. 

&nbsp;&nbsp;
Bosanska kuća

Centralni prezentacioni prostor - “Bosanska kuća” opet je mjesto gdje će se tradicionalno održavati promocije književnih djela i autora. Svjetski dan knjige i autorskih prava, 23. april, svake godine je povod organizatoru za dodjeljivanje sajamskih nagrada iz raznih kategorija.

Na sajmu knjiga popusti i do 90 posto

Glumac Emir Fejzić publiku je osvojio ulogom u hit-predstavi „Dame biraju“ reditelja Admira Glamočaka. Nakon toga nastavio je nizati uloge u pozorištu, a, kako nam je kazao, uskoro bi se trebao pojaviti i u filmu. U Kamernom teatru 55 na repertoaru je predstava „Demoni“, u kojoj tumači lik Tomasa. Na koji način bira uloge, poistovjećuje li se s njima, u kakvom je stanju danas gluma, pojasnio je Fejzić. &nbsp;Prosječni parovi - Ljudima se mnogo dopada predstava „Demoni“, jer je ogledalo društva u kojem živimo. Kada je ovaj komad napisan, šezdesetih godina prošlog stoljeća, bio je dosta buntovan i prevazilazio je norme tadašnjeg ponašanja. A danas kada čitamo taj tekst i gledamo našu predstavu, nalazimo situacije iz svakodnevnog života, nekih prosječnih parova - pojašnjava Fejzić. Dodaje da, koliko god se glumci trudili da se sakriju iza lika kojeg igraju, do izražaja dođe sličnost. - Naravno da sam se poistovjetio s Tomasom, jer ne postoji uloga koju kreiramo, a da nije dio nas samih. Barem jedan dio uloge mora u suštini biti ono što si ti. Koliko god to željeli i krili se iza uloga, opet smo to samo mi u nekim određenim i datim okolnostima. Na taj način stvaramo neke druge karaktere, ali u suštini smo oni stvarni - kaže Fejzić. &nbsp;Pravi put S obzirom na to da umjetnici danas nisu u situaciji da biraju šta će raditi, i Fejzić prihvati ono što mu se nudi, ali, svakako, ističe, postoje neki kriteriji. - Teško dobijemo priliku da biramo šta ćemo igrati, posebno mi, mladi glumci. Uglavnom nam dodijele uloge po afinitetima, tako da nemamo nekog izbora. Kod mene presudi to zanimaju li me tema i koncept. Također, važno mi je da pravu poruku prenesem publici. U bh. teatru je malo izazova i sve se radi na sigurno, niko ne želi da izađe iz svoje zone komfora. Prema mom mišljenju, to je velika greška i trebamo istraživati sve puteve koji postoje da bismo otkrili onaj pravi - navodi glumac.

Malo je izazova, sve radimo na sigurno

U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine večeras se otvara samostalna izložba fotografija Sukija Medenčevića, američkog fotografa bh. porijekla, pod nazivom „Prozori u svijet, prozori u Dušu“, a bit će otvorena do 5. maja.&nbsp; 
Zanimljiva mjesta
 
- Bavim se fotografijom već dugo vremena, ali moje prvenstveno zanimanje je filmski i TV snimatelj. Stjecajem okolnosti i zbog same prirode moje profesije, imam priliku putovati na vrlo zanimljiva mjesta i upoznavati interesantne ljude. Uvijek me fascinira susret s novim kulturama. Imam izoštrenu percepciju, mnogo više obraćam pažnju na detalje koji će većini ljudi ostati nezapaženi. Uvijek osjećam tu univerzalnu povezanost gdje god da odem, bilo u Gvatemalu, Aziju ili daleko na sjever Kanade - govori nam Medenčević uoči otvaranja izložbe.

Ističe da je prozor u dušu upravo onaj moment kada kamerom dokumentira i napravi portret.

- Oči su ogledalo duše. Fotografija ima magičnu moć. S druge strane, prozor u svijet je kamera sama po sebi koja je magična kutija koja nam daje mogućnost da nas barem na trenutak prebaci u daleke prostore, transformira nas i da nam tu vrstu magije - kaže Medenčević.

Nije jednostavno

Rekao nam je i da je vrlo uzbuđen te da se nada da će se izložba svidjeti posjetiocima.

- U prostorijama Umjetničke galerije BiH izložba izgleda veoma impresivno. Sarajevo je uvijek bilo vrlo bitan centar kulturnih dešavanja na ovim prostorima, imalo je uvijek izuzetno dobre fotografe. Dobre fotografije su se ovdje njegovale još iz perioda 19. stoljeća. Mislim da ljudi u Sarajevu itekako znaju šta je dobra fotografija. Prikazivati svoje radove publici koja se itekako dobro razumije sigurno nije jednostavno nikome - iskren je Medenčević.

Ističe da je to njegova prva izložba u Sarajevu, a prva je samostalna u BiH. Kako nam je rekao, prošle godine je imao grupnu izložbu u rodnoj Derventi s bratom, koji se isto bavi fotografijom.
Portreti iz plemena Maja

Bit će izloženi radovi iz posljednje tri godine.

- Glavni fokus ipak je kako neko kao filmski snimatelj objedinjuje to u neki svoj vizuelni stil. Ubacio sam i dvije fotografije iz 2000. godine, dva portreta iz plemena Maja - rekao je Medenčević.

Fotografija ima magičnu moć

Opera „Čarobna frula“ premijerno je izvedena 14. aprila na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS), dok je prva repriza bila dva dana kasnije. Režiju potpisuje mladi Zeničanin s adresom u Beču Muhamed Hrustanović, a sa solistima hora Opere i orkestra Sarajevske filharmonije „Čarobna frula“ osvojila je srca publike nakon skoro 60 godina, kada je posljednji put izvedena u NPS-u. Opera je rađena na muziku Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Mozart).&nbsp; 
Mješavina kultura

Veliku pažnju i simpatije publike osvojila je operska pjevačica, Austrijanka Vanesa Valdhart (Vanessa Waldhart, 23).

- Ovo je prvi put da boravim u Sarajevu. Mnogo mi se sviđa, mislim da je ovo prelijep grad, posebno što je mješavina mnogih kultura. Ljudi su vrlo fini i prijateljski nastrojeni. Zaista mi je drago što sam ovdje - govori Valdhart.

Igrala je Kraljicu noći, za koju kaže da je mala uloga, ali posebna i poznata širom svijeta, za koju svi znaju, čak i oni koji, možda, ne znaju mnogo o samoj operi.

- Posebno mi se sviđa kada se u prvoj ariji pojavljujem na podiju dok me žene iz hora guraju. Poseban je osjećaj biti sa svima na sceni, ali biti viši od njih i vidjeti publiku iz te perspektive - kazala je Austrijanka.

Dodaje da je premijera bila odlična te da je sarajevska publika oduševila.

- Publika je bila uzbuđena, to se moglo osjetiti. Za mene je to bio poseban doživljaj, jer su svi osjetili tu energiju. Također, bilo mi je zadovoljstvo biti dio ovog projekta. Svi koje sam upoznala u NPS-u su veoma ljubazni i divno je raditi s njima. Na početku sam bila malo uplašena, jer sam ovdje došla kao gost i nova sam, ali su me odmah prihvatili i pružili mi podršku - ističe Valdhart.

Klasična muzika

Kaže da je počela pjevati još u šestoj godini te da je imala privatnog učitelja.

- On je predavao klasičnu muziku. Tako sam nekako i stupila u kontakt s operom i zaljubila se u nju. Ostala sam u ovoj umjetnosti. To je ona umjetnost kojom se želim baviti i koja je savršena za mene - zaključila je Valdhart.
&nbsp; 
Stvari kojima se ponosim

- Ne mogu reći za sebe da sam čudo od djeteta, ali sam uradila neke stvari kojima se zaista ponosim. Poseban mi je osjećaj i biti ovdje u ovoj poznatoj operskoj kući i pjevati kao Kraljica noći u „Čarobnoj fruli“. Vidjet ću kuda će me sve ovo odvesti - kazala je Valdhart.

Kraljica noći je posebna

Istaknuti bh. pozorišni i filmski reditelj Bobo Jelčić (54), Mostarac sa zagrebačkom adresom, neumorno radi. Tako je u zagrebačkom „Kerempuhu“ okončao svoj autorski projekt, predstavu „Govori glasnije“. Premijerno je izvedena koncem marta i pobrala je sjajne kritike, a država o kojoj je u ovom komadu riječ implicitno je Bosna i Hercegovina.Jelčić je trenutno u Beogradu, gdje prvi put režira u Jugoslavenskom dramskom pozorištu (JDP).- To mi je veliki izazov. Nikad nisam radio tamo, a zovu me još otkad je Branko Cvejić bio direktor, a sad je to Tamara Vučković. Zovu me, eto, još od prije nego što mi se dijete rodilo, a ona sad puni 11 godina. Pa, eto, rekoh, hajde da dijete ne dočeka punoljetnost, a da me ljudi još zovu - kaže nam Jelčić.Faktor opstanka&nbsp;Svojim predstavama, kao i filmovima „Obrana i zaštita“, „Sam samcat“ pokazujete da u svakoj umjetnosti treba imati emotivno iskustvo. Šta radite u JDP-u i hoćete li i taj komad prilagoditi svojim emocijama?- Radim jedan zanimljiv Fasbinderov (Fassbinder) film iz sedamdesetih, zapravo njegovu adaptaciju za scenu. Govori o pojedincu i njegovim ambicijama u društvu, koje se bojažljivo odmiče od ratnih i poratnih bjesova i nastoji stabilizirati mirnodopski kao relevantan ekonomski faktor. Riječ je, dakako, o poratnoj zapadnoj Njemačkoj, no, model zvuči poznato i nama s ovih prostora, zar ne? Ambicija koja se otima kontroli i postaje ultimativni faktor opstanka. Naravno da će reference biti na situaciju u kojoj mi trenutno jesmo.&nbsp;U predstavi „Govori glasnije“, kroz priču o ženi iz BiH srpske nacionalnosti koja dolazi u zagrebačku porodicu, problematizirate, ustvari, ponovni mogući početak rata... Predstava je i svojevrsni apel za spas BiH?- „Govori glasnije” bavi se stvarima o kojima se glasno treba govoriti. “Samo se bojim da će naše riječi otići u vjetar, jer riječi u ovom vremenu i na ovom svijetu ne znače više ništa”, kaže jedno lice u komadu. Kao ni glasnoću, govor odavno više niko ne sluša.Nepisani zakoni su jači nego pisani. To se zna na ovim prostorima. I ta se činjenica da zloupotrijebiti na razne načine. U međunacionalnim i drugim pitanjima. Rat je bio i to je, očito, bilo loše iskustvo za sve strane, osim za neke pojedince. Dobro je jedino to što je prošao i što sama ta činjenica nudi neki novi model života, suživota, kako god, za razliku od onih ratnih koji su još na snazi, naglašavam - nepisano. Nije dobro to što bi se, budući da je poratna situacija zacementirana, nešto opet moglo zakuhati, i ta strepnja koju to proizvodi. Predstava jeste neki alarm da se nešto događa, a mi smo “oguglali” na to, jer smo se navikli na ta događanja, kao što se čovjek na sve navikne.Namjerno sam uzeo srpsku nacionalnost, a mogao sam bilo koju. Drugačije bi bilo da sam uzeo Bošnjakinju ili pak Hrvaticu - da dolazi u Hrvatsku koja je ne želi ili nema mjesta za nju. Moglo bi biti zanimljivo. Obrasci se, naime, ponavljaju, mijenjaju se samo predznaci. Nacionalni, dakako.Teško mi je otićiIma li ikakvih naznaka da će komad vidjeti publika u BiH?- Nemojte me zezati, zašto se ne raspitate kod nadležnih, ne odlučujem ja o tome? Zna se o kome to ovisi. Šta mislim o klijentelističkoj bratiji s MESS-a ili sličnih festivala u regiji, njihovoj interesnoj umreženosti i djelovanju isključivo u osobnu korist pojedinaca, već sam govorio za vaše novine i imenovao neke od njih, tako da neću više o tome, a i nije donijelo neku korist. Ni tu se ne isplati govoriti glasnije niti uopće govoriti. Takvog klijentelizma nećete vidjeti skoro na ovim prostorima. Što se mene tiče, dobro je da postoje evropski festivali pa onda ne ovisim o tim ''šerifima''.Jeste li ikada dobili poziv iz matične države da režirate?- Jesam, i iz Sarajeva i iz Mostara i od drugdje, ali nikako da se dogovorimo. Očito mi je teško otići od kuće ili doći kući, kako god uzmete, ali to će se svakako dogoditi, nadam se, ubrzo. To je vjerovatnije da će se dogoditi nego što ćete vidjeti neku moju predstavu.Bliska budućnostRadnju „Obrane i zaštite“, filma o rodnom Mostaru koji je sniman 2012. godine, htjeli ste prvobitno smjestiti u 2020. godinu. Čini li Vam se da ste trebali jer, evo, 2018. je, a ništa se nije promijenilo?- Da. Ideja je bila da snimimo film 2012. godine, a da stavimo da se radnja događa 2020. i da pri tome namjerno ostavimo sve kako je bilo baš te godine kad smo snimali - set, odjeću i situaciju u gradu, sve što se vidi, dakle, da poručimo time da se ništa, baš ništa u bliskoj budućnosti neće promijeniti. I, evo, dolazi ta godina, a bojim se da ću biti u pravu. Kao da se realizira Orvelova ''1984.'' u stvarnosti. „Ništa se nije promijenilo osim imena ulica i trgova”, kaže jedan lik u mojoj novoj predstavi.&nbsp;Kad sam očajan, sjetim se Šantića&nbsp;Često spominjete „Eminu“ Alekse Šantića kao svojevrsnu poruku o prihvatanju drugog i drugačijeg, različitosti, u najkraćem, možda, o Mostaru nekad?- To spominjem kad sam očajan, kad mi ponestane argumenata. Pa se onda sjetim i Šantića, i koga sve još ne, koji su se u jednoj osviješteno nacionalnoj sredini, kakva je bio Mostar početkom stoljeća, s nacionalnim strankama i kulturnim društvima, suživjeli kako se to danas kaže, a neki i ljubovali, kako bi se to nekad reklo. Prihvatanje da. Eto, to je sve. Sjetim se i Jakovljevića, koji je zaboravljen, malo ko ga se više sjeća, a važan je mostarski i hrvatski književnik, koji je bez ikakvih ideoloških primjesa, a prošao je i ustaške i komunističke kazamate, zagovarao isto to. I samo se o tome tu sve vrijeme i radi.Ko skida predstave s repertoara&nbsp;Vaši projekti bude stalan interes i za Vas se govori da imate vlastitu poetiku, a ipak pojedine predstave poput nagrađivanog „Galeba“ su skinute s repertoara. Kako to objašnjavate?- Ako neko dođe biti direktor u neko kazalište, pa skine dvije moje nagrađivane predstave, jedna netom stigla s „Wiener Festwochena“, a druga nakon desetogodišnjeg uspješnog pohoda na barem tridesetak ili više svjetskih festivala bez objašnjenja, šta o tome reći?

Šta se desi kad Srpkinja iz BiH dođe u zagrebačku porodicu

U sarajevskom klubu „Sloga“ večeras je održana promocija knjige „Ključ bubnja Tama“ bivše pop-rok pjevačice Amile Sulejmanović, koja već gotovo 30 godina živi u Londonu. 
Ovo djelo Amila je posvetila svojoj velikoj ljubavi Goranu Ipetu Ivandiću, tragično preminulom bubnjaru grupe „Bijelo dugme“, muzici koju su kreirali i ljudima koji su s njom sarađivali.
- Velika mi je čast što sam predstavila svoje djelo u gradu iz kojeg sam otišla 1988. godine, ali u srcu sam uvijek ostala utkana u ulice Sarajeva – rekla je Sulejmanović.
Uvodnu riječ na promociji održala je novinarka Jasna Bastić, koja je prva napisala recenziju za ovu knjigu. Muzičar Zoran Šerbedžija, kompozitor i gitarista, svirao je osamdesetih godina u „Crvenoj jabuci“ i „Valentinu'', on je uz gitaru pratio Amilino čitanje isječaka iz njene biografske knjige.
Na promociji Amiline knjige bili su i Dženana Bregović, Amir Bjelanović Tula, Mladen Vojičić Tifa, Amra Zulfikarpašić, Brano Likić, Zijo Valentino, Mustafa Čizmić, Alka Vuica i mnogi drugi.

KUD „Baščaršija“ održao koncert

Glumačka legenda Mustafa Nadarević proslavio 75. rođendan, saznajte gdje

Tarik Filipović: Na istim mjestima plaču ljudi u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu

Merima Lepić-Redžepović ponovo na daskama koje život znače: Na scenu se vraćam drugačija

Uspješan projekt BKC-a Kiseljak: Mališani će na priredbi pokazati stečeno znanje

Bh. kinematografija lako može nestati

U Zavičajnom muzeju otvorena izložba slika Adina Hebiba

Šou Željka Pervana u Tuzli i Sarajevu: Ulaznice za čitaoce portala Avaz.ba

Brončane plus kartice za 23 srednje škole

Sedam sati zabave i druženja u Parku “Nijaz Duraković”

Na sajmu knjiga popusti i do 90 posto

Malo je izazova, sve radimo na sigurno

Fotografija ima magičnu moć

Kraljica noći je posebna

Šta se desi kad Srpkinja iz BiH dođe u zagrebačku porodicu

Održana promocija knjige "Ključ bubnja Tama"

Kultura

KUD „Baščaršija“ održao koncert

Glumačka legenda Mustafa Nadarević proslavio 75. rođendan, saznajte gdje

Tarik Filipović: Na istim mjestima plaču ljudi u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu

Merima Lepić-Redžepović ponovo na daskama koje život znače: Na scenu se vraćam drugačija

Uspješan projekt BKC-a Kiseljak: Mališani će na priredbi pokazati stečeno znanje

Bh. kinematografija lako može nestati

U Zavičajnom muzeju otvorena izložba slika Adina Hebiba

Šou Željka Pervana u Tuzli i Sarajevu: Ulaznice za čitaoce portala Avaz.ba

Brončane plus kartice za 23 srednje škole

Sedam sati zabave i druženja u Parku “Nijaz Duraković”

Na sajmu knjiga popusti i do 90 posto

Malo je izazova, sve radimo na sigurno

Fotografija ima magičnu moć

Kraljica noći je posebna

Šta se desi kad Srpkinja iz BiH dođe u zagrebačku porodicu

Održana promocija knjige "Ključ bubnja Tama"