<p>Dijetetičari Kortni D’Anđelo i Trista Best otkrili su šta se dešava u tijelu ako redovno jedemo čokoladu. Naravno, ona s visokom količinom kakaa u sebi je mnogo zdravija i donosi brojne benefite našem organizmu, što nije slučaj i s onima koje su pune šećera.</p><p>Naime, kakao je izvor hranljivih materija i u svom prirodnom obliku je pun antioksidanasa. Iz tog razloga, preporučljivo je uzimati crnu čokoladu.</p><h2>Srce će biti zdravije</h2><p>Utvrđeno je da crna čokolada pomaže u poboljšanju zdravlja srca zbog svojih moćnih antioksidantnih flavonoida.</p><p>- Tamna čokolada sadrži antioksidante koji mogu povećati cirkulaciju krvi u srcu, smanjiti rizik od zgrušavanja, a čak se pokazalo i da snižava krvni pritisak. Dakle, zdrava konzumacija čokolade može da smanji rizik od moždanog udara i srčanih bolesti - objašnjava D’Anđelo.</p><h2>Smanjuje stres</h2><p>Naravno da čokolada poboljšava raspoloženje, a samim tim smanjuje i stres.</p><p>- Ako bolje razmislite, jedenje čokolade skoro uvijek poboljšava vaše raspoloženje, a studije su pokazale da su ljudi koji su jeli čokoladu prijavili da osjećaju da su manje pod stresom - kaže D’Anđelo.</p><p>Međutim, važno je biti svjestan ne samo količine čokolade koju jedete već i njenog kvaliteta.</p>

<h2>Ne unosite prazne kalorije</h2><p>Dok mliječne i bijele čokolade, koje su dosta obrađene, imaju mnogo šećera u sebi, crna je izvor hranljivih materija. Preporučljivo je da ima što viši procent kakaa u sebi.</p><p>- Određene vrste čokolade mogu biti izvor praznih kalorija, što znači da vaše tijelo prvenstveno dobiva kalorije i vrlo malo vitamina, minerala ili fitonutrijenata. Tako može doći do naglog pada nivoa šećera u krvi, što dovodi i do neizbježne promjene raspoloženja, povećanja gladi, a onda i do gojaznosti - objašnjava Best.</p><h2>Smanjuje se želja za voćem</h2><p>Neka istraživanja također pokazuju da, kada jedete prerađeni ili dodani šećer, veća je vjerovatnoća da ćete steći naviku da žudite za još više šećera. I tada ćemo češće posezati za više čokolade ili slatkiša umjesto prirodnih šećera.</p><p>Voće može biti odličan način da dobijete prirodne šećere i ugljikohidrate koji su vam potrebni, ali ako jedete čokoladu svaki dan, to može promijeniti vašu želju za šećerom i prirodnom slatkoćom.</p><p>- Kada redovno jedete dodani šećer, možete početi da gubite okus za pravu slatkoću, poput voća - dodaje Best.</p><h2>Unos magnezija</h2><p>Što je čokolada tamnija, to je veća njena nutritivna vrijednost i više magnezija sadrži.</p><p>- Čokolada sadrži magnezij, koji ima mnoge prednosti i koji je mineral koji se prirodno nalazi u zemlji, kao i u ljudskom tijelu. Neophodan je za život jer se nalazi u svakoj ćeliji tijela i važan je za obavljanje mnogih tjelesnih funkcija. Ovaj mineral je također važan za zdravlje mozga, a djeluje i na krvne sudove - zaključuje Best.</p>

Smanjuje stres i bogat je izvor magnezija

Šta se dogodi u organizmu kada svaki dan jedete crnu čokoladu

<p>I dok je u susjednoj Hrvatskoj djeci osiguran obrok u školi, o nečemu sličnom se u Bosni i Hercegovini i ne govori. Ne baš tako davno bh. javnost ostala je zgrožena fotografijama užine koja se dijeli djeci iz socijalno ugroženih porodica.</p><h2>Grozan podatak</h2><p>Sendviči sumnjivog sadržaja su, nažalost, hrana koju naša djeca najčešće konzumiraju tokom školskih odmora. Ukoliko se pak roditelji odluče da djetetu uplate školsku užinu, ono će dobiti krofnu, zvrk pite ili kiflu s viršlom.</p><p>Nažalost, u školama širom BiH ovakve užine su najzastupljenije, a nakon njih slijede raznorazne grickalice, poput čipsa, grisinija, čokoladica... </p><p>U blizini škola se nalaze pekare i prodavnice koje su u vrijeme školskog odmora pune djece koja pohrle po užinu.</p><p>Pitali smo predsjednika Udruženja potrošača Kantona Sarajevo Edina Pašića da li poskupljenja utječu na promjenu prehrambenih navika i da li su građani prisiljeni birati nekvalitetnije namirnice samo zato jer su jeftinije.</p><p>- Poznajući naš narod, djeca će biti posljednja koja će osjetiti gubitke na budžetu, iako su ti gubici ogromni. Primjera radi, ukoliko dvije osobe imaju prosječnu plaću, opet im fali 1.000 KM, jer potrošačka korpa iznosi skoro 3.000 maraka - kazao je Pašić.</p><h2>Dostupan automat</h2><p>Tržište se, dodao je, prilagođava novonastaloj situaciji, kako opada kupovina skupljih i kvalitetnijih proizvoda, te nudi jeftiniju alternativu.</p><p><br></p>

<div><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;">- Kada je riječ o grickalicama, to je trend. Teško je djecu natjerati da se hrane zdravo, tome se sistemski mora pristupiti pravljenjem nutricionističkih užina koje bi svima bile dostupne. Djeci je, kao malim potrošačima, omogućeno da kupuju grickalice iz automata u školama. To je pogubno, ako dijete ima marku u džepu, a u tom automatu može samo kupiti čips ili gazirano piće, to je onda vrlo, vrlo loše - istakao je Pašić.</span><br></div>

<h2>Zadatak društva</h2><p>Nutricionistkinja Inga Marković kazala je za “Avaz” da je temeljni zadatak društva djeci osigurati pravilan rast i razvoj.</p><p><br></p>

<div><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;">- Potrebe školskog djeteta, posebno za gradivnim materijama, nešto su manje u periodu usporenog rasta, odnosno do puberteta, a veće u pubertetu, od 11. godine, kada je rast ubrzan. Sve namirnice trebaju biti zastupljene - rekla nam je Marković.</span><br></div>

Kada je riječ o grickalicama, to je trend, teško je djecu natjerati da se hrane zdravo

Školarcima se servira nekvalitetna hrana: Za zdravu ishranu potreban  dublji džep

<p>Iako se čini kao najbrža i najjednostavnija opcija kada ste veoma gladni i užurbani, podgrijavanje hrane u mikrovalnoj pećnici nije uvijek dobra ideja, pogotovo kad je riječ o jajima, voću, lisnatom povrću, mesnim prerađevinama i riži. </p><h2>Kuhana jaja</h2><p>Kako prenosi „The Healthy“, grijanje kuhanih jaja stvara veliku količinu pare u njima koja nema gdje da izađe, pa vrlo lako može doći do eksplozije, i to kad ih izvadite iz mikrovalne. Najbolje bi bilo da ih ne podgrijavate, ali ako baš morate, prvo ih oljuštite i isijecite na manje komade.&nbsp;</p><h2>Voće i mesne prerađevine</h2><p>Isto važi i za voće poput jabuka, grožđa i breskvi. Ne ispuštaju višak vlage dok se kuhaju, zbog čega mogu da eksplodiraju. Prije podgrijavanja isijecite ih na komadiće ili probušite sitne rupice čačkalicom.&nbsp;<br></p><p>Mesne prerađevine u sebi sadrže puno konzervansa kako bi rok trajanja bio što duži, a kada ih podgrijavate ti konzervansi postaju još štetniji za organizam, mogu da potaknu oksidaciju holesterola, pokazalo je istraživanje objavljeno u „Journal of Agricultural and Food Chemistry“.<br></p><h2>Riža i lisnato povrće</h2><p>Britanska agencija za hranu FSA kaže da podgrijavanje riže u mikrovalnoj može čak dovesti do trovanja hranom jer sirova riža sadrži bakterije koje mogu da prežive brzo kuhanje u mikrovalnoj. Jednom kada je izvadite i ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi, bakterije se razmnožavaju. </p><p>Lisnato povrće poput špinata također treba držati dalje od mikrovalne jer sadrži visoku koncentraciju nitrata. Iako je sam po sebi bezopasan, podgrijavanjem se pretvara u štetne supstance kancerogenog dejstva, prenosi.</p>

Istraživanje objavljeno u „Journal of Agricultural and Food Chemistry“

Ove namirnice držite dalje od mikrovalne: Mogu izazvati eksploziju i trovanje 

<p>Hladni dani donose i učestale prehlade koje se uglavnom manifestuju bolovima u grlu, upornim kašljem i zapušenim nosom.<br></p><p>Prije nego što posegnete za lijekovima, pokušajte problem da ublažite na prirodan način. Sve što vam je potrebno jesu hurme.</p><p>Hurme sadrže kalij, jedan od najvažnijih minerala prisutnih u ljudskom tijelu. A sadrže i vlakna, magnezij, antioksidanse, bakar i vitamine B-grupe.</p><p>Namirnica sa snažnim antiparazitskim djelovanjem, hurme na sebe vežu, uništavaju i iz tijela putem probavnog trakta iznose parazite, kvasce, plijesan i druge gljivice, kao i teške metale, štetne bakterije, viruse i druge otrovne patogene.</p><p>Donosimo recept za sirup od hurmi, pravi eliksir zdravlja.</p><h2>Šta je potrebno </h2><p>1 šoljica hurmi</p><p>2 šoljice vode</p><h2>Kako se priprema</h2><p>Hurme isijecite na manje komade, pa ih ubacite u lonac s vodom i ostavite ih potopljene pola sata. Potom voda treba proključati. Hurme kuhajte poklopljene na laganijoj vatri od 20 do 30 minuta.</p><p>Kada se skuhaju, malo ih ohladite, pa izblendirajte.</p><p>Da biste dobili sirup od hurmi bez pulpe, procijedite ga.</p>

Hurme na sebe vežu, uništavaju i iz tijela putem probavnog trakta izbacuju parazite, plijesan i druge gljivice, viruse i bakterije

Namirnica sa snažnim antiparazitskim djelovanjem

Jeste li probali sirup od hurmi: Ublažava kašalj i bolove u grlu

<p>Mandarine se ubrajaju u grupu omiljenog citrusnog voća većine ljudi i najčešće se jedu zimi.</p><p>Iako liče na svoju „dalju rodicu“ narandžu, u pitanju su dvije potpuno različite sorte voća iz iste porodice.</p><p>Mandarine su manje, mekane, lakše se ljušte i slađe su u odnosu na narandže.</p><p>Međutim, uprkos svojoj veličini, ne zaostaju za hranljivim materijama u odnosu na njih. Sadrže oko 85 posto vode, samo 50 kalorija na 100 gr i pravi su rudnik vitamina C. Samo jedna mandarina može da zadovolji čak 43 posto dnevnih potreba ljudskog organizma za tim vitaminom.</p><p>Mandarine imaju visok sadržaj beta-kriptoksantina, antioksidanasa, obiluju kalijem, vitaminima B-kompleksa, odnosno B1, B6 i B9, kalcijem – jednostavnije rečeno, izvor su zdravlja.</p><p>Donosimo vam šta se dešava s tijelom ukoliko svaki dan jedemo mandarine.</p><p>Zbog obilja vitamina C mandarine povoljno utječu na naš imunitet, kožu, srce, odnosno na cijeli organizam.</p><h2>Blistava koža</h2><p>Mandarine su bogate vitaminom C koji pomaže koži da formira novo vezivno tkivo. Također, osigurava stvaranje provitamina A i selen u organizmu koji ubrzava obnovu ćelija i čine ten svježim, blistavim i mladolikim.</p><p>Jačanje imuniteta i kostiju</p><p>Vitamin C nije koristan samo za kožu, već jača i imunitet, što je posebno važno zimi zbog brojnih virusa. Također, sprečava bolesti i podiže raspoloženje. To voće sadrži i manju količinu kalcija koji jača kosti.</p><h2>Idealne za mršavljenje</h2><p>Mandarine su idealne za užinu, posebno ukoliko želite da smršavite. Sadrže samo 50 kalorija na 100 grama. Također, one ispod ljuske imaju bijelu opnu koju većina ljudi uklanja nakon što oljušti mandarinu, iako ne bi trebalo.</p><p>Naime, ta opna sadrži jedinjenja koja pospješuju sagorijevanje masti, pa mandarine i tako pomažu prilikom mršavljenja.</p>

<h2>Čuvaju srce</h2><p>Antioksidansi u mandarinama, kao i kalij, mogu da poboljšaju zdravlje srca i da smanje faktore rizika od srčanih oboljenja.</p><p>Naime, mandarine poboljšavaju funkciju krvnih sudova, snižavaju nivoe triglicerida i LDL (lošeg) holesterola u krvi. Na taj način se smanjuje rizik od ateroskleroze, odnosno sužavanja arterija uzrokovanog nakupljanjem masti, što je najčešći uzrok srčanih oboljenja.</p><h2>Oprez s količinom</h2><p>Iako su izuzetno zdrave, stručnjaci upozoravaju da ne treba pretjerivati s količinom pojedenih mandarina. Preporučena doza je do 7 komada dnevno. Previše vitamina C može dovesti do problema sa želucem i probavom, odnosno može da dođe do dijareje.</p>

Idealne su za užinu, posebno ukoliko želite da smršavite

Šta se dešava s tijelom ako svakog dana jedete mandarine

<p>Bojite se da ćete u kasnijoj životnoj dobi dobiti demenciju? Niste sami, pogotovo ako u porodici imate slučajeve Alchajmerove bolesti ili nekih drugih oblika demencije. Međutim, to ne mora biti vaša sudbina. Istraživanja pokazuju da zdravi način života, koji uključuje i ono što jedete i pijete, može pomoći u smanjenju rizika.</p><p>Kao dio preventivne strategije za smanjenje rizika od demencije, važno je obratiti pažnju na to što jedete i pijete, na to koliko dnevno vježbate, a jednako je tako važno da izbjegavate pušenje i da održavate pravilnu tjelesnu težinu. Ono što pijete ima dubok utjecaj na vaše cjelokupno zdravlje, tjelesnu težinu i zdravlje mozga.</p><p>Naime, zbog određenih napitaka u svoju prehranu unosite jako puno nezdravih stvari, poput dodanih šećera. Vodeći među njima su bezalkoholna pića, a slijede ih pića s okusom voća, sportska pića te zaslađena kafa i čaj. Neka od ovih pića sadrže više šećera nego neki deserti ili slatkiši, piše Eat this.</p><p>Evo koji se pića i napitaka treba kloniti.</p><h2>Zašećerena pića</h2><p>Prema izvještaju Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku CDC-a iz 2017., skoro polovina svih odraslih osoba dnevno popiju jedan ili više napitaka zaslađenih šećerom, odnosno obične gazirane napitke, pića s okusom voća, sportska pića i druga. To je oko 150 kalorija ili 37 grama brzo apsorbiranih kalorija šećera dnevno. Gornja granica dodanih šećera koju je postavio AHA (American Heart Association) je 36 grama na 150 kalorija za muškarce i 25 grama na 100 kalorija za žene.</p><p>Šećer je štetan i za vašu sivu masu jer je povezan s metaboličkim stanjima kao što su kardiovaskularne bolesti, moždani udar, metabolički sindrom, upale i dijabetes tipa 2. Hrana koja povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti također povećava rizik od demencije, jer održavanje vaše sive mase zdravom cijeli život uključuje održavanje miliona krvnih žila koje podupiru vaš mozak čistima od plaka povezanih sa srčanim bolestima.</p><p>U jednoj nedavnoj studiji objavljenoj u Journal of Prevention of Alzheimer’s Disease, autori su otkrili da su oni koji su izjavili da piju najviše zaslađenih napitaka imali oko tri puta veću vjerovatnost da će patiti od demencije, u usporedbi s onima koji nisu pili zaslađena pića. Rizik od moždanog udara također je udvostručen među onima koji su pili najviše zaslađenih pića.</p><p>Istraživanje Harvard School of Public Health također pokazuje da osobe koje piju jedno ili više slatkih pića dnevno imaju veću vjerovatnost da će imati slabije pamćenje, manji ukupni volumen mozga i znatno manji hipokampus, područje mozga povezano s pamćenjem i učenjem. Autori sugeriraju da su slatka pića povezana sa simptomima predkliničke Alchajmerove bolesti.</p><h2>Milkšejkovi</h2><p>Iako su milkšejkovi za mnoge ultimativni užitak, šećer i zasićene masnoće dvostruki su udarac na zdravlje vašeg mozga. Poznato je da zasićene masti, prisutne u punomasnoj mliječnoj hrani, masnom mesu, maslacu te kokosovom i palminom ulju, povećavaju nivo LDL-holesterola.</p><p>Studije pokazuju da visok holesterol može značajno povećati rizik od demencije. Zapravo, tri velike studije otkrile su da visoki unos zasićenih masti udvostručuje rizik od Alchajmerove bolesti, dok dijete s nezasićenim mastima smanjuju rizik. Srednji čokoladni šejk iz McDonald’sa ima 650 kalorija, 85 grama (tj. 21 čajna žličica) dodanog šećera i 11 grama zasićenih masti, odnosno više od polovine ukupnih zasićenih masti koje biste trebali unijeti tokom cijelog dana.</p><h2>Različiti napici od kafe</h2><p>Obična kafa ili čaj bez dodanih šećera odličan su način da povećate unos korisnih antioksidansa i drugih hranjivih tvari biljnog podrijetla u svojoj prehrani, ali mnogi ljubitelji kafe preferiraju zaslađene napitke. Ako uživate u posebnim napitcima od kave, možda dobivate iznenađujuću količinu dodanog šećera i nezdravih zasićenih masnoća.</p><p>Uobičajena pića kao što su mocha, aromatizirani lattei, frapei i druge vrste mogu sadržavati istu količinu šećera kao dvije limenke gaziranih pića. Ako želite zdravije varijante, odaberite arome bez šećera i napravite svoje piće od obranog mlijeka.</p><h2>Sportski napici</h2><p>Osim ako niste profesionalni sportista, trebali biste ograničiti količinu sportskih napitaka koje pijete svaki dan. Sportska pića mogu biti štetna za zdravlje vašeg mozga, posebno za sivu masu vašeg mozga.</p><p>Jedan od razloga zašto ova pića mogu biti tako podmukla je to što se reklamiraju kao zdravije alternative gaziranim sokovima. Dok sportski napici igraju važnu ulogu u prehrani vrhunskih sportista i održavanju hidratacije tokom takmičenja, većina prosječnih ljudi umjesto njih može piti običnu vodu ili nadomjesne tablete elektrolita bez kalorija.</p><p>Jedna boca sportskog pića ima oko 140 kalorija i 34 grama šećera, što čini dnevni unos šećera. Šećer u sportskim napitcima može povećati rizik od debljanja, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i neuroloških problema.</p><h2>Napitci za oporavak nakon treninga</h2><p>Slično sportskim napitcima, napitci za oporavak namijenjeni su ozbiljnim sportistima. Napravljeni su posebno s omjerom ugljikohidrata i proteina 4:1 i dizajnirani posebno za poticanje nadoknade tekućine, ugljikohidrata i proteina.</p><p>Razlog zašto nisu tako zdravi za vaš mozak je taj što su bogati kalorijama i napravljeni od jednostavnih ugljikohidrata pa je jako malo razloga da ih uvrstite u svoju prehranu, ako niste profesionalni sportista.</p><h2>Energetski napici s kofeinom</h2><p>Energetska pića s kofeinom isprva su razvijena za ekstremne sportiste ili za pomoć studentima da se probude ili ostanu budni, ali nemaju nikakve koristi kada je riječ o održavanju zdravlja vašeg mozga zato što imaju visoki udio šećera. Na primjer, jedna limenka energetskog pića ima 168 kalorija i 37 grama (9 žličica) dodanog šećera. Ako želite kofein koji ove vrste pića pružaju, tražite okuse bez šećera.</p>

Naime, zbog određenih napitaka u svoju prehranu unosite jako puno nezdravih stvari, poput dodanih šećera

Šest najgorih pića za zdravlje mozga

<p>Vaše tijelo prolazi kroz mnoge vrste promjena, kako spolja tako i iznutra, a starenje može biti frustrirajuće iskustvo, posebno zato što može biti faktor rizika za mnoge različite bolesti.</p><p>Srećom, postoje supernamirnice koje možete redovno jesti kako biste usporili ovaj proces.</p><p>"Superhrana" je termin koji se često koristi, ali šta zapravo znači.</p><p>Prema Klivlendskoj klinici, ne postoji jasan način da se odredi šta se smatra, a šta ne smatra superhranom, ali to je u suštini bilo šta što osigurava mnogo različitih hranljivih sastojaka i ostaje na donjem nivou kalorija.</p><p>Iako je superhrana odlična za uključivanje u vašu prehranu u bilo kojem trenutku, postoje specifični izbori koji sadrže hranjive tvari povezane s usporavanjem procesa starenja.</p><h2>Pistacije</h2><p>Slobodni radikali napadaju zdrave tjelesne ćelije, a smatra se da ovo oštećenje doprinosi upali i stvaranju oksidativnog stresa. Zajedno, ovo može ubrzati starenje na ćelijskom nivou, a istovremeno igra ključnu ulogu kod hroničnih zdravstvenih stanja, uključujući bolesti srca i rak. Zdravstveni stručnjaci preporučuju hranu bogatu antioksidansima kako bi se zaštitile zdrave ćelije od oštećenja slobodnih radikala u tijelu.</p><p>Pistacije pomažu u borbi protiv ovih slobodnih radikala zahvaljujući svojim antioksidativnim sposobnostima.</p><p>Studija koju je proveo Univerzitet „Cornell“, a koja je objavljena u časopisu „Nutrients“, otkrila je da pistacije imaju visok antioksidativni kapacitet, s tim da je antioksidativni kapacitet pistacija konkurentan onom popularne hrane koja sadrži antioksidanse, uključujući borovnice, šipak, itd. Podaci pokazuju da jedenje samo šake pistacija kao dio redovne prehrane može pozitivno utjecati na starenje ćelija i dugovječnost među onima koji imaju preddijabetes.</p><p>Pistacije sadrže i lutein, antioksidans karotenoid koji pomaže u održavanju zdravlja očiju.</p><h2>Losos</h2><p>Još jedna divna superhrana koja pomaže u usporavanju procesa starenja je losos, kao i mnoge druge vrste masnih riba.</p><p>Losos je odličan izvor nemasnih proteina, hranjive tvari važne za održavanje mišićne mase, a posebno je važan za starije odrasle osobe, kaže Lisa Jong (Young), doktorica nauka i autorica "Finally Full, Finally Slim".</p><p>Također je bogat omega-3 masnim kiselinama, koje mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti. Ustvari, jedna studija objavljena u časopisu „Neurology“ otkrila je da oni u svojim 40-im i 50-im godinama čija crvena krvna zrnca sadrže više nivoe omega-3 imaju bolje kognitivno funkcioniranje i ukupnu strukturu mozga od onih koji su imali niži broj omega-3.</p><h2>Brusnice</h2><p>Ako ste ljubitelj brusnica ili soka od brusnice, imate sreće, jer je utvrđeno da ova superhrana pomaže u usporavanju starenja.</p><p>Brusnice su pune biljnih jedinjenja koja mogu pomoći u usporavanju procesa starenja, posebno kada se fokusira na kognitivno starenje.</p><p>Podaci pokazuju da konzumiranje onoga što je ekvivalentno jednoj maloj šoljici brusnica svaki dan tokom perioda od tri mjeseca može poboljšati performanse pamćenja i neuralno funkcioniranje.</p><p>Pored kognitivnih prednosti koje vam ovo voće može ponuditi, brusnice su također izvor vitamina C, hranljive materije koja može pomoći u borbi protiv efekata slobodnih radikala na kožu koja stari.</p><h2>Paradajz</h2><p>Paradajz je važna superhrana koja pomaže u usporavanju starenja.</p><p>Određena crvena hrana, kao što je paradajz, sadrži antioksidans likopen, koji se bori protiv slobodnih radikala koji dolaze sa starenjem.</p><p>Likopen, koji je biljni spoj koji se nalazi i u lubenici i ružičastom grejpu, poznat je po svojim brojnim zdravstvenim prednostima.</p><p>Utvrđeno je da visok unos likopena pomaže u snižavanju holesterola, poboljšava kardiovaskularno zdravlje i pomaže u smanjenju rizika od srčanih bolesti, pomaže u smanjenju rizika od moždanog udara pa čak i pomaže u smanjenju rizika od raka prostate kod muškaraca. Pored svih ovih prednosti protiv bolesti povezanih sa starenjem, poznato je da likopen pomaže u smanjenju oštećenja kože.</p><h2>Jagode</h2><p>Jagode su izvor vitamina C i biljnih jedinjenja.</p><p>Prema istraživanju objavljenom u „Journal of Alzheimer's Disease“, uzimanje adekvatnog vitamina C može vam pomoći da se zaštitite od kognitivnog pada uzrokovanog starenjem. Ustvari, oni idu korak dalje govoreći da briga o uravnoteženoj ishrani i unosu vitamina C kroz hranu može biti efikasnija od suplementacije.</p><p>Neki podaci konkretno pokazuju da jedenje bobičastog voća više od dva puta sedmično može odgoditi kognitivno starenje do 2,5 godina.</p><p>Jang dodaje da bobice također mogu pomoći u zaštiti naših ćelija od oštećenja slobodnih radikala i smanjiti rizik od srčanih bolesti i raka.</p><h2>Tamnozeleno lisnato zelje</h2><p>Lisnato povrće poput kelja i špinata bogato je vitaminima E i K, koji mogu spriječiti gubitak pamćenja i pomoći u smanjenju starenja našeg mozga.</p><p>Istraživanje svakako potvrđuje i ovo. U studiji koju je objavila Američka akademija za neurologiju zaključeno je da je jedna porcija lisnatog povrća dnevno povezana sa manjim kognitivnim padom vezanim za starenje.</p><p>Međutim, prednosti tamnog, lisnatog povrća ne prestaju tu. Ne samo da tamno lisnato zelje pomaže vašem kognitivnom zdravlju kako starite, već ovo zelje sadrži karotenoide, koji mogu pomoći u zaštiti očiju od oksidativnog oštećenja, a špinat je posebno bogat antioksidansima vitaminima A i C, koji mogu pomoći u zaštiti srca.</p>

Jedite ih redovno kako biste usporili ovaj proces

Ishranom usporite starenje: Ove namirnice konzumirajte ako imate više od 40 godina

<p>Još jednom se pokazalo da hrana koju svakodnevno konzumiramo može imati i mračnu stranu. To dokazuje i činjenica da je već drugi put zaredom u utrci za "otrovnicu" godine pobijedila biljka koju koristimo u ishrani.</p><p>Botanička bašta Vandsbek ove godine najotrovnijom biljkom proglasila je – peršun. Prošle godine je to bio krompir.</p><h2>Da li je li peršun stvarno opasan?</h2><p>Ipak, mirne duše možete nastaviti s konzumacijom ove biljke. Lišće i korijen, koje najčešće jedemo, ne predstavlja nikakvu opasnost. Naprotiv, sadrži mnogo vitamina C koji je važan u prevenciji prehlade, prenosi Fruchthandel.</p><p>"Tamna strana" peršuna pokazuje se tek u drugoj godini. Da, peršun je dvogodišnja biljka. U drugoj godini razvijaju se 30 do 70 cm visoke cvjetne stabljike, s neuglednim žuto-zelenim cvjetovima. Iz njih se kasnije razvijaju sjemenke. Cvjetovi nisu za konzumaciju, a ni sjemenke jer one sadrže peršunovo ulje. U peršunovom ulju se nalazi apiol – koji djeluje na glatka mišićna vlakna bešike, crijeva i matericu. U prošlosti se peršunovo ulje, zbog toga, koristilo za izazivanje abortusa.</p><p>Nijemci imaju i izraz koji ilustruje koliko je upotreba peršuna bila opasna za žene: peršun muškarce stavlja na konja, a žene pod zemlju. Da pojasnimo, peršun na muškarce djeluje kao afrodizijak.</p><p>Uz apiol, peršunovo ulje sadrži i miristicin, još jedan toksični sastojak koji može da utiče na centralni nervni sistem i može izazvati neke vrste napada. Tu su, piše Botanical online, i ksantotoksin i bergapten, koji su fototoksični i reagujuu na svjetlo i mogu izazvati lezije na koži.</p><h2>Zašto je krompir bio "pobjednik"?</h2><p>Za krompir važi pravilo da ga nikako ne jedete ako je pozelenio…</p><p>Prema pisanju Healthline portala, zelena boja na krompiru javlja se kada on počne s proizvodnjom hlorofila, što je prirodan proces. Kada primijetite taj pigment, to znači da je krompir počeo i s proizvodnjom solanina, komponente koja štiti od štete koje uzrokuju životinje, insekti, gljivice i bakterije. Radi se o toksinu koji se nalazi u krompiru, a ne samo o zelenim tačkama, a ako se radi o višem nivou, može biti opasan za ljude, piše Ordinacija.hr.</p><p>Nivoi solanina su najveći u kori krompira, pa ćete ljuštenjem svakako otkloniti dio toksina (30 posto), ali nećete riješiti problem. Stručnjaci nisu sigurni koliko to tačno ove komponente treba da bude u krompiru da vama bude loše, ali jedna studija je otkrila da 0,6 miligrama po kilogramu težine može voditi do bolesti. Posebno je važno da takve krompire držite podalje od djece koja imaju puno nižu tjelesnu masu, pa mogu i jače da osjete posljedice trovanja solaninom.</p>

Lišće i korijen, koje najčešće jedemo, ne predstavlja nikakvu opasnost

Peršun proglašen za najotrovniju biljku 2023. godini

<p>Koliko vam se puta desilo da preskočite večeru, pa zbog toga ne možete da zaspite i na kraju posegnete za najkaloričnijim namirnicama koje imate u frižideru? Ovo je čest scenarij kod većine osoba koje pokušavaju da smršave, a i najčešći razlog zbog čega im to ne polazi za rukom. Nutricionisti se slažu da preskakanje obroka nije dobra ideja kada želite da se oslobodite viška kilograma, pa kao rešenje nude mudro izabrane namirnice, koje ćete konzumirati u određenim dijelovima dana. Dok se za doručak preporučuje hrana koja će vam dati energiju, za večeru su najpogodnije namirnice koje ubrzavaju metabolizam. U nastavku smo vam pripremili listu takvih namirnica, koje bez griže savjesti možete jesti čak i neposredno prije spavanja, jer vam neće opteretiti želudac, a istovremeno će pospješiti sagorijevanje kalorija koje ste unijeli tokom dana.</p><h2>Mrkva</h2><p>Mrkva može poslužiti kao zdrava zamjena za čips ili neku drugu hrskavu grickalicu. Odlična je za zdravlje zuba i očiju, a pomoći će vam da imate mirniji san. Ona sadrži i veliki broj vitamina i minerala, tako da će vam vaše tijelo biti zahvalno.</p><h2>Grčki jogurt</h2><p>Ima malo masnoće, dosta proteina, a bit ćete veoma siti. Zato je grčki jogurt odličan izbor za večernju užinu. Za još bolji užitak možete dodati i malo omiljenog voća.</p><h2>Suhe smokve</h2><p>Tri ili četiri komada će zavarati vaš apetit. Ukoliko budete i dalje gladni, suhe smokve se odlično slažu sa sirom, pa eto ideje za zdravu kombinaciju.</p><h2>Svježi sir</h2><p>Svježi sir također je jedna od vrlo namirnica koje su bogate proteinima i aminokiselinama, a koje pospješuju gubitak kilograma. Jedni vole kravlji, drugi koziji, a ni s ostalim varijantama svježeg sira nećete pogriješiti.</p><h2>Zeleno povrće</h2><p>Većina zelenog povrća sadrži malo kalorija, ali je bogato proteina pa će vas lako zasititi. Stoga, nećete pogriješiti ako prije spavanja pojedete bilo koje zeleno povrće. To mogu da budu razne lisnate salate. Možete da napravite i smoothie od kelja, blitve ili špinata.</p><h2><br></h2>

<h2>Puretina</h2><p>Puretina je odličan izbor za obrok prije spavanja jer ne sadrži mnogo kalorija i masti, a zadovoljava sve potrebe za proteinima.</p><h2>Tamna čokolada</h2><p>Što je tamnija, to je zdravije. Odnosno, što čokolada sadrži veći procent kakaa, to će pozitivnije utjecati na vaše zdravlje.</p><h2>Bobičasto voće</h2><p>Jedna šolja jagoda, malina ili borovnica odlična je večernja užina jer nema mnogo kalorija, ali je prepuna vitamina, antioksidanasa i vlakana. Za još bolji ukus ih možete preliti umućenom biljnom pavlakom.</p>

Koliko vam se puta desilo da preskočite večeru, pa zbog toga ne možete da zaspite

Namirnice koje bez grižnje savjesti možete jesti prije spavanja

<p>Da li je poželjno oprati pileće meso prije pripreme? A voće u kori koja nije jestiva? Sigurno ste već nekad postavili ova pitanja, a velike su šanse da ste naišli na neiscrpne i kontradiktorne odgovore. </p><p>Pranje je jedan od primarnih načina smanjenja rizika od trovanja hranom. Od proizvodnje, preko distribucije i prodaje, na putu do vašeg kuhinjskog pulta većina namirnica prelazi prilično dugačak put i zato ih je važno pravilno očistiti kako bi se spriječilo širenje štetnih bakterija i virusa, piše CentarZdravlja.</p><p>Međutim, treba imati na umu da to ne važi za baš sve grupe namirnica. Dok neke treba uvijek prati, druge je poželjno držati podalje od sudopera.</p><h2>Namirnice koje uvijek trebate prati</h2><p><b>Voće i povrće s jestivom korom</b></p><p>Operite sve namirnice ovog tipa, bez obzira da li su organske ili ne, hladnom vodom iz slavine neposredno prije jela ili pripreme obroka. Nemojte koristiti sredstva za pranje jer porozna kora na svježim proizvodima može tako apsorbovati nepoželjne sastojke. Osušite namirnicu čistom krpom ili ubrusom kako biste bili još sigurniji da ste uklonili štetne bakterije koje mogu biti prisutne na površini.</p><p><b>Voće i povrće s nejestivom korom</b></p><p>Banane, avokado, grejpfrut, narandže - šta je zajedničko ovom voću? Nejestiva kora. Operite ipak i sve voće i povrće s korom koju nećete jesti jer se prljavština i bakterije mogu prenijeti s kore na unutrašnjost voćke dok se ona ljušti.</p>

<h2>Namirnice koje nikada ne trebate prati</h2><p><b>Pileće i drugo meso</b></p><p>Uprkos onome u što mnogi vjeruju, piletinu ne treba prati. Ispiranje sirove piletine može dovesti do širenja štetnih bakterija poput salmonele po kuhinji, što može dovesti do oboljenja. Jedini način da se te bakterije unište je kuhanje piletine, kao i svog drugog sirovog mesa.</p><p><b>Riba</b></p><p>Izbjegavajte pranje sirove ribe jer to zapravo ne čisti ribu. Umjesto toga, povećava se mogućnost unakrsne kontaminacije druge hrane, posuđa i radnih površina.</p><p><b>Jaja</b></p><p>Izbjegavajte pranje jaja nakon kupovine jer to može dovesti do oštećenja ljuske koja štiti jaja od bakterija koje se mogu pojaviti tokom termičke obrade.</p>

Sigurno ste već nekad postavili ova pitanja, a velike su šanse da ste naišli na neiscrpne i kontradiktorne odgovore

Znate li koje namirnice ne biste trebali prati prije konzumiranja

<p>Visoki holesterol nema simptoma, stoga se savjetuje redovno ga provjeravati vađenjem krvi, a svakako jednom u pet godina.</p><p>Iako je opće poznato da zasićene masti podstiču više nivoe holesterola, može postojati još jedan krivac - šećer. U našoj svakodnevnoj ishrani mnogo je dodatog šećera, od zaslađene kafe i zaslađenog soka do namirnica s mnogo dodatog šećera. </p><h2>Skriveni šećer</h2><p>Skriveni šećer se nalazi i u hljebu i pekarskim proizvodima, umacima i čajevima, a također ga unosimo jedući med i druge prirodne ili vještačke zaslađivače.</p><p>Dodati šećeri i uopšteno slatka hrana, uz to što povećavaju rizik od debljine i dijabetesa, utiču i na jetru, koja proizvodi holesterol. Iako našem tijelu treba holesterol kako bi dobro funkcionisalo, postoji i holesterol koji šteti jetri. To je LDL holesterol (lipoproteini niske gustine) koji se nakuplja na zidovima arterija i može da ih začepi, što povećava rizik za moždani ili srčani udar. Ako jedemo previše šećera, Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje do maksimalno 50 grama dnevno, dok neka druga stručna društva kažu najviše 25 grama na dan (šest kašičica) - jetra proizvodi više LDL holesterola i istovremeno smanjuje količinu HDL holesterola. </p><p>Istraživanja pokazuju da konzumiranje velike količine šećera više nego utrostručuje rizik za pad nivoa HDL-a.</p><p>Poželjno je da HDL holesterola imamo što više jer on skuplja sav dodatni LDL iz krvotoka, odnosi ga nazad u jetru, koja ga zatim uklanja iz tijela, a uz to HDL smanjuje rizik za razvoj srčanih bolesti. </p><h2>Dodatne kalorije</h2><p>Dodatne kalorije iz slatke hrane također dovode do višeg nivoa triglicerida koji se pohranjuju u masne ćelije i oslobađaju između obroka kada tijelu treba više energije. Šećer blokira enzim koji tijelu treba da razgradi trigliceride i riješi ih se. A kada imate visok nivo triglicerida zajedno s visokim LDL-om i niskim HDL-om, dolazi do nakupljanja plaka u arterijama i povećava se rizik za fatalne bolesti srca i krvnih sudova.</p><h2>Kada provjeriti holesterol</h2><p>Visoki holesterol nema simptoma, stoga se savjetuje da ga redovno provjeravate vađenjem krvi, a svakako jednom u pet godina. Visoki nivoi holesterola mogu biti i naslijeđeni pa se savjetuje nivoe holesterola provjeriti i kod djece od šest ili sedam godina.</p><p>Ako imate visoki holesterol, ljekar će savjetovati promjenu ishrane i redovnu fizičku aktivnost ili će vam propisati lijek ako je ukupni holesterol viši od 8 mmol/l. Ukupni holesterol ne bi trebalo da prelazi 5 mmol/l, a LDL 3 mmol/l.</p><h2>Manje šećera u ishrani</h2><p>Šećer u ishrani možete da smanjite ako ograničite konzumaciju slatkiša, kolača i pekarskih proizvoda. </p><p>Uz to smanjite pijenje zaslađenih bezalkoholnih pića i sokova, izbjegavajte ugljikohidrate poput bijelog hljeba i tjestenine, pijete manje alkoholnih pića, zamijenite slatke žitarice za doručak voćem, zobenom kašom i jogurtom, birajte cjelovite namirnice i integralne žitarice, nemojte dodavati šećer u čaj i kafu i čitajte deklaracije na proizvodima.</p>

Istraživanja pokazuju da konzumiranje velike količine šećera više nego utrostručuje rizik za pad nivoa HDL-a

Nisu samo masti, za visok holesterol postoji još jedan krivac


<p>Mnogi prvo izbacuju hljeb iz prehrane kada krenu na dijetu, a evo što se onda događa tijelu.</p><p>Hljeb je mnogima omiljena namirnica i teško mogu zamisliti obroke bez njega, a dobro je poznato da utječe na težinu.</p><p>Često se može čuti da ljudi, kada odluče smršaviti, prvo izbacuju upravo hljeb iz prehrane jer se tako ubrzava gubitak kilograma.&nbsp;</p><h2>Prepun ugljikohidrata<br></h2><p>Hljeb je prepun ugljikohidrata, a njihovo naglo izbacivanje primijetit će se na tijelu te će dovesti do gubitka kilograma. No nije riječ o ekspresnom mršavljenju, već o nestanku vode koja se nakuplja u tijelu.</p><p>Tijelo skladišti ugljikohidrate u obliku glikogena, mliječne kiseline koja sakuplja vodu. Svaki gram ugljikohidrata zadržan u tijelu, zadržava i veže tri do četiri puta više vode od svoje težine.</p><h2>Manja potreba za hranom</h2><p>Poznato je da ugljikohidrati uzrokuju nagli porast i skok šećera u krvi, koji potom naglo opada, a to izazviva osjećaj gladi i potrebu za hranom. Ovo je još jedan od razloga zbog čega hljeb utječe na kilograme, budući da je prepun hidrata.</p><p>To ne znači da u potpunosti treba izbaciti hljeb iz prehrane, već samo da prazne kalorije i bijeli kruh zamijenite onim koji je napravljen od cjelovitih žitarica koje reguliraju i balansiraju šećer u krvi.</p><h2>Porast energije i bolja probava</h2><p>Bijeli hljeb za razliku od crnog ili integralnog ne sadrži vlakna koja su prijeko potrebna za normalan rad crijeva i probave. Takva hrana uzrokuje zatvor i probleme s probavom. Nakon što izbacite bijeli hljeb iz jelovnika i u svakodnevnu prehranu uvrstite cjelovite žitarice, probava započinje normalan i olakšan rad. Isto tako, ugljikohidrati su hrana i gorivo za mozak. Ako je ono kvalitetno, mozak radi normalno, bez smetnji, ali ako hrana za mozak nije zdrava, tijelo reagira negativno pa se pojavljuje osjećaj malaksalosti i umora.</p><p><br></p>

Brzo se vide nevjerovatne promjene, ali važno je zapamtiti jedno

Šta se događa u organizmu kada prestanemo jesti hljeb

<p>Sa samo 60 kalorija, jedan kivi će vas snabdjeti sa sto posto dnevno potrebne količine vitamina C i s više kalija od pola banane. O brojnim ljekovitim svojstvima kivija sigurno ste već čuli, kao i to da ga mnogi nazivaju supervoćem jer obiluje antioksidansima, vitaminom C, kalijem, folnom kiselinom, polifenolima i vlaknima, a dobar je izvor i vitamina E.<br></p><p>Ima vrlo blagotvorno djelovanje na probavni trakt, zbog čega je naročito dobar izbor za doručak.</p><h2>Odličan izvor probiotika</h2><p>Smanjuje zatvor i kako je pokazalo istraživanje iz 2010., pomaže u probavi važnih proteina, za šta je zaslužna aktivna komponenta u kiviju koja se naziva proteolitička kiselina. Nedavno je otkriveno i da je odličan izvor probiotika, pa je i u tom smislu izuzetno poželjno voće, naročito za probavu. Uz to, sadrži lutein i zeaksantin, tvari koje su nužne za zdravlje oka, kao i flavonoide i karotenoide koji štite od slobodnih radikala te štite DNK od oksidativnog oštećenja, čime se smanjuje rizik od raka.</p><h2>Sprečava nastanak krvnih ugrušaka</h2><p>Zanimljivo je da je jedno istraživanje pokazalo da kivi, ako ga jedete svako jutro, može imati učinak nalik aspirinu, koji sprečava nastanak krvnih ugrušaka. Smanjuje i nivo triglicerida u krvi za čak 15 posto te tako sprečava nakupljanje plaka na stijenkama krvnih žila i štiti zdravlje srca i krvnih žila. U sezoni je tokom cijele zime, a treba ga kupiti dok je još nezreo, odnosno dok je još tvrd na dodir, i zatim ga ostaviti nekoliko dana na sobnoj temperaturi da sazri.</p><p>Već dozreli kivi kupite samo ako ga namjeravate pojesti odmah jer se vrlo brzo kvari. Kivi je dovoljno ukusan da u njemu uživate takvom kakav jest, no možete ga koristiti i za pripremu kolača, torti, napitaka, voćnih salata i drugih slastica.</p>

Ima vrlo blagotvorno djelovanje na probavni trakt, zbog čega je naročito dobar izbor za doručak

Supervoće koje štiti srce i krvne žile: Ima učinak sličan aspirinu

<p><br></p><p>Bubrezi igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja tijela, filtriraju toksine iz tijela, kontroliraju krvni pritisak, održavaju crvena krvna zrnaca. U mnogim slučajevima ti vitalni organi rade toliko efikasno da i ne shvatite da ih imate dok nešto ne krene po zlu.</p><p>Nije samo genetika ta koja utječe na rizik od razvoja zdravstvenih problema bubrega, ono što jedete može imati veliku ulogu u tome koliko su bubrezi zdravi.</p><p>Kako biste zaštitili svoje bubrežno zdravlje, saznajte koja popularna hrana može uzrokovati trajno oštećenje bubrega. Imajte na umu da za neke od namirnica s ove liste samo oni s bubrežnim problemima moraju biti zabrinuti za unos ove hrane, jer mnoga hrana može biti dio zdrave, uravnotežene prehrane.</p><h2>Crveno meso</h2><p>Ako želite utjecati na zdravlje vaših bubrega, možda nećete željeti jesti više od preporučene tri porcije crvenog mesa sedmično. Prema studiji iz 2017. godine objavljenoj u "Journal of American Society of Nephrology", velika potrošnja crvenog mesa bila je značajno povezana s problemima u radu bubrega, ali zamjena samo jedne porcije crvenog mesa drugim izvorom proteina mogla bi smanjiti rizik do 62,4 posto.</p><h2>Špinat</h2><p>Ako nemate zdravstvenih problema u vezi s bubrezima, nemate puno razloga biti zabrinuti zbog unosa špinata. Špinat je dodatak vašim omiljenim salatama ili smoothijima bogat hranjivim sastojcima i igra važnu ulogu u većini dijeta. Međutim, špinat može predstavljati problem onima koji se brinu o zdravlju bubrega.</p><p>Špinat može sadržavati do 1.260 miligrama oksalata po porciji, što može predstavljati probleme onima koji već imaju zdravstvenih problema sa bubrezima. Ustvari, studija objavljena u "Journal of American Society of Nephrology" otkrila je da je značajna konzumacija oksalata u prehrani povezana s povećanjem rizika od bubrežnih kamenaca kod muškaraca i starijih žena za više od 20 posto, te da špinat obično čini glavninu oksalata u prehrani ispitanika.</p><h2>Krompir</h2><p>Krompir je bogat izvor kalija, pakujući do 1.640 miligrama hranjivih sastojaka ili gotovo polovinu RDA za odrasle muškarce. Nažalost, ako imate problema s bubrezima, krompir može predstavljati probleme za ovaj organ.</p><p>Studija iz 2015. objavljena u Američkom časopisu za nefrologiju otkrila je da je među 36.359 ispitanika vjerovatnoća da će umrijeti osobe s kasnom fazom hronične bolesti bubrega koje su imale viši nivo kalija u serumu od osoba s nižim nivoom kalija. Opet, važno je napomenuti da je ova studija obuhvatila samo pacijente sa kasnom fazom hronične bubrežne bolesti, a zdrave osobe ne moraju biti zabrinute za unos krompira.</p><h2>Slana hrana</h2><p>Slana hrana poput čipsa nije samo loša za vaš struk, možda šteti i vašim bubrezima. Članak iz 2018. objavljen u časopisu "Kidney and Blood Pressure Research" otkrio je da je, među grupom od 12.126 ispitanika s najvećim unosom soli,&nbsp; njih 29 posto imalo veću vjerovatnoću za oštećenje bubrega od onih s umjerenijim unosom soli.</p><h2>Gazirana pića</h2><p>Ako redovno pijete gazirana pića zaslađena šećerom, možete imati zdravstvene probleme s bubrezima prije nego što to mislite. Studija iz 2016. objavljena u časopisu "Nephrology" otkrila je da su, među 2.382 odrasla pacijenta posmatranih u sklopu teheranske studije o lipidima i glukozi, oni koji su konzumirali više od četiri gazirana pića zaslađena šećerom svake sedmice imali znatno veću vjerovatnost da će razviti hroničnu bolest bubrega.</p>

 Saznajte koja popularna hrana može uzrokovati trajno oštećenje bubrega

Ove namirnice mogu biti štetne za bubrege

<p>Vjetrovi su normalna pojava i oni su kombinacija dvije stvari: zraka koji progutate dok jedete i hrane koju jedete. </p><p>Kako objašnjava gastroenterolog Dejvid Popers (David Poppers), korisno je znati koja hrana može uticati na stvaranje gasova više od druge.</p><p>-	Svako ima različite bakterije u crijevima, a one su obično odgovorne za stvaranje vjetrova - rekao je on za Men’s Health.</p><h2>Molekule šećera </h2><p>Prema klinici Klivlend (Cleveland), gasove najčešće uzrokuju neprobavljivi ugljikohidrati.</p><p>-	Većina ugljikohidrata razgrađuje se u molekule šećera, ali vlakna se ne mogu razgraditi u molekule šećera i umjesto toga prolaze kroz tijelo neprobavljena. Kad dospiju u debelo crijevo, bakterije započinju proces fermentacije koji proizvodi gasove, a kada se oni nakupe, osjećamo nadutost - pojašnjava dr. Kristin Li (Christine Lee).</p><h2>Dnevnik prehrane</h2><p>Namirnice koje su najčešći krivci za vjetrove su brokula, kupus i ostalo povrće bogato vlaknima, zob i hljeb od cjelovitog zrna pšenice, mlijeko, sir i jogurt, jabuke, banane i breskve, grah, gazirana pića, proteini, umjetni zaslađivači, smokve, suhe šljive i kesteni.</p><p>Ako gasovi postanu problem, bilo bi dobro da pokušate voditi dnevnik prehrane i tako otkriti koju hranu trebate izbjegavati. Više vježbajte, jedite više kivija, odaberite rižu kao izvor ugljikohidrata, uzmite sebi više vremena za jelo i ograničite unos alkohola.</p>

Više vježbajte, jedite više kivija, odaberite rižu kao izvor ugljikohidrata

Ove namirnice najčešće uzrokuju gasove

<p>Svjež đumbir izgleda kao korijen, ali je on zapravo cvjetna biljka koja potječe iz jugoistočne Azije.</p><p>Ova moćna biljka pomaže u varenju, u borbi protiv prehlade ili gripe jer ima antiinflamatorna svojstva.</p><p>Svakodnevna konzumacija đumbira ima mnogo prednosti za različite dijelove tijela zahvaljujući bioaktivnom jedinjenju zvanom gingerol. Ako ste kupili đumbir i ne znate kako da ga čuvate, zapravo je sve vrlo jednostavno.</p><h2>Svježi đumbir</h2><p>Da bi đumbir duže ostao svjež, obavezno ga stavite u hermetički zatvorenu posudu za skladištenje hrane ili plastičnu vakum kesu, a zatim ga odložite u frižider. Ovo će vam pomoći da ostane svjež i do mjesec dana, ili čak i duže. Ako vidite zelenkasto-plave mrlje od buđi, vrijeme je da bacite đumbir.</p><h2>Šta ako je oljušten</h2><p>Jednom kada oljuštite đumbir, on će imati kraći rok trajanja jer je izložen kisiku. Jednostavno čvrsto umotajte oguljeni đumbir u plastičnu foliju, a zatim ga stavite u frižider. Kada se čuva na ovaj način, oguljeni đumbir može ostati svjež do tri sedmice, ali obratiti pažnju da se nije pokvario.</p><h2>Može li se zamrzavati</h2><p>Zamrzavanje đumbira je odlična opcija za produženje njegove svježine, jer cijeli đumbir može stajati i do pet mjeseci ukoliko se zamrzne. Samo obavezno operite i osušite korijen đumbira prije nego što ga zamrznete i čuvajte ga u plastičnoj kesi koja je pogodna za zamrzavanje, piše "Real Simple".</p>

Šta se dogodi u organizmu kada svaki dan jedete crnu čokoladu

Školarcima se servira nekvalitetna hrana: Za zdravu ishranu potreban dublji džep

Ove namirnice držite dalje od mikrovalne: Mogu izazvati eksploziju i trovanje

Jeste li probali sirup od hurmi: Ublažava kašalj i bolove u grlu

Šta se dešava s tijelom ako svakog dana jedete mandarine

Šest najgorih pića za zdravlje mozga

Ishranom usporite starenje: Ove namirnice konzumirajte ako imate više od 40 godina

Peršun proglašen za najotrovniju biljku 2023. godini

Namirnice koje bez grižnje savjesti možete jesti prije spavanja

Znate li koje namirnice ne biste trebali prati prije konzumiranja

Nisu samo masti, za visok holesterol postoji još jedan krivac

Šta se događa u organizmu kada prestanemo jesti hljeb

Supervoće koje štiti srce i krvne žile: Ima učinak sličan aspirinu

Ove namirnice mogu biti štetne za bubrege

Ove namirnice najčešće uzrokuju gasove

Kako treba čuvati đumbir: Na ovaj način ostaje svjež i do pet mjeseci

Ishrana

Šta se dogodi u organizmu kada svaki dan jedete crnu čokoladu

Školarcima se servira nekvalitetna hrana: Za zdravu ishranu potreban dublji džep

Ove namirnice držite dalje od mikrovalne: Mogu izazvati eksploziju i trovanje

Jeste li probali sirup od hurmi: Ublažava kašalj i bolove u grlu

Šta se dešava s tijelom ako svakog dana jedete mandarine

Šest najgorih pića za zdravlje mozga

Ishranom usporite starenje: Ove namirnice konzumirajte ako imate više od 40 godina

Peršun proglašen za najotrovniju biljku 2023. godini

Namirnice koje bez grižnje savjesti možete jesti prije spavanja

Znate li koje namirnice ne biste trebali prati prije konzumiranja

Nisu samo masti, za visok holesterol postoji još jedan krivac

Šta se događa u organizmu kada prestanemo jesti hljeb

Supervoće koje štiti srce i krvne žile: Ima učinak sličan aspirinu

Ove namirnice mogu biti štetne za bubrege

Ove namirnice najčešće uzrokuju gasove

Kako treba čuvati đumbir: Na ovaj način ostaje svjež i do pet mjeseci