<p>Ako ste primijetili da zrak ponekad lakše prolazi kroz jednu nosnicu nego kroz drugu, nema razloga za brigu. Riječ je o normalnom procesu poznatom kao nosni ciklus, koji ima važnu ulogu u zdravlju nosa i dišnog sistema.</p><h2>Šta je nosni ciklus</h2><p>Tokom dana nosnice se prirodno smjenjuju u tome koja je dominantna za protok zraka. U prosjeku se ta promjena događa svaka dva do tri sata dok smo budni, dok je tokom sna sporija.</p><p>Nosni ciklus ima dvije faze:</p><p>- začepljenje (kongestija) – kada je jedna nosnica djelimično sužena zbog blagog oticanja sluznice</p><p>- odčepljenje (dekongestija) – kada druga nosnica preuzima veći protok zraka</p><h2>Zašto se nosnice smjenjuju</h2><p>Nosnica kroz koju prolazi više zraka s vremenom se „umara“. Stalni protok zraka može isušiti sluznicu i izložiti je bakterijama i virusima. Zato se dominantna nosnica povremeno mijenja kako bi se tkivo moglo oporaviti.</p><p>Ovaj proces reguliše hipotalamus, dio mozga koji upravlja mnogim nesvjesnim funkcijama u organizmu.</p><h2>Važna zaštita organizma</h2><p>Procjenjuje se da kroz nos svakodnevno prođe više od 12.000 litara zraka. Nos ima zadatak da taj zrak filtrira, zagrije i ovlaži prije nego što dospije u dišne puteve.</p><p>Nosni ciklus omogućava sluznici da se odmori, obnovi i efikasnije štiti organizam od bakterija, virusa i drugih štetnih čestica iz okoline.</p><h2>Šta može poremetiti nosni ciklus</h2><p>Normalno funkcionisanje nosnog ciklusa mogu poremetiti:</p><p>- prehlada i gripa</p><p>- alergije na pelud ili prašinu</p><p>- pretjerana upotreba sprejeva za nos</p><p>- određeni lijekovi</p><p>Problemi mogu nastati i zbog nosnih polipa ili devijacije nosne pregrade, kada je kost između nosnica pomjerena.</p><h2>Kada se obratiti ljekaru</h2><p>Ako je jedna nosnica stalno začepljena duže od dvije sedmice ili se javlja neobičan iscjedak iz nosa, preporučuje se posjeta ljekaru. Takvi simptomi mogu ukazivati na infekciju, alergiju ili neki drugi problem koji zahtijeva liječenje.</p>

Prirodni "nosni ciklus" mijenja protok zraka između nosnica i pomaže zaštiti dišnog sistema

Zašto lakše dišemo na jednu nosnicu

<p>Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu i važan je za zdravlje kože, kostiju, zglobova i vezivnog tkiva. Međutim, njegova prirodna proizvodnja počinje opadati već sredinom dvadesetih godina, zbog čega mnogi posežu za kolagenskim suplementima. Često se postavlja pitanje – da li je kolagen bolje piti ujutro ili navečer.</p><h2>Prednosti jutarnje konzumacije</h2><p>Neki stručnjaci smatraju da je kolagen najbolje uzimati ujutro, posebno na prazan stomak. Smatra se da tada tijelo može brže apsorbirati kolagenske peptide jer nema drugih proteina iz hrane.</p><p>Jutarnja doza, naročito u kombinaciji s vitaminom C, može pomoći u zaštiti kože od svakodnevnih utjecaja poput UV zračenja, zagađenja i stresa.</p><h2>Večernja doza za regeneraciju</h2><p>S druge strane, mnogi preporučuju uzimanje kolagena navečer, oko sat vremena prije spavanja. Tokom sna tijelo prolazi kroz fazu intenzivne regeneracije, kada se oslobađa hormon rasta koji pomaže obnovi tkiva.</p><p>Kolagen sadrži aminokiselinu glicin, koja može doprinijeti boljoj kvaliteti sna i pomoći tijelu da se lakše oporavi.</p><h2>Najvažnija je redovna upotreba</h2><p>Ipak, većina stručnjaka naglašava da je dosljednost važnija od tačnog vremena konzumacije. Tijelo može iskoristiti kolagen u bilo koje doba dana, ali se rezultati obično vide tek nakon nekoliko sedmica redovne upotrebe.</p><p>Zato je najbolje odabrati vrijeme koje se najlakše uklapa u svakodnevnu rutinu i držati ga se, jer upravo redovna upotreba donosi najveće koristi za zdravlje kože, zglobova i cijelog organizma.</p>

Stručnjaci objašnjavaju koje vrijeme konzumacije može donijeti najviše koristi za kožu, zglobove i regeneraciju organizma

Kada je najbolje piti kolagen – ujutro ili navečer za maksimalan učinak

<p>Autoimune bolesti, kod kojih imuni sistem greškom napada vlastite ćelije, predstavljaju jedan od najvećih dijagnostičkih izazova savremene medicine. Postoji više od 80 različitih autoimunih bolesti, među kojima su reumatoidni artritis, lupus, multipla skleroza i celijakija. Njihovi simptomi često su slični i nespecifični – hronični umor, bolovi u mišićima i zglobovima, povišena temperatura ili osip na koži – zbog čega je put do dijagnoze često dug.</p><h2>Prvi pokazatelji upale</h2><p>Prvi korak u dijagnostici obično su testovi koji otkrivaju upalne procese u organizmu. Najčešće se rade sedimentacija eritrocita (SE) i C-reaktivni protein (CRP). Povišene vrijednosti mogu ukazivati na upalu, ali nisu specifične samo za autoimune bolesti jer mogu biti posljedica infekcija ili drugih stanja.</p><h2>Važna uloga ANA testa</h2><p>Jedna od ključnih pretraga je ANA test (antinuklearna antitijela) koji otkriva autoantitijela usmjerena protiv jezgre ćelija. Pozitivan nalaz može ukazivati na bolesti poput sistemskog lupusa, sklerodermije ili Sjögrenovog sindroma. Ipak, ovaj nalaz se uvijek tumači zajedno sa simptomima jer se može pojaviti i kod potpuno zdravih osoba.</p><h2>Dodatne analize za precizniju dijagnozu</h2><p>Ako je ANA test pozitivan, rade se dodatne analize poput ENA panela, koji pomaže razlikovati pojedine autoimune bolesti. Kod sumnje na reumatoidni artritis određuju se reumatoidni faktor (RF) i anti-CCP antitijela, dok se kod drugih bolesti traže specifična autoantitijela poput ANCA, anti-TPO ili anti-TG.</p><h2>Važan je cjelovit pristup</h2><p>Osim laboratorijskih nalaza, važnu ulogu imaju kompletna krvna slika, analiza proteina komplementa te dijagnostičke metode poput ultrazvuka, rendgenskog snimanja ili magnetne rezonance. U pojedinim slučajevima potrebna je i biopsija tkiva.</p><p>Konačnu dijagnozu postavlja ljekar specijalista, najčešće reumatolog ili imunolog, koji sve nalaze tumači zajedno sa simptomima i kliničkim pregledom pacijenta. Samo takav cjelovit pristup omogućava pravovremeno liječenje i kontrolu bolesti.</p>

Laboratorijske pretrage pomažu u dijagnostici bolesti kod kojih imuni sistem napada vlastiti organizam

Vakcina protiv bolesti COVID-19 BioNTecha

Kako ljekari otkrivaju autoimune bolesti

<p>Multivitamini spadaju među najčešće korištene dodatke prehrani. Procjenjuje se da ih koristi gotovo trećina odraslih osoba kako bi nadoknadila dnevne potrebe za vitaminima i mineralima.</p><p>Stručnjaci, međutim, naglašavaju da vrijeme uzimanja može igrati važnu ulogu u tome koliko će organizam iskoristiti nutrijente koje sadrže.</p><h2>Dvije osnovne vrste multivitamina</h2><p>Dijetetičarke Ryann Kipping i Meghan Pendleton pojašnjavaju da postoje dvije glavne kategorije suplemenata: multivitamini koji sadrže samo vitamine i multivitaminsko-mineralni dodaci koji uključuju kombinaciju vitamina i minerala. Upravo je druga kategorija najčešće u upotrebi.</p><p>Ovi dodaci obično sadrže vitamine C i B kompleks, koji su rastvorljivi u vodi, kao i vitamine A, D, E i K, koji su rastvorljivi u mastima.</p><h2>Zašto je važno uzimati ih uz hranu</h2><p>Vitamini rastvorljivi u mastima bolje se apsorbiraju kada se uzimaju uz obrok koji sadrži određenu količinu masti. Zato se multivitamini preporučuju uz hranu poput jaja, punomasnih mliječnih proizvoda, orašastih plodova, salata s uljem ili sendviča s mesom, sirom ili avokadom.</p><h2>Jutro ili večer?</h2><p>Stručnjaci ističu da ne postoji jedno idealno vrijeme za sve. Najvažnije je uzimati multivitamine redovno i u vrijeme koje ćete najlakše zapamtiti.</p><p>Mnogi ih uzimaju ujutro uz doručak jer je tada lakše uspostaviti rutinu. Međutim, osobe koje preskaču doručak trebale bi izbjegavati uzimanje suplemenata na prazan stomak, jer to može izazvati probavne tegobe.</p><p>S druge strane, večernje uzimanje može smanjiti mogućnost interakcije s lijekovima ili drugim suplementima koji se uzimaju tokom dana.</p><h2>Važno je obratiti pažnju na lijekove</h2><p>Najbolje vrijeme uzimanja multivitamina može zavisiti i od zdravstvenog stanja, dobi, trudnoće ili terapije koju osoba koristi. Na primjer, lijekovi za štitnu žlijezdu poput levotiroksina trebaju se uzimati odvojeno od multivitamina jer oni mogu smanjiti njihovu apsorpciju.</p><h2>Najvažnije pravilo</h2><p>Bez obzira na vrijeme uzimanja, stručnjaci savjetuju da se multivitamini uzimaju uz obrok, po mogućnosti s malo masti, te redovno svaki dan. Također preporučuju konsultaciju s ljekarom, posebno ako osoba koristi određene lijekove ili ima zdravstvene probleme.</p>

Stručnjaci objašnjavaju da vrijeme uzimanja suplemenata može utjecati na njihovu apsorpciju i efikasnost u organizmu

Korištenje multivitamina: Vrijeme uzimanja igra važnu ulogu u iskoristivosti

<p>Holesterol se često spominje u negativnom kontekstu, ali nije svaka njegova vrsta štetna. Štaviše, on je ključan za brojne važne funkcije u tijelu, uključujući probavu, proizvodnju hormona i sintezu vitamina D. Problem nastaje kada nivo holesterola postane previsok, što može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i povećati rizik od srčanih bolesti.</p><p>Iako na faktore poput dobi i genetike ne možemo utjecati, promjenom prehrambenih i životnih navika možemo preuzeti kontrolu. Stručnjaci se slažu da je namirnica broj jedan koju treba ograničiti radi smanjenja rizika od visokog holesterola – prerađeno meso, piše EatingWell.</p><p>Mnogima nije iznenađenje da hrenovke, kobasice i salame nisu najbolji izbor za zdravlje srca. Međutim, manje je poznato da se preporuka odnosi i na popularne delikatesne nareske poput puretine, šunke i pečene govedine, koje mnogi smatraju zdravijima. Vrijeme je da preispitate šta stavljate u svoje sendviče.</p><h2>Zašto biste trebali ograničiti prerađeno meso</h2><p>Kada je riječ o snižavanju holesterola, ključni nutrijent koji treba ograničiti, iznenađujuće, nisu masnoće iz prehrane, nego zasićene masti. Ovisno o proizvodu, prerađeno meso često je izvor zasićenih masti.</p><p>„Prerađevine su obično masniji komadi mesa i obiluju zasićenim mastima. Poznato je da hrana bogata zasićenim mastima uzrokuje visok holesterol, a posebno podiže nivo lipoproteina niske gustoće, takozvanog LDL holesterola“, kaže nutricionistica Carly Hart.</p><p>Iako se za slaninu i salamu očekuje da sadrže zasićene masti, nutricionistica Veronica Rouse dodaje:</p><p>„Čak ni opcije koje zvuče ‘zdravije’ – poput pureće slanine ili nemasnih delikatesnih narezaka – nisu nužno bez zasićenih masti. One su samo nešto manje masne od uobičajenih verzija, ali i dalje doprinose ukupnom dnevnom unosu zasićenih masti.“</p><p>Sastav crijevnog mikrobioma ključan je za gotovo svaki aspekt zdravlja, uključujući i regulaciju holesterola. Istraživanja pokazuju da prehrana bogata mesom, posebno prerađenim, može smanjiti raznolikost crijevnih bakterija. To je zabrinjavajuće jer raznolik mikrobiom igra važnu ulogu u regulaciji apsorpcije i izlučivanja holesterola te pomaže u smanjenju hronične upale, jednog od glavnih faktora u razvoju srčanih bolesti.</p><p>Osim zasićenih masti, prerađeno meso obično sadrži znatno više natrija od neprerađenog. Naprimjer, porcija od 100 grama pečenih purećih prsa sadrži 99 miligrama natrija, dok ista količina delikatesne puretine sadrži čak 810 mg – i to prije nego što dodate natrij iz hljeba i drugih dodataka.</p><p>Iako se visok unos natrija ne povezuje direktno s povišenjem holesterola, Hart ističe:</p><p>„Prehrana s visokim udjelom natrija može povećati rizik od razvoja visokog krvnog pritiska, što tjera vaše srce da radi pod većim opterećenjem“ i tako negativno utiče na cjelokupno kardiovaskularno zdravlje.</p><h2>Kako zamijeniti prerađeno meso</h2><p>Dobra vijest je da se ograničavanjem prerađenog mesa ne morate odreći praktičnosti ili okusa. Male zamjene mogu pomoći u smanjenju unosa zasićenih masti i natrija, a da vaši obroci ostanu zasitni i bogati proteinima.</p><p>Umjesto delikatesnih narezaka, u sendvičima i salatama koristite ostatke piletine s roštilja ili pečenog lososa. Priprema veće količine mesa ili ribe za večeru osigurava vam praktičan obrok za sljedeći dan s manje natrija i zasićenih masti.</p><p>Isprobajte i biljne proteine. Prerađeno meso lako možete zamijeniti namirnicama poput pirea od slanutka, leće, pečenog tofua ili humusa. Ove su alternative jednostavne za pripremu, a bogate su vlaknima i proteinima. Za postizanje slanog i dimljenog okusa, zdravije opcije začinite dimljenom paprikom ili čipotle prahom.</p><p>Kada ste u žurbi, dobar izbor mogu biti piletina ili tuna iz konzerve, koje obično sadrže manje natrija i zasićenih masti od prerađevina.</p>

Stručnjaci se slažu da je namirnica broj jedan koju treba ograničiti radi smanjenja rizika od visokog holesterola – prerađeno meso

Ako imate visok kolesterol, jednu vrstu hrane izbacite iz prehrane

<p>U Bosni i Hercegovini po prvi put izvršeno je sekvencioniranje cijelog genoma u Alea Genetičkom Centru, a rukovodilac laboratorije doc. dr. Rijad Konjhodžić za „Avaz“ je objasnio koliko je značajno što se to sada može raditi lokalno, posebno za one najmlađe koji čekajući na odgovore u sistemu ostanu zarobljeni godinama.</p><h2>Dijagnostika oboljenja</h2>

<p>- To je jedna izuzetno kompleksna molekularno-biološka procedura koja podrazumijeva da se kompletan humani genom sekvencira u jednoj reakciji. To je izuzetno bitno prilikom dijagnostike genetskih oboljenja naročito rijetkih bolesti kojih je oko 72 posto genetski uvjetovano. Osnovni korisnici te usluge su najčešće pedijatri, mada se ona koristi i u drugim granama medicine. Kod pojave određenih simptoma koji mogu biti povezani sa specifičnim rijetkim bolestima ili onda kada kliničari ne znaju šta bi moglo biti sa djetetom tada se koriste te metode sekvenciranja kompletnog egzoma i kompletnog genoma – objasnio je dr. Konjhodžić.</p><p>Ističe da je već ranije urađeno sekvenciranje kompletnog egzoma koje podrazumijeva sekvenciranje svih kodirajućih sekvenci u našem genomu, međutim, ovo je sada korak dalje zato što postoje mutacije i na intronskim sekvencama, znači nekodirajuće, koje mogu biti uzrok patološkog stanja. Važno je napomenuti da tzv. nekodirajuće sekvence humane DNA, bilo intronske ili intragenske, predstavljaju gotovo 98 posto humanog genoma, i dokazi da su mutacije u tim djelovima povezane s patološkim stanjima se sve više gomilaju.</p><p>- Ovo je zaista ogromna stvar, ne mogu dovoljno naglasiti koliko je bitno da se ovo radi unutar zemlje ne samo zbog dijagnostike, nego nam se otvaraju vrata za pravljenje baza podataka, zastupljenosti različitih haplotipova poput HLA, potencijalnoj forenzičkoj upotrebi, da ne nabrajamo dalje. Mi smo to napravili sami sa vlastitim sredstvima, uložili u opremu i kapacitete, trajalo je više godina, međutim, to se sve skupa ne bi moglo desiti bez naših osam molekularnih biologa koji su svi magistri i doktori nauka, dakle jedini smo sa takvim kapacitetom kadra koji su u stanju da ovo rade – kazao je dr. Konjhodžić.</p><h2>Očuvanje uzoraka</h2><p>Dosad su se pacijenti slali u druge države, međutim, izvoz genetskog materijala je generalno problematičan.</p><p>- Prvo i osnovno, to je dobro za uzorak jer ne mora putovati, manje su šanse za hemolizu, smanjuje se mogućnost bakterijske kontaminacije itd. Dalje, genetska dijagnostika ovisi o bazama podataka. Imamo veliki broj mutacija koje smo jasno povezali sa određenim bolestima, ali s obzirom na to da je ovakva klinička dijagnostika genetike još uvijek mlada, mi svaki dan nalazimo nove genetske varijante koje mogu biti teoretski povezane sa određenim bolestima. Ukoliko imamo lokalne baze podataka puno brže i puno jasnije možemo definirati koje su to mutacije koje se pojavljuju unutar populacije Bosne i Hercegovine, a nisu patogene, dakle, samo predstavljaju varijante, a čije pojavljivanje može biti povezano sa određenim bolestima – naglasio je dr. Konjhodžić.</p><p>Već je u toku projekt s profesoricom Aminom Kozarić pravljenja Bosanskohercegovačkog genomskog projekta, a kako kaže, ovo je korak prema tom cilju.</p><p>- Ovo je jedna komplikovana analiza, u regionu je radi jako malo laboratorija i to uglavnom državne koje su imale ogromna ulaganja od strane same države. A da mi sami to napravimo kao jedna mala laboratorija, jako je velika stvar. Teško je objasniti onome ko se time ne bavi koliko je to veliko dostignuće, a još je teže objasniti koliko je važno za bh. dijagnostiku, pogotovo u pedijatriji. Mi se zaista nadamo da će nas i institucije na taj način prepoznati i pokušati da nas uklope u opštu zdravstvenu zaštitu građana Bosni i Hercegovine, jer ne znam zašto mi uporno iniciramo da dijelimo zdravstvo na privatno i javno. Ljudima kojima je ta analiza potrebna jako je važno da je mogu uraditi – navodi dr. Konjhodžić.</p><h2>Posmatranje cjeline</h2><p>Rijetke bolesti su one koje se pojedinačno dešavaju &lt; 1/2000, međutim kada ih posmatrate kao cjelinu, dobijamo brojku da je između 3,5 i 6 posto populacije afektirano jednom od rijetkih bolesti, od kojih su, podsjetimo se, više od 70 posto genetske, pa možemo reći da uopšte nisu toliko rijetke.</p><p>- U tom slučaju radi se o jednom oboljelom na 20 osoba otprilike, zato je jedino pravilno posmatrati kumulativno. I kada nemamo genetičku dijagnostiku pa po konvencinalnim metodama pokušavamo doći do dijagnoze u, naprimjer, pedijatriji i neonatologiji, to dijete u sistemu ostane otprilike 7-8 godina bez tačne dijagnoze. Oni idu od klinike do klinike, pedijatri traže dodatne biohemijske analize, radiološke analize, pa neonatolozi, pa onda unutar subspecijalizacija pedijatrije, pošto su te bolesti uglavnom sistemske. To je sve moguće riješiti sa jednom molekularno-biološkom analizom, kao što je sekvencioniranje kompletnog genoma – zaključio je Konjhodžić.</p><h2>Sistem pod opterećenjem</h2><p>- Zamislite koliko košta pacijent bez dijagnoze u sistemu u prosjeku 7 godina. To su ogromni novci koji jako teško padaju na sisteme bilo koje zemlje, pa se iskreno nadamo da sad kada ovo možemo raditi lokalno da ćemo biti u stanju da doprinesemo da se to poboljša – kazao je dr. Konjhodžić.</p>


Dosad su se pacijenti slali u druge države, međutim, izvoz genetskog materijala je generalno problematičan, objasnio je dr. Rijad Konjhodžić

U Bosni i Hercegovini prvi put sekvencioniran cijeli genom: Prekretnica za pacijente koji godinama lutaju u potrazi za dijagnozom

<p>Iako mnoge zdravstvene tegobe proizlaze iz načina života ili jednostavno loše sreće, genetika ima ključnu ulogu u sklonosti ka određenim bolestima.&nbsp;</p><p>Ako su vaši roditelji ili bake i deke imali određenu bolest, veća je vjerovatnoća da ćete je i vi razviti. To, naravno, ne znači da je oboljenje neizbježno, ali ukazuje na povišen rizik.</p><p>Doktorica Kler Grejndžer (Claire Grainger) izdvojila je tri česta stanja na koja genetika posebno utiče.</p><h2>Dijabetes</h2><p>Postoje dva tipa dijabetesa. Dok je tip 1 autoimuna bolest, tip 2 je povezan sa načinom života, ali i sa genetikom.</p><p>- Dijabetes tipa 2 jedno je od najčešćih stanja sa naslednom komponentom. Iako faktori poput ishrane, telesne težine i fizičke aktivnosti imaju značajnu ulogu, genetika može povećati sklonost ka obolevanju - objasnila je dr. Grejndžer.</p><p>- To ne znači da je bolest neizbežna, ali ukazuje na to da bi trebalo da budete proaktivni: da redovno idete na lekarske preglede, održavate zdravu telesnu težinu i pratite simptome poput pojačane žeđi, umora ili učestalog mokrenja - dodala je.</p><h2>Astma</h2><p>Astma je stanje koje često pogađa disajne puteve, izazivajući stezanje u grudima, kašalj i otežano disanje, a simptomi mogu varirati od blagih do teških.</p><p>- Astma je još jedno stanje koje se često javlja u porodicama - rekla je dr. Grejndžer.&nbsp;</p><p>- Istraživanja pokazuju da postoji veća vjerovatnoća da će djeca razviti astmu ako od nje boluje jedan ili oba roditelja. Astma ima snažnu genetsku komponentu."</p><p>Genetika ne utiče samo na astmu.&nbsp;</p><p>- Ako vaši roditelji imaju astmu, polensku kijavicu ili ekcem, mogli biste i vi biti skloniji razvoju disajnih ili alergijskih bolesti. Rana dijagnoza i odgovarajući plan liječenja mogu značajno poboljšati kvalitet života - objasnila je doktorica.</p><h2>Akne</h2><p>Akne se često smatraju problemom tinejdžerskog doba, ali mogu se nastaviti i u odraslom periodu.&nbsp;</p><p>Na njihov nastanak utiču ishrana, način života i genetika.</p><p>- Akne se često smatraju samo prolaznom fazom u adolescenciji, ali genetika može igrati značajnu ulogu u tome ko će ih razviti i koliko će stanje biti ozbiljno - rekla je dr. Grejndžer.</p><p>- Mnogi ne znaju da se akne mogu naslediti. Ako su vaši roditelji imali uporne akne ili su se sa njima borili i u odraslom dobu, veća je vjerovatnoća da ćete ih imati i vi. Genetika može uticati na sve – od proizvodnje sebuma do načina na koji koža reaguje na bakterije i upale - zaključila je.</p>

Genetika može uticati na sve – od proizvodnje sebuma do načina na koji koža reaguje na bakterije i upale, zaključila je

Ako su ih imali vaši roditelji, veći je rizik i za vas: Ovo su tri nasljedne bolesti 

<p>Mi se ne možemo u potpunosti zaštititi od stresnih situacija, ali postoje fizičke aktivnosti koje nas mogu brzo osloboditi stresa.</p><h2>1. Trčanje</h2><p>Ovo je najlakši i najjeftiniji način da se riješite stresa. Trčite onoliko koliko mislite da je dovoljno, a zatim pređite na brzo hodanje.&nbsp;</p><p>Fitnes instruktori napominju da ovaj jednostavan i svima dostupan način da se smanji stres nije uporediv sa bilo kojim drugim. I radi 100 posto.</p><p>Dok trčite, nema potrebe da razmišljate da li to radite ispravno ili ne - samo uživajte u procesu i odredite odgovarajući tempo trčanja.</p><h2>2. Joga</h2><p>Na drugom mjestu je joga. Naravno, joga - klasični umirujući fitnes. Pored toga, joga je odličan način da se ne samo oslobodite stresa, već da protegnete i ojačate mišiće tijela. U roku od 10 minuta treninga primjetit ćete da su sve brige nestale.</p><p>Najbolji način da smanjite stres je da radite jogu kod kuće. Joga kod kuće vam omogućava da se opustite i fokusirate se na sebe.</p><h2>3. Plivanje</h2><p>Plivanje zatvara tri anti stres fizičke aktivnosti. Voda savršeno otklanja umor i smiruje nerve.&nbsp;</p><p>Ne treba ni da obavljate neke posebne vježbe, samo uronite u vodu i plivajte. Da se oslobode stresa najbolje je plivanje u večernjim satima.&nbsp;</p><p>Nakon rekreacije u vodi pokušajte da ne pijete kafu ili alkohol, jer će cijeli efekat odmah nestati.</p>

Najbolji način da smanjite stres je da radite jogu kod kuće

Ovo su tri najbolje fizičke aktivnosti ako ste pod stresom

<p>Osobe koje su odrasle u disfunkcionalnim porodicama često u odrasloj dobi pokušavaju svojoj djeci pružiti stabilno i sretno djetinjstvo kakvo sami nisu imali. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se obrasci ponašanja iz djetinjstva često nesvjesno prenose i u roditeljstvo.</p><p>Psihologinja Samantha Rodman Whiten ističe da osobe koje nisu imale jasne emocionalne granice u porodici često imaju poteškoća da ih postave i u odnosu sa svojom djecom. Kada se dijete uznemiri, roditelj može reagirati panikom ili tjeskobom umjesto smirenom podrškom.</p><p>Problemi se mogu pojaviti i u partnerskim odnosima, posebno kod osoba koje su odrasle uz konfliktan ili emocionalno udaljen brak roditelja. Njima ponekad može biti teško pronaći ravnotežu između odnosa s partnerom i brige o djeci.</p><p>Stručnjaci navode i da loši primjeri upravljanja novcem, nedostatak društvenih kontakata ili autoritaran odgoj mogu ostaviti dugoročne posljedice na roditeljske navike.</p><p>Psiholozi ističu da terapija može pomoći roditeljima da bolje razumiju vlastito djetinjstvo i razviju zdravije obrasce ponašanja u odgoju djece.</p>

Stručnjaci upozoravaju da osobe koje su odrasle u disfunkcionalnim porodicama nesvjesno prenose određene navike i strahove na vlastitu djecu

Obrasci iz teškog djetinjstva često utječu na način roditeljstva

<p>Obilna menstruacija može dovesti do anemije zbog nedostatka željeza, upozoravaju stručnjaci. Tijelu je željezo potrebno za stvaranje hemoglobina, proteina koji pomaže crvenim krvnim zrncima da prenose kisik kroz organizam. Kada se izgubi previše krvi, smanjuje se i količina željeza u tijelu.</p><p>Većina žena tokom menstruacije izgubi oko 30 do 40 mililitara krvi, dok kod obilnog krvarenja gubitak može biti veći od 80 mililitara. Takvo stanje, poznato kao menoragija, jedan je od najčešćih uzroka anemije kod žena reproduktivne dobi.</p><p>Rizik je veći kod osoba koje krvare duže od sedam dana, moraju mijenjati uloške ili tampone svakog sata ili imaju krvarenje između ciklusa.</p><p>Simptomi anemije mogu uključivati umor, vrtoglavicu, ubrzan rad srca, blijedu kožu, krhke nokte, glavobolje i otežano disanje. U nekim slučajevima javljaju se i problemi s koncentracijom ili stalni osjećaj iscrpljenosti.</p><p>Ljekari anemiju dijagnosticiraju na osnovu simptoma, pregleda i laboratorijskih testova krvi, a ponekad se radi i ginekološki pregled kako bi se otkrio uzrok obilnog krvarenja.</p>

Veliki gubitak krvi tokom ciklusa može dovesti do manjka željeza, što često uzrokuje slabost, vrtoglavicu i iscrpljenost

Može li obilna menstruacija uzrokovati anemiju i hronični umor

<p>Mentalno zdrave osobe ne troše energiju na žaljenje, ne jure trenutno zadovoljstvo i ne žive po tuđim standardima.</p><p>Ono što ne radite jednako je važno za vaše mentalno zdravlje kao i ono što radite. Na internetu se može pronaći more savjeta o tome kako postići i održati dobro mentalno zdravlje. Mnogi terapeuti, couchevi i stručnjaci za wellness preporučuju zdravu prehranu, redovno kretanje, pozitivno razmišljanje i brigu o sebi.</p><p>Ipak, jednako je važno prepoznati šta ne bismo trebali raditi. Postoji mnogo načina na koje, često i nesvjesno, možemo potkopati vlastitu dobrobit i ući u spirale negativnosti, depresije i anksioznosti. Također, postoje i brojni načini na koje možemo sabotirati odnose, a da ne shvatimo da smo upravo mi uzrok problema.</p><p>U nastavku je pet ponašanja koja je važno izbjegavati ako želite biti stabilni i emocionalno uravnoteženi.</p><h2>1. Okrivljavanje drugih i mentalitet žrtve</h2><p>Iako je tačno da se često suočavamo s teškim okolnostima koje nisu pod našom kontrolom, važno je podsjetiti se da uvijek postoji dio situacije kojim možemo upravljati. Što više vjerujete u vlastitu sposobnost da utičete na ono što se dešava, to ćete se osjećati spremnije i sigurnije – a manja je vjerovatnoća da će vas drugi uzimati zdravo za gotovo.</p><p>Fokus na samosažaljenje ili uvjerenje da ste nemoćni brzo narušava samopoštovanje i mentalno zdravlje. Mentalitet žrtve neizbježno utiče i na odnose, jer ljudi ponekad imaju manje empatije kada se ponašamo kao da ništa ne možemo promijeniti.</p><h2>2. Fokus samo na trenutno zadovoljstvo</h2><p>Čekanje da ostvarite ciljeve i dobijete priznanje ili nagradu često je teško. Kada mnogo radite, prirodno je da želite rezultate odmah – pa je zbog toga ponekad lakše posegnuti za brzim zadovoljstvom.</p><p>Na primjer: potrošiti platu umjesto štedjeti za penziju, ili prihvatiti posao samo da biste odmah zarađivali, umjesto nastaviti školovanje – iako je fakultet oduvijek bio vaša želja. Kada se fokusirate samo na ono što je „pred nosom“, umjesto da planirate budućnost i razmišljate šire, to na kraju koči i uspjeh i osjećaj životnog zadovoljstva.</p><h2>3. Stavljanje vlastitih potreba iznad drugih</h2><p>Kada se trudite da brinete o sebi i ostvarite ciljeve, razmišljanje o drugima ne dolazi uvijek spontano. Lako je postati „laser-fokusiran“ na to kako da dobijete ono što želite. To najčešće nije namjerno, što znači da namjerno trebate provjeravati kako vaše ponašanje i odluke utiču na druge.</p><p>Uz to, istraživanja pokazuju da su ljudi koji su ljubazni i pomažu drugima često sretniji i zdraviji. Dijelom zato što, kada pomažete drugima, ne vrtite se stalno oko vlastitog uspjeha. Moguće je potrošiti previše vremena razmišljajući o sebi i o svim područjima života koja nisu onakva kakva biste željeli da budu.</p><h2>4. Nemogućnost da prepoznate male uspjehe i osjećate zahvalnost</h2><p>Kada stvari krenu po zlu ili kada nam treba više vremena da dobijemo ono za što mislimo da će nas usrećiti, često počnemo prigovarati zbog onoga što nemamo. Tada postaje teško uočiti šta je ipak dobro prošlo i koji mali dijelovi života donose radost.</p><p>Teško je biti zahvalan ljudima koji vas vole i podržavaju, a ponekad se čak može javiti osjećaj da vam niko „ne drži leđa“. Što više pronalazite načine da budete zahvalni – čak i za sitnice – to ćete biti otporniji. Zahvalnost pomaže i da se prisjetite kako nije uvijek bilo teško te da ste i ranije prebrodili izazove.</p><h2>5. Mentalno zdrave osobe ne porede sebe s drugima</h2><p>Jedan od razloga zbog kojih se mnogi bore s anksioznošću, negativnošću, depresijom, ljubomorom i drugim emocijama koje narušavaju mentalno zdravlje jeste stalno upoređivanje s onim što drugi imaju ili što su postigli.</p><p>Upoređivanje je opasno jer nemate uvid u nečiju unutrašnju stvarnost i životnu pozadinu – čak i kada se čini da drugi imaju više ili da su sretniji. Na primjer, neko može živjeti u lijepoj kući i imati dobro plaćen posao, a istovremeno se boriti s ozbiljnim problemima u braku. Ili neko može izgledati kao da je dobio više unapređenja bez posebnih kvalifikacija, ali vi ne znate koliko je zaista sposoban ili kako se snalazi na razgovorima za posao.</p><p>Gledate nečije Instagram objave ili slušate hvalisanje o „savršenom“ životu – i počnete zavidjeti. Zatim se pitate zašto vi to ne možete imati ili postići. S vremenom se može javiti misao da s vama nešto nije u redu ili da nikada nećete imati život kakav želite. A istina je jednostavna: vrijeme koje trošite na upoređivanje krade energiju koju biste mogli ulagati u sebe, svoje ciljeve i izgradnju smislenog života.</p>

Gledate nečije Instagram objave ili slušate hvalisanje o „savršenom“ životu – i počnete zavidjeti

Ovo je 5 stvari koje mentalno zdrave osobe ne rade: Jeste li među njima?

<p>Glaukom je jedna od najpodmuklijih očnih bolesti današnjice i jedan od vodećih uzroka nepovratnog gubitka vida u svijetu. Upravo zbog toga širom svijeta obilježava se Svjetska sedmica glaukoma, s ciljem podizanja svijesti o ovoj bolesti koja često napreduje bez jasnih simptoma. Globalne brojke su alarmantne. Procjenjuje se da od glaukoma boluje više od 80 miliona ljudi, a posebno zabrinjava podatak da gotovo polovina oboljelih uopće nije svjesna da ima ovu bolest.</p><p>Pod sloganom "Ujedinjeni za svijet bez glaukoma", od 8. do 14. marta organiziraju se različite aktivnosti – od besplatnih pregleda i mjerenja očnog pritiska do edukativnih predavanja. U Bosni i Hercegovini ove aktivnosti održavaju se u više od 25 gradova, s ciljem da se građani informiraju o opasnostima koje ova bolest nosi.</p>

<h2>Gubitak vida</h2><p>Šef Klinike za očne bolesti KCUS-a prof. dr. Faruk Nišić ističe da je glaukom bolest oka koja u svojim završnim fazama može dovesti do potpunog i nepovratnog gubitka vida.</p><p>- Glaukom je bolest oka koja u terminalnim fazama može dovesti do ireverzibilnog sljepila. U narodu je često nazivaju i "tihim kradljivcem vida", jer se može razvijati godinama bez jasnih simptoma - kazao je Nišić za "Avaz".</p><p>Dodaje da bolest najčešće nastaje kao posljedica dugotrajno povišenog očnog pritiska i oštećenja vidnog živca, što s vremenom dovodi do sužavanja vidnog polja.</p><p>- Pacijenti se često javljaju tek kada su promjene već uznapredovale, a tada su mogućnosti liječenja i poboljšanja vida veoma ograničene. U tom trenutku uglavnom možemo samo pokušati zaustaviti dalje propadanje vida - pojašnjava Nišić.</p><h2>Multifaktorijalna bolest</h2><p>Prema riječima prof. dr. Nišića, glaukom je multifaktorijalna bolest, što znači da na njegov razvoj utječe više različitih faktora.</p><p>- Veliku ulogu ima genetska predispozicija, zbog čega je važno pitati pacijenta da li u porodici ima oboljelih od glaukoma. Ipak, ne postoji jedan jedini uzrok koji dovodi do ove bolesti - kaže Nišić.</p><h2>Rano otkrivanje</h2><p>Stručnjaci naglašavaju da je rano otkrivanje bolesti presudno za očuvanje vida.</p><p>Vrlo je važno na vrijeme prepoznati osobe koje su u riziku i redovno kontrolirati stanje očiju. Pravovremenim uvođenjem terapije može se spriječiti dalje propadanje vidne funkcije. Terapija može uključivati lijekove, laserske procedure ili hirurško liječenje, u zavisnosti od stadija bolesti.</p><h2>Redovni pregledi</h2><p>Ako se bolest otkrije na vrijeme, moguće je značajno usporiti ili zaustaviti njen napredak i tako sačuvati vid. Zbog toga stručnjaci tokom Svjetske sedmice glaukoma posebno apeliraju na građane, naročito one starije od 40 godina i osobe koje imaju porodičnu historiju bolesti, da redovno obavljaju oftalmološke preglede, jer upravo rana dijagnoza može spriječiti trajni gubitak vida.</p><p><br></p>

U terminalnim fazama može dovesti do ireverzibilnog sljepila, ističe Nišić

Prof. dr. Faruk Nišić za "Avaz" o podmukloj bolesti: Tihi kradljivac vida prijeti milionima, oboljeli ne znaju da imaju glaukom

<p>Položaj u kojem spavate može imati veliki utjecaj na zdravlje kičme, zglobova i držanje tijela tokom dana. Stručnjaci ističu da pravilno odabran položaj, kao i odgovarajući madrac i jastuk, mogu smanjiti rizik od bolova u leđima, ukočenog vrata i problema s disanjem.</p><p>Trećinu života provodimo spavajući, zbog čega način na koji ležimo tokom noći ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja. Prema riječima stručnjaka iz organizacije The Sleep Charity, položaj tijela može pomoći kičmi da ostane u prirodnom položaju ili je satima izlagati nepotrebnom opterećenju.</p><p>Spavanje na leđima smatra se jednim od najboljih položaja jer omogućava ravnomjernu raspodjelu tjelesne težine i smanjuje pritisak na kičmu. U tom položaju preporučuje se korištenje potpornog jastuka, a dodatni jastuk ispod koljena može pomoći da se zadrži prirodna krivina leđa.</p><p>Spavanje na boku također može biti dobar izbor jer pomaže održavanju ravne kičme i može smanjiti hrkanje. Stručnjaci savjetuju da se između koljena stavi jastuk kako bi kukovi i zglobovi ostali u pravilnom položaju.</p><p>S druge strane, spavanje na stomaku smatra se najnepovoljnijim položajem jer opterećuje vrat i može uzrokovati bol u donjem dijelu leđa. Ukoliko osoba ipak spava na stomaku, preporučuje se korištenje vrlo tankog jastuka ili spavanje bez njega.</p>

Stručnjaci upozoravaju da način na koji spavate može utjecati na kičmu, zglobove i kvalitet sna

Najbolji položaj za spavanje

<p>Dok priroda polako izlazi iz zimskog sna i prve pupoljke tek počinju pokazivati drveće i cvijeće, mnogi ljudi već osjećaju prve znakove nadolazeće sezone alergija. Stručnjaci u Mahnomen Healthu upozoravaju da je pravo vrijeme za pripremu kako biste uživali u proljeću bez nelagode.</p><h2>Razumijevanje sezonskih alergija</h2><p>Alergije nastaju kada imunološki sistem reaguje na strane čestice poput peludi, plijesni i grinja. Simptomi uključuju kihanje, curenje nosa, svrbež očiju i začepljenost nosa, što može smanjiti kvalitet života, poremetiti san i otežati svakodnevne aktivnosti.</p><h2>Priprema za sezonu alergija</h2><p>Razgovarajte s ljekarom i napravite personalizirani plan liječenja, uključujući testiranje na alergije.</p><p>Smanjite izloženost peludi zatvaranjem prozora tokom dana i korištenjem pročišćivača zraka.</p><p>Pranje ruku i presvlačenje nakon boravka na otvorenom smanjuje unos peludi u kuću.</p><p>Lijekovi bez recepta i prirodni tretmani mogu pomoći u ublažavanju simptoma.</p><h2>Napredne mjere opreza</h2><p>Osobe s teškim alergijama trebaju redovne preglede radi prilagodbe tretmana.</p><p>Pratite dnevne nivoe peludi i kvalitetu zraka putem aplikacija kako biste izbjegli visoke koncentracije peludi.</p>

Stručni savjeti za prevenciju i ublažavanje simptoma sezonskih alergija kako biste uživali u proljeću bez nelagode

Reagujte na vrijeme: Kako pripremiti organizam za proljetne alergije

<p>Iako stres obično povezujemo s neugodnim iskustvima, postoji pozitivan oblik stresa "eustres" koji nas motivira, potiče razvoj i poboljšava opći osjećaj zadovoljstva.</p><p>Za većinu ljudi stres je sinonim za nešto negativno, ali stručnjaci ističu da postoje dvije vrste stresa: eustres i distres. Distres je negativan oblik stresa koji nastaje kada osjećamo preopterećenost i nedostatak resursa za suočavanje s izazovima, što može dovesti do tjeskobe, depresije i pada koncentracije.</p><p>S druge strane, eustres se javlja kada smo suočeni s izazovom koji doživljavamo kao zanimljiv ili poticajan – primjerice kada učimo novu vještinu, preuzimamo projekt ili se pripremamo za važan događaj. Blaga napetost i uzbuđenje kod eustresa dodatno nas motiviraju i pomažu da damo najbolje od sebe.</p><h2>Zašto je eustres „dobar“ stres</h2><p>Eustres pozitivno utiče na tri ključna područja:</p><p>Emocionalno – potiče osjećaje zadovoljstva, motivacije i potpune koncentracije na aktivnost.</p><p>Psihološki – razvija samopouzdanje, osjećaj autonomije i psihološku otpornost.</p><p>Fizički – jača tijelo kroz zahtjevnije fizičke aktivnosti ili treninge.</p><p>Eustres pruža osjećaj uzbuđenja, smisla i ispunjenosti, čineći izazove motivirajućim.</p><h2>Primjeri eustresa u svakodnevnom životu</h2><p>Na poslu: preuzimanje novog projekta i učenje novih vještina. Ako su rokovi realni i projekti ostvarivi, izazov postaje motivirajući, a ne preopterećujući.</p><p>Kroz hobije i lične interese: postavljanje izazovnih ciljeva i učenje novih vještina jača samopouzdanje i želju za napretkom.</p><p>Putovanja: uzbuđenje i neizvjesnost prilikom upoznavanja nove kulture i običaja mogu biti oblik eustresa.</p><p>Fizička aktivnost: izazivanje tijela tokom vježbanja ili planinarenja povećava snagu, izdržljivost i fleksibilnost te izaziva osjećaj potpune koncentracije.</p><h2>Kako u svakodnevicu unijeti više pozitivnog stresa</h2><p>Stručnjaci preporučuju jednostavne korake:</p><p>Svaki dan naučite nešto novo, čak i male stvari.</p><p>Postavljajte lične i profesionalne ciljeve koji su izazovni, ali ostvarivi.</p><p>Povremeno izađite iz zone komfora, preuzimajući nove zadatke ili učeći nove vještine.</p><h2>Redovno se bavite fizičkom aktivnošću.</h2><p>Pravilan balans eustresa može biti snažan podsticaj za lični rast i razvoj – dovoljno izazova da nas motiviraju, ali ne toliko da nas preplave.</p>

Eustres nas motivira, potiče lični razvoj i poboljšava osjećaj zadovoljstva životom

Nije sav stres loš: Pozitivan oblik stresa može nam zapravo pomoći

<p>Povišen hemoglobin, poznat i kao eritrocitoza, često se otkriva slučajno, ali može biti znak ozbiljnog zdravstvenog problema. Hemoglobin je protein bogat željezom u crvenim krvnim zrncima, čija je glavna funkcija transport kisika iz pluća u sve organe. Kada je njegova koncentracija previsoka, krv postaje “gušća”, odnosno teže cirkuliše, što povećava rizik od komplikacija. Referentne vrijednosti obično su iznad 16,5 g/dL za muškarce i 16 g/dL za žene.</p><h2>Simptomi i rani znakovi</h2><p>U ranoj fazi često nema simptoma, a stanje se otkriva tokom rutinskih pregleda. Kada se jave, simptomi mogu uključivati kronične glavobolje, vrtoglavicu, zujanje u ušima, zamagljen vid, umor, pojačano znojenje, crvenilo lica i dlanova ili lakše stvaranje modrica. Jedan specifičan znak je akvageni pruritus – intenzivan svrbež kože nakon tuširanja toplom vodom.</p><h2>Uzroci povišenog hemoglobina</h2><p>Sekundarna eritrocitoza nastaje kao odgovor na vanjske podražaje:</p><p>Dehidracija (relativna eritrocitoza)</p><p>Pušenje (ugljikov monoksid smanjuje kisik, pa tijelo proizvodi više eritrocita)</p><p>Boravak na velikim nadmorskim visinama</p><p>Hronične bolesti koje smanjuju kisik (KOPB, zatajenje srca, apneja u snu)</p><p>Bubrezi u tim slučajevima luče hormon eritropoetin (EPO), koji stimulira koštanu srž na proizvodnju eritrocita.</p><p>Primarna eritrocitoza je rijetka i uključuje policitemiju veru (PV), kod koje koštana srž nekontrolisano proizvodi crvena krvna zrnca zbog genetske mutacije (najčešće JAK2).</p><h2>Rizici i liječenje</h2><p>Gušća krv povećava rizik od tromboze, srčanog i moždanog udara. Dijagnoza uključuje kompletnu krvnu sliku, mjerenje EPO-a i genetske testove.</p><p>Najefikasnija metoda smanjenja gustoće krvi je terapijska flebotomija – kontrolisano vađenje krvi koje trenutno smanjuje rizik od komplikacija. Liječenje također uključuje rješavanje osnovnog uzroka: prestanak pušenja, regulaciju plućnih bolesti ili terapiju za apneju u snu. Agresivna hidracija pomaže prirodnim razrjeđivanjem krvi.</p><p>Povišen hemoglobin je znak za akciju, ali ne i razlog za paniku. Uz ljekarski nadzor, stanje se može efikasno kontrolisati i držati pod kontrolom.</p>

Zašto lakše dišemo na jednu nosnicu

Kada je najbolje piti kolagen – ujutro ili navečer za maksimalan učinak

Kako ljekari otkrivaju autoimune bolesti

Korištenje multivitamina: Vrijeme uzimanja igra važnu ulogu u iskoristivosti

Ako imate visok kolesterol, jednu vrstu hrane izbacite iz prehrane

U Bosni i Hercegovini prvi put sekvencioniran cijeli genom: Prekretnica za pacijente koji godinama lutaju u potrazi za dijagnozom

Ako su ih imali vaši roditelji, veći je rizik i za vas: Ovo su tri nasljedne bolesti

Ovo su tri najbolje fizičke aktivnosti ako ste pod stresom

Obrasci iz teškog djetinjstva često utječu na način roditeljstva

Može li obilna menstruacija uzrokovati anemiju i hronični umor

Ovo je 5 stvari koje mentalno zdrave osobe ne rade: Jeste li među njima?

Prof. dr. Faruk Nišić za "Avaz" o podmukloj bolesti: Tihi kradljivac vida prijeti milionima, oboljeli ne znaju da imaju glaukom

Najbolji položaj za spavanje

Reagujte na vrijeme: Kako pripremiti organizam za proljetne alergije

Nije sav stres loš: Pozitivan oblik stresa može nam zapravo pomoći

Povišen hemoglobin u krvi: Kada gusta krv postaje rizik i kada treba hitno ljekaru

Zdravlje

Zašto lakše dišemo na jednu nosnicu

Kada je najbolje piti kolagen – ujutro ili navečer za maksimalan učinak

Kako ljekari otkrivaju autoimune bolesti

Korištenje multivitamina: Vrijeme uzimanja igra važnu ulogu u iskoristivosti

Ako imate visok kolesterol, jednu vrstu hrane izbacite iz prehrane

U Bosni i Hercegovini prvi put sekvencioniran cijeli genom: Prekretnica za pacijente koji godinama lutaju u potrazi za dijagnozom

Ako su ih imali vaši roditelji, veći je rizik i za vas: Ovo su tri nasljedne bolesti

Ovo su tri najbolje fizičke aktivnosti ako ste pod stresom

Obrasci iz teškog djetinjstva često utječu na način roditeljstva

Može li obilna menstruacija uzrokovati anemiju i hronični umor

Ovo je 5 stvari koje mentalno zdrave osobe ne rade: Jeste li među njima?

Prof. dr. Faruk Nišić za "Avaz" o podmukloj bolesti: Tihi kradljivac vida prijeti milionima, oboljeli ne znaju da imaju glaukom

Najbolji položaj za spavanje

Reagujte na vrijeme: Kako pripremiti organizam za proljetne alergije

Nije sav stres loš: Pozitivan oblik stresa može nam zapravo pomoći

Povišen hemoglobin u krvi: Kada gusta krv postaje rizik i kada treba hitno ljekaru