&nbsp;Frankfurt je bio domaćin poslovnog događaja na kojem je zapadni Balkan predstavljen njemačkim kompanijama kao jedna od najperspektivnijih evropskih destinacija za ulaganja u sektor Global Business Services (GBS), outsourcinga i nearshoringa.Događaj je okupio predstavnike njemačkih kompanija zainteresovanih za širenje poslovanja u Evropi, kojima su predstavljeni ključni konkurentski aduti Bosne i Hercegovine i ostatka Zapadnog Balkana – kvalifikovana radna snaga, konkurentni operativni troškovi, geografska blizina, zajednička vremenska zona i sve razvijeniji poslovni ekosistem.Poseban fokus stavljen je na Bosnu i Hercegovinu, koja se sve više pozicionira kao atraktivna destinacija za kompanije koje žele uspostaviti ili proširiti svoje razvojne centre, shared service centre, customer support operacije i druge poslovne funkcije namijenjene evropskom tržištu.Izvršni direktor Foreign Investors Councila Bosne i Hercegovine (FIC) Nedim Makarević je u uvodnom obraćanju predstavio poslovno okruženje i ključne prednosti koje BiH danas nudi međunarodnim investitorima.Govoreći o potencijalu zemlje, Makarević je naglasio da BiH raspolaže obrazovanim i konkurentnim kadrom, dobrim poznavanjem stranih jezika, povoljnim poreskim okruženjem te sve većim brojem uspješnih međunarodnih investicija koje potvrđuju da zemlja može biti pouzdan partner za razvoj Global Business Services industrije.Centralni dio događaja bilo je predstavljanje prvog sveobuhvatnog regionalnog istraživanja o potencijalu Zapadnog Balkana za nearshoring i outsourcing. Istraživanje je predstavio Haris Kadenić, marketing direktor kompanije Manpower South East Europe, koja je u partnerstvu saHelvetasom kroz RECONOMY program, finansiran od Vlade Švedske, provela istraživanje u Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.Izvještaj po prvi put objedinjeno prikazuje veličinu tržišta, raspoloživost talenata, visinu plata, poreske sisteme, infrastrukturu i investicione uslove u svih šest zemalja, pružajući međunarodnim kompanijama jedinstven pregled regiona kao povezane poslovne destinacije.Podaci pokazuju da Zapadni Balkan danas predstavlja tržište sa više od 16 miliona stanovnika, više od 7,5 miliona aktivnog radno sposobnog stanovništva, više od 100.000 stručnjaka u ICT i Business Process Outsourcing sektoru, više od 1.000 ICT kompanija te ICT industrijom vrijednom više od 5,5 milijardi eura, što region svrstava među najzanimljivije evropske lokacije za buduće investicije u uslužne djelatnosti.Posebnu vrijednost događaju dala je panel diskusija sa Nadinom Gradaščević, izvršnom direktoricom ABSL Western Balkans, regionalnog udruženja koje okuplja vodeće kompanije iz oblasti Global Business Services industrije.Govoreći o iskustvima kompanija koje već posluju u regionu, Gradaščević je istakla da investitori sve više prepoznaju Zapadni Balkan ne samo kao cjenovno konkurentnu lokaciju, već kao region koji nudi kvalitetne stručnjake, visoku fleksibilnost, odličnu kulturnu kompatibilnost sa evropskim tržištem i mogućnost dugoročnog razvoja poslovanja.Događaj je završen otvorenom diskusijom sa predstavnicima njemačkih kompanija, tokom koje je iskazano veliko interesovanje za konkretne investicione mogućnosti, dostupnost stručnih kadrova, regulatorni okvir i potencijal za uspostavljanje poslovnih centara u Bosni i Hercegovini i ostatku regiona.Organizatori ističu da je upravo nivo interesovanja i kvalitet pitanja koja su uslijedila nakon prezentacija najbolja potvrda da njemačko tržište sve ozbiljnije razmatra Zapadni Balkan kao novu evropsku destinaciju za razvoj Global Business Services i nearshoring operacija.Kompletan izvještaj "Western Balkans Nearshoring: Outsourcing Right Next Door" dostupan je besplatno na adresi:https://westernbalkansreport.manpower.ba/

Poseban fokus stavljen je na Bosnu i Hercegovinu, koja se sve više pozicionira kao atraktivna destinacija

Njemački investitori vide BiH i region kao novu GBS destinaciju

Japanski jen je zabilježio značajan pad vrijednosti, spustivši se na nivo iznad 162 jena za američki dolar, što predstavlja najniži kurs prema dolaru još od 1986. godine, izvještava Reuters. Slabljenje japanske valute ponovo je otvorilo pitanje moguće intervencije japanskih vlasti na deviznom tržištu kako bi se stabilizovao kurs.Prema navodima više finansijskih izvora, pad jena je rezultat kombinacije faktora, uključujući razliku u kamatnim stopama između Japana i Sjedinjenih Američkih Država, kao i jačanje američkog dolara na globalnom tržištu. Dok američka centralna banka drži relativno visoke kamatne stope, Japan i dalje vodi politiku niskih ili gotovo nultih stopa, što dodatno vrši pritisak na valutu.Bloomberg piše da ekonomisti upozoravaju da ovako slab jen može imati dvostruke efekte: s jedne strane pogoduje japanskim izvoznicima jer njihovi proizvodi postaju konkurentniji na stranim tržištima, ali s druge strane poskupljuje uvoz energije i sirovina, što dodatno opterećuje domaću inflaciju.Japanske vlasti su u prethodnim periodima već intervenisale na tržištu kada je došlo do naglih promjena kursa, a trenutni pad ponovo podstiče spekulacije da bi sličan potez mogao uslijediti ukoliko se trend nastavi.Analitičari ističu da će naredni potezi Banke Japana biti ključni za stabilizaciju tržišta, ali i da će globalna kretanja američkog dolara imati presudan uticaj na dalji smjer japanske valute.Ukupno, situacija oko jena ostaje pod pojačanim nadzorom investitora, jer se radi o jednom od najizraženijih valutnih pomjeranja u posljednjih nekoliko decenija, što dodatno povećava neizvjesnost na svjetskim finansijskim tržištima.

Japanska privreda od ovoga može imati i pozitivne i negativne rezultate

Drastičan pad valute: Jen na najnižem nivou u gotovo 40 godina

Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/potpisan-ugovor-vrijedan-23747-miliona-eura-tri-bh-firme-gradit-ce-budvansku-obilaznicu-2/">Biznisinfo.ba</a>.Vrijednost ugovora iznosi 196 miliona eura bez PDV-a, odnosno 237,47 miliona eura sa PDV-om (464,48 miliona KM), što je skoro pola milijarde KM, a projekat se u potpunosti finansira iz državnog budžeta.Za realizaciju ovog značajnog infrastrukturnog projekta ranije je izabran konzorcijum koji čine kompanije Briv Construction, Hering (Široki Brijeg), Herc gradnja (Bileća), Shandong i IPSA Institut Sarajevo.Potpisivanjem ugovora između Monteputa i kompanije BRIV Construction ozvaničen je početak realizacije jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata na crnogorskom primorju – prve faze obilaznice oko Budve, na dionici Markovići – Lastva Grbaljska.<h2>Smanjenje gužvi</h2>Kako je saopšteno, riječ je o projektu koji bi trebalo značajno da doprinese izmještanju tranzitnog saobraćaja iz urbanog jezgra Budve, smanjenju ljetnjih saobraćajnih gužvi i unapređenju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.

Ugovor su potpisali generalni direktor Monteputa Milan Ljiljanić i predstavnik kompanije BRIV Construction Milan Marić.Ljiljanić je kazao da bi izgradnja trebalo da počne u oktobru i traje četiri godine, pri čemu je prva godina predviđena za izradu glavnog projekta i pripremne radove, nakon čega slijede glavni građevinski radovi.Ova dionica je veoma zahtjevna. Dio je koridora B1 koji veže Lastvu Grbaljsku sa auto-putem Bar-Boljare u zoni Ljubotinj. Ovo je prva faza od osam kilometara, plus jedan kilometar pristupnog puta ka bulevaru“, naveo je Ljiljanić, prenio je portal Investitor.<h2>4,3 kilometra tunela</h2>Prema njegovim riječima, oko 70 posto ukupne trase činiće objekti, što najbolje govori o složenosti zahvata. Planirana su 4,3 kilometra tunela, gotovo kilometar i po mostova, kao i petlje Markovići i Lastva Grbaljska.„Očekujemo tokom oktobra početak pripremnih radova na terenu“, rekao je on, dodajući da bi za dvadesetak dana Monteput trebalo da potpiše ugovor i sa kompanijom koja će vršiti nadzor nad realizacijom ove dionice.Obilaznica oko Budve predstavlja dio šireg saobraćajnog koridora duž crnogorskog primorja, a njena izgradnja trebalo bi da bude jedan od ključnih odgovora na hronične sezonske gužve u budvanskoj regiji, jednoj od najopterećenijih saobraćajnih zona u zemlji.

Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska

Potpisan ugovor vrijedan 237,47 miliona eura: Tri bh. firme gradit će budvansku obilaznicu


Dok zvanična retorika godinama obećava boljitak, podaci Uprave za indirektno oporezivanje pričaju drugu priču. Kafa i cigarete nisu navika, nego simptom. Kućni budžeti iscijeđeni do dna ne ostavljaju prostor za mnogo toga, a ono malo što ostane, građani troše na jedinu vrstu utjehe koju još mogu priuštiti. Ekonomski ekspert Svetlana Cenić, koja je govorila za „Avaz“, ne obećava preokret. Ekonomija BiH neće napredovati, kaže Cenić, sve dok vlast mjeri uspjeh punjenjem budžeta, a ne razvojem privrede.Kafa, cigarete i gorivo. Tri kategorije koje, prema riječima ekonomistkinje Svetlane Cenić, otkrivaju više o ekonomskom zdravlju Bosne i Hercegovine nego bilo koji zvanični izvještaj. I upravo oko njih se, u razgovoru koji odiše frustracijom podjednako koliko i stručnošću, gradi slika jedne zemlje zarobljene u sopstvenoj neefikasnosti.<h2>Umjesto luksuza</h2>Kada su građani upitani šta svjesno žrtvuju u budžetu kako bi priuštili sebi kafu i cigarete, Cenić ne traži odgovor u statistici. Traži ga u psihologiji. - To je jedino zadovoljstvo koje im ostane. Kafa, cigarete, kao utjeha, kao jedini luksuz i ventil koji imaju, pojašnjava Cenić, dodajući da je u pitanju i kulturološki obrazac. - Inače smo pušačka nacija koja se u najgorim momentima hvata za cigaretu - dodaje Cenić.Paradoks je savršen za državu. Što je pritisak na građanina veći, to pouzdanije troši na jedinu vrstu utjehe koja mu ostaje dostupna. A svaka kafa i svaka kutija cigareta nosi u sebi PDV i akcizu, odnosno direktnu infuziju u budžet koji ta ista država koristi da finansira vlastitu neefikasnost.Govoriti o indirektnim porezima kao tehničkom detalju bila bi greška. Cenić ih opisuje kao stub čitavog fiskalnog sistema, ali i stub koji niko ne smije dirati. - Sistem indirektnih poreza ih održava. Vidite da ga niko ne napušta, i pored svih pritisaka, kaže ona, i odmah dodaje ono što vlast prešutno zna, a javno ne govori. Veće cijene automatski donose veći porez. - Veća osnova daje veću sumu. Tako je i s kafom, tako i s cigaretama, gdje se akcize svake godine usklađuju. Isto kao uslovljavanje s Evropskom unijom, koju ionako nećemo vidjeti, ali tu se usklađuje - ističe Cenić.Matematika koja sama sebe reproducira, sve dok se ima kome prodati.Posebno oštar osvrt Cenić daje na potrošnju naftnih derivata, koja godišnje doseže gotovo četiri milijarde maraka. Ali iza te cifre ne stoji samo potreba za mobilnošću. Stoji i nešto što ona naziva "osobinom zemalja u tranziciji". - Manje će se jesti samo da se pokaže auto - kaže Cenić bez zadrške, povlačeći paralelu s Brazilom, gdje se, kako navodi, djeci za 14. rođendan poklanjaju plastične operacije. Različite forme iste potrebe za potvrdom u društvima koja su izgubila kompas vrijednosti.Na to se, napominje, vlast oslanja sasvim svjesno. Cenić naglašava da se ekonomska politika ovih vlasi svodi na jedno. Bitno je da se puni budžet.<h2>Vrsta prihoda</h2>- Bitno je da se puni budžet. Koja vrsta prihoda, kako, šta ćemo dalje, to niko ne govori - kaže Svetlana.Ono što Cenić identificira kao srž problema nije ni korupcija ni nesposobnost sama po sebi. To je, kako ona to vidi, svjesna odluka da se sistem ne mijenja. Jer sistem funkcioniše. Kafe se piju, cigarete se puše, auta se voze. Prihodi teku. - Zašto bi iko reformisao nešto što puni kase, pitanje je koje Cenić ne izgovara eksplicitno, ali koje lebdi između svake njene rečenice. Odgovor koji nudi umjesto njega jednako je tegoban. - Kad kažu stabilnost, ja povratim odmah. Stabilnost je maska za neprovođenje reformi. Za nemijenjanje ljudi - rekla je Cenić.Tržište kapitala, kaže, mrtvo je. Privreda "skapava". Nauka i istraživanje mogu se kategorizirati kao nepostojeće u budžetskim raspravama. A umjesto strateških odluka, koalicijski pregovori koji, prema njenim riječima, liče na diobeni bilans što tebi pripada ovo, tebi ono. - Pa dok se zbrinu amidžići, daidžići, bratići i ujaci, prođe još jedna godina – oštra je u odgovoru Cenić.Za razliku od zvaničnih dokumenata koji govore o "izazovima" i "prilikama", Cenić za kraj ne nudi utjehu. - S ovakvom pameću i ovakvim ljudima, ne može biti bolje nikada - zaključuje ona.<h2>Prognoza bez filtera</h2>Postoje dvije vrste loših prognoza. Ona iz straha i ona iz znanja. Prognoza Svetlane Cenić pripada drugoj kategoriji. Sistem koji živi od indirektnih poreza, koji nagrađuje lojalnost umjesto kompetencije i koji svaki reformski impuls utopi u koalicijske pregovore, takav sistem ne propada slučajno. On opstaje namjerno. I dok god opstaje, kaže Cenić, nema razloga očekivati da će bilo ko s vlasti posegnuti za onim što bi ga moglo ugroziti. Promjenom.

Jedino zadovoljstvo koje ostaje građanima BiH su kafa i cigarete, kazala je Cenić

Ekonomski ekspert Svetlana Cenić za "Avaz": Umjesto da živimo mi preživljavamo


Bosna i Hercegovina već godinama se suočava s visokom stopom pušenja. Procjenjuje se da u našoj zemlji puši više od 40 posto odraslog stanovništva, odnosno više od 1,3 miliona ljudi, što BiH svrstava među evropske zemlje s najizraženijom prevalencijom pušenja. Takvi podaci predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni izazov, s dugoročnim posljedicama po zdravlje građana i dodatnim opterećenjem zdravstvenog sistema.U tom kontekstu, recentna istraživanja sve češće otvaraju pitanja novih pristupa smanjenju štete od pušenja, kao i mogućnosti pružanja podrške odraslim pušačima koji ne uspijevaju ili ne žele potpuno prestati pušiti. Iako prevencija, edukacija i prestanak pušenja ostaju temeljni ciljevi javnog zdravstva, iskustva iz drugih zemalja ukazuju da se sve više pažnje posvećuje i regulisanim bezdimnim alternativama te proizvodima koji se smatraju potencijalno manje rizičnim u odnosu na klasične cigarete.<h2>Šta pokazuje globalno IPSOS istraživanje?</h2>Novo globalno IPSOS istraživanje provedeno je među 4.000 bliskih osoba bivših pušača kako bi se bolje razumio utjecaj prestanka pušenja ili prelaska na bezdimne alternative na porodicu i neposredno okruženje.Rezultati pokazuju da promjena navika kod pušača ne donosi koristi samo njima, nego i ljudima s kojima svakodnevno žive i provode vrijeme.Među najvažnijim nalazima istraživanja ističe se da je 62 posto ispitanika navelo manju izloženost pasivnom pušenju nakon što su njihovi bližnji prestali pušiti ili prešli na bezdimne alternative. Većina ispitanika primijetila je i poboljšanje kvaliteta porodičnog života, raspoloženja te društvenog angažmana svojih bližnjih.Također, 78 posto ispitanika smatra da njihovi bližnji ne bi uspjeli prestati pušiti bez bezdimnih alternativa. Među ispitanicima čiji su bližnji koristili bezdimne proizvode u procesu prestanka ili zamjene cigareta, 89 posto grijane duhanske proizvode smatra korisnim, 87 posto korisnim smatra nikotinske vrećice, dok 84 posto pozitivno ocjenjuje e-cigarete. Istraživanje je pokazalo i da 93 posto korisnika e-cigareta čine sadašnji ili bivši pušači.Ovi nalazi ukazuju da prestanak pušenja ili zamjena cigareta bezdimnim alternativama može imati širi društveni utjecaj, uključujući porodicu, prijatelje i neposredno okruženje.

<h2>Iskustva evropskih zemalja</h2>Dodatni uvid pruža analiza Eurobarometra iz 2024. godine, koja pokazuje da su pojedine evropske zemlje ostvarile značajno smanjenje prevalencije pušenja kombinacijom preventivnih politika, edukacije, regulacije i omogućavanja izbora odraslim pušačima kroz dostupnost različitih bezdimnih proizvoda.Kao jedan od najčešće spominjanih primjera navodi se Švedska, gdje je svakodnevno pušenje palo na 5,4 posto, dok zemlja bilježi 36 posto manje smrtnih slučajeva od raka pluća u odnosu na prosjek Evropske unije.Značajan napredak ostvarila je i Češka, gdje je stopa pušenja smanjena sa 30 na 23 posto u periodu od tri godine, dok je Grčka nakon dugogodišnje stagnacije na visokoj stopi pušenja od 42 posto zabilježila pad na 36 posto, što predstavlja više od 600.000 ljudi koji su prestali pušiti.Stručnjaci ističu da ovi primjeri ne predstavljaju univerzalni model, ali pokazuju da kombinacija prevencije, edukacije, naučnih dokaza, regulisanog tržišta i dostupnosti potencijalno manje štetnih alternativa može biti dio šireg javnozdravstvenog pristupa.<h2>Potrebno je razgovarati o više pristupa</h2>Pedijatar, magistar alergologije i kliničke imunologije dr. Branislav Lolić smatra da rezultati istraživanja i iskustva drugih zemalja pokazuju potrebu za otvorenijim razgovorom o različitim pristupima smanjenju pušenja.– Ovi podaci i iskustva drugih zemalja pokazuju da u borbi protiv pušenja moramo razgovarati o više pristupa istovremeno. Prevencija i prestanak pušenja ostaju najvažniji ciljevi javnog zdravstva, ali za odrasle pušače koji ne uspijevaju ili iz nekih razloga ne žele prestati pušiti važno je otvoriti i razgovor o smanjenju štete – ističe Lolić.Podsjeća kako su pojedine evropske zemlje ostvarile značajne rezultate upravo kroz kombinaciju preventivnih mjera, edukacije i regulisanih alternativa.– Ovi primjeri pokazuju da, kada odrasli pušači imaju pristup tačnim informacijama koje su zasnovane na naučnim dokazima, preventivnim programima i regulisanim alternativama, dio njih može napraviti važan korak ka prestanku pušenja ili zamjeni cigareta proizvodima potencijalno manjeg rizika. Među takvim bezdimnim alternativama najčešće se navode e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice koje ne sadrže duhan. Naravno, važno je naglasiti da ovi proizvodi nisu namijenjeni maloljetnicima – naglašava Lolić.

<h2>Svjetski dan vejpinga i pitanje informisanosti</h2>Tema smanjenja štete od pušenja ponovo je dospjela u fokus javnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana vejpinga 30. maja.Ovogodišnja kampanja održana je pod sloganom „Jedna promjena, svi dobijaju“ (One Switch, Everyone Wins), s ciljem ukazivanja na činjenicu da koristi od prestanka pušenja ili prelaska na potencijalno manje štetne alternative ne osjeća samo pojedinac, već i njegova porodica, prijatelji i šira zajednica.Za Bosnu i Hercegovinu, gdje je stopa pušenja i dalje među najvišima u Evropi, ovo pitanje otvara važnu raspravu o tome kako odraslim pušačima osigurati tačne informacije, stručnu podršku i različite mogućnosti za promjenu navika, uz istovremenu zaštitu maloljetnika i nepušača.<h2>Iskustvo iz susjedstva</h2>Dok BiH još uvijek nema dovoljno razvijene programe ovog tipa, iskustva iz regiona pokazuju da strukturirana podrška može imati značajnu ulogu u procesu odvikavanja od pušenja.Udruženje CROHM i ove godine nastavilo je provođenje programa „Biram bez dima“, namijenjenog odraslim pušačima koji žele smanjiti ili prestati pušiti uz stručnu podršku i strukturiran pristup promjeni navika.Program uključuje radionice, razmjenu iskustava i kontinuiranu podršku učesnicima, a dosadašnji rezultati pokazuju da je nakon tri provedena ciklusa 17 učesnika u potpunosti prestalo pušiti cigarete, dok je sedam njih značajno smanjilo njihovu konzumaciju.Kroz edukativne aktivnosti, javne rasprave i obilježavanje Svjetskog dana vejpinga, CROHM nastavlja promovirati informisan pristup smanjenju štete od pušenja i pružati podršku odraslim pušačima koji traže načine da prestanu pušiti ili cigarete zamijene potencijalno manje štetnim bezdimnim alternativama.Predsjednik udruženja Filip Tokić smatra da su dostupnost tačnih informacija i edukacija ključni elementi uspješnih strategija.– Zajednički nazivnik svih uspješnih zemalja jeste otvoren pristup tačnim informacijama i poticanje pušača na zamjenu cigareta potencijalno manje štetnim bezdimnim alternativama. Naše udruženje većinom čine bivši pušači koji su se oslobodili cigareta, a njihove priče naš su najveći motiv za daljnju edukaciju – poručio je Tokić.

U BiH, gdje puši više od 40 posto odraslih, stručnjaci ističu važnost informisanog pristupa i podrške pušačima

Kako promjena pušačkih navika utječe na porodicu, prijatelje i širu zajednicu

Uspjesi bh. reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u fudbalu će pojačati interes stranih turoperatora za Bosnu i Hercegovinu, ocjenjuju u Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo.Ističu da veliki sportski uspjesi uvijek predstavljaju snažnu promociju jedne zemlje.- Kada reprezentacija ostvaruje zapažene rezultate na svjetskoj sceni, raste i međunarodna vidljivost Bosne i Hercegovine, a samim tim i interes za destinaciju. Sport je jedan od najjačih ambasadora turizma jer budi emocije, stvara pozitivnu sliku o zemlji i motiviše ljude da je posjete - rečeno je Feni u TZKS.Dodaju da interes za Bosnu i Hercegovinu već godinama bilježi kontinuirani rast, a ovakvi događaji dodatno doprinose promociji zemlje.Također, već primjećuju pojačanu medijsku pažnju i povećano interesovanje na digitalnim platformama, što je često prvi korak ka konkretnim turističkim dolascima.- Očekujemo da će se efekti uspjeha reprezentacije tek u narednom periodu dodatno odraziti kroz upite turoperatora i individualnih gostiju - poručuju iz TZKS.Dodatni interes prvenstveno očekuju sa tržišta na kojima Bosna i Hercegovina već ima dobru prepoznatljivost, poput SAD-a, Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i zemalja Skandinavije.Osim toga, značajan potencijal vide na tržištima Bliskog istoka, posebno u zemljama iz kojih već bilježimo veliki broj dolazaka.- Uspjesi reprezentacije mogu doprinijeti i otvaranju novih tržišta, jer globalni sportski događaji dopiru do publike širom svijeta i predstavljaju priliku da Bosna i Hercegovina bude prepoznata ne samo kao zemlja sporta, već i kao atraktivna turistička destinacija - zaključuju u TZKS.

Već se primjećuje pojačana medijska pažnju i povećano interesovanje na digitalnim platformama

Uspjesi na Svjetskom prvenstvu će pozicionirati BiH kao atraktivnu turističku destinaciju

Visoke temperature koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu i region dovele su do značajnog rasta potrošnje električne energije, prije svega zbog pojačanog korištenja rashladnih uređaja. Ipak, iz JP Elektroprivreda BiH (EPBiH) poručuju da je elektroenergetski sistem stabilan i da postoje dovoljne količine električne energije za uredno snabdijevanje svih kupaca.- U posljednjih nekoliko dana došlo je do značajnog povećanja potrošnje električne energije kupaca JP Elektroprivreda BiH, uglavnom uzrokovanog povećanim korištenjem klima uređaja. Prosječno povećanje potrošnje (u odnosu na potrošnju iz mjeseca maja) odgovara iznosu od oko 20 posto - naveli su za Fenu iz Elektroprivrede BiH.Istovremeno ističu da nema razloga za zabrinutost kada je riječ o sigurnosti snabdijevanja.- Pogon sistema je stabilan i JP Elektroprivreda BiH raspolaže dovoljnim količinama električne energije za pokrivanje potreba svojih kupaca - naglašavaju iz kompanije.Iz Elektroprivrede BiH podsjećaju da je slična dinamika potrošnje zabilježena i prethodnih godina tokom ljetnih mjeseci, što potvrđuje da povećana potrošnja tokom toplinskih valova predstavlja očekivanu pojavu u elektroenergetskom sistemu.Značajan doprinos pokrivanju ljetnih vršnih opterećenja danas daju obnovljivi izvori energije, posebno solarne elektrane, čija proizvodnja raste iz godine u godinu. Međutim, iz Elektroprivrede BiH upozoravaju da solarni kapaciteti mogu nadoknaditi dio povećane potrošnje samo tokom dnevnih sati.- Proizvodnja iz solarnih kapaciteta može kompenzirati povećanu potrošnju u ljetnim mjesecima, ali samo u periodima dana kada solarne elektrane proizvode električnu energiju. Problem ostaje pokrivanje povećane potrošnje u noćnom dijelu dijagrama opterećenja sistema iz drugih proizvodnih kapaciteta - pojašnjavaju iz EPBiH.Kada je riječ o mogućim rizicima koje donose ekstremno visoke temperature, stručnjaci upozoravaju da one mogu izazvati određene poremećaje u u pogonu sistema. Ipak, najveći dio potencijalnih uzroka vezan je za prijenosnu mrežu, čije je upravljanje u nadležnosti Nezavisnog operatora sistema u BiH.

Istovremeno ističu da nema razloga za zabrinutost kada je riječ o sigurnosti snabdijevanja

Elektroprivreda BiH objavila: Porasla potrošnja struje tokom toplotnog vala za oko 20 posto

Cijene nafte na međunarodnim tržištima porasle su i približile se nivou od 73 dolara po barelu, nakon pojačanih tenzija u području Hormuškog moreuza i novih incidenata u Perzijskom zaljevu.Na londonskom tržištu barel nafte koštao je 72,97 dolara, što je porast od 98 centi u odnosu na kraj prošle sedmice. Na američkom tržištu cijena je porasla za 1,14 dolara i iznosila 70,73 dolara.Ulagače su uznemirile nove razmjene napada između SAD-a i Irana, kao i upozorenja o sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac. Iran je upozorio brodove da se drže propisanih ruta, dok je Oman u saradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom uspostavio privremene alternativne koridore za plovidbu.Nakon eskalacije napetosti, uključujući napade na vojne i pomorske ciljeve u regiji, Vašington i Teheran su, prema diplomatskim izvorima, dogovorili privremenu obustavu neprijateljstava i nastavak tehničkih pregovora o deeskalaciji. Ipak, iranska strana je naknadno saopćila da novi razgovori još nisu potvrđeni.Analitičari upozoravaju da je situacija i dalje nestabilna te da bi spor oporavak prometa kroz Hormuz mogao ponovo podići cijene nafte. Tržište trenutno pažljivo prati tempo normalizacije isporuka iz zemalja Perzijskog zaljeva, koje su nakon zastoja počele postepeno vraćati izvoz na prethodni nivo.Dodatni pritisak na tržište dolazi i od smanjene sigurnosti u ključnim pomorskim pravcima, što povećava oprez među trgovcima i investitorima širom svijeta.

Ulagače su uznemirile nove razmjene napada između SAD-a i Irana, kao i upozorenja o sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac. 

Cijene nafte porasle zbog napetosti na Bliskom istoku

Nizozemska vlada planira da uvede porez na šećer, koji bi mogao da utiče na cijene bezalkoholnih pića, ali i određenih vrsta piva.Očekuje se da bi ova mjera mogla da donese oko 900 miliona eura prihoda i podstakne građane na zdravije navike, prenosi NL Times.Planovi nizozemskih vlasti predviđaju uvođenje poreza na šećer za sve proizvode koji sadrže više od šest posto šećera, pa bi poslije poskupljenja, cijena litarske flaše coca-cole bila veća za 25 centi, dok bi cijene drugih proizvoda porasle za oko euro po pakovanju.Uvođenje poreza prema sadržaju šećera u prehrambenim proizvodima bit će mnogo složenije, upozorili su izvori i naveli da bi se vlada suočila sa brojnim pitanjima, poput toga koje proizvode obuhvatiti, a koje izuzeti.Slični izazovi su se pojavili u trenutku kada je razmatrano smanjenje PDV-a na voće i povrće.Za razliku od smanjenja PDV-a na voće i povrće koje bi na taj način pojeftinilo, porez na šećer bi povećao cijene proizvoda sa visokim sadržajem šećera poput gaziranih pića, voćnih sokova, energetskih napitaka, ali i bezalkoholno pivo i piva sa veoma niskim sadržajem alkohola.Udruženje supermarketa CBL u Nizozemskoj upozorilo je da bi cijene hrane sljedeće godine mogle da porastu za 10 posto, djelimično zbog vladinih mjera, uključujući porez na šećer, ali i zbog povećanih putarina za kamione i energetskih taksi.

Očekuje se da bi ova mjera mogla da donese oko 900 miliona eura prihoda i podstakne građane na zdravije navike

Nizozemska uvodi porez na šećer

Mercedes je prinuđen da zaoštri štednju, a najnovija mjera je odlaganje vanredne isplate radnicima dogovorene u kolektivnom ugovoru. Taj dodatak je bio predviđen za jul.Za sada je nejasno o kom tačno iznosu se radi, ali to je tipično 18,4 odsto mjesečne plate. Mercedes je u pismu ukazao da strukturni troškovi proizvodnje u Njemačkoj, posebno troškovi rada, više nisu konkurentni u međunarodnom poređenju.Uprava je istovremeno za naredne sedmice najavila razgovor sa radničkim savjetom o produženju radnog vremena bez doplate. Prema kolektivnom ugovoru, zaposleni sada rade 35 sati nedjeljno. Kompanija je “dalje pod ogromnim pritiskom da obara troškove,” navela je uprava, jer cijenu proizvoda mora da zadrži u granicama konkurentnosti.Uprkos svim našim naporima, stanje u Njemačkoj je dramatično,” dodala je, uz primjedbu da svaki novi birokratski zahtjev fabrikama u Njemačkoj pogoršava relativnu cjenovnu poziciju Mercedesovih automobila.Mercedes već duže mora da gura uzbrdo. Poslovni rezultat je u prvom kvartalu pao za 17,2 odsto. Prošle godine, prihod je prepolovljen u poređenju sa prethodnom, sa 10,4 na 5,3 milijardi evra. Pritom, i 2024. je već bila loša. Poslovanje kompanije opterećuju carine, valutna kretanja i intenzivna konkurencija na najvažnijem tržištu, u Kini. Zbog svega toga u stalnom padu su i obrt i profit.Mercedes je na teškoće pokušao da reaguje prošle godine programom štednje.

Uprava je istovremeno za naredne sedmice najavila razgovor sa radničkim savjetom o produženju radnog vremena bez doplate

Mercedes u ozbiljnim problemima: Radnicima odložena isplata dodatka na platu

Kompanija British American Tobacco (BAT), jedan od najvećih svjetskih proizvođača duhanskih proizvoda, do kraja godine će ukinuti ili izmjestiti ukupno 9.000 radnih mjesta, što predstavlja gotovo petinu od oko 47.000 zaposlenih. Plan predviđa gašenje 5.500 radnih mjesta, dok će dodatnih 3.500 poslova biti prebačeno vanjskim partnerima u sklopu šire digitalne transformacije kompanije.<h2>Fokus na tehnologiju i proizvode bez dima</h2>BAT navodi da je cilj programa smanjenje troškova i veća primjena vještačke inteligencije u poslovanju. Kompanija očekuje da će do 2028. godine na ovaj način ostvarivati oko 600 miliona funti godišnje ušteda. Kako izvještava The Guardian, izvršni direktor Tadeu Maroko (Tadeu Marroco) poručio je da kompanija želi postati agilnija, tehnološki naprednija i spremnija za buduće izazove, uz podršku zaposlenima koje će promjene pogoditi.Restrukturiranje neće obuhvatiti poslovanje u Sjedinjenim Američkim Državama, ali će zahvatiti više drugih tržišta. Dio poslova već je prebačen konsultantskoj kompaniji Accenture, s kojom BAT sarađuje na uvođenju naprednih AI rješenja.<h2>U brojnim industrijama očekuje se gašenje sve većeg broja radnih mjesta</h2>Kompanija istovremeno pokušava nadoknaditi pad prodaje klasičnih cigareta većim ulaganjima u proizvode bez dima, poput elektronskih cigareta i nikotinskih vrećica. Prema procjenama BAT-a, globalno tržište cigareta ove godine će se dodatno smanjiti za oko 2,5 posto, dok se od novih kategorija proizvoda očekuje znatno brži rast.Ovaj slučaj pokazuje da sve više velikih kompanija koristi vještačku inteligenciju i automatizaciju kako bi smanjile troškove poslovanja. Zbog sve šire primjene AI tehnologija, u brojnim industrijama očekuje se gašenje sve većeg broja radnih mjesta i promjena načina na koji se posao obavlja.

Kompanija istovremeno pokušava nadoknaditi pad prodaje klasičnih cigareta većim ulaganjima u  elektronske cigare i nikotinske vrećice

British American Tobacco ukida 9.000 radnih mjesta zbog AI transformacije

Vozače u Bosni i Hercegovini i danas, 29. juna, dočekale su niže cijene goriva na brojnim benzinskim pumpama širom zemlje, a nakon napretka u odnosima SAD-a i Irana i ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.Prema posljednjim dostupnim podacima, najniže cijene trenutno su zabilježene u Cazinu, gdje litar dizela košta svega 2,29 KM.Cijena benzina Super 95 2,30 KM po litru. Za litar Super 98 potrebno je izdvojiti 2,56 KM, dok se autoplin (LPG) prodaje po cijeni od 1,31 KM.Kada je riječ o većim gradovima, u Sarajevu trenutno posluje 30 benzinskih pumpi, a najniža evidentirana cijena dizela iznosi 2,68 KM po litru.Ista minimalna cijena dizela zabilježena je i na pojedinim benzinskim pumpama u Vogošći, Hadžićima, Zenici, Lukavcu, Kalesiji, Gračanici, Gradačcu, Goraždu, Banovićima i Bihaću.Trend pojeftinjenja goriva posljednjih sedmica predstavlja pozitivnu vijest za građane i privredu, posebno uoči ljetne sezone i povećanog broja putovanja, kada je potrošnja goriva tradicionalno veća.

Prema posljednjim dostupnim podacima, najniže cijene trenutno su zabilježene u Cazinu, gdje litar dizela košta svega 2,29 KM 

Vozači dočekali olakšanje: Ovo su nove cijene goriva na pumpama širom BiH

Evropska unija od 1. jula 2026. uvodi privremenu carinu od tri eura na niskovrijedne pošiljke koje se uvoze iz zemalja izvan EU, uglavnom putem internetske trgovine.Mjera će se odnositi na proizvode vrijednosti do 150 eura, uključujući odjeću, igračke, elektroniku i drugu robu široke potrošnje koja se najčešće kupuje online.Iz EU navode da svakodnevno milioni niskovrijednih paketa ulaze na evropsko tržište, pri čemu mnogi sadrže proizvode koji ne ispunjavaju sigurnosne standarde Unije ili su potcijenjeni i lažno deklarirani kako bi se izbjegle carinske obaveze.Također se ističe da postojeće oslobađanje od carinskih dažbina daje nepoštenu prednost prodavačima izvan EU u odnosu na kompanije koje proizvode ili prodaju robu unutar Unije.Nova carina primjenjivat će se po artiklu, na osnovu tarifne klasifikacije, a ne prema količini kupljenih proizvoda. To znači da će, naprimjer, za pet majica biti obračunata carina od tri eura, jer pripadaju istoj tarifnoj klasifikaciji, dok će za tri majice i sat carina iznositi šest eura, jer je riječ o dvije različite tarifne klasifikacije.Prodavač ili uvoznik bit će odgovoran za prijavljivanje i plaćanje carine u okviru carinskog postupka, navode iz EK.Uvođenjem nove mjere EU želi osigurati pravedniju konkurenciju za evropske kompanije, bolju zaštitu potrošača od nesigurnih proizvoda, suzbijanje carinskih prevara, kao i smanjenje negativnih posljedica masovnog transporta po okoliš.Evropska unija istovremeno radi na modernizaciji carinskih procedura s ciljem jačanja jedinstvenog tržišta i osiguranja jednakih uslova za sve kompanije koje prodaju robu na tržištu EU.

Primjenjivat će se po artiklu, na osnovu tarifne klasifikacije, a ne prema količini kupljenih proizvoda

EU od 1. jula uvodi carinu od tri eura na niskovrijedne pakete izvan Unije

Ingolštat (Ingolstadt), grad koji je decenijama rastao zahvaljujući Audiju, suočava se sa ozbiljnom finansijskom krizom.Posjetiocu Ingolštata, grada srednje veličine u Bavarskoj, ne treba mnogo vremena da primijeti da je ovo Audijev grad.Odmah pored gradske skupštine nalazi se Audijev štand zdravstvenog osiguranja, zatim impresivni muzej ovog proizvođača automobila, kao i reklame koje najavljuju Audijevu letnju koncertnu sezonu koja počinje ovog vikenda.<h2>Velike šanse</h2>Ako upoznate nekoga iz grada, velike su šanse da ili radi u Audijevoj fabrici, koja zapošljava oko 40.000 ljudi, ili je u srodstvu sa nekim ko tamo radi.Uspjeh Audija pretvorio je Ingolštat iz uspavanog mjesta sa 30.000 stanovnika posle Drugog svjetskog rata u grad sa gotovo 150.000 stanovnika.Upravo zato problemi u koje je Audi zapao, odnosno pad dobiti i broja zaposlenih, objašnjavaju zašto je grad upao u duboku finansijsku krizu. Prihodi od poreza na poslovanje prepolovljeni su za samo nekoliko godina, prvenstveno zbog problema Audija i njegove matične kompanije Folksvagen.Situacija je toliko ozbiljna da je vlada Gornje Bavarske početkom godine odbila budžet Ingolštata i zabranila gradu nova ulaganja. Veliki projekti, poput obnove poznatog brutalističkog pozorišta, stavljeni su na čekanje. Učenici su morali da budu premešteni iz jedne dotrajale škole jer grad nije mogao da finansira njenu obnovu.- Audi je blagoslov za naš grad, ali istovremeno i veliki rizik, rekao je gradonačelnik Mihael Kern.<h2>Nekada su plivali u novcu</h2>Pošto prihodi gradova u velikoj mjeri zavise od uspeha lokalnih kompanija, mnogi njemački gradovi dijele njihovu sudbinu. Kada privreda napreduje, napreduju i gradovi, a kada kompanije zapadnu u probleme, problemi pogađaju i gradske budžete.U dobrim vremenima neki gradovi su bukvalno plivali u novcu. Jedan gradić sa Daimlerovom fabrikom u blizini Štutgarta čak je popločao pješačke prelaze mermerom iz Karare.Međutim, kada industrija kine, posljedice osjećaju i gradovi, a taj problem više nije ograničen samo na nekadašnje industrijske regione poput Rura ili Sarlanda.Gradovi u bogatoj saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg teško su pogođeni problemima automobilske industrije. Teškoće Ludvigshafena, jednog od najzaduženijih nemačkih gradova, usko su povezane sa problemima hemijskog giganta BASF-a.Čak se i gradovi sa raznovrsnijom privredom nalaze pred ozbiljnim izazovima. Njihovi prihodi više ne mogu da prate sve veće rashode.Prema novom izvještaju Fondacije Bertelsman, ukupni budžetski deficit njemačkih opština i gradova prošle godine dostigao je rekordne 32 milijarde evra, što je skoro 30 odsto više nego godinu ranije. Gotovo svi očekuju da će se situacija dodatno pogoršati.- Ovo je najgora kriza u istoriji Savezne Republike Njemačke, kaže Rene Gajsler, profesor javne uprave na Visokoj tehničkoj školi u Vildauu.

Ako upoznate nekoga iz grada, velike su šanse da ili radi u Audijevoj fabrici, koja zapošljava oko 40.000 ljudi, ili je u srodstvu sa nekim ko tamo radi

Projekti stopirani: Audijev grad na ivici propasti, kriza ga povukla u finansijski ambis

Volkswagen bi mogao osigurati radna mjesta u Njemačkoj ukoliko bi u toj zemlji proizvodio modele automobila koje trenutno razvija u Kini, izjavio je premijer njemačke savezne pokrajine Donja Saksonija Olaf Lies.Lies je to rekao za njemačku novinsku agenciju DPA, nakon izvještaja objavljenih u petak da posrnuli automobilski gigant razmatra zatvaranje četiri fabrike u Njemačkoj i povećanje broja otpuštanja na čak 100.000 radnika.- Ako bismo ovdje proizvodili vozila koja trenutno pravimo u Kini, mogli bismo stabilizirati iskorištenost kapaciteta naših postrojenja - rekao je Lies, prenosi Reuters.Dodao je da bi se time otvorila mogućnost za novi razvoj i inovacije u njemačkim pogonima.Donja Saksonija, u kojoj je sjedište Volkswagena i u kojoj kompanija upravlja s pet od šest svojih montažnih pogona u zapadnoj Njemačkoj, ima 20 posto glasačkih prava u kompaniji, javlja Fena.Volkswagen je pod pritiskom kineskih konkurenata, američkih uvoznih carina i smanjene potražnje u Evropi, zbog čega je kompanija ranije ocijenila da je njen poslovni model neodrživ.Lies, član Socijaldemokratske partije Njemačke, ideju o mogućoj proizvodnji automobila namijenjenih kineskom tržištu u Njemačkoj iznio je nakon posjete Kini u aprilu.Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je da Volkswagenova podružnica Porsche razmatra premještanje proizvodnje SUV modela Cayenne iz Slovačke u pogon u Leipzigu, kako bi povećala iskorištenost kapaciteta.

Pod pritiskom je kineskih konkurenata, američkih uvoznih carina i smanjene potražnje u Evropi

Volkswagen bi mogao očuvati radna mjesta proizvodnjom kineskih modela u Njemačkoj

Borba za vodeću poziciju u oblasti umjetne inteligencije ulazi u novu fazu, a odnosi između najvećih tehnoloških kompanija postaju sve napetiji. Google, koji posluje u okviru kompanije Alphabet, odlučio je značajno ograničiti pristup svojim najnaprednijim AI modelima iz porodice Gemini kompaniji Meta, vlasniku Facebooka i Instagrama. Ovaj potez mogao bi imati ozbiljne posljedice na daljnji razvoj tržišta umjetne inteligencije i promijeniti ravnotežu snaga u Silicijskoj dolini.Vijest o ovom potezu prvi je objavio Financial Times u ekskluzivnom izvještaju, dok je Reuters naknadno potvrdio ključne informacije. Prema navodima ovih medija, pregovori između dvije kompanije o širem partnerstvu i zajedničkom korištenju tehnologije umjetne inteligencije nisu dali rezultate, čime je saradnja svedena na znatno manji nivo.Prema informacijama novinara Financial Timesa, koji se pozivaju na izvore upoznate s odlukama vrha Alphabeta, rukovodstvo kompanije odlučilo je promijeniti dosadašnji pristup nakon interne procjene Metinih dugoročnih planova za korištenje Googleove AI tehnologije. Analiza je pokazala zabrinutost da bi Meta, zahvaljujući mreži od nekoliko milijardi aktivnih korisnika svojih platformi, mogla steći veliku prednost u komercijalizaciji rješenja zasnovanih na Gemini modelima.Saradnja koja je prvobitno bila zamišljena kao obostrano korisno partnerstvo, u kojem bi Meta koristila Gemini za unapređenje svojih sistema i algoritama, sada je ograničena na minimum.Novinari navode da su Googleovi pravni i tehnički timovi uveli stroga ograničenja i dodatne sigurnosne mehanizme kako bi spriječili Metu da Gemini koristi za razvoj vlastitih konkurentskih komercijalnih AI rješenja. Reuters ističe da je osnovni razlog ove odluke zaštita Googleove intelektualne svojine i očuvanje konkurentske prednosti.Prema dostupnim informacijama, izvršni direktor Alphabeta Sundar Pichai i njegov tim smatraju da postoji rizik da bi Meta mogla iskoristiti Googleovu tehnologiju kao osnovu za izgradnju dominantne pozicije na tržištu generativne umjetne inteligencije.Kako navodi Financial Times, Google želi zadržati status jednog od vodećih pružalaca AI tehnologija na svjetskom tržištu, umjesto da postane kompanija čija se infrastruktura koristi kao temelj za razvoj konkurentskih proizvoda drugih tehnoloških giganata.

Njemački investitori vide BiH i region kao novu GBS destinaciju

Drastičan pad valute: Jen na najnižem nivou u gotovo 40 godina

Potpisan ugovor vrijedan 237,47 miliona eura: Tri bh. firme gradit će budvansku obilaznicu

Ekonomski ekspert Svetlana Cenić za "Avaz": Umjesto da živimo mi preživljavamo

Kako promjena pušačkih navika utječe na porodicu, prijatelje i širu zajednicu

Uspjesi na Svjetskom prvenstvu će pozicionirati BiH kao atraktivnu turističku destinaciju

Elektroprivreda BiH objavila: Porasla potrošnja struje tokom toplotnog vala za oko 20 posto

Cijene nafte porasle zbog napetosti na Bliskom istoku

Nizozemska uvodi porez na šećer

Mercedes u ozbiljnim problemima: Radnicima odložena isplata dodatka na platu

British American Tobacco ukida 9.000 radnih mjesta zbog AI transformacije

Vozači dočekali olakšanje: Ovo su nove cijene goriva na pumpama širom BiH

EU od 1. jula uvodi carinu od tri eura na niskovrijedne pakete izvan Unije

Projekti stopirani: Audijev grad na ivici propasti, kriza ga povukla u finansijski ambis

Volkswagen bi mogao očuvati radna mjesta proizvodnjom kineskih modela u Njemačkoj

Strah od dominacije: Google povukao radikalan potez protiv Mete

Biznis

Njemački investitori vide BiH i region kao novu GBS destinaciju

Drastičan pad valute: Jen na najnižem nivou u gotovo 40 godina

Potpisan ugovor vrijedan 237,47 miliona eura: Tri bh. firme gradit će budvansku obilaznicu

Ekonomski ekspert Svetlana Cenić za "Avaz": Umjesto da živimo mi preživljavamo

Kako promjena pušačkih navika utječe na porodicu, prijatelje i širu zajednicu

Uspjesi na Svjetskom prvenstvu će pozicionirati BiH kao atraktivnu turističku destinaciju

Elektroprivreda BiH objavila: Porasla potrošnja struje tokom toplotnog vala za oko 20 posto

Cijene nafte porasle zbog napetosti na Bliskom istoku

Nizozemska uvodi porez na šećer

Mercedes u ozbiljnim problemima: Radnicima odložena isplata dodatka na platu

British American Tobacco ukida 9.000 radnih mjesta zbog AI transformacije

Vozači dočekali olakšanje: Ovo su nove cijene goriva na pumpama širom BiH

EU od 1. jula uvodi carinu od tri eura na niskovrijedne pakete izvan Unije

Projekti stopirani: Audijev grad na ivici propasti, kriza ga povukla u finansijski ambis

Volkswagen bi mogao očuvati radna mjesta proizvodnjom kineskih modela u Njemačkoj

Strah od dominacije: Google povukao radikalan potez protiv Mete