Međunarodni aerodrom Tuzla od 9. jula proširuje svoju mrežu letova uvođenjem direktne aviolinije prema Cirihu, čime će ujedno započeti saradnju sa švicarskom aviokompanijom Chair Airlines.Letove između Tuzle i Ciriha obavljat će Chair Airlines, koja ovu destinaciju uvodi u okviru širenja svoje mreže za ljetnu sezonu.Prema važećem redu letenja, avioni će na ovoj relaciji saobraćati dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom.Prodaja karata već je počela putem zvaničnih kanala aviokompanije i međunarodnih rezervacijskih sistema, a početna cijena jednosmjerne karte iznosi oko 75 eura.Jedna od pogodnosti za putnike jeste da osnovna cijena karte uključuje i predati prtljag, uz ručni prtljag, što ovu ponudu čini konkurentnijom u odnosu na brojne niskobudžetne aviokompanije koje dodatno naplaćuju čekirani prtljag.Kako je navedeno, nova linija prema Cirihu uvodi se i kao odgovor na dugogodišnje potrebe putnika, posebno zbog velikog broja građana Bosne i Hercegovine koji žive u Švicarskoj.Direktna avionska veza s jednim od najvažnijih evropskih saobraćajnih i poslovnih centara trebala bi olakšati putovanja dijaspore, ali i doprinijeti razvoju poslovne saradnje i turizma.Nova destinacija dolazi u periodu kada Međunarodni aerodrom Tuzla bilježi oporavak poslovanja nakon ponovnog uspostavljanja baze Wizz Aira krajem prošle godine.Proširenjem mreže letova aerodrom nastavlja jačati svoju ponudu međunarodnih destinacija i učvršćivati poziciju jednog od važnijih regionalnih zračnih čvorišta.

Letove između Tuzle i Ciriha obavljat će Chair Airlines, koja ovu destinaciju uvodi u okviru širenja svoje mreže za ljetnu sezonu

Aerodrom Tuzla dobija novu liniju: Od 9. jula direktni letovi za Cirih

Kineski tehnološki gigant Alibaba pristao je platiti 600 miliona dolara kako bi okončao spor s američkom vladom zbog optužbi da su putem njegovih platformi prodavani i u Sjedinjene Američke Države uvoženi ilegalni lijekovi i druga zabranjena roba.Nagodba se odnosi na navode da su preko platformi Alibaba.com i AliExpress.com prodavani farmaceutski proizvodi, kontrolisane supstance, regulisane hemikalije i oprema za izradu pilula čiji je uvoz u SAD zabranjen.<h2>Prekršeni savezni propisi&nbsp;</h2>Američke vlasti tvrde da je Alibaba-in procesor plaćanja u SAD, AUS Merchant Services, prekršio savezne propise jer nije spriječio trgovce da preko ovih platformi prodaju i izvoze zabranjene proizvode u Sjedinjene Američke Države.Prema sporazumu postignutom s Ministarstvom pravde, Alibaba je priznala da između januara 2016. i decembra 2024. godine nije spriječila oko 80.000 prodaja povezanih s nezakonitim uvozom, čime su prekršeni Federal Food, Drug, and Cosmetic Act i drugi savezni zakoni.U saopćenju o nagodbi navodi se da su zaposlenici kompanije ranije upozoravali kako postojeće kontrole usklađenosti nisu bile dovoljno efikasne da spriječe prodaju ilegalnih proizvoda. U pojedinim slučajevima trgovci su, kako se navodi, koristili Alibaba-in servis za razmjenu poruka kako bi kupce usmjeravali na platforme trećih strana radi dogovaranja nezakonite prodaje.<h2>Tajne kupovine</h2>Istražitelji američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC), Kriminalističke službe Porezne uprave (IRS-CI) i drugih agencija obavili su više od 40 tajnih kupovina farmaceutskih proizvoda i opreme čiji je uvoz u Sjedinjene Američke Države zabranjen.Alibaba je s Ministarstvom pravde postigla sporazum o neprocesuiranju.Šef Kriminalističke službe Porezne uprave Džarod Kupman (Jarod Koopman) poručio je da nagodba „naglašava posvećenost IRS Criminal Investigationa praćenju novca i osiguravanju da kompanije koje posluju u Sjedinjenim Američkim Državama u potpunosti poštuju savezni zakon.”

U pojedinim slučajevima trgovci su, kako se navodi, koristili Alibaba-in servis za razmjenu poruka

Alibaba platila 600 miliona dolara: Nagodbom okončan spor zbog ilegalne prodaje lijekova u SAD

Rusija je počela uvoziti benzin morskim putem iz Indije kako bi ublažila sve izraženije nestašice goriva izazvane ukrajinskim napadima na energetsku infrastrukturu zemlje, navode industrijski izvori na koje se poziva Reuters.Prema informacijama jednog industrijskog izvora, iz Indije je u Rusiju već isporučeno najmanje 60.000 metričkih tona benzina. Drugi izvor navodi da su upućena dva tankera, svaki s količinom između 30.000 i 40.000 metričkih tona benzina. Treći izvor tvrdi da Moskva planira uvoz do 400.000 metričkih tona benzina mjesečno od više stranih dobavljača, među kojima je i Bjelorusija, koja već izvozi gorivo na rusko tržište.<h2>Stabilizacija domaćeg tržišta</h2>Tokom ljetnih mjeseci potrošnja benzina u Rusiji doseže najmanje 110.000 metričkih tona dnevno, kada je sezonska potražnja na vrhuncu.Dana 24. juna objavljeno je da se Rusija priprema za početak velikog uvoza benzina iz Indije kako bi stabilizovala domaće tržište i nadoknadila sve veći manjak goriva izazvan napadima ukrajinskih dronova na naftnu prerađivačku infrastrukturu. Industrijski podaci koje je prenio Reuters pokazuju da je ruska proizvodnja u rafinerijama pala za oko 25 posto, što je dovelo do deficita procijenjenog na približno petinu domaće potražnje za benzinom.Prema pisanju The Moscow Timesa, ljetna potrošnja goriva u Rusiji iznosi oko 110.000 metričkih tona benzina dnevno, dok preostale aktivne rafinerije proizvode oko 85.000 metričkih tona dnevno, što ostavlja manjak od približno 25.000 metričkih tona. Navodi se i da postojeći uvoz iz Bjelorusije nije dovoljan da pokrije taj deficit.<h2>Izmjene Poreznog zakona&nbsp;</h2>Kako bi ublažile nestašice i spriječile rast maloprodajnih cijena goriva, ruske vlasti pripremile su izmjene Poreznog zakona kojima bi naftnim kompanijama koje uvoze benzin iz inostranstva bile omogućene državne subvencije.Ovaj potez uslijedio je nakon višemjesečnih ukrajinskih napada dugog dometa na ruske rafinerije i infrastrukturu za distribuciju goriva. Prema procjenama, ukrajinske snage su od početka 2026. godine izvele više od 20 napada na rafinerije, pri čemu su neka postrojenja pogođena i više puta, uključujući osam od deset najvećih u Rusiji.Moskovska rafinerija u okrugu Kapotnja pretrpjela je jednu od najtežih šteta nakon što je pogođena 16. i 18. juna.Nekoliko drugih rafinerija obustavilo je rad, smanjilo proizvodnju ili pretrpjelo ozbiljne poremećaje, uključujući postrojenja u Moskvi, Saratovu, Volgogradu, Kiriškom (KINEF), Rjazanju, TANECO-u, Kujbiševu, Novokujbiševu, Sizranju, Tuapseu i Jaroslavlju, među ostalima. Ovi napadi dio su šire ukrajinske kampanje usmjerene na slabljenje ruskih logističkih lanaca, sistema komandovanja i kontrole, te infrastrukture za snabdijevanje i koordinaciju.Prema zvaničnim navodima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odobrio je 40-dnevnu stratešku operaciju utjecaja koju provodi Sigurnosna služba Ukrajine, s ciljem pojačavanja pritiska na Rusiju da okonča rat.

Moskovska rafinerija u okrugu Kapotnja pretrpjela je jednu od najtežih šteta nakon što je pogođena 16. i 18. juna

Rusija uvozi benzin iz Indije: Nestašice goriva nakon udara na rafinerije

Stečajni upravnik Metala, nekadašnjeg banjalučkog privrednog giganta, Radomir Predojević za svoj rad će dobijati neto plaću 6.000 maraka, odlučio je stečajni sudija Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci Siniša Bosnić.Ova plaća je na nivou one koju prima premijer Republike Srpske Savo Minić, a koja je veća od one u kojoj uživaju ministri.U rješenju u koje je <a href="https://capital.ba/stecajni-upravnik-metala-nagradjen-platom-od-6-000-km-radomir-predojevic/">Capital</a> imao uvid, Bosnić navodi se da je Predojević poduzeo čitav niz radnji radi očuvanja stečajne mase.- Angažovao je nadležne službe da odvezu smeće iz prostorija stečajnog dužnika, izdao nekretnine u zakup u skladu sa tržišnim uslovima i time ostvario mjesečni prihod koji služi u cijelosti za izmirenje troškova postupka i djelimično za isplatu potraživanja radnika. Zbog ovako efikasnog rada stav suda je da je potrebno upravnika dodatno nagraditi u skladu sa Pravilnikom - navodi se u rješenju.Predojević je u svom zahtjevu naveo da će aktivno raditi na poslovima davanja u zakup nekretnina uz popratne aktivnosti zbog čega smatra da ima pravo na ovu naknadu.Osnovna naknada Predojeviću je 4.800 KM, ali je onda uvećana za još 25 posto što je dozvoljeno Pravilnikom, koji u slučaju složenosti poslova dozvoljava bonus i do 40 posto, a što je u ovom slučaju iskorišteno.Ovo je daleko veća naknada od onih koje imaju drugi stečajni upravnici u također složenim postupcima. Primjera radi Saša Zubović, stečajni upravnik preduzeća Ekvator, ima naknadu od 4.792 KM, ali u bruto iznosu.Goran Radivojac, stečajni upravnik Banke Srpske mjesečno dobija blizu 3.500 KM.Stečaj u Metalu je otvoren sredinom aprila ove godine, po zahtjevu Porezne uprave RS-a, kojoj preduzeće duguje 1,6 miliona KM.Po ocjeni stručnjaka, riječ je o veoma složenom stečajnom postupku koji bi mogao potrajati godinama.

Plaća mu je veća od one u kojoj uživaju ministri.

Stečajni upravnik nekadašnjeg giganta zarađuje kao premijer, bonus mu još povećao plaću

Švedski sud presudio je u srijedu da Google mora kompaniji za poređenje cijena PriceRunner, u vlasništvu platforme Klarna, platiti 14,3 milijarde kruna (1,29 milijardi eura) zbog kršenja propisa o ravnopravnoj tržišnoj utakmici.&nbsp;<h2>Dosuđena naknada</h2>Iznos od oko 14,3 milijarde švedskih kruna najviša je dosuđena naknada štete za kršenje propisa o tržišnom takmičenju u historiji švedskih postupaka, ali je ipak znatno niža od onoga što je PriceRunner tražio, procijenivši štetu na 64 milijarde kruna i dodavši kamatu od 14 milijardi kruna.- PriceRunner nije dobio sve što je tražio, ali naknada štete nesumnjivo je najveća u istoriji švedskih slučajeva pokrenutih zbog tržišnog takmičenja - rekla je sutkinja Linda Kulberg (Linda Kullberg).<h2>Tužba iz 2022.</h2>Tužbu protiv Googlea PriceRunner je podnio 2022. godine, tražeći odštetu od oko 2,1 milijardu eura, uz tvrdnju da je Google manipulisao rezultatima pretraživanja.Samo tri mjeseca prije PriceRunnerove tužbe Google je izgubio žalbeni postupak vezan uz novčanu kaznu od 2,42 milijarde eura koju mu je bila izrekla Evropska unija 2017. godine, nakon što je u istrazi otkriveno da je tehnološki div promovisao svoje usluge poređenja cijena na račun manjih evropskih konkurenata.<h2>Google osporava presudu</h2>Iz Googlea tvrde da su od 2017. godine unijeli izmjene u oglašavanje koje, kako ističu, dobro funkcionišu i podržavaju poslovanje te pojačanu upotrebu usluga poređenja cijena.- Ne slažemo se s odlukom suda, proučavamo slučaj i razmotrićemo pravne opcije koje su nam na raspolaganju - istakao je portparol američke kompanije.<h2>Vrata žalbi - otvorena</h2>Platforma PriceRunner, koju je švedska Klarna kupila 2022. godine, tražila je kompenzaciju za prihode koje je navodno izgubila u Britaniji od 2008. te u Švedskoj i Danskoj od 2013. godine.Klarna je izrazila zadovoljstvo sudskom odlukom, ali je napomenula da se može žaliti na dosuđeni iznos. Klarnin pravni tim nije odmah bio dostupan za komentare, navodi Reuters.

Klarna je izrazila zadovoljstvo sudskom odlukom, ali je napomenula da se može žaliti na dosuđeni iznos

Google izgubio tužbu: Mora platiti 1.29 milijardi eura švedskoj firmi

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Bosni i Hercegovini, prema proizvodnom pristupu, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prvi kvartal prethodne godine iznosio je 2,2 posto.Agencija za statistiku BiH je objavila da desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine od 0,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, javlja Fena.U prvom kvartalu ove godine u odnosu na prvi kvartal prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, od 10,2 posto.

Agencija za statistiku BiH je objavila da desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine od 0,7 posto u odnosu na prethodni kvartal

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo predvodili rast BDP-a BiH u prvom kvartalu

Elektroprenos Bosne i Hercegovine je u prošloj godini, nakon dugogodišnje blokade, pokrenuo investicioni ciklus u iznosu više od 150 miliona KM vezano za izgradnju infrastrukture.To je izjavio izvršni direktor za pravne poslove Elektroprenosa BiH Amir Avdagić tokom Konferencije "Regionalna energetska sigurnost i održiv investicioni ciklus - Energetski zaokret 2" u Tuzli, naglašavajući da kompanija, kao nosilac prenosa električne energije u Bosni i Hercegovini, očekuje konkretne i mjerljive rezultate već tokom ove godine.Pored ulaganja u elektroenergetsku mrežu, kompanija je realizovala i projekat nabavke telekomunikacijske opreme vrijedan oko 40 miliona KM, što predstavlja jedan od ključnih koraka u modernizaciji sistema i unapređenju njegove pouzdanosti.Dodatni zamah investicijama, kako je dodao Avdagić, dat je i nedavnim potpisivanjem ugovora sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Riječ je o zajmu namijenjenom nabavci četiri regulacijske prigušnice za lokacije Mostar, Višegrad, Banjaluka i Tuzla, koje bi trebale pomoći u rješavanju problema visokih napona u prijenosnoj mreži, javlja Fena.Govoreći o izazovima s kojima se kompanija suočava, Avdagić je rekao da realizaciju investicija i dalje usporavaju složeni imovinsko-pravni odnosi, kao i administrativna i pravna razuđenost BiH.- Imamo državni nivo, dva entiteta i deset kantona, odnosno županija, sa različitim propisima koji se primjenjuju. Sve to utiče na dinamiku realizacije investicionih projekata, dodao je Avdagić.Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavljale su žalbe u postupcima javnih nabavki. U Elektroprenosu BiH su izračunali da su žalbeni procesi, često pokretani od ponuđača s upitnim motivima, prije posljednjih izmjena Zakona o javnim nabavkama, usporavali realizaciju investicija između 18 i 24 mjeseca.Uprkos tome, Avdagić smatra da su pokrenuti važni strateški projekti i da su stvoreni uslovi za značajniji napredak u narednom periodu.- Očekujemo da ćemo ove godine zabilježiti konkretne i mjerljive pomake i rezultate. Već smo evidentirali porast dobiti, između ostalog zahvaljujući povećanim prihodima od prenosa električne energije, rekao je Avdagić dodajući da Elektroprenos BiH predstavlja „kičmu energetskog sistema“ zemlje prenosi biznis.ba.

Pored ulaganja u elektroenergetsku mrežu, kompanija je realizovala i projekat nabavke telekomunikacijske opreme vrijedan oko 40 miliona KM

Elektroprenos BiH pokrenuo investicioni ciklus vrijedan više od 150 miliona KM

U Federaciji Bosne i Hercegovine u maju ove godine nije proizvedena nijedna tona koksa, dok je u istom mjesecu prošle godine proizvodnja iznosila 35.448 tona, izvještava BiznisInfo. Podaci potvrđuju da je gašenjem Koksare Lukavac potpuno ugašena domaća proizvodnja ove strateški važne sirovine, koja je decenijama bila jedan od stubova metalurške industrije.Koksara Lukavac prestala je s radom u februaru ove godine nakon višemjesečnih finansijskih problema i pokretanja stečajnog postupka, a bez posla je ostalo više od 800 radnika. Time je Federacija BiH izgubila jedinog proizvođača metalurškog koksa, koji je neophodan u procesu proizvodnje željeza i čelika. Koks se koristi kao gorivo i redukcijsko sredstvo u visokim pećima, jer omogućava postizanje veoma visokih temperatura i izdvajanje željeza iz željezne rude.Gašenje proizvodnje posebno je pogodilo Novu Željezaru Zenica, koja je nakon zatvaranja koksare nekadašnjeg ArcelorMittala 2024. godine nabavljala koks upravo iz Lukavca. Nakon zatvaranja i posljednjeg domaćeg proizvođača, Željezara je ostala bez lokalnog dobavljača ove ključne sirovine, dok je i sama nedavno obustavila integralnu proizvodnju čelika.Nekada su Zenica i Lukavac bili među najznačajnijim centrima proizvodnje koksa u bivšoj Jugoslaviji, a njihove koksare predstavljale su važan oslonac teške industrije i izvoza. Današnji podaci, međutim, pokazuju da je proizvodnja u potpunosti ugašena, zbog čega će domaće kompanije biti primorane da koks uvoze, što dodatno povećava troškove proizvodnje i smanjuje konkurentnost domaće metalurške industrije.

Nekada su Zenica i Lukavac bili među najznačajnijim centrima proizvodnje koksa u bivšoj Jugoslaviji

Kraj jedne važne industrijske grane: Federacija BiH prvi put ostala bez proizvodnje koksa

Cijene goriva posljednjih godina značajno opterećuju kućne budžete, zbog čega mnogi vozači traže načine da smanje troškove bez odricanja od svakodnevne vožnje. Iako mnogi vjeruju da je potrošnja prvenstveno određena vrstom motora ili starošću automobila, stručnjaci ističu da stil vožnje ima presudnu ulogu.&nbsp;<a href="https://www.jutarnji.hr/autoklub/aktualno/tajne-ustede-japanci-otkrili-trikove-za-osjetno-nizu-potrosnju-goriva-15718682">Jutarnji list</a> navodi da nekoliko jednostavnih promjena u svakodnevnim navikama može donijeti primjetne uštede, produžiti vijek trajanja vozila i učiniti vožnju sigurnijom.Ušteda goriva ne ovisi isključivo o vrsti motora ili automobilu koji vozite. U najvećoj mjeri povezana je s načinom vožnje i navikama koje svakodnevno primjenjujete. Mnogi vozači nesvjesno ponavljaju greške koje znatno povećavaju potrošnju goriva. Nasuprot tome, ekonomična vožnja zasnovana na predviđanju situacije u saobraćaju, blagim pokretima i redovnom održavanju vozila odavno je praksa racionalnih vozača, posebno u Japanu, ističe zagrebački dnevnik.<h2>Nježno ubrzavanje</h2>Jedna od najčešćih grešaka je naglo ubrzavanje. Tada smjesa zraka i goriva ne sagorijeva dovoljno efikasno, što dovodi do veće potrošnje i stvaranja naslaga čađi koje mogu oštetiti katalizator. Ekonomična vožnja podrazumijeva postepeno ubrzavanje. Dobar savjet je da zamislite kako u automobilu prevozite posudu s vrućom tekućinom – svaki nagli pokret mogao bi je proliti. Isti princip primijenite i na papučicu gasa kako biste smanjili potrošnju i sačuvali mehaniku vozila.<h2>Predviđanje saobraćaja</h2>Gradska vožnja jedan je od najvećih izazova kada je riječ o potrošnji goriva. Mnogi vozači ubrzavaju sve do semafora, a zatim naglo koče. Mnogo je efikasnije na vrijeme pustiti papučicu gasa i dozvoliti automobilu da se kreće zahvaljujući inerciji. Primjena ove tehnike iz dana u dan može donijeti značajne uštede.<h2>Nevidljivi faktori</h2>Stanje vozila također ima veliki utjecaj na potrošnju. Gume su jedina tačka kontakta s cestom, pa pravilno napumpane gume smanjuju otpor kotrljanja i olakšavaju rad motora. Pritisak u gumama uvijek treba provjeravati dok su hladne kako bi mjerenje bilo precizno.Važnu ulogu imaju i filter zraka te ostali dijelovi motora. Začepljen filter ograničava dotok zraka, zbog čega motor troši više goriva kako bi postigao istu snagu.Ostavljanje automobila da radi u praznom hodu nepotrebno povećava potrošnju. Motor u takvim uslovima može potrošiti i do jedne litre goriva na sat, iako vozilo miruje. Ako očekujete duže zadržavanje u koloni ili na pružnom prijelazu, isključivanje motora može biti isplativije rješenje.Dodatna težina u vozilu također povećava potrošnju. Svakih 50 kilograma viška može povećati potrošnju za oko dva posto. Zato je korisno povremeno isprazniti prtljažnik od alata, opreme i drugih stvari koje nisu potrebne za svakodnevnu vožnju.<h2>Aerodinamika i planiranje vožnje</h2>Pri većim brzinama važnu ulogu ima i otpor zraka. Otvoreni prozori ili krovni nosači povećavaju aerodinamički otpor, zbog čega motor troši više goriva. Zbog toga je na otvorenoj cesti preporučljivo voziti sa zatvorenim prozorima i umjereno koristiti klima-uređaj, podešen na razumnu temperaturu.Iskorištavanje inercije vozila još je jedna od korisnih tehnika. Blago povećanje brzine prije uspona omogućava lakše savladavanje uzbrdice, dok se nakon njenog vrha može otpustiti papučica gasa i iskoristiti prirodno kretanje vozila nizbrdo.Na kraju, važno je imati na umu da ekonomična vožnja nije korisna samo za novčanik. Ona smanjuje habanje motora, kočnica i guma, produžava vijek trajanja vozila te doprinosi manjoj emisiji štetnih plinova. Iako pojedinačne uštede mogu djelovati neznatno, njihovo redovno primjenjivanje tokom mjeseci i godina može rezultirati osjetno manjom potrošnjom goriva i nižim troškovima održavanja automobila.

Način vožnje i pravilno održavanje vozila često imaju veći utjecaj na potrošnju nego vrsta motora ili goriva

Automobili: Na pojedinosti ipak treba pripaziti 

Jednostavni trikovi koji mogu smanjiti potrošnju goriva

Aviokompanije i aerodromi zatražili su od Evropske komisije da tokom vrhunca ljetne sezone omogući privremenu suspenziju novog biometrijskog sistema kontrole na granicama EU, upozoravajući da putnici čekaju i do pet sati, a pojedini avioni polijeću poluprazni.U pismu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, udruženja ACI Europe, Airlines for Europe i Međunarodno udruženje za zračni transport (IATA) upozorila su da je situacija dostigla kritičnu tačku, piše The Guardian.Prema njihovim navodima, putnici su već prisiljeni čekati u dugim redovima izvan aerodromskih terminala i na otvorenim platformama jer kapaciteti granične kontrole ne mogu dovoljno brzo obraditi dolaske.- Aviokompanije se suočavaju s polupraznim avionima u vrijeme zatvaranja izlaza za ukrcavanje, dok su putnici zaglavljeni u redovima na graničnoj kontroli - navedeno je u pismu.Industrijska udruženja zatražila su da se aerodromima omogući potpuna suspenzija provjera u julu i avgustu, kad god broj putnika premaši operativne kapacitete graničnih službi.Novi sistem, koji se postepeno uvodi od oktobra, zahtijeva da državljani zemalja izvan EU pri ulasku registruju otiske prstiju i fotografiju na aerodromu odredišta. Međutim, njegovo uvođenje izazvalo je brojne probleme, uključujući duge redove i kašnjenja.Guardian navodi da je Grčka suspendirala biometrijske kontrole za britanske putnike do septembra kako bi spriječila poremećaje tokom ljeta, dok je francuska policija u maju privremeno obustavila dodatne provjere u luci Dover.U pismu se navodi da neki međunarodni putnici već preispituju putovanja u Evropu zbog mogućnosti dugih čekanja na granicama, što, prema ocjeni industrije, narušava reputaciju Evrope, turizam i povezanost.Evropski aerodromi očekuju oko 40 miliona putnika više u julu i augustu nego u prethodna dva mjeseca, zbog čega udruženja traže hitnu intervenciju prije dodatnog pogoršanja tokom vrhunca sezone.

Novi sistem, koji se postepeno uvodi od oktobra, zahtijeva da državljani zemalja izvan EU pri ulasku registruju otiske prstiju i fotografiju

Aviokompanije i aerodromi traže obustavu biometrijskih kontrola na granicama EU tokom ljeta

Najveći svjetski proizvođač sportske opreme, Nike, objavio je svoje kvartalne poslovne rezultate koji, unatoč napretku u određenim područjima, nisu pružili dokaze da se kompanija oporavlja od višegodišnje krize.Kompanija Nike u četvrtom fiskalnom tromjesečju, koje je završeno u maju, zabilježila je pad prihoda od 0,9 posto na 11 milijardi dolara, što je ipak iznad očekivanja analitičara od 10,85 milijardi dolara.Posmatrano prema prodajnim kanalima, prihod od veleprodaje iznosio je 6,6 milijardi dolara, što predstavlja rast od četiri posto, odnosno jedan posto kada se isključi utjecaj kursnih razlika.Direktna prodaja dostigla je 4,1 milijardu dolara, što je sedam posto manje u odnosu na isti period prošle godine, odnosno devet posto manje kada se isključe kursne razlike.Prodaja na najvećem tržištu, u Sjevernoj Americi, porasla je za tri posto i iznosila 4,8 milijardi dolara, što je neznatno ispod očekivanja od 4,85 milijardi dolara. U regiji Evropa, Bliski istok i Afrika (EMEA) prihodi su pali jedan posto, na tri milijarde dolara, ali su bili nešto iznad procjena analitičara od 2,96 milijardi dolara.Kinesko tržište, koje već duže vrijeme usporava rast kompanije, zabilježilo je pad od 12 posto na 1,3 milijarde dolara. Ipak, rezultat je bio bolji od očekivanih 1,21 milijarde dolara.Na kineskom tržištu nastavljena je prodaja ranije nagomilanih zaliha, koje su na godišnjem nivou ostale nepromijenjene i iznose ukupno 7,5 milijardi dolara. Uprava kompanije poručila je da buduća strategija u Kini mora biti usmjerena na premium segment i proizvode koji imaju snažnu kulturnu povezanost s lokalnim tržištem. Najavljeno je i da će do praznične sezone 2027. godine NIKE predstaviti proizvode koji će biti lokalno dizajnirani, razvijeni i proizvedeni.Iz kompanije su istakli da se oporavak nastavlja u pojedinim segmentima poslovanja, posebno u kategoriji Nike Running, koja je ostvarila pet uzastopnih tromjesečja s dvocifrenim stopama rasta. Napredak je zabilježen i u veleprodaji, gdje su prihodi u fiskalnoj 2026. godini porasli četiri posto, ponajviše zahvaljujući dvocifrenom rastu na sjevernoameričkom tržištu. Tokom godine kompanija je modernizovala veleprodajne prodajne prostore na više od 15.000 prodajnih lokacija širom svijeta.

Posmatrano prema prodajnim kanalima, prihod od veleprodaje iznosio je 6,6 milijardi dolara

Ide bolje, ali Nike se još nije oporavio od višegodišnje krize

Ulaznice za Svjetsko prvenstvo poskupjele su četiri do 10 puta u odnosu na Katar. Iza tih cijena ne stoji slobodno tržište nego jedan jedini vlasnik koji drži monopol i reže svoj postotak, po modelu koji se lako prepoznaje i u Appleovom App Storeu.&nbsp;Da bi se vidjelo ko zapravo podiže cijene i ostvaruje najveću zaradu, potrebno je razdvojiti tri faze koje se u javnim raspravama često miješaju.<h2>Primarna prodaja</h2>U prvoj, primarnoj prodaji, cijenu određuje FIFA i sama raspoređuje pravo na kupovinu ulaznica. Karte su bile dostupne kroz nekoliko krugova izvlačenja, od Visa pretprodaje u septembru i Early Ticket Drawa u oktobru, preko Random Selection Drawa u decembru i januaru, dok od 1. aprila traje Last-Minute prodaja po principu "ko prvi, njegova karta", sve do kraja turnira. Upravo je taj sistem izazvao najviše zabune – ne izvlače se nagrade, već pravo da se uopće kupi ulaznica, jer je potražnja znatno veća od ponude. Cijene u ovoj fazi određuje FIFA putem dinamičkog formiranja cijena i upravo tu počinje njihovo povećavanje.Špekulanti, odnosno preprodavači, pojavljuju se tek u drugoj fazi. Međutim, ni tada ne mogu raditi potpuno samostalno jer su ulaznice digitalne i povezane s korisničkim računom. Kada se karta proda, FIFA poništava originalnu ulaznicu i izdaje novu na račun kupca, zbog čega svaka preprodaja mora proći kroz njen sistem. Jedini zvanični kanal za to je FIFA Resale/Exchange Marketplace na FIFA.com/tickets, pri čemu FIFA naplaćuje proviziju od 15 posto kupcu i dodatnih 15 posto prodavaču, odnosno ukupno do 30 posto vrijednosti svake transakcije.Treću fazu čine platforme za koje bi se moglo očekivati da predstavljaju konkurenciju, ali to zapravo nisu. Preprodaja između navijača putem Ticketmastera i sličnih platformi za ovo Svjetsko prvenstvo nije omogućena, jer FIFA zadržava vlasništvo nad ulaznicama i kontrolu njihovog prijenosa. Čak i kada se karta oglasi ili proda putem platformi poput Ticketmastera, StubHuba ili SeatGeeka, konačni prijenos mora biti izvršen preko FIFA-inog Marketplacea. Zbog toga su ove platforme samo izlog, dok se svaka transakcija na kraju vraća na istu blagajnu.Iz toga proizlazi odgovor na pitanje prestaje li FIFA zarađivati kada ulaznica završi u preprodaji. Odgovor je – ne. Na primarnoj prodaji prihod ostvaruje prvi put, a zatim na svakoj narednoj preprodaji iste ulaznice uzima dodatnih do 30 posto kroz provizije. Preprodavač određuje novu cijenu, ali FIFA naplaćuje proviziju i od kupca i od prodavača, pa na jednom sjedištu ostvaruje zaradu dva, tri ili više puta. Kada je ulaznica za finale bila ponuđena po cijeni od gotovo 2,3 miliona dolara, FIFA bi samo od provizije mogla zaraditi stotine hiljada dolara, dok je predsjednik Gianni Infantino cijelu situaciju prokomentarisao u šaljivom tonu, rekavši da će svakome ko plati toliku cijenu lično donijeti hot dog.Takav model, u kojem jedna platforma kontrolira kompletan promet ulaznica i uzima procenat od svake transakcije, ima svoj najbliži ekvivalent u tehnološkom sektoru – Appleovom App Storeu.Apple u svojoj trgovini standardno naplaćuje proviziju od 30 posto, odnosno 15 posto za manje razvojne timove i pretplate nakon prve godine. Sličnost nije samo u visini provizije nego i u konceptu zatvorenog ekosistema. Kao što navijač ne može kupiti važeću ulaznicu izvan FIFA-inog sistema, tako ni programeri godinama nisu mogli ponuditi aplikacije korisnicima iPhonea mimo Appleove trgovine i njene provizije. U oba slučaja vlasnik platforme ne prodaje samo vlastiti proizvod, već naplaćuje svaku tuđu transakciju koja se odvija unutar njegovog sistema, isključivo zato što alternativa praktično ne postoji.Razlika je u tome što je Appleov model već ozbiljno doveden u pitanje sudskim postupcima, dok FIFA-in još nije. Spor s Epic Gamesom, koji je počeo 2020. godine nakon što je Epic u Fortnite uveo vlastiti sistem plaćanja kako bi zaobišao Appleovu proviziju, rezultirao je odlukom prema kojoj Apple u SAD-u više ne smije naplaćivati provizije za plaćanja ostvarena putem vanjskih linkova. Američki Vrhovni sud u maju 2026. godine odbio je Appleovu žalbu.<h2>Nezadovoljstvo navijača</h2>Otpor ovakvom modelu u međuvremenu je prerastao pojedinačno nezadovoljstvo navijača i dobio podršku organizacija. Evropska organizacija navijača opisala je cijene ulaznica kao monumentalnu izdaju navijača, dok je bivši predsjednik FIFA-inog Odbora za upravljanje Miguel Maduro upozorio da rast cijena pretvara fudbal u sport rezervisan za imućnije slojeve društva. Kritike je uputio i trener Pep Guardiola, podsjećajući da je Svjetsko prvenstvo nekada bilo pristupačno slavlje svih nacija.Prema pisanju Sports Illustrateda, autor Grej Viteblum (Grey Whitebloom) naveo je da su četiri ulaznice za finale Svjetskog prvenstva bile ponuđene po cijeni od 2,3 miliona dolara. Riječ je o traženoj cijeni na sekundarnom tržištu, odnosno oglasu na FIFA-inoj platformi za preprodaju, a ne o potvrđenoj prodaji. ESPN je spominjao čak i više iznose.Dva dana prije početka turnira objavljeno je da je ostalo oko 180.000 neprodanih ulaznica, uprkos tvrdnjama o rekordnoj potražnji. Prazna sjedišta mogla su se vidjeti i na stadionima, uključujući utakmicu Hrvatska – Gana. Najjeftinija ulaznica za susret Hrvatska – Kolumbija koštala je 700 dolara, dok je za utakmicu protiv Gane najniža cijena iznosila 1.000 dolara. Ni kasnije uvedene jeftinije ulaznice od 60 dolara nisu značajnije promijenile situaciju, jer pokrivaju tek mali dio kvote svakog nacionalnog saveza i više služe kao pokušaj ublažavanja kritika nego kao stvarno rješenje problema.

Špekulanti, odnosno preprodavači, pojavljuju se tek u drugoj fazi

Cijene ulaznica Svjetskog prvenstva: FIFA monopol skrojen po Appleovom App Storeu

&nbsp;Frankfurt je bio domaćin poslovnog događaja na kojem je zapadni Balkan predstavljen njemačkim kompanijama kao jedna od najperspektivnijih evropskih destinacija za ulaganja u sektor Global Business Services (GBS), outsourcinga i nearshoringa.Događaj je okupio predstavnike njemačkih kompanija zainteresovanih za širenje poslovanja u Evropi, kojima su predstavljeni ključni konkurentski aduti Bosne i Hercegovine i ostatka Zapadnog Balkana – kvalifikovana radna snaga, konkurentni operativni troškovi, geografska blizina, zajednička vremenska zona i sve razvijeniji poslovni ekosistem.Poseban fokus stavljen je na Bosnu i Hercegovinu, koja se sve više pozicionira kao atraktivna destinacija za kompanije koje žele uspostaviti ili proširiti svoje razvojne centre, shared service centre, customer support operacije i druge poslovne funkcije namijenjene evropskom tržištu.Izvršni direktor Foreign Investors Councila Bosne i Hercegovine (FIC) Nedim Makarević je u uvodnom obraćanju predstavio poslovno okruženje i ključne prednosti koje BiH danas nudi međunarodnim investitorima.Govoreći o potencijalu zemlje, Makarević je naglasio da BiH raspolaže obrazovanim i konkurentnim kadrom, dobrim poznavanjem stranih jezika, povoljnim poreskim okruženjem te sve većim brojem uspješnih međunarodnih investicija koje potvrđuju da zemlja može biti pouzdan partner za razvoj Global Business Services industrije.Centralni dio događaja bilo je predstavljanje prvog sveobuhvatnog regionalnog istraživanja o potencijalu Zapadnog Balkana za nearshoring i outsourcing. Istraživanje je predstavio Haris Kadenić, marketing direktor kompanije Manpower South East Europe, koja je u partnerstvu saHelvetasom kroz RECONOMY program, finansiran od Vlade Švedske, provela istraživanje u Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.Izvještaj po prvi put objedinjeno prikazuje veličinu tržišta, raspoloživost talenata, visinu plata, poreske sisteme, infrastrukturu i investicione uslove u svih šest zemalja, pružajući međunarodnim kompanijama jedinstven pregled regiona kao povezane poslovne destinacije.Podaci pokazuju da Zapadni Balkan danas predstavlja tržište sa više od 16 miliona stanovnika, više od 7,5 miliona aktivnog radno sposobnog stanovništva, više od 100.000 stručnjaka u ICT i Business Process Outsourcing sektoru, više od 1.000 ICT kompanija te ICT industrijom vrijednom više od 5,5 milijardi eura, što region svrstava među najzanimljivije evropske lokacije za buduće investicije u uslužne djelatnosti.Posebnu vrijednost događaju dala je panel diskusija sa Nadinom Gradaščević, izvršnom direktoricom ABSL Western Balkans, regionalnog udruženja koje okuplja vodeće kompanije iz oblasti Global Business Services industrije.Govoreći o iskustvima kompanija koje već posluju u regionu, Gradaščević je istakla da investitori sve više prepoznaju Zapadni Balkan ne samo kao cjenovno konkurentnu lokaciju, već kao region koji nudi kvalitetne stručnjake, visoku fleksibilnost, odličnu kulturnu kompatibilnost sa evropskim tržištem i mogućnost dugoročnog razvoja poslovanja.Događaj je završen otvorenom diskusijom sa predstavnicima njemačkih kompanija, tokom koje je iskazano veliko interesovanje za konkretne investicione mogućnosti, dostupnost stručnih kadrova, regulatorni okvir i potencijal za uspostavljanje poslovnih centara u Bosni i Hercegovini i ostatku regiona.Organizatori ističu da je upravo nivo interesovanja i kvalitet pitanja koja su uslijedila nakon prezentacija najbolja potvrda da njemačko tržište sve ozbiljnije razmatra Zapadni Balkan kao novu evropsku destinaciju za razvoj Global Business Services i nearshoring operacija.Kompletan izvještaj "Western Balkans Nearshoring: Outsourcing Right Next Door" dostupan je besplatno na adresi:https://westernbalkansreport.manpower.ba/

Poseban fokus stavljen je na Bosnu i Hercegovinu, koja se sve više pozicionira kao atraktivna destinacija

Njemački investitori vide BiH i region kao novu GBS destinaciju

Japanski jen je zabilježio značajan pad vrijednosti, spustivši se na nivo iznad 162 jena za američki dolar, što predstavlja najniži kurs prema dolaru još od 1986. godine, izvještava Reuters. Slabljenje japanske valute ponovo je otvorilo pitanje moguće intervencije japanskih vlasti na deviznom tržištu kako bi se stabilizovao kurs.Prema navodima više finansijskih izvora, pad jena je rezultat kombinacije faktora, uključujući razliku u kamatnim stopama između Japana i Sjedinjenih Američkih Država, kao i jačanje američkog dolara na globalnom tržištu. Dok američka centralna banka drži relativno visoke kamatne stope, Japan i dalje vodi politiku niskih ili gotovo nultih stopa, što dodatno vrši pritisak na valutu.Bloomberg piše da ekonomisti upozoravaju da ovako slab jen može imati dvostruke efekte: s jedne strane pogoduje japanskim izvoznicima jer njihovi proizvodi postaju konkurentniji na stranim tržištima, ali s druge strane poskupljuje uvoz energije i sirovina, što dodatno opterećuje domaću inflaciju.Japanske vlasti su u prethodnim periodima već intervenisale na tržištu kada je došlo do naglih promjena kursa, a trenutni pad ponovo podstiče spekulacije da bi sličan potez mogao uslijediti ukoliko se trend nastavi.Analitičari ističu da će naredni potezi Banke Japana biti ključni za stabilizaciju tržišta, ali i da će globalna kretanja američkog dolara imati presudan uticaj na dalji smjer japanske valute.Ukupno, situacija oko jena ostaje pod pojačanim nadzorom investitora, jer se radi o jednom od najizraženijih valutnih pomjeranja u posljednjih nekoliko decenija, što dodatno povećava neizvjesnost na svjetskim finansijskim tržištima.

Japanska privreda od ovoga može imati i pozitivne i negativne rezultate

Drastičan pad valute: Jen na najnižem nivou u gotovo 40 godina

Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/potpisan-ugovor-vrijedan-23747-miliona-eura-tri-bh-firme-gradit-ce-budvansku-obilaznicu-2/">Biznisinfo.ba</a>.Vrijednost ugovora iznosi 196 miliona eura bez PDV-a, odnosno 237,47 miliona eura sa PDV-om (464,48 miliona KM), što je skoro pola milijarde KM, a projekat se u potpunosti finansira iz državnog budžeta.Za realizaciju ovog značajnog infrastrukturnog projekta ranije je izabran konzorcijum koji čine kompanije Briv Construction, Hering (Široki Brijeg), Herc gradnja (Bileća), Shandong i IPSA Institut Sarajevo.Potpisivanjem ugovora između Monteputa i kompanije BRIV Construction ozvaničen je početak realizacije jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata na crnogorskom primorju – prve faze obilaznice oko Budve, na dionici Markovići – Lastva Grbaljska.<h2>Smanjenje gužvi</h2>Kako je saopšteno, riječ je o projektu koji bi trebalo značajno da doprinese izmještanju tranzitnog saobraćaja iz urbanog jezgra Budve, smanjenju ljetnjih saobraćajnih gužvi i unapređenju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.

Ugovor su potpisali generalni direktor Monteputa Milan Ljiljanić i predstavnik kompanije BRIV Construction Milan Marić.Ljiljanić je kazao da bi izgradnja trebalo da počne u oktobru i traje četiri godine, pri čemu je prva godina predviđena za izradu glavnog projekta i pripremne radove, nakon čega slijede glavni građevinski radovi.Ova dionica je veoma zahtjevna. Dio je koridora B1 koji veže Lastvu Grbaljsku sa auto-putem Bar-Boljare u zoni Ljubotinj. Ovo je prva faza od osam kilometara, plus jedan kilometar pristupnog puta ka bulevaru“, naveo je Ljiljanić, prenio je portal Investitor.<h2>4,3 kilometra tunela</h2>Prema njegovim riječima, oko 70 posto ukupne trase činiće objekti, što najbolje govori o složenosti zahvata. Planirana su 4,3 kilometra tunela, gotovo kilometar i po mostova, kao i petlje Markovići i Lastva Grbaljska.„Očekujemo tokom oktobra početak pripremnih radova na terenu“, rekao je on, dodajući da bi za dvadesetak dana Monteput trebalo da potpiše ugovor i sa kompanijom koja će vršiti nadzor nad realizacijom ove dionice.Obilaznica oko Budve predstavlja dio šireg saobraćajnog koridora duž crnogorskog primorja, a njena izgradnja trebalo bi da bude jedan od ključnih odgovora na hronične sezonske gužve u budvanskoj regiji, jednoj od najopterećenijih saobraćajnih zona u zemlji.

Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska

Potpisan ugovor vrijedan 237,47 miliona eura: Tri bh. firme gradit će budvansku obilaznicu


Dok zvanična retorika godinama obećava boljitak, podaci Uprave za indirektno oporezivanje pričaju drugu priču. Kafa i cigarete nisu navika, nego simptom. Kućni budžeti iscijeđeni do dna ne ostavljaju prostor za mnogo toga, a ono malo što ostane, građani troše na jedinu vrstu utjehe koju još mogu priuštiti. Ekonomski ekspert Svetlana Cenić, koja je govorila za „Avaz“, ne obećava preokret. Ekonomija BiH neće napredovati, kaže Cenić, sve dok vlast mjeri uspjeh punjenjem budžeta, a ne razvojem privrede.Kafa, cigarete i gorivo. Tri kategorije koje, prema riječima ekonomistkinje Svetlane Cenić, otkrivaju više o ekonomskom zdravlju Bosne i Hercegovine nego bilo koji zvanični izvještaj. I upravo oko njih se, u razgovoru koji odiše frustracijom podjednako koliko i stručnošću, gradi slika jedne zemlje zarobljene u sopstvenoj neefikasnosti.<h2>Umjesto luksuza</h2>Kada su građani upitani šta svjesno žrtvuju u budžetu kako bi priuštili sebi kafu i cigarete, Cenić ne traži odgovor u statistici. Traži ga u psihologiji. - To je jedino zadovoljstvo koje im ostane. Kafa, cigarete, kao utjeha, kao jedini luksuz i ventil koji imaju, pojašnjava Cenić, dodajući da je u pitanju i kulturološki obrazac. - Inače smo pušačka nacija koja se u najgorim momentima hvata za cigaretu - dodaje Cenić.Paradoks je savršen za državu. Što je pritisak na građanina veći, to pouzdanije troši na jedinu vrstu utjehe koja mu ostaje dostupna. A svaka kafa i svaka kutija cigareta nosi u sebi PDV i akcizu, odnosno direktnu infuziju u budžet koji ta ista država koristi da finansira vlastitu neefikasnost.Govoriti o indirektnim porezima kao tehničkom detalju bila bi greška. Cenić ih opisuje kao stub čitavog fiskalnog sistema, ali i stub koji niko ne smije dirati. - Sistem indirektnih poreza ih održava. Vidite da ga niko ne napušta, i pored svih pritisaka, kaže ona, i odmah dodaje ono što vlast prešutno zna, a javno ne govori. Veće cijene automatski donose veći porez. - Veća osnova daje veću sumu. Tako je i s kafom, tako i s cigaretama, gdje se akcize svake godine usklađuju. Isto kao uslovljavanje s Evropskom unijom, koju ionako nećemo vidjeti, ali tu se usklađuje - ističe Cenić.Matematika koja sama sebe reproducira, sve dok se ima kome prodati.Posebno oštar osvrt Cenić daje na potrošnju naftnih derivata, koja godišnje doseže gotovo četiri milijarde maraka. Ali iza te cifre ne stoji samo potreba za mobilnošću. Stoji i nešto što ona naziva "osobinom zemalja u tranziciji". - Manje će se jesti samo da se pokaže auto - kaže Cenić bez zadrške, povlačeći paralelu s Brazilom, gdje se, kako navodi, djeci za 14. rođendan poklanjaju plastične operacije. Različite forme iste potrebe za potvrdom u društvima koja su izgubila kompas vrijednosti.Na to se, napominje, vlast oslanja sasvim svjesno. Cenić naglašava da se ekonomska politika ovih vlasi svodi na jedno. Bitno je da se puni budžet.<h2>Vrsta prihoda</h2>- Bitno je da se puni budžet. Koja vrsta prihoda, kako, šta ćemo dalje, to niko ne govori - kaže Svetlana.Ono što Cenić identificira kao srž problema nije ni korupcija ni nesposobnost sama po sebi. To je, kako ona to vidi, svjesna odluka da se sistem ne mijenja. Jer sistem funkcioniše. Kafe se piju, cigarete se puše, auta se voze. Prihodi teku. - Zašto bi iko reformisao nešto što puni kase, pitanje je koje Cenić ne izgovara eksplicitno, ali koje lebdi između svake njene rečenice. Odgovor koji nudi umjesto njega jednako je tegoban. - Kad kažu stabilnost, ja povratim odmah. Stabilnost je maska za neprovođenje reformi. Za nemijenjanje ljudi - rekla je Cenić.Tržište kapitala, kaže, mrtvo je. Privreda "skapava". Nauka i istraživanje mogu se kategorizirati kao nepostojeće u budžetskim raspravama. A umjesto strateških odluka, koalicijski pregovori koji, prema njenim riječima, liče na diobeni bilans što tebi pripada ovo, tebi ono. - Pa dok se zbrinu amidžići, daidžići, bratići i ujaci, prođe još jedna godina – oštra je u odgovoru Cenić.Za razliku od zvaničnih dokumenata koji govore o "izazovima" i "prilikama", Cenić za kraj ne nudi utjehu. - S ovakvom pameću i ovakvim ljudima, ne može biti bolje nikada - zaključuje ona.<h2>Prognoza bez filtera</h2>Postoje dvije vrste loših prognoza. Ona iz straha i ona iz znanja. Prognoza Svetlane Cenić pripada drugoj kategoriji. Sistem koji živi od indirektnih poreza, koji nagrađuje lojalnost umjesto kompetencije i koji svaki reformski impuls utopi u koalicijske pregovore, takav sistem ne propada slučajno. On opstaje namjerno. I dok god opstaje, kaže Cenić, nema razloga očekivati da će bilo ko s vlasti posegnuti za onim što bi ga moglo ugroziti. Promjenom.

Aerodrom Tuzla dobija novu liniju: Od 9. jula direktni letovi za Cirih

Alibaba platila 600 miliona dolara: Nagodbom okončan spor zbog ilegalne prodaje lijekova u SAD

Rusija uvozi benzin iz Indije: Nestašice goriva nakon udara na rafinerije

Stečajni upravnik nekadašnjeg giganta zarađuje kao premijer, bonus mu još povećao plaću

Google izgubio tužbu: Mora platiti 1.29 milijardi eura švedskoj firmi

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo predvodili rast BDP-a BiH u prvom kvartalu

Elektroprenos BiH pokrenuo investicioni ciklus vrijedan više od 150 miliona KM

Kraj jedne važne industrijske grane: Federacija BiH prvi put ostala bez proizvodnje koksa

Jednostavni trikovi koji mogu smanjiti potrošnju goriva

Aviokompanije i aerodromi traže obustavu biometrijskih kontrola na granicama EU tokom ljeta

Ide bolje, ali Nike se još nije oporavio od višegodišnje krize

Cijene ulaznica Svjetskog prvenstva: FIFA monopol skrojen po Appleovom App Storeu

Njemački investitori vide BiH i region kao novu GBS destinaciju

Drastičan pad valute: Jen na najnižem nivou u gotovo 40 godina

Potpisan ugovor vrijedan 237,47 miliona eura: Tri bh. firme gradit će budvansku obilaznicu

Ekonomski ekspert Svetlana Cenić za "Avaz": Umjesto da živimo mi preživljavamo

Biznis

Aerodrom Tuzla dobija novu liniju: Od 9. jula direktni letovi za Cirih

Alibaba platila 600 miliona dolara: Nagodbom okončan spor zbog ilegalne prodaje lijekova u SAD

Rusija uvozi benzin iz Indije: Nestašice goriva nakon udara na rafinerije

Stečajni upravnik nekadašnjeg giganta zarađuje kao premijer, bonus mu još povećao plaću

Google izgubio tužbu: Mora platiti 1.29 milijardi eura švedskoj firmi

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo predvodili rast BDP-a BiH u prvom kvartalu

Elektroprenos BiH pokrenuo investicioni ciklus vrijedan više od 150 miliona KM

Kraj jedne važne industrijske grane: Federacija BiH prvi put ostala bez proizvodnje koksa

Jednostavni trikovi koji mogu smanjiti potrošnju goriva

Aviokompanije i aerodromi traže obustavu biometrijskih kontrola na granicama EU tokom ljeta

Ide bolje, ali Nike se još nije oporavio od višegodišnje krize

Cijene ulaznica Svjetskog prvenstva: FIFA monopol skrojen po Appleovom App Storeu

Njemački investitori vide BiH i region kao novu GBS destinaciju

Drastičan pad valute: Jen na najnižem nivou u gotovo 40 godina

Potpisan ugovor vrijedan 237,47 miliona eura: Tri bh. firme gradit će budvansku obilaznicu

Ekonomski ekspert Svetlana Cenić za "Avaz": Umjesto da živimo mi preživljavamo