Počele su probe nove predstave "Svijet mogućnosti“, čiji je autor i reditelj Haris Pašović. Ova predstava rezultat je rada na međunarodnom projektu čiji je cilj osvjetljavanje života osobe sa invaliditetom. - "Svijet mogućnosti“ kao glavnu temu ima život djece i ljudi sa autizmom i cerebralnom paralizom, ali i živote članova njihovih porodica, institucija koje su dio njihovih života, njihove svakodnevice, izazova sa kojima se susreću.&nbsp;Autor i reditelj Haris Pašović ističe da nije bilo lako napraviti dramski tekst s obzirom da okosnicu čini materijal čiju suštinu nije moguće izraziti riječima, te da su glumačke kreacije presudne za sadržaj.- Na predstavi radim sa jednom glumačkom ekipom koja je veoma duboko ušla u cijeli proces. Mi zapravo radimo godinu dana na ovom projektu. Imali smo radionice u Sarajevu, i u Novom Sadu, u Budvi, radili smo i sa našim koleginicom Larisom Lipovac Navojec iz Zagreba koja je koreograf i jedan od partnera u ovoj priči, ali nama je ključno partnerstvo sa institucijama koje rade sa osobama sa invaliditetom. U Sarajevu, Novom Sadu i Budvi mi smo posjetili centre i dnevne boravke koji se bave i gdje borave osobe sa invaliditetom, provodili s njima vrijeme i stekli jedan određeni uvid u njihove živote, koji sad želimo da prenesemo publici- objašnjava Pašović i dodaje da je pred glumcima veliki izazov, glumački i ljudski, ali da ne sumnja da će fantastično iznijeti svoje uloge.

Probe su praktično početak posljednje faze ovog projekta, kada će svi učesnici pretočiti svoja iskustva i ono što su kroz radioničarski rad naučili u prethodnom periodu.- Radeći "Za šta biste dali svoj život" počeli smo da razmišljamo šta je sa onim ljudima koji imaju tako otežan život, a ipak oni žive, njihovi roditelji se bore za njih, institucije se bore za njih i to je bio prvi kontakt. Dakle, naš prvi kontakt sa školom "Milan Petrović" je bio još 2016. godine. I onda je dugo trebalo dok smo razvili koncept, pronašli produkcione okolnosti i evo sada, poslije osam godina, sastajemo se ovdje u završenoj fazi ovog projekta - kaže Pašović.Pored autora i redatelja Harisa Pašovića, umetnički tim čine: kostimografkinja Marina Sremac, kompozitor Dino Šukalo, scenograf Ivana Jančić, koreografkinja Larisa Lipovac Navojec. U predstavi igraju: Gordana Đurđević Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić Krajnov, Jelena Antonijević, Mina Pavlica, Marija Feldeši, Milan Kovačević, Marko Savković, Vukašin Ranđelović, Aljoša Đidić, Aleksandar Sarapa i Rade Perović.Predstava će se izvoditi u gradovima partnerima Sarajevu, Novom Sadu, Zagrebu i Budvi.Projekat u okviru kog se priprema predstava „Svijet mogućnosti” nosi naziv „Enabled Theatre” sprovodi se u saradnji između East West Centra Sarajevo, Srpskog narodnog pozorišta, Grad Teatra Teatra Budva i Plesnog centra Tala, sufinansiran je sredstvima Evropske unije kroz program Kreativna Evropa.

Predstava kao glavnu temu ima život djece i ljudi sa autizmom i cerebralnom paralizom, ali i živote članova njihovih porodica,

Sarajevska premijera predstave "Svijet mogućnosti"  11. maja 

Počele su probe nove predstave "Svijet mogućnosti", čiji je autor i reditelj Haris Pašović. Ova predstava rezultat je rada na međunarodnom projektu čiji je cilj osvjetljavanje života osobe s invaliditetom. "Svijet mogućnosti" kao glavnu temu ima život djece i ljudi s autizmom i cerebralnom paralizom, ali i živote članova njihovih porodica, institucija koje su dio njihovih života, njihove svakodnevice, izazova s kojima se susreću. Autor i reditelj Haris Pašović ističe da nije bilo lako napraviti dramski tekst s obzirom na to da okosnicu čini materijal čiju suštinu nije moguće izraziti riječima, te da su glumačke kreacije presudne za sadržaj.- Na predstavi radim s jednom glumačkom ekipom koja je veoma duboko ušla u cijeli proces. Mi zapravo radimo godinu na ovom projektu. Imali smo radionice u Sarajevu, i u Novom Sadu, u Budvi; radili smo i s našim koleginicom Larisom Lipovac Navojec iz Zagreba koja je koreograf i jedan od partnera u ovoj priči, ali nama je ključno partnerstvo s institucijama koje rade s osobama s invaliditetom. U Sarajevu, Novom Sadu i Budvi mi smo posjetili centre i dnevne boravke koji se bave i gdje borave osobe s invaliditetom, provodili s njima vrijeme i stekli jedan određeni uvid u njihove živote, koji sad želimo da prenesemo publici - objašnjava Pašović i dodaje da je pred glumcima veliki izazov, glumački i ljudski, ali da ne sumnja da će fantastično iznijeti svoje uloge.Probe su praktično početak posljednje faze ovog projekta, kada će svi učesnici pretočiti svoja iskustva i ono što su kroz radioničarski rad naučili u prethodnom periodu. - Radeći na predstavi "Za šta biste dali svoj život", počeli smo da razmišljamo šta je s onim ljudima koji imaju tako otežan život, a ipak oni žive, njihovi roditelji se bore za njih, institucije se bore za njih i to je bio prvi kontakt. Dakle, naš prvi kontakt sa školom Milan Petrović je bio još 2016. godine. I onda je dugo trebalo dok smo razvili koncept, pronašli produkcione okolnosti i evo sada, poslije osam godina, sastajemo se ovdje u završenoj fazi ovog projekta - kaže Pašović.Osim autora i redatelja Harisa Pašovića, umetnički tim čine kostimografkinja Marina Sremac, kompozitor Dino Šukalo, scenograf Ivana Jančić, koreografkinja Larisa Lipovac Navojec. U predstavi igraju: Gordana Đurđević Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić Krajnov, Jelena Antonijević, Mina Pavlica, Marija Feldeši, Milan Kovačević, Marko Savković, Vukašin Ranđelović, Aljoša Đidić, Aleksandar Sarapa i Rade Perović.Predstava će se izvoditi u gradovima partnerima Sarajevu, Novom Sadu, Zagrebu i Budvi.Projekat u okviru kog se priprema predstava „Svijet mogućnosti” nosi naziv „Enabled Theatre” provodi se u saradnji između East West Centra Sarajevo, Srpskog narodnog pozorišta, Grad Teatra Teatra Budva i Plesnog centra Tala, sufinansiran je sredstvima Evropske unije kroz program Kreativna Evropa.Ulaznice za sarajevsku premijeru predstave „Svijet mogućnosti“, koja će biti izvedena 11. maja 2024. godine, moguće je već sad rezervisati putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo na linku: <a href="https://nps.ba/rezervacije/448">https://nps.ba/rezervacije/448</a>.

Predstava će se izvoditi u gradovima partnerima Sarajevu, Novom Sadu, Zagrebu i Budvi

Sarajevska premijera predstave "Svijet mogućnosti" autora i reditelja Harisa Pašovića 11. maja u NPS-u

Povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Ambasada Bosne i Hercegovine u Islamskoj Republici Pakistan je u saradnji sa Pakistanskim nacionalnim vjećem za kulturu organizirala projekciju bosanskohercegovačkog filma “Quo vadis, Aida?” redateljice Jasmile Žbanić,u četvrtak 7. marta. Svečani prijem i projekcija filma upriličeni su prestižnom kulturnom zdanju Pakistanskog nacionalnog vijeća za kulturu, saopćeno je iz Ambasade. Prijemu i projekciji filma prisustvovalo je 350 gostiju iz političkog i društvenog života Pakistana, diplomatskog kora i međunarodnih organizacija.Svečano obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u pakistanskoj prijestolnici pomjereno je za 7. mart zbog održavanja parlamentarnih izbora i konstituiranja novog saziva parlamenta u toj zemlji.Ambasador Bosne i Hercegovine Emin Čohodarević u svom govoru podsjetio je na važnost Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine i zahvalio na saradnji Pakistanskom nacionalnom vijeću za kulturu, koje je bilo domaćin svečanosti.Također, u najavi filma ambasador je istaknuo da film budi emotivne asocijacije i poziva svakog čovjeka da se zapita da li dovoljno čini da ovaj svijet učini boljim za svako ljudsko biće.Prijem i prva javna projekcija jednog bosanskohercegovačkog filma u Islamabadu su izazvali veliku pažnju pakistanskih pisanih i elektronskih medija, navodi se u saopćenju Ambasade BiH u Pakistanu.

Prijemu i projekciji filma prisustvovalo je 350 gostiju iz političkog i društvenog života Pakistana, diplomatskog kora i međunarodnih organizacija

Projekcija filma “Quo vadis, Aida?” u Pakistanskom nacionalnom vijeću za kulturu

Dan nezavisnosti BiH u Pakisanu: Svečani prijem i projekcija filma Quo vadis, Aida?


Teodora Vuković, poznatija kao „Ultravioletna“, 22-godišnja je spisateljica, novinarka i autorica dviju zbirki poezije „Ultravioletna“ i „Ultravioletna 2“, a na Instagramu je prati više od 50.000 ljudi. Teodora dolazi iz Paraćina, malog grada u Srbiji, a svojim stihovima je osvojila i mlade u BiH. Njena poezija predstavlja glas mlade generacije umjetnika - buntovnika, koji se ne plaše da glasno i prkosno izgovore svoje misli. <h2>Niste sami...</h2>Teodora je govorila za „Dnevni avaz“ o pisanju, poruci koju šalje čitaocima, ali i izazovima s kojima se susreće kao mlada spisateljica.- Počela sam da pišem i da na taj način liječim sebe još kada sam bila u osnovnoj školi. Tada nisam shvatala koliki je to dar, da sa 11-12 godina, kada imaš neki problem, koji ti kao i svakom djetetu smeta (jer nam tada sve smeta), na taj način ispoljiš tugu, bijes, ljutnju. Pisanje je nešto najljekovitije što je moglo da mi se dogodi i upravo taj lijek koji sama sebi dajem dok pišem – kazala nam je.Poruka koju šalje čitaocima jeste „Niste sami sa svojim osjećanjima“. Teodora kroz stihove želi da objasni da još neko osjeća isto to, i još neko zna kako vam je.- Inspiracija je u nama samima, krenula sam pisanjem o sebi i onome što proživljavam. To se kasnije nadovezivalo na prirodu, na ljude oko mene, slučajne prolaznike ili vječne boli. Gubitak bake i deke je glavna tema moje druge zbirke, njima sam je i posvetila. To su te najveće boli koje su vječne, o kojima valja pisati, a valja i čitati, jer je to život, a mi ga živimo prvi put – ističe.

<h2>Pisanje o emocijama</h2>Najvećim izazovom smatra pisanje o tragedijama koje su potresle mnogo ljudi, o samoubistvu i mentalnom zdravlju u globalu.- Ne znaš kako će neko reagovati na to, a opet pišeš, u nadi da će te razumjeti na pravi način i da će biti dobro nakon što pročita. Jednom sam napisala da je svaki rat zapravo započet riječima. Riječi su vatreno oružje čiji metak najviše boli – govori.Zadovoljna je kako su njene zbirke prihvaćene od čitalaca, a rečenica kojom se ova mlada umjetnica vodi jeste „Učim te da razumiješ svoje emocije“.- Pisanjem o svojim emocijama, o osjećanjima ljudi širom svijeta, moja je želja da pomognem drugima da se pronađu među tim stihovima. Ne postoji čovjek na ovom svijetu koji je isti kao neki drugi. Svi smo posebni, svi smo različiti. I svi doživljavamo svijet oko sebe drugačije. Ako poezija ne pomogne, sasvim sam sigurna da će pomoći terapeut. Svojom poezijom pokušavam da normalizujem to da je okej osjećati nešto što inače ne osjećaš i da je potpuno uredu potražiti pomoć ako osjetiš da ti je potrebna – ističe.<h2>Jedan život</h2>Svoje knjige potpisuje s „Njeguj se, cvijete“, a mladima je poručila da ne mijenjaju sebe ni zbog koga i da vjeruju u sebe prije svega.- Ovaj život živimo samo jednom, pa hajde da naučimo da se sklanjamo od sunca kada prži i da nađemo svoje sklonište kada pada sneg. A sklonište je u nama, samo ga moramo naći – zaključila je.Odrasla sam uz životinje, moja porodica me je naučila da volim ta nevina bića i u toku svog života smo spasili i očuvali sigurno 15-ak pasa i mačaka. Zahvalna sam im što su me naučili da volim, budem empatična i da pomažem svima oko sebe koliko mogu.

Poruka koju šalje čitaocima jeste „Niste sami sa svojim osjećanjima“

Vuković: Na Instagramu je prati više od 50.000 ljudi

Spisateljica Teodora Vuković za "Avaz": Riječi su vatreno oružje čiji metak najviše boli 

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u utorak, 5. marta sa početkom u 19.30 sati, biti će izvedena dramska predstava "Idiot" rađena prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režijskoj postavci Selme Spahić.U naslovnim ulogama gledat ćemo Dinu Sariju koji će igrat lik Lava Nikolajeviča Miškina, Amilu Terzimehić kao Nastasju Filipovnu Baraškovu, Igora Skvaricu u liku Parfjona Semjonoviča Rogožina, te Saru Seksan u ulozi Aglaje Ivanovne Jepančine.&nbsp;Ostatak podjele čine: Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Aeksandar Seksan, Mona Muratović, Slaven Vidak, Mak Čengić, Helena Vuković, Vedran Đekić, Riad Ljutović, Alisa Čajić, Hana Zrno, Damir Čobo, Pavle Novaković, Senad Milanović, Faruk Hajdarević, Elma Fetić i Vedad Čano. Adaptaciju teksta potpisuju Emina Omerović, Benjamin Konjicija i Selma Spahić, dramaturgiju Emina Omerović i Benjamin Konjicija, kostimografska rješenja uradila je Sanja Džeba, scenografkinja je Monika Močević, saradnica za scenski pokret Ena Kurtalić, kompozitor muzike je Draško Adžić dok muzički aranžman potpisuje Mirza Rahmanović-Indigo.

Režiju potpisuje Selma Spahić

"Idiot" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo: Dino Sarija igra Miškina

Najznačajniji predstavnici avangarde, preporoda i modernizma u bosanskohercegovačkoj književnosti, saglasni su svi književni historičari, jesu Ahmed Muradbegović i Hamza Humo. - Bez kulture, bez velike sveopće kulture nema nove umjetnosti. „Hamlet“, „Božanska komedija“, „Faust“, „Raj““, Peer Gynt“, „Idiot“, „Vaskrsenje“, bili su nekad djela, danas su samo riječi, pojmovi, simboli pomoću kojih se novi umjetnik izražava… Umjetnost uopće nema atributa u smislu vremenskom i prostornom, ona nema ni starosti ni mladosti, jer je apsolutna i vječna – govorio je Muradbegović davne 1924. godine o svom shvatanju umjetnosti.<h2>Uskogruda sredina</h2>U vrijeme u kojem je živio i stvarao, Muradbegović nije bio shvaćen, a donekle ni prihvaćen od uskogrude sredine, koja je svaku avangardnu misao i djelovanje osuđivala, ne zbog toga što je bila pogrešna, nego zbog straha od posljedica koje bi uzdrmale njihovu sigurnost i pozicije. Ahmed je u svojim djelima oštro kritizirao patrijarhalnu zatvorenu sredinu, njenu inertnost i učmalost, te položaj žene, jer je vidio „ispred svoga vremena“, ali ga ipak ne možemo svrstati u socijalne pisce. Jer, u svoja djela on je unosio velike emocije, a specifičnim načinom pisanja romantično je govorio o Bosni i Hercegovini i njenoj prošlosti, njenim ljudima i problemima. Ovaj velikan pisane riječi, liričar, romansijer, dramski pisac, reditelj, novelist i publicist ostavio je neizbrisiv trag u književnosti i historiji BiH, ali još nije dobio priznanje i mjesto koje zaslužuje, o čemu je 1987. godine pisao i naš književnik i borac za bošnjački identitet Alija Isaković: - …nadam se da Ahmed Muradbegović dobije odgovarajuće mjesto u muslimanskoj, bosanskohercegovačkoj i jugoslavenskoj književnosti; prvenstveno bosanskohercegovačkoj iz koje je bio izopćen – nešto vlastitom krivnjom, nešto nemarnošću bosanskohercegovačke kritike i književne historije, a nešto nedokučivim životnim usudom.&nbsp;

<h2>Potomak Gradaščevića</h2>Ahmed Muradbegović rođen je 3. marta 1898. u Gradačcu. Njegov otac Hilmi-beg potječe iz poznate porodice Gradaščevića, s majčine strane, a s očeve od čuvenog tuzlanskog Ahmed-kapetana Muradbegovića. I Ahmedov brat Husein bio je pisac.U Sarajevu je Ahmed, 1919. godine, upisao studij prava, a potom prešao na Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao nacionalnu historiju, opću historiju i historiju južnoslavenske književnosti, latinski i njemački jezik. Uporedo je završio i Glumačku školu u Zagrebu. Od 1921. godine bio je član Hrvatskog narodnog kazališta i pomoćni reditelj legendarnog jugoslavenskog reditelja Branka Gavelle, a potom se zaposlio kao nastavnik Glumačke škole i profesor Prve realne gimnazije u Zagebu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata radio je kao intendant Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu zbog čega mu je 1945. godine suđeno. Godine 1947. biva amnestiran i postavljen za korespondenta u Zadružnom savezu u Gradačcu.&nbsp;

<h2>Dubrovačke ljetne igre</h2>Muradbegović je jedan od osnivača Narodnog pozorišta Tuzla (1949), kao i časopisa “Pozorište”. Od 1956. do 1960. godine bio je direktor Drame Narodnog pozorišta u Banjoj Luci, nakon čega je penzioniran te preseljava u Dubrovnik, gdje učestvuje u kreiranju Dubrovačkih ljetnih igara. Muradbegović je bio odličan u svim književnim žanrovima, ali je njegovom senzibilitetu najviše odgovarao dramski izražaj u kojem pojedinac pokušava savladati napetost suprotstavljenih strana i načela. Njegove drame su i zbog likova i zbog tematike koju obrađuju svevremenske, a dvadesetih godina 20. vijeka proglašen je najeminentnijim bosanskohercegovačkim dramskim autorom. Opredijelivši se za ekspresionizam i uopće avangardni pokret u svom pisanju, usmjerio je bosanskohercegovačko dramsko stvaralaštvo ka novim i modernim evropskim tokovima. <h2>"Bijesno pseto"</h2>Prvo djelo, pjesmu „U krvi i plamenu“ objavio je u devetnaestoj godini života, u „Sarajevskom listu“, 1917. godine. Potom je objavio zbirku novela „Haremska lirika“, 1921. godine, a najviše priznanja stekao je dramama, među kojima se posebno ističe ekspresionistička drama „Bijesno pseto“, u kojoj je opisao borbu usamljenog pojedinca s gomilom, a za koju je dobio Demetrovu nagradu za pozorišnu sezonu 1925-1926. godine. Drame je uglavnom objavljivao u časopisima, a izvođene su u pozorištima u Zagrebu, Sarajevu, Banjoj Luci i Zenici, ali i u inozemstvu. „Mlinar Andrija“, „Majka“, „Na Božijem putu“, „Husein-beg Gradaščević“, „Rasemin sevdah“ su njegove najizvođenije drame, od kojih su neke i danas na repertoarima pozorišta širom naše regije. Objavio je i historijsku studiju „Omer-paša Latas u Bosni“, a posthumno mu je objavljen roman „Ponos“ za koji je sam rekao da je „roman iz muslimanskog aristokratskog života“.Na bolji svijet preselio je Dubrovniku, u istom mjesecu u kojem se i rodio - martu (15. marta) 1972. godine, a sahranjen je na dubrovačkom Gradskom groblju Boninovo.

<h2>„Robijaš“</h2>Ahmedova radio-drama „Robijaš“, priča o padu pojedinca u očima zajednice, svojevremeno je bila najizvođenija pozorišna predstava u BiH, a i danas je na repertoaru nekih bh. pozorišnih kuća. Pročitajte jedan kratki odlomak:&nbsp;Nemojte vi misliti, drugovi, da sam ja uvijek bio ovako mračan i sumoran! Ne! Veseo sam ja bio, veseo! U meni se kršila snaga kao rod na grani. Gorila mladost kao knjiga u plamenu.A ja!Eh!Bio čovjek, drugovi! Kakva rijetko zemlja rodi! Pravi pravcati čovjek! A ne kao sada, po drugi put kažnjenik-robijaš!...Ih!... A ljudi? Osjećali onda da sam od njih jači! Bojali me se! Mrzili me! I cijenili zbog toga!Nisam se ni osvrtao na njih. Mogao sam bez njih i bez njih sam bio...

U svojim djelima oštro je kritizirao patrijarhalnu zatvorenu sredinu, njenu inertnost i učmalost, te položaj žene, jer je vidio „ispred svoga vremena“

Ahmed Muradbegović: 126. godišnjica rođenja utemeljitelja bh. moderne drame 

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u utorak, 5. marta sa početkom u 19:30 sati, biti će izvedena dramska predstava „Idiot“ rađena prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režijskoj postavci Selme Spahić.U naslovnim ulogama gledat ćemo Dinu Sariju koji će igrat lik Lava Nikolajeviča Miškina, Amilu Terzimehić kao Nastasju Filipovnu Baraškovu, Igora Skvaricu u liku Parfjona Semjonoviča Rogožina, te Saru Seksan u ulozi Aglaje Ivanovne Jepančine. Ostatak podjele čine: Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Aeksandar Seksan, Mona Muratović, Slaven Vidak, Mak Čengić, Helena Vuković, Vedran Đekić, Riad Ljutović, Alisa Čajić, Hana Zrno, Damir Čobo, Pavle Novaković, Senad Milanović, Faruk Hajdarević, Elma Fetić i Vedad Čano.Adaptaciju teksta potpisuju Emina Omerović, Benjamin Konjicija i Selma Spahić, dramaturgiju Emina Omerović i Benjamin Konjicija, kostimografska rješenja uradila je Sanja Džeba, scenografkinja je Monika Močević, saradnica za scenski pokret Ena Kurtalić, kompozitor muzike je Draško Adžić dok muzički aranžman potpisuje Mirza Rahmanović-Indigo.

Rađena prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režijskoj postavci Selme Spahić

Dramska predstava "Idiot" u utorak na sceni Narodnog pozorišta

Državna komisija za saradnju Bosne i Hercegovine s Organizacijom ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) održalo je u Sarajevu konstitutivnu sjednicu, nakon četiri godine stanke. Time je ponovno uspostavljen rad tog tijela i stvoreni uvjeti za realizaciju brojnih projekata.Članovi Državne komisije za UNESCO, njih devetnaest, imenovani su na prijedlog državnih i entitetskih ministarstava nadležnih za pitanja iz domena rada UNESCO-a. Predsjednica Komisija je ministrica civilnih poslova Dubravka Bošnjak.Državna komisija za saradnju Bosne i Hercegovine s UNESCO-om je savjetodavno tijelo Vijeća ministara BiH, a njegova uloga je razmatranje pitanja međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine i UNESCO-a u oblastima obrazovanja, nauke, kulture i informisanja.Komisija, također, vrši razmjenu iskustava i znanja u tim oblastima te informira institucije i organizacije u zemlji s ciljevima i aktivnostima UNESCO-a. Posebna pozornost posvećuje se očuvanju i promoviranju dobara pod zaštitom UNESCO-a, te pripremi nominacija za Listu svjetske baštine UNESCO-a, Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, Međunarodni registar Pamćenje svijeta i drugo.- UNESCO je, u proteklom periodu, pružao značajnu podršku BiH realizacijom brojnih projekata i aktivnosti. Osnovni modalitet saradnje i komunikacije s tom organizacijom građani i organizacije iz Bosne i Hercegovine mogu ostvariti posredstvom Državne komisije za UNESCO BiH. Uspješna implementacija UNESCO programa i aktivnosti u BiH olakšana je postojanjem Regionalne UNESCO ureda u Veneciji i uredom u Sarajevu, s kojim Državna komisija za UNESCO BiH ostvaruje jako dobru saradnju - saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.&nbsp;

Predsjednica Komisije je ministrica civilnih poslova Dubravka Bošnjak

Državna komisija za UNESCO BiH ponovno aktivna nakon četiri godine


"Srce zemlje" naziv je knjige Glorije Lujanović koja je predstavljena u srijedu navečer u prepunoj Galeriji kraljice Katarine Kosače u Mostaru.U tekstu i poeziji autorica piše o ratnoj sudbini Hrvata Srednje Bosne te svom vlastitom putu istraživanja i suočavanja s ratnom traumom.<h2>Određena nepravda</h2>Po njenim riječima, knjiga tematizira jednu određenu nepravdu koja je u medijskom i društvenom smislu učinjena naspram hrvatskih žrtava rata u Srednjoj Bosni.- Knjiga se sastoji od dva dijela. Prvi je ispovjedna proza u kojem objašnjavam samoj sebi, a i čitateljima, iz kojeg sam se razloga uopće kao mlada novinarka bavila tom temom, a drugi dio je jedan poetski ciklus koji obuhvaća pjesme posvećene ljudima koji su bili izravne žrtve rata ili obiteljima tih žrtava. Htjela sam, zapravo, da kroz književnost progovorim o traumi tog prostora i tog vremena u kojem sam se rodila i u čijim sam posljedicama odrastala - istakla je u Lujanović u izjavi za Fenu.Dodala je kako bi voljela da se knjiga doživi na način da se u ljudima probudi neka vrsta međunacionalnog razumijevanja i empatije.- Voljela bih da svi oni koji budu imali priliku doći do ove knjige i pročitati je da zapravo shvate da su svi narodi u BiH patili, da su svi prošli, i kao kolektiv i kao pojedinci, ogromne ratne torture i da smo svi zapravo trebali imati puno više razumijevanja za one druge. Dakle, da priznamo onima koji su nam u nekom trenutku negdje u ratu bili neprijatelji da su i oni patili, da su bili žrtve i mislim da je to nekakva središnja poruka knjige - naglasila je autorica.<h2>Antologijska poezija</h2>Jedan od predstavljača knjige bio je i direktor Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Mostar Ivan Vukoja, koji je naglasio kako je riječ o izuzetno značajnoj knjizi koja će po njegovom mišljenju imati veliki odjek u javnosti.- Mislim da je knjiga vrlo značajna po više kriterija. Jedan je književno-umjetnički jer mislim da je taj esej koji je objavljen u knjizi, a osobito poezija, nešto što je i neuobičajeno i vanredno, a toliko je kvalitetno da mislim da će steći status neke vrste antologijske poezije. Esej je toliko dirljiv i intiman zapis o drami pripadanja jedne mlade osobe i potrage za vlastitim identitetom kroz sudbinu pripadnika njenog naroda, odnosno onih koji su joj bili bitni u životu. Mislim da je u isto vrijeme i duboko autentičan i visoko estetiziran esej tako da je sigurno da će ova knjiga imati široku publiku i veliki odjek - ocijenio je Vukoja.Knjiga "Srce zemlje" objavljena je u sunakladništvu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Naklade OceanMore iz Zagreba.Gloria Lujanović rođena je 1993. godine u Novom Travniku. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a radi kao novinarka za nekoliko medija. Živi u Zagrebu od 2019. godine.U Nakladi OceanMore 2023. godine objavljena je njena poema "Otac". Kroz više projekata bila je saradnica HNK Mostar, između ostalih, i na predstavi „Kroz proces 10-6-93“ redateljice Marine Petković Liker. Ta nagrađivana predstava tematizira ubojstvo osmero djece u Vitezu 10. juna 1993. godine.Gloria Lujanović saradnica je i na istoimenom dugometražnom dokumentarnom filmu Marine Petković Liker, koji se snima u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Umjetničke organizacije Četveroruka iz Zagreba.

U tekstu i poeziji autorica piše o ratnoj sudbini Hrvata Srednje Bosne te svom vlastitom putu istraživanja i suočavanja s ratnom traumom

Predstavljena knjiga Glorije Lujanović "Srce zemlje"

Pisac Edin Urjan Kukavica je za dramu "Čistilište" danas primio bijenalnu Nagradu "Alija Isaković" za najbolji originalni dramski tekst na bosanskom jeziku koju organizira Bošnjačka zajednica kulture "Preporod". <h2>Novi žanr</h2> Preporodova bijenalna Nagrada "Alija Isaković" ustanovljena je 2003. godine u povodu stogodišnjice postojanja i djelovanja ove temeljne ustanove kulture Bošnjaka, a s ciljem podsticanja i vrednovanja savremene bosanskohercegovačke dramske umjetnosti.Laureat Kukavica je kazao da je veliko priznanje dobiti nagradu koja je naslovljena po imenu jednog od najvećih intelektualaca i velikana koji je Bosna i Hercegovina uopće imala.Istakao je da se nakon određenog broja romana okušao u novom žanru u kojem je pokušao saopćiti globalnu istinu na jednoj lokalnoj razini.- Unutarnji bol koji karakterizira svako ratno stradanje posljednjih 30 godina, od našeg rata pa nadalje, svjedok je boli koja pogađa cijeli jedan narod – kazao je.Članica žirija, profesorica Almedina Čengić kazala je da je tematika još uvijek specifična za prostore BiH te da se nije udaljila od nedavne prošlosti. Baveći se tragičnom sudbinom Bošnjaka, koji su kao civilne žrtve doživljavali tragedije, dodala je, drama tretira postratni sindrom, ali na globalno nivou.Tvrdi da autor vrlo vješto manipulira retrospektivnim načinom izlaganja, vraćajući se u prošlost i prezentirajući sve posljedice koje uništavaju ne samo pojedince, već porodice i nacije.<h2>Mladi čovjek</h2>- Glavi lik drame pokušava da se udalji od stradanja na intelektualni način, autor ga pokušava izvući iz svih događaja rata, ali ta duboka inkorporirana nejasnoća zbog žrtve i stradanja, njega kontinuirano oslobađa – istakla je.Profesorica kaže da je glavni lik mladi čovjek, intelektualna gromada koju razočarenje u sistem, pravdu i istinu na samom kraju potpuno razjeda i pravi destruktivnu ličnost.&nbsp;&nbsp;

Laureat Kukavica je kazao da je veliko priznanje dobiti nagradu koja je naslovljena po imenu jednog od najvećih intelektualaca i velikana

Edin Urjan Kukavica primio Nagradu "Alija Isaković" za dramu "Čistilište"

Izložba "Sedam slika Srebrenice", autora Muše Šahmana otvorena je večeras u Sarajevu u Galeriji Preporod. Šahman se svojim umjetničkim izrazom posvetio dželatima, ljudima koji su se pretvorili u ubice i on pokušava da dokuči preko boja, preko svog izražaja i umjetničke konstrukcije, šta je to dovelo do toga da ljudi postanu zvijeri i zločinci.<h2>Uspješna saradnja</h2>Predsjednik BZK Preporod Sanjin Kodrić je rekao da se radi o izložbi Muše Šahmana, dugogodišnjeg saradnika Preporoda, podsjetivši na njihovu uspješnu saradnju na vrijednom projektu za djecu, odnosno konkursu za najbolje učeničke i likovne radove kroz koji je dosad prošlo više od četrdeset hiljada učenika iz cijele BiH i šire. Najmanje pola njih, kako je dodao Kodrić, bilo je iz oblasti likovne umjetnosti i hiljade tih radova prošlo je kroz Šahmanove ruke koji ih je gledao okom, srcem i duhom. Član Umjetničkog savjeta Adis Lukač je rekao da je bilo inspirativno sudjelovati sa Šahmanom na projektu sa mladima i teškom izboru najboljih dječjih radova.<h2>Stvaranje dobra</h2>- Ova sjajna izložba treba biti okidač u nama da razmislimo i da što više težimo ka dobru. Ovo je tačka odraza koja treba da nas gurne prema svjetlu i da svoju energiju što više trošimo na stvaranje dobra – naveo je Lukač. Govoreći o kontekstu stvaranja izložbe historičar Senad Kuč iz Muzeja Sarajeva je naveo da je jedan od razloga koji je doveo do toga da ljudi u određenom momentu postanu zvijeri i princip nekažnjavanja, needukovanja, te sakrivanja istine. - Govorimo o Srebrenici, a na ovim platnima ja tražim psihologiju zločinca, odnosno šta je to da čovjeka pretvori u zvijer i zločinca. Ovo je dio izložbe koja je planirana za jul na kojoj će biti 28 slika, a tema je "Svijet prije i poslije Srebrenice" - izjavio je Šahman. Izložba će biti otvorena do 4. marta ove godine.

Izložba će biti otvorena do 4. marta ove godine

U Galeriji Preporod otvorena izložba "Sedam slika Srebrenice"

Koncert ansambla "Cellissimo" upriličen je u koncertnoj sali "Cvjetko Rihtman" u Sarajevu. Ovaj talentovani ansambl čine učenici i studenti violončela iz Osnovne muzičke škole "Mladen Pozajić", Srednje muzičke škola "Sarajevo", Srednje muzičke škole "Zenica" i Muzičke akademije u Sarajevu. Na koncertu su nastupali Ajna Bučo, Iman Đipa, Petra Žontar, Naida Huseinagić, Hanad Ekinović, Eva Čalija, Lara Halvadžija i Kanita Mekić, uz pratnju na klaviru Maje Ačkar. Ansambl je predstavio raznovrstan program koji je obuhvatio kako klasična tako i savremena djela, uključujući djela velikana kao što su Robert Schumann, Funf Stucke im Volklon op. 102; Luigi Boccherini, Sonata za violončelo i klavir u A duru G. 6; Johann Christian Bach, Koncert za violončelo i klavir u c molu; Georg Goltermann, Koncert za violončelo i klavir u h molu op. 51; Ludwig van Beethoven, Sonata za klavir i violončelo op. 102, br. 1; Luigi Boccherini, Koncert za violončelo i klavir u B duru G. 482; Dmitri Shostakovich, Valcer br. 2 u c molu za violončelo i ansambl "Cellissimo“. Kao bis, ansambl je izveo Brian Kellyjev "Španjolski ples br. 2".

Ansambl je predstavio raznovrstan program koji je obuhvatio kako klasična tako i savremena djela

Koncert ansambla "Cellissimo": Kad učenici udruže snage

Udruženje za edukaciju i razvoj „Dignitet“ iz Mostara započelo je s provedbom projekta „Žene u fokusu radnih prava“, koji financira Europska unija, a čiji je cilj jačanje sistema i mehanizama za postizanje ravnopravnosti spolova, s posebnim fokusom na radna prava žena.<h2>Osnaživanje žena</h2>Ovaj inovativni projekt bit će usmjeren na edukaciju žena s područja grada Mostara, prije svega nezaposlenih, ali i zaposlenih, u dobi od 18 do 60 godina, a tema će biti ljudska prava i prava iz radnih odnosa.Naglasak će biti na važnosti balansa između karijere i majčinstva, ukazujući kako ta dva elementa nisu međusobno isključiva, navedeno je iz udruge „Dignitet“.Radit će se i na podizanju svijesti o radnim pravima žena u nacionalnom zakonodavstvu i jačanju zaštite od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.Kroz edukaciju, podršku i promociju jednakosti, korisnice projekta dugoročno će imati koristi, kako na osobnom, tako i profesionalnom nivou.Pored svega navedenog, projekt će se baviti i promjenama u društvu kroz medijske kampanje, inicijativama za izmjenu pravilnika i angažiranjem javnosti, kako bi se uticalo na političke predstavnike i donositelje odluka.<h2>Poboljšati položaj žena na tržištu rada</h2>Konačan cilj je postići dugoročne promjene u zakonodavstvu i politikama koje se odnose na radne uvjete žena.Projekat će od 1. 2. 2024. do 1. 7. 2024. provodi Udruženje za edukaciju i razvoj „Dignitet“ iz Mostara, a podržan je od organizacija „LIR evolucija“ iz Banja Luka i Udruženja građana „Nešto Više“ iz Mostar kroz program Europske unije „EU podrška unapređenju radnih i ljudskih prava kroz digitalizaciju“.

Konačan cilj je postići dugoročne promjene u zakonodavstvu i politikama koje se odnose na radne uvjete žena

Žene u fokusu radnih prava: Balans između karijere i majčinstva


Narodno pozorište Sarajevo poziva diplomirane glumice i glumce, te studente i studentice završne godine odsjeka Gluma Akademije scenskih/dramskih/izvedbenih umjetnosti na workshop/audiciju za predstavu po tekstu Vilijama Šekspira (William Shakespeare) "Romeo i Julija" koju će držati rediteljica Li Delong (Lee DeLong), a koja će se održati u Sarajevu u periodu od 1. do 6. aprila 2024.<h2>Konačna podjela</h2>Workshop/audicija namijenjen je prvenstveno odabiru glumica i glumaca koji će raditi na predstavi. Konačna podjela bit će objavljena na kraju workshopa.Predstava će se raditi u Narodnom pozorištu od 8. aprila do 27. maja 2024., kada je planirani datum premijere (prva repriza planirana je za 28. maj 2024.). Kako se radi o predstavi koja nastaje u procesu proba, zahtjev rediteljice je da su izabrani glumci na raspolaganju sve vrijeme proba, bez termina zauzeća. Molimo vas da ovo posebno razmotrite prije nego se javite na workshop. Narodno pozorište Sarajevo objavilo je šta je za audiciju potrebno pripremiti:- 1.	Pjesmu u trajanju do dvije minute, sa ili bez pratnje. Ukoliko imate pratnju potrebno je da obezbijedite muzičara ili donesete vlastiti instrument. (Obezbijedit ćemo klavir). 2.	Šalu ili vic u trajanju do tri minute.3.	Donesite najmanje tri promjene kostima: potražite odjeću koja je prevelika, premala, previše kiča, previše blještava, previše izašla iz mode… (pretražite ormare svojih djedova i baka). Svi moraju imati šešir ili periku.Ako imate vještine poput žongliranja, akrobacije, plesa, glazbenih instrumenata, mačevanja i slično možete ih predstaviti. Molimo vas da donesite sve što vam je potrebno za obavljanje tih vještina.Također, prijave s kratkim CV-om (sa fotografijom) zainteresirani mogu poslati na mail drama@nps.ba do 10. marta 2024. do 10 sati.- Narodno pozorište Sarajevo ne može snositi troškove puta, niti smještaja za učesnike i učesnice workshopa/audicije koji dolaze izvan Sarajeva. U slučaju da u konačnoj podjeli za predstavu bude izabran glumac/glumca koji dolaze izvan Sarajeva Narodno pozorište ne može snositi troškove puta, dnevnica ni smještaja tokom probnog procesa, niti kasnijeg izvođenja predstava. Angažovanim glumicama i glumcima izvan ansambla Drame Narodnog pozorišta Sarajevo bit će ponuđen honorar za pripreme i reprizna izvođenja - istaknuto je iz NPS-a.<h2>Svijet klauna</h2>Li Delong se bavi pozorišnim klaunom i predstava će u potpunosti biti rađena sa klaunovima. O radu na klaunu Li Delong kaže sljedeće:- Klaun je najautentičniji od svih stilova pozorišta. Budući da je klaun zaista sam glumac, nema maske iza koje se može sakriti i ne može se lagati. Nema trikova iz torbe na koje se glumac može osloniti. On je sam, gol, osim svoje eksplodirane persone, klauna. On je, možda, uvećani on sam. Djelo koje nastaje sa klaunovima je nevjerojatno autentično jer je svaki klaun rođen iz pojedinog glumca i poput snježnih pahuljica, ne postoje dva slična. Iako, dok ih gledamo, možemo prepoznati vrste ljudi, možda gotovo arhetipove. Klaun je potraga za onim što je ljudsko. To je potraga za umjetnikovim jastvom, sam materijal koji umjetnik koristi kao glumac - iako u klaunu nema glume, samo bivanje. Svijet klauna suprotan je tragediji; klaun živi u ljudskom svijetu, ali ne može se protezati dalje od melodrame. Iako se veliki klaunovi mogu naći u Šekspiru, njegovo pozorište nije pozorište klauna.Povezati se sa ovom naivnošću, bazičnom iskrenosti, ključna je za sve glumce. Izgubiti strah od toga da budeš smiješan veliki je korak za glumce, a njegov rad zauvijek je obogaćen tim korakom. Budući da klaun nema prošlost i budućnost, on postoji samo u trenutku, što je osnovni princip svih dobrih glumačkih vještina. Svaka glumačka metoda svodi se na to, od Stanislavskog do Sanford Meisnera, sve metode ovise o tome da su glumci ovdje i sada. Klaun čak ni ne postoji ni izvan ovog najsitnijeg vremenskog okvira. Otkrivanje stila klauna obogatit će sav glumački stilski rad, od tragedije do apsurda.Kroz niz specifičnih, progresivnih vježbi, glumac je izazvan da sve dublje i dublje kopa po sebi kako bi otkrio i/ili poboljšao svog klauna. Vježbe su u početku solo, da bi, kako se stiču određene vještine, prerasle u duete, tercete i više. Ja ne stvaram klauna, već vodim glumca da ga pronađe.Publika se smije klaunu jer u njemu prepoznaju sebe, ali su superiorni u odnosu na njega i tako mu se mogu smijati. Crveni nos klauna, najsitnija maska na svijetu, omogućava da se desi distanciranje. Za glumca nos je štit od bilo kakve psihološke vezanosti sa vlastitim emocijama ili reakcijama javnosti, a za publiku maska dopušta svakom pojedincu da sebe gleda sa bezopasnom podsmijehom. Mnogo je sjajnih glumaca koji nisu klaunovi, ali nema velikih klaunova koji nisu sjajni glumci.

Glumci moraju izvesti pjesmu, šalu, a dodatne vještine poput žongliranja su dobrodošle

NPS raspisuje poziv na audiciju za dramsku predstavu "Romeo i Julija": U ormarima djedova i baka potražite odjeću

U Kamernom teatru 55, 25. februara, obilježava se 20 godina od premijere&nbsp; predstava “Helverova noć”, reditelja Dine Mustafića, u kojoj igraju Mirjana Karanović i Ermin Bravo.- Naša najnagrađivanija predstava ponovo će biti pred publikom. Pored toga što je predstava koja je obišla svijet, drama najpopularnijeg poljskog savremenog dramatičara, reditelja i profesora Ingmara Vilkvista, komad je koji se bavi začudnim odnosom majke i posinka&nbsp; (momka sa posebnim potrebama), na isprepletanoj relaciji majka - dijete, štićenik - tutor, brat - sestra, muškarac - žena, dželat- žrtva.Ako se jedna predstava s tla bivše Jugoslavije može nazvati teatarskim fenomenom u 21. vijeku, onda je “Helverova noć”. Život je “udahnula” u Sarajevu, u Kamernom teatru 55 prije dvadeset godina, a od tada je živjela na scenama Balkana, Azije, Afrike, Amerike... I gdje god je izvođena, dočekana je s hvalospjevima, ali i nagradama - poručuju iz Kamernog teatra.Tim povodom Dino Mustafić je rekao:-&nbsp; Jedna predstava ne može promijeniti svijet. Međutim, može sigurno promijeniti pojedinca koji je gleda. Makar to bio jedan gledalac, koji će ostati zapitan posle odgledane predstave, i koji će imati unutrašnje snage za preispitivanje unutranjih stavova. Možda će predstava naprosto probuditi nekog da izađe i glasno protestuje, da se pobuni u javnom prostoru, prepozna i identifikuje one koji donose zlo i suprostavi im se. U svakom smislu uvijek je dobro govoriti, ukazivati prstom i hrabro se suprostavljati nego pokunjeno ćutati i čekati da dođe red na vas. Jer, onda je prekasno.

Rođendanska izvedba je 25. februara

U Kamernom teatru 55 obilježava se 20 godina od premijere “Helverove noći”

Deseti tom Rječnika bosanskog jezika, kapitalnog djela akademika Dževada Jahića, predstavljen je danas u Sarajevu. Kako je na promociji rečeno, radi se o enciklopedijskom Rječniku bosanskog jezika u kojem se prvi put cjelovito i putem moderne leksikografske metode predstavljaju izuzetno leksičko bogatstvo i ljepota bosanskog jezika.<h2>Jezik kao dio indentiteta</h2>Sudionike promocije, pored ostalih, pozdravio je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i jedan od pokrovitelja ovog skupa Kemal Ademović istaknuvši značaj bosanskog jezika kao najvažnijeg elementa identiteta svih Bosanaca i Hercegovaca koji ga smatraju maternjim.Riječ je o, kako je kazao, elementu identiteta oko kojeg se okuplja najbrojniji dio bh. društva, odnosno svi oni kojima BiH na prvom mjestu.- Bosanski jezik je prešao etničke granice, jer nije zanemariv broj onih koji se etnički ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, a da govore tim jezikom – kazao je Ademović, podsjećajući kako se radi o elementu zajedničkog državnog identiteta te simbolu pripadnosti državi Bosni i Hercegovini.O različitim kulturnim i historijskim aspektima i značaju bosanskog jezika govorili su u ime organizatora promocije - predsjednica Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) akademkinja Hasnija Tuna Muratagić i generalni sekretar ove organizacije Emir Zlatar, kao i predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji prof. dr. Misala Pramenković te rektor Univerziteta u Sarajevu (UNSA) prof. dr. Rifat Škrielj.Naučne i stručne domete i aspekte spomenutog projekta predstavili si promotori - prof. dr. Amira Hadžagić-Turbić sa Univerziteta u Tuzli, prof. dr. Đenita Haverić (UNSA) i direktor Instituta za jezik UNSA dr. sci. Jasmin Hodžić, kao i sam autor Rječnika bosanskog jezika, a na promocji je pročitano i pismo podrške Sulje Mustafića, predsjednika Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori. <h2>Nemaran odnos institucija</h2>Sudionici skupa su, između ostalog, otvorili i pitanje odsustva podrške zvaničnih institucija projektima poput ovoga, koji kako ističu, predstavlja opće dobro i trajnu vrijednost, ključni fenomen u historijskom i kulturnom kontekstu. Poručili su kako je krajnje neodgovoran, nepojmljiv i nedopustiv takav odnos spram bogatog historijskog naslijeđa kakvo predstavlja maternji jezik u kojem se prelamaju i svi drugi kulturni dometi.Autor Jahić u tom kontekstu ističe kako se putem jezika sve naslijeđuje, te da, nažalost, njegov značaj u bh. okvirima ne prati i odgovarajuća društvena svijest, ocijenivši kako je jezik u civiliziranim zemljama kulturno identifikacijsko pitanje broj jedan.Dodao je kako se radi o veoma kompleksnoj pojavi izloženoj svim drugim društvenim pojavama, te da je jezik, nerijetko, izložen pokušajima politizacije i ideološkim pritiscima, a da je zadatak struke i nauke da nadvlada sve te negativne utjecaje.Kompletan projekt prvog enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika trebao bi biti zaokružen u narednim godinama, a prema najavama, trebalo bi biti objavljeno još deset tomova.Organizator promocije upriličene u sklopu obilježavanja svjetskog Dana maternjeg jezika je VKBI, a ovaj nesvakidašnji događaj održan je pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH.<h2>Značaj ovog djela</h2>Prvi enciklopedijski Rječnik bosanskog jezika rezultat je višedecenijskog rada akademika Dževada Jahića, lingviste, književnika i vrsnog poznavaoca bosanskog jezika koji želi stvoriti naučni rječnik potkrijepljen leksikografskom građom i istovremeno praktično upotrebljiv.Kako je na promociji rečeno, prvi put se cjelovitom modernom leksikografskom metodom predstavlja leksičko bogatstvo bosanskog jezika na preko 5.500 stranica, sa više od 100.000 natuknica i oko 500.000 razrađenih i opisanih jezičkih jedinica.Rječnik bosanskog jezika je sinteza bosanske leksikografije, o čemu svjedoči pet priručnika u jednome - enciklopedijski, gramatički, etimološki, frazeološki i onomastički, koje njegov autor nudi, a njime će biti obuhvaćeno više od 750 bh. književnika od najstarijih vremena do danas.

Sarajevska premijera predstave "Svijet mogućnosti" 11. maja

Sarajevska premijera predstave "Svijet mogućnosti" autora i reditelja Harisa Pašovića 11. maja u NPS-u

Dan nezavisnosti BiH u Pakisanu: Svečani prijem i projekcija filma Quo vadis, Aida?

Spisateljica Teodora Vuković za "Avaz": Riječi su vatreno oružje čiji metak najviše boli

"Idiot" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo: Dino Sarija igra Miškina

Ahmed Muradbegović: 126. godišnjica rođenja utemeljitelja bh. moderne drame

Dramska predstava "Idiot" u utorak na sceni Narodnog pozorišta

Državna komisija za UNESCO BiH ponovno aktivna nakon četiri godine

Predstavljena knjiga Glorije Lujanović "Srce zemlje"

Edin Urjan Kukavica primio Nagradu "Alija Isaković" za dramu "Čistilište"

U Galeriji Preporod otvorena izložba "Sedam slika Srebrenice"

Koncert ansambla "Cellissimo": Kad učenici udruže snage

Žene u fokusu radnih prava: Balans između karijere i majčinstva

NPS raspisuje poziv na audiciju za dramsku predstavu "Romeo i Julija": U ormarima djedova i baka potražite odjeću

U Kamernom teatru 55 obilježava se 20 godina od premijere “Helverove noći”

Predstavljen 10. tom Rječnika bosanskog jezika, kapitalnog djela akademika Dževada Jahića

Kultura

Sarajevska premijera predstave "Svijet mogućnosti" 11. maja

Sarajevska premijera predstave "Svijet mogućnosti" autora i reditelja Harisa Pašovića 11. maja u NPS-u

Dan nezavisnosti BiH u Pakisanu: Svečani prijem i projekcija filma Quo vadis, Aida?

Spisateljica Teodora Vuković za "Avaz": Riječi su vatreno oružje čiji metak najviše boli

"Idiot" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo: Dino Sarija igra Miškina

Ahmed Muradbegović: 126. godišnjica rođenja utemeljitelja bh. moderne drame

Dramska predstava "Idiot" u utorak na sceni Narodnog pozorišta

Državna komisija za UNESCO BiH ponovno aktivna nakon četiri godine

Predstavljena knjiga Glorije Lujanović "Srce zemlje"

Edin Urjan Kukavica primio Nagradu "Alija Isaković" za dramu "Čistilište"

U Galeriji Preporod otvorena izložba "Sedam slika Srebrenice"

Koncert ansambla "Cellissimo": Kad učenici udruže snage

Žene u fokusu radnih prava: Balans između karijere i majčinstva

NPS raspisuje poziv na audiciju za dramsku predstavu "Romeo i Julija": U ormarima djedova i baka potražite odjeću

U Kamernom teatru 55 obilježava se 20 godina od premijere “Helverove noći”

Predstavljen 10. tom Rječnika bosanskog jezika, kapitalnog djela akademika Dževada Jahića