Direktor Sarajevske filharmonije Vedran Tuce danas je na press konferenciji najavio povratak slavnog maestra Zubina Mehte u Sarajevo i to punih&nbsp; 30 godina nakon koncerta koji je pod njegovom dirigentskom palicom održan u razrušenoj Vijećnici.&nbsp;Mehta u Sarajevo ponovo stiže 13. jula,&nbsp; a koncert je nazvan "Sad je drugačije".&nbsp;

 Mehta u Sarajevo ponovo stiže 13. jula 

Zubin Mehta vraća se u Sarajevo nakon 30 godina: "Sad je drugačije"

U Kamernom teatru 55 Sarajevo večeras je upriličeno prvo izdanje otvorenih vrata ove ustanove - “Noć u Kamernom”. U ugodnoj atmosferi uživali su brojni gosti, a direktor Kamernog teatra Senad Alihodžić upoznao ih je sa onim šta publiku očekuje ove godine. Najavljene su četiri premijere, a prva je Brehtova “Malograđanska svadba”, koju režira Paolo Magelli.

U ugodnoj atmosferi uživali su brojni gosti koji su prisustvovali prvom izdanju otvorenih vrata

Otvorena vrata u Kamernom teatru 55: Direktor Senad Alihodžić najavio četiri premijere

Desetgodišnjica smrti Gabrijela Garsije Markeza (Gabriel García Márquez) obilježava se na izniman način, izdavanjem njegovog posljednjeg djela pod naslovom „Vidimo se u avgustu“ (En agosto nos vemos). Roman je Markez napisao desetak godina prije smrti, a pritisnut bolešću koja mu je utjecala na um, u trenutku stvaranja dvoumio se želi li ga objaviti.Njegovi sinovi odlučili su da protok vremena donese završni sud o djelu, a kad su ga nakon više godina ponovo pročitali, bili su zadivljeni načinom pisanja i ljepotom same priče i stoga su donijeli odluku o objavi romana.„Vidimo se u avgustu“ pripovijeda o ženi na pragu pedesete koja svakog 16. avgusta odlazi na karipski otok kako bi položila gladiole na grob svoje majke i tom prilikom se upušta u kratke ljubavne veze. Njen, inače, sretni porodični život ostaje neokrnjen, jer na put odlazi sama, a njen suprug i djeca ne znaju ništa o njenom iskakanju iz granica konvencija.

Pritisnut bolešću koja mu je utjecala na um, nobelovac se u trenutku stvaranja dvoumio želi li ga objaviti

Godišnjica smrti Gabrijela Garsije Markeza: Svijet iščekuje "Vidimo se u avgustu"

Povodom obilježavanja 40. godišnjice održavanja ZOI'84, u ponedjeljak, 19. februara, bit će upriličena dva umjetnička događaja. Svečano otvaranje umjetničke instalacije Sarajevo Olympic Journey, koje će se održati u Parku Zetra u 12 sati. Instalacija autorice Edine Selešković predstavlja manifest budućnosti, drugačiji pristup olimpijskim oblicima, sa međuprostorima u momentima spajanja i odvajanja. U službi ideje putovanja kroz vrijeme, ona se okreće budućnosti. Otvaranje ovog umjetničkog djela prati i muzički performans kompozitora Erika Bretona (Eric) i Emira Nuhanovića. Koncert "Erik Breton i prijatelji" održat će se u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS, sa početkom u 20 sati i 21 minut, tačno kada je prije 40 godina ugašen olimpijski plamen u Sarajevu. Maestro Breton je prvi put boravio u BiH 1993. godine donoseći kao humanitarni radnik pomoć u opkoljeno Sarajevo i njegovo prijateljstvo sa umjetnicima iz BiH, kroz preko 110 raznih projekata, traje do danas. Mladi umjetnici udruženja "Obojena klapa" će predstaviti i umjetnički performans tokom koncerta.

Maestro Breton je prvi put boravio u BiH 1993. godine 

"Erik Breton i prijatelji" u 20.21 sati: Tačno kada je prije 40 godina ugašen olimpijski plamen

Na sjednici Programskog savjeta Međunarodnog sajma knjiga JKP Centra Skenderija razmatrane su pripreme za 35. Međunarodni sajam knjiga koji će biti održan od 17.do 22. aprila pod motom "Riječ".Savjet je prihvatio informaciju o sajamskim prostorima (dvorana Mirza Delibašić, Dom mladih Skenderija, Plato Skenderija, Privredni grad i VIP salon), saopćile je Pres služba Centra Skenderija.- Otvaranjem novih prostora za autore i promocije knjiga kreativne industrije, izdavaštva, bibliotekarstva i knjižarstva, zadovljava se interes za učešće na sarajevskom sajmu ove godine. Do današnjeg dana najavljeno je u odnosu na prošlu godinu 20 posto više izdavača i pokazan je izuzetan interes izdavačkih kuća iz Crne Gore, Hrvatske, i Bosne i Hercegovine kao i kulturnih centara koji imaju sjedište u BiH - naglasila je menadžerica Sajma knjiga Amira Bojičić.<h2>Počasni gosti</h2>Savjet je pozvao sve izdavače i knjižare, bibliotekare i institucije nauke, kulture i obrazovanja da se do 17. marta prijave za učešće.Počasni gosti sajma bit će bosanskohecegovački pisci iz dijaspore.Također je prihvaćen i sastav žirija sajma u sastavu Asmir Kujović – predsjednik te članovi Marija-Fekete Sullivan, Lejla Alimanović, Biljana Zarić i Aida Gavrić te sekretar žirija Vesna Feleč.<h2>Tradicionalne nagrade</h2>Žiri će dodijeiti tradicionalne nagrade sajma za najbolja ostvarenja u protekloj godini.Predsjednik Programskog savjeta Sajma knjiga Ibrahim Spahić, zahvalio je KJP Centru Skenderija za temeljite šestomjesečne pripreme sajma, posebno partnerima Drušvu pisaca, PEN Centru BiH, Nacionalno-univerzitetetskoj biblioteci BiH, Univerzitetu Sarajevo, izdavačima, medijskim partnerima i svim partnerima Sajma.Savjet je izrazio saučešće porodici književnika Mirsada Bećirbašića koji je bio jedan od najznačajnjih kreatora programa i voditelja Bosanske kuće na sajmu, saopćeno je.

Počasni gosti sajma bit će bosanskohecegovački pisci iz dijaspore

Međunarodni sajam knjiga od 17. do 22. aprila u Centru Skenderija

Danas se, prema mišljenju mnogih historičara, navršavaju 153 godine rođenja bosanskohercegovačkog književnika Jovana Dučića, najvećeg filozofa među pjesnicima i najvećeg poete među filozofima u prvim decenijama 20. vijeka.Tačan datum rođenja Jovana Dučića još je predmet rasprave. Prema jednima, rođen je 5. februara, a prema drugima 15. februara 1871. godine u Trebinju. Dučićev otac Andrija, koji je bio trgovac, poginuo je u Hercegovačkom ustanku 1875. godine. <h2>Pjesma majci</h2>Osnovnu školu Jovan je završio u Trebinju, ali se potom s majkom, zbog teških uslova za život u Trebinju, preselio u Mostar, gdje je živio njegov polubrat Risto Glogovac. Majci je posvetio svoju prvu pjesmu „Samohrana majka”, a objavio ju je 1886. godine u somborskom listu „Golub”. Kada mu je umrla sestra Milena, 1887. godine, Jovan je napisao pjesmu koju je njoj posvetio:Spusti se blago veče, Umukli ptičiji glasi, A na tvom grobu, sejo, Pošljednja s zora gasi Pa suši čistu rosu Na grobu što se sije; Majčine suze to su To bistra rosa nije…Radi daljeg školovanja Dučić je upisao Učiteljsku školu u Sarajevu, gdje je 1890/1891. godine završio prvu godinu, da bi drugu i treću završio u Učiteljskoj školi u Somboru. Iste godine kada je dobio diplomu učitelja, postao je učitelj u Srpskoj osnovnoj školi u Bjeljini. Potom se zaposlio kao učitelj u Srpskoj pravoslavnoj školu u Manastiru Žitomislići kod Mostara, ali su mu vlasti zabranile rad, te je odlučio da napusti učiteljski poziv.

<h2>“Carski soneti”</h2>U Mostaru je sa svojim prijateljem i sugrađaninom književnikom Aleksom Šantićem stvorio književni krug i pokrenuo časopis “Zora”, čiji je prvi broj izašao 15. aprila 1896. godine. Nedugo potom Dučić odlazi na studije na Filozofsko-sociološkom fakultetu u Ženevi, gdje ujedno izučava francusku književnost. Nakon studija je živio nekoliko mjeseci u Parizu. Početkom ljeta 1904. godine, stigao je u Beograd, gdje je u septembru iste godine na sceni Narodnog pozorišta premijerno izvedena njegova drama “Krunisanje Dušanovo“, a istovremeno je u Berlinu objavljen ciklus njegovih pjesama, prevedenih na njemački jezik. Tri godine kasnije, 1907., Dučić se zaposlio kao pisar u Ministarstvu inostranih djela. Godine 1908., objavio je drugu zbirku pjesama, te dvije knjige – stihove i pjesme u prozi “Plave legende” i “Pjesme”. Dučićevi najpoznatiji pjesnički ciklusi su “Carski soneti”, “Dubrovačke pjesme”, “Jadranski soneti”, “Sjenke po vodi”, “Duša i noć”, “Jutarnje pjesme”, “Sunčane pjesme”, “Večernje pjesme”, “Pjesme ljubavi i smrti“, a od proznih djela – eseji, studije, putopisi, izdvajaju se: “Blago cara Radovana” i pjesnička pisma iz Švajcarske, Grčke, Španije itd. Posljednja knjiga „Lirika” izašla je mjesec nakon njegove smrti. <h2>Neostvarena ljubav</h2>Dučić je u jesen 1893. godine, kada je radio kao učitelj u Bijeljini, upoznao Magdalenu Magu Nikolić-Živanović, bh. pjesnikinju, koja je tada tek završila trgovačku školu. Ona je bila kćerka bogatog trgovca Jove Nikolića i Jelke, kćerke jednog od najpoznatijih i najbogatijih bijeljinskih gazda Pere Živanovića. Magdaleninu mladost i cijeli život obilježila je ljubav s Dučićem. Njih dvoje su se u novembru 1983. godine tajno vjerili, ali Magina porodica nije dozvolila da se ona uda za Dučića, jer im kao učitelj nije odgovarao, oni su tražili zeta sebi ravnog po bogatstvu i položaju. A Maga, zbog strogog patrijarhalnog odgoja, poslušala ih je i nije se udala za Jovana, povinovala se patrijarhalnoj tradiciji, ali je pokazala prkos i ponos, ne udavši se nikada i živjevši s tugom i čežnjom za neostvarenom ljubavi do svoje 80. godine, kada je napustila ovaj svijet, 2. januara 1956. Magdalena je bila prva bijeljinska pjesnikinja, a pisala je ljubavnu i patriotsku poeziju. Svoje pjesme potpisivala je pseudonimom Maga Ž. Njena vječita inspiracija bio je Dučić, čovjek koga je voljela dušom i srcem. U vrijeme kada su Magine pjesme nastajale i objavljivane bile su okarakterizirane kao moderne, savremene, pa čak i avangardne, jer su prepune emocija, poetske energije i lirskog senzibiliteta, što je bilo neuobičajeno u tadašnjem književnom stvaralaštvu. Ni danas njene pjesme ne ostavljaju ravnodušnim nikoga ko ih s pažnjom pročita. <h2>Prvo nadahnuće</h2>Ne samo što su Magini otac i djed učinili sve da rastave zaljubljene, nego su uspjeli da Dučića protjeraju iz Bijeljine. Nakon Dučićevog odlaska iz Bijeljine njih dvoje su nastavili kontakt stalnim dopisivanjem, koje im je bilo jedina utjeha tokom cijelog života. "Kad sam otišao iz Bijeljine i poljubio se s tobom, ja sam se zarekao Bogom i životom da moja usta neće poljubiti nikog više dok tebe ne poljube kao svoju. Od tog časa, tako mi Bog pomogao, moja usta ne dotakoše se ničega", pisao je Dučić svom „prvom nadahnuću“, svojoj Magi u jednom od pisama.Jovan Dučić je preminuo 7. aprila 1943. godine od španske groznice i upale pluća, dok je boravio u Geriju, u Sjedinjenim Američkim Državama, a njegova posljednja želja – da bude sahranjen u Trebinju – ostvarena je tek 22. oktobra 2000. godine.

<h2>Bijeljinski Romeo i Julija</h2>U Bijeljini se i danas govori o velikoj i tragičnoj ljubavi Jovana i Mage, njihovom nasilnom rastanku, te ih nazivaju bijeljinski Romeo i Julija. Nakon odlaska iz Bijeljine Dučić se više nikada nije vratio svojoj Magi, a ona ga je čekala godinama, tumarajući po pustoj kući kao sjenka. Čekala ga je cijelog života i nije ga dočekala, niti je ikada preboljela rastanak s njim i nepravdu koju im je oboma nanijela njena porodica. Slučajne ili namjerne posjetitelje Bijeljine, koji požele da vide Maginu kuću, u kojoj je kratko vrijeme živio i Dučić i koja je svjedok nesretne ljubavne priče, zateći će ne baš lijepa slika u ulicu Svetog Save. Kuća koja je nekad bila najljepša u Bijeljini danas je zapuštena, urušena nakon požara i godinama prepuštena sama sebi, ali ipak odolijeva zubu vremena. Bijeljinski likovni umjetnici oslikali su mural s likovima Jovana i Magdalene na zidovima ove trošne kuće.<h2>Romaneskna heroina</h2>Nekoliko pisama Jovana i Mage sačuvala je bijeljinska književnica i profesorica Ljuljana Lukić, koja navodi da se Magdalena poslije razdvajanja s Dučićem zarekla da nikada više neće izaći iz kuće. - Kao kakva romaneskna heroina, živjela je od uspomena i jedine srećne trenutke nalazila je u čitanju pisama i pjesama čovjeka koga je voljela... Dučićeva tajna vjerenica u amanet je ostavila da joj nakon smrti na spomenik uklešu sljedeće riječi, koje se i dan-danas čitaju na bijeljinskom groblju: „Maga Nikolić-Živanović, 1874-1957, sama pjesnik i pjesnika Jove Dučića prvo nadahnuće“ – napisala je profesorica Lukić.

Prema jednima, rođen je 5. februara, a prema drugima, 15. februara 1871. godine u Trebinju

Jovan Dučić: 153. godišnjica rođenja bh. književnika, najvećeg filozofa među pjesnicima


Nakon što je početkom januara objavljen program 30. izdanja “Sarajevskih večeri muzike“ (SVEM), koje će biti održane od 15. do 24. maja u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), očekivalo se da će najveći interes vladati za koncert Ive Pogorelića (65). Nastup slavnog pijaniste najavljen je za 18. maj i sve ulaznice su već rasprodate. <h2>Muzička poslastica</h2>- Obavještavamo vas da je zbog rasprodatih ulaznica produkcija SVEM-a odlučila omogućiti kupovinu još 140 dodatnih mjesta na sceni za koncert Ive Pogorelića, koje će isključivo biti moguće odabrati i kupiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo - poručili su iz NPS-a.S obzirom na to da su mjesta u sali Kuće na Obali rasprodate, doznajemo da će ostali posjetioci, koji kupe kontingent od dodatnih 140 ulaznica, biti smješteni na bini na kojoj će muzicirati Pogorelić.Sigurno je da će Pogorelićev koncert u bh. prijestonici biti istinska poslastica za muzičke sladokusce.- Genije koji svira kao da je 200 godina ispred svog vremena - često su upravo ovako kritičari opisivali virtuoznost Ive Pogorelića.<h2>Novi susret </h2>Bit će to susret bosanskohercegovačke publike s umjetnikom svjetskog glasa nakon pet godina.Pogorelić je u maju 2019., također u Narodnom pozorištu Sarajevo i u okviru SVEM-a, priredio koncert za pamćenje.

Koncert slavnog pijaniste 18. maja 

U prodaji još 140 karata za koncert Ive Pogorelića: Na bini će biti postavljene dodatne stolice 

Višestruko nagrađivana dramska predstava "Orestija", rađena prema tragediji dramatičara Eshila, u režiji Slobodana Unkovskog, jednog od najuspješnijih reditelja u regiji, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena u srijedu, 14. februara, u 19.30 sati. U predstavi igraju Vedran Đekić, Mediha Musliović, Izudin Bajrović, Ermin Sijamija, Ejla Bavčić, Amina Begović, Maja Izetbegović, Merima Lepić-Redžepović, Mona Muratović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Irfan Ribić, Alen Konjicija, Pavle Novaković, Faruk Hajdarević, Sara Seksan, Vedad Čano, Alisa Čajić i Elma Fetić.- Svako vrijeme treba svoju Orestiju, naše, čini se, više nego ijedno drugo, bez obzira na to što nas i istorija i literature opominju da “svako vrijeme nosi svoje breme” i što kroz vjekove pluta rečenica da takvih strahota nikad nije bilo. I naše vrijeme vapi za odgovorima na pitanje gdje je pravda. I šta će društvo s ubicom u svojim redovima. I gdje je mjesto nasilju i osveti, i kako se zločin, osim zločinom samim, iskupljuje. I, možda najvažnije od svega, kakav je to čovjek, po svemu sličan nama, koji nalazi način, najčasniji mogući, da svojim djelovanjem, svojim izborima i svojim življenjem ponudi odgovore na ova pitanja, omogućavajući nama da nastavimo sa svojim životima ne nastavljajući lanac zločina koliko-toliko čistih ruku, od grijehova opranih na nekom od čistilišta - rekla je dramaturginja Jelena Mijović.Ostatak autorskog tima čine dramaturginja Jelena Mijović, scenografkinja Adisa Vatreš-Selimović, kostimografkinje Vanja Ciraj-Džudža i Irma Saje, te kompozitorica Irena Popović-Dragović.

Komad će biti izveden u srijedu u 19.30 sati

Nagrađivana predstava u Narodnom pozorištu Sarajevo: Svako vrijeme treba svoju Orestiju

Knjiga "0:4 za nas", autora Zlatka Dizdarevića, predstavljena je večeras u Bosanskom kulturnom centru Kantona Sarajevo. Dizdarević je kazao da se radi o tekstovima koji su napisani u toku rata, te da nije bilo predviđeno da bude knjiga uopšte.<h2>"Bili smo poniženi"</h2>- Feral Tribune, moji prijatelji iz Ferala iz Splita su vadili iz mojih tekstova dokaze za evidentno jedno osjećanje koje je prolazilo kroz sve moje tekstove koje sam pisao po cijelom svijetu, a to je osjećanje povrijeđenog digniteta u Sarajevu. Nije više voda, struja, granate, bili smo poniženi, bili smo tretirani od dobrog dijela svijeta kao nešto tamo slučajno i usput - kazao je Dizdarević za Fenu.Dodao je da su se tekstovi odnosili na to, "tekstovi su bili dokazi, pričice, ljudske pričice koje su potpuno obarale u temelju to osjećanje".- Knjiga je izašla, donijeli su mi je, ja nisam znao da je prave uopšte i naslov je bio "4:0 za nas" zbog utakmice koju je Sarajevo odigralo protiv Unprofora i gdje smo ih pobijedili sa 4:0, uz osjećanje da eto i njih možemo da pobijedimo, Evropu, usred rata na našem terenu. Nakon 30 godina zaiskrio je jedan komentar, jedno osjećanje mog sina koji je našao knjigu poslije toliko godina, dakle druga generacija potpuno, koji mi je rekao 'tata pa ovo je tvoja najbolja knjiga'. Pa kaže zašto je najbolja, pa zato što mi ne znamo iz naše generacije, ne znamo ko ste bili kao ljudi, kakvi ste bili, o čemu ste razmišljali, o čemu se tu radi, a danas se ovo vidi. I onda je rekao ključnu rečenicu, 'a vidi nas kakvi smo danas' - naveo je Dizdarević.<h2>Drugi kontekst</h2>Dodao je da su se na temelju toga dogovorili da je to druga knjiga, bez obzira na to što su isti tekstovi, drugi je kontekst, drugi su uslovi, čita se na drugi način.- Ja sam, nažalost, siguran da će 90 posto ljudi koji je danas pročitaju, a sjećaju se rata i svega toga, to čitati sa, s jedne strane zadovoljstvom što to postoji, a s druge strane s tugom što je rezultat svega u ovih 30 godina to. I zato je naslov "0:4 za nas", a ne "4:0 za nas" - kazao je Dizdarević.Danas smo, naveo je on, "na 0:4, u izgubljenoj utakmici".

Dizdarević je kazao da se radi o tekstovima koji su napisani u toku rata, te da nije bilo predviđeno da bude knjiga uopšte

Knjiga "0:4 za nas" autora Zlatka Dizdarevića predstavljena večeras u Sarajevu

Bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac i prevodilac sa francuskog jezika Mirsad Bećirbašić umro je 11. februara 2024. u Tuzli.Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a postdiplomski studij je pohađao na Sorboni. Jedan je od osnivača eksperimentalnog dječjeg kazališta Cuca varalica. Pisao je poeziju, prozu i prevodio djela sa francuskog jezika.Za mlade je objavio pjesme “Naušnice od trešanja”, “Škrinja”, “Škola baleta”, “Sunce na rolama”, “Druga ljubav”, “Bajka o ljiljanu”, “Svilena ajkula”, “Kad pođoh ja na Bentbašu”, bajke “Kako ja želim, kako ja hoću”, “Kako su se zavoljeli Baka Roga i Djeda Mraz” te poemu “Ljiljan, cvijet cvjetova”. Pjesme iz njegove knjige “Sunce na rolama” poslužile su kao libreto za istoimenu rock operu koja je premijerno izvedena 1988. godine. Od Bećirbašića se biranim i dirljivim riječima oprostila njegova kolegica Marija Fekete-Sullivan.“Mirsad Bećirbašić (1952-2024), jedan od najvećih pjesnika za djecu i odrasle ovih prostora, odnio je danas svoje dobro srce u jedan drugi svijet gdje živi sloboda mašte i djetinja dragost.Dragi, divni, vedri Mirso, veliki prijatelj, veliki čovjek, jedan od onih koji mi je pružao podršku od prvih spisateljskih pokušaja, uvijek će živjeti u mom sjećanju, a vjerujem i u pamćenju svih koji su ga poznavali.”

Od Bećirbašića se biranim i dirljivim riječima oprostila njegova kolegica Marija Fekete-Sullivan

Preminuo bosanskohercegovački pjesnik Mirsad Bećirbašić

Pod koordinacijom Udruženja za digitalizaciju kulturne baštine DIGI.BA, i u partnerstvu sa NoHo produkcijom iz Irske, Arheološkim institutom Beograd, Narodnim muzejom Crne Gore, Kamernim teatrom 55 i Fondacijom „Mak Dizdar“, započeo je veliki dvogodišnji projekat „StećakLand“, koji se realizira u okviru programa „Kreativna Evropa“, pod krovom Evropske komisije za potporu kulturi i audiovizualnom sektoru.<h2>Gdje će biti dostupan</h2>„StećakLand“ ima za cilj da nas povede u svijet gdje „žive“ simboli sa stećaka i da nas upozna sa njihovim značenjem. Eksperti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore izabrat će najreprezentativnije stećke čiji ornamenti će naseliti digitalno okruženje. "StećakLand" će biti dostupan kroz Virtual Reality aplikaciju koja će biti instalirana u Kući Maka Dizdara u Stocu, Dubrovačkim muzejima, Narodnom muzeju Crne gore na Cetinju, i u Arheološkom parku Viminacium u Srbiji. Kroz ovu aplikaciju posjetioci muzeja će saznati značenja simbola sa stećaka i upoznati njihove priče. Prilikom posjete nekropolama sa kojih izabrani stećci potiču korisnici će kroz Augmented Reality aplikaciju moći pročitati značenja ukrasa i dekorativnih ornamenata.<h2>Nove tehnike i metode</h2>"StećakLand" će biti dostupan i kroz pozorišnu predstavu. Kamerni teatar 55 će, po prvi put u regionu, napraviti predstavu u kojoj će se koristiti VR tehnologija. U priči koja će nas provesti kroz uzbudljivi svijet stećaka i njihove historije ispričanu od strane ljudi kojima su ti stećci bili posvećeni, i koji su na neki način nijemi čuvari njihovih biografija, oživjet će njihove priče i na veoma uzbudljiv i zanimljiv način biti predstavljene teatarskoj publici. Kamerni teatar 55 će i na ovaj način potvrditi svoju misiju da kroz medij pozorišta ispituje nove tehnike i metode pričanja priča, i prednjači kao inovator kada je pozorišna produkcija regiona u pitanju.

Kamerni teatar 55 će, po prvi put u regionu, napraviti predstavu u kojoj će se koristiti VR tehnologija

Započeo veliki dvogodišnji projekt "StećakLand"

Kultna predstava „Umri muški“ bit će izvedena 14. februara na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu. Priča o ljubavnom trouglu između Eve, Marija i Brune, u režiji Admira Glamočaka, ispričana je kroz mnoštvo duhovitih situacija koje publiku, a ponekad i same glumce, ostavljaju bez daha od smijeha.U predstavi igraju Admir Glamočak, Tatjana Šojić i Senad Bašić.Predstava Umri muški“ je premijerno izvedena 1990. godine kao diplomski rad tadašnje studentice glume Tatjane Šojić, a danas prvakinje drame Kamernog teatra 55.Nastala kao nepretenciozna i niskobudžetna komedija o muško-ženskim odnosima, "Umri muški" i danas izaziva ogroman interes publike.

 Predstava je premijerno izvedena 1990. kao diplomski rad tadašnje studentice glume Tatjane Šojić

"Umri muški": Kultna predstava 14. februara ponovo na sceni

Film „Svjetla Sarajeva“ režisera Srđana Perkića imao je premijeru 2022. u zvaničnoj dokumentarnoj selekciji Sarajevo Film Festivala, nakon čega je svoj festivalski život završio premijernim prikazivanjem u programu Al Jazeere Balkans (decembar 2023).Naslov je parafraza naslova Čaplinovog (Chaplin) filma „Svjetla velegrada, koji je uspješno spojio komediju i dramu, tjerajući publiku naizmjenično na smijeh i suze.Kultni sarajevski Kulturno-sportski centar Skenderija obilježio je 2019. godine 50 godina postojanja, a Srđan Perkić odlučio je pola stoljeća postojanja ovog hrama muzike i kulture obilježiti filmskom pričom kroz koju nas vodi frontmen legendarne sarajevske grupe „Zabranjeno pušenje" Davor Sučić alias Sejo Sexon.Ovo je intimna filmska priča, koja počinje od djetinjstva, mladalačkih snova, neuspjelih pokušaja i prvih uspjeha, pa sve do poslijeratnog povratka i vrhunca karijere, okrunjenim koncertom povodom zajedničkog jubileja benda i dvorane, u čijim je podrumima „Zabranjeno pušenje“ počelo svoje muzičko putovanje olimpijske 1984.Film Svjetla Sarajeva vodi nas u hladne zimske noći kroz jedinstvena, živopisna sarajevska naselja te kroz mitove i legende vezane za samu dvoranu, izgrađenu 1969. u vrijeme socijalizma. Kamera često, bez cenzure, zaviruje u intimu prostora iza scene i pripreme benda za svirku, dočaravajući svu napetost i uzbuđenje uoči najvećeg solističkog koncerta u dugoj karijeri.- Uvijek me interesirao taj fenomen da se bend vidi ne samo na sceni nego onako na najneposredniji, iskreniji način – kada postoji ta latentna nervoza prije velikog, najvećeg samostalnog koncerta, kroz dešavanja u kombiju ili u kafani, koja je dio našeg identiteta, rekao je Perkić u intervjuu za portal Al Jazeere Balkans.U realizaciju filma producentska kuća Imaginarium i Perkić, prema njihovim riječima, krenuli su potpuno iracionalno, ličnim sredstvima, bez budžeta, ali punog srca. Sreća prati hrabre. Vrlo brzo nakon što su entuzijastično počeli ovaj producentski poduhvat važnost projekta prepoznali su i Al Jazeera Balkans, BH Telecom i mnogobrojni sponzori, koji su pomogli da ova sarajevska univerzalno zanimljiva priča osvane na filmskim platnima mnogobrojnih filmskih festivala od Sarajeva do Los Angelesa. O uspjehu filma svjedoče i festivalske nagrade u Zenici, Tuzli, Cetnju,Bihaću Bjelovaru i Los Angelesu.Autor je u intervjuima rekao da je "ovaj film poklon svim onim ljudima čije je životne priče "Zabranjeno pušenje" pretočilo u pjesme i koji su sve ove godine bendu bili vjerna podrška. „Zabranjeno pušenje“ nije fashion band, to je grupa koja je – pored mitova i legendi – opjevala jednostavne, obične ljude i njihovu svakodnevicu, tako da je film posvećen upravo njima."Rad na produciranju Svjetala Sarajeva i festivalskim projekcijama pratila je pozitivna energija publike, kao i svih onih koji su se uključili u realizaciju i produkciju ovog projekta.Zbog toga su Imaginarium i producentica filma Amra Hadžihafizbegović-Deović, zajedno s Al Jazeerom Balkans kao koproducentom, odlučili da film ne ide u kino-distribuciju nego da ga podijele na YouTube kanalu Al Jazeere Balkans kao poklon gledaocima širom svijeta kako bi što više ljudi moglo osjetiti i podijeliti pozitivnu energiju kojom zrači ova naša zajednička filmska priča.

Kultura jednog grada i jedne zemlje jedinstven je i univerzalan način komunikacije s cijelim svijetom. Tu viziju, kao i kvalitet filma prepoznali su i sponzori ovog projekta, renomirani brendovi poput Cockte, Binga, Gorenja, Hifa Oila i organizacije Visit Sarajevo.Saradnjom s producentima filma "Svjetla Sarajeva" i glavnim akterom, bendom „Zabranjeno pušenje“, htjeli smo pokazati kako Cockta kao brend potiče i cijeni lokalno i autentično stvaralaštvo. Ovaj film na jedinstven način prikazuje duh ovog grada kroz emotivnu priču, a Cockta kao brend koji progovara autentično i o važnim temama uklopila se prirodno u ovu suradnju.Najveći trgovački lanac u Bosni i Hercegovini - Bingo, kao društveno odgovorna kompanija, također je izrazio zadovoljstvo što je dio ovog projekta i što može pomoći filmsku industriju, a kao globalni partner prestižnih događaja širom Evrope i svijeta, vjerujući da će autentičnošću, kvalitetom i emotivnom snagom osvojiti srca publike, Svjetla Sarajeva podržao je i jedan od vodećih evropskih proizvođača kućanskih aparata, slovenska firma Gorenje.Podršku su pružili još i bh. brend Hifa Oil, koji se također sa zadovoljstvom uključio u projekt, podržavajući jedinstvenu priču o velikim bh. brendovima: Zabranjenom pušenju i dvorani Skenderija. Kao idealan vid promocije Sarajeva film je pomogla još i Turistička zajednica Kantona Sarajevo (Visit Sarajevo) prepoznajući vrijednosti autentične kreativnosti nastale u gradu, poznatom, između ostalog, po bendu Zabranjeno pušenje i dobrim filmovima.Vjerujemo da ćete uživati u filmu i prisjetiti se svih onih priča zbog kojih tako mnogo ljudi voli Sarajevo.

Ovaj film poklon svim onim ljudima čije je životne priče "Zabranjeno pušenje" pretočilo u pjesme

Poklon publici širom svijeta film "Svjetla Sarajeva": Posvećen običnim ljudima

"Ritam Sarajeva" nova je emisija na ALFA TV koja tematizira društvena događanja u Sarajevu - muzičke događaje, koncerte, šoubiz, filmove, serije, teatar, kulturu… Emituje se svakog petka u 22 sata u programu ALFA TV, a urednik i voditelj emisije je Salih Lenjinac. Večeras pogledajte kako se raja provodi ponedjeljkom, omaž Olimpijskim igrama, predstavu "Luda kuća" i intervju sa glumcem Arminom Omerovićem. Obrati pažnju na ritam… Ritam Sarajeva!&nbsp;

Emisija tematizira društvena događanja u Sarajevu - muzičke događaje, koncerte, šoubiz, filmove, serije, teatar, kulturu…

"Ritam Sarajeva" nova emisija na ALFA TV: Večeras pogledajte kako se raja provodi ponedjeljkom

Dramska predstava "Hedda Gabler" rađena po tekstu norveškog književnika Henrika Ibsena, u režiji Nermina Hamzagića, bit će izvedena večeras u 19.30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. U predstavi igraju: Mona Muratović, Ermin Sijamija, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Jasna Diklić i Belma Salkunić.Dramski tekst "Hedda Gabler" norveškog pisca i dramatičara Henrika Ibsena jedan je od najkompleksnijih ali i najvještije napisanih tekstova u historiji svjetske dramske književnosti a lik Hedde Gabler, tvrde kritičari, jedan od najsloženijih i najintrigantnijih.Naslovnu ulogu, Heddu Gabler, igra Mona Muratović koja ističe kako joj je ovo do sada najvažnije pozorišno iskustvo.&nbsp;

U predstavi igraju: Mona Muratović, Ermin Sijamija, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Jasna Diklić i Belma Salkunić.

"Hedda Gabler" se vraća na scenu

U Narodnom pozorištu Sarajevu večeras je izvedena premijera baletnog klasika "Bolero" kompozitora Morisa Ravela (Maurice) nakon Svečane akademije povodom obilježavanja 40. godišnjice održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.Bolero je izveden u koreografiji Takujae Sumitomoa (Takuya) uz pratnju Sarajevske filharmonije.&nbsp;Na početku događaja prikazan je film urednice sportskog programa televizije BiH Medine Šehić u kojem su evocirane uspomene na Zimske olimpijske igre 1984.Svečanoj akademiji prisustvovala je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo, nosioci javnih funkcija svih nivoa vlasti u BiH, sportisti, bivši olimpijci i ostali gosti.<h2>Sarajevo poznato po Olimpijadi</h2>Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je u obraćanju poručila da su Zimske olimpijske igre sportski spektakl po kojem je ovaj grad u postao planetarno poznat.- Večeras slavimo zajedništvo, ljubav, slavimo Sarajevo i sve što su nam donijele Zimske olimpijske igre. Naše zvijezde večeras koje i poslije 40 godina sijaju istim sjajem su naši olimpijci. Večeras se prisjećamo na najuzvišeniji uzlet u historiji Sarajeva - rekla je Karić.Dodala je da su igre preporodile Sarajevo, učinile ga bogatijim modernijim i ljepšim.- Izuzetno sam ponosna na ovo bogato i inspirativno nasljedstvo. Sudbina je, nažalost, htjela da naše Sarajevo u svom kasnijem hodu kroz historiju prođe pakao. Međutim, naše Sarajevo je preživjelo i izdiglo se.&nbsp;Ovaj predivni grad, zajedno s Olimpijskim igrama uvijek je u sebi nosio, a danas posebno šalje poruku mira, ljubavi, zajedništva i prijateljstva. Poruku da mostove a ne da podižemo zidove i crtamo granice - navela je Karić.<h2>Veličanstvene Igre iz 1984. godine</h2>Prisutnima se video porukom obratila i gradonačelnica Pariza Ane Hidalgo (Anne), čiji će grad ove godine biti domaćin Olimpijskih igara i Paraolimpijskih igara.- Za one poput mene koji je se sjećaju, sarajevska olimpijada je bila veličanstvena. Sjećam se te velike sporske proslave obilježene istinskim olimpijskim vrijednostima, bratstva, zajedništva, nadilaženja samog sebe. Četrtdeset godina kasnije, vaš grad i dalje nosi ovu poruku mira i prijeteljstva među narodima - rekla je Hidalgo, poručivši da će Igre u Parizu nositi istu poruku nade.Video porukom se večeras Sarajevu obratio i Tomas Bah (Thomas Bach), predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta, koji je kazao da je ova godišnjica emotivan trenutak za cijeli olimpijski pokret.- Jer ste kroz dugu i često burnu historiju Sarajeva doživjeli čitavu lepezu ljudskih emocija. Od velike radosti i nade koju nam samo sport može dati, do boli i patnje rata. Ali što je najvažnije, naslijeđe Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. predstavljaju snagu sporta u prevladavanju pošasti rata i daje nam nadu i snagu da oblikujemo bolju budućnost - rekao je Bah.Podsjetimo, jedan od najznačajnijih trenutaka Olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu bio je vrhunski sportski i umjetnički doživljaj koji su, estetski zadivljujuće i na ledu sportski perfektno, priredili plesački par Džejn Torvil (Jayne Torvill) i Kristofer Din (Christopher Dean) izvodeći Bolero. Torvil i Din su jučer poslali poruku, a oduševilo ih je saznanje o izvođenju predstave.

Torvil i Din: Oduševljeni zbog vijesti o predstavi

Njihov Bolero postao je sinonim za ZOI 84: Torvil i Din poslali poruku "svom" Sarajevu

Oduševljeni smo što postavljate Bolero na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo. Žao nam je što ne možemo biti tu da pogledamo izvedbu, ali vam želimo uspješnu predstavu.Četrdeset godina poslije našeg Bolera, sljedeće sedmice se vraćamo u Sarajevo i nadamo se da ćemo se družiti. Puno pozdrava svima i vidimo se uskoro - poručili su slavni Torvil i Din.

Zubin Mehta vraća se u Sarajevo nakon 30 godina: "Sad je drugačije"

Otvorena vrata u Kamernom teatru 55: Direktor Senad Alihodžić najavio četiri premijere

Godišnjica smrti Gabrijela Garsije Markeza: Svijet iščekuje "Vidimo se u avgustu"

"Erik Breton i prijatelji" u 20.21 sati: Tačno kada je prije 40 godina ugašen olimpijski plamen

Međunarodni sajam knjiga od 17. do 22. aprila u Centru Skenderija

Jovan Dučić: 153. godišnjica rođenja bh. književnika, najvećeg filozofa među pjesnicima

U prodaji još 140 karata za koncert Ive Pogorelića: Na bini će biti postavljene dodatne stolice

Nagrađivana predstava u Narodnom pozorištu Sarajevo: Svako vrijeme treba svoju Orestiju

Knjiga "0:4 za nas" autora Zlatka Dizdarevića predstavljena večeras u Sarajevu

Preminuo bosanskohercegovački pjesnik Mirsad Bećirbašić

Započeo veliki dvogodišnji projekt "StećakLand"

"Umri muški": Kultna predstava 14. februara ponovo na sceni

Poklon publici širom svijeta film "Svjetla Sarajeva": Posvećen običnim ljudima

"Ritam Sarajeva" nova emisija na ALFA TV: Večeras pogledajte kako se raja provodi ponedjeljkom

"Hedda Gabler" se vraća na scenu

Premijera "Bolera" u Narodnom pozorištu Sarajevo: Veliki broj visokih zvanica

Kultura

Zubin Mehta vraća se u Sarajevo nakon 30 godina: "Sad je drugačije"

Otvorena vrata u Kamernom teatru 55: Direktor Senad Alihodžić najavio četiri premijere

Godišnjica smrti Gabrijela Garsije Markeza: Svijet iščekuje "Vidimo se u avgustu"

"Erik Breton i prijatelji" u 20.21 sati: Tačno kada je prije 40 godina ugašen olimpijski plamen

Međunarodni sajam knjiga od 17. do 22. aprila u Centru Skenderija

Jovan Dučić: 153. godišnjica rođenja bh. književnika, najvećeg filozofa među pjesnicima

U prodaji još 140 karata za koncert Ive Pogorelića: Na bini će biti postavljene dodatne stolice

Nagrađivana predstava u Narodnom pozorištu Sarajevo: Svako vrijeme treba svoju Orestiju

Knjiga "0:4 za nas" autora Zlatka Dizdarevića predstavljena večeras u Sarajevu

Preminuo bosanskohercegovački pjesnik Mirsad Bećirbašić

Započeo veliki dvogodišnji projekt "StećakLand"

"Umri muški": Kultna predstava 14. februara ponovo na sceni

Poklon publici širom svijeta film "Svjetla Sarajeva": Posvećen običnim ljudima

"Ritam Sarajeva" nova emisija na ALFA TV: Večeras pogledajte kako se raja provodi ponedjeljkom

"Hedda Gabler" se vraća na scenu

Premijera "Bolera" u Narodnom pozorištu Sarajevo: Veliki broj visokih zvanica