U Sloveniji u Mestnom gledališču ljubljanskom (MGL) održava se regionalni RUTA festival, u okviru kojeg je odigrana predstava Kamernog teatra 55 iz Sarajeva "Otac". Oduševljena publika ovacijama je nagradila ekipu predstave. - Publika je s pažnjom pratila predstavu i zaista nevjerovatnim aplauzom nagradila glumce i cijeli tim predstave. <h2>Prepoznavanje vlastitih iskustava&nbsp;</h2>U razgovoru nakon predstave ljudi nisu mogli sakriti emocije i prepoznavanje vlastitih iskustava u našim likovima, što je još jedna potvrda da jezik nije barijera da se emocije i umjetnička kreacija razmijene i prepoznaju - rekla je jedna od glavnih glumica u predstavi Maja Izetbegović za „Avaz“.Predstava "Otac" rađena je prema tekstu Florijana Celera (Florian Zeller), a u režiji Dine Mustafića.<h2>&nbsp;Fenomen starenja</h2>Ova predstava donosi priču koja se bavi fenomenom starenja, samoće i straha od gubljenja sjećanja te pokazuje kako se jedna porodica i društvo ponašaju prema onome što je stvarnost i istina, ali i koliko se ima pravo nekome određivati kakav je to život.Osim Maje Izetbegović, u predstavi igraju i Vladimir Jurc, Dina Mušanović, Amar Selimović, Boris Ler, te Nadine Mičić.

Tim Kamernog teatra 55 nagrađen ovacijama na RUTA festivalu

Ekipa predstave pred publikom u Ljubljani 

Maja Izetbegović za "Avaz" nakon gostovanja u Ljubljani: Jezik nije barijera da se emocije i umjetnička kreacija razmijene i prepoznaju

Povodom verbalnog napada na Seada Đulića, umjetničkog direktora MTM-a, te cijelog slučaja povezanog s predstavom „Oslobođeni Mostar“ reditelja Zlatka Pakovića, oglasili su se iz Narodnog pozorišta Sarajevo.<h2>&nbsp;Nužne borbe za istinu</h2>- Osjećamo obavezu i potrebu da se oglasimo kao građani, umjetnici i rukovodioci Narodnog pozorišta Sarajevo. Umjetnost je pokretačka snaga jednog društva i kao takva ima obavezu da se bavi svim društvenim temama.&nbsp;Smatramo kako je potpuno neprihvatljivo da u umjetnosti postoje stvari koje se ne smiju otvarati i o kojima se ne smije govoriti. Sloboda umjetnika pokazuje istinski stepen slobode jednog društva – naveli su u saopćenju.Savremeno pozorište, dodaju, ima obavezu da se bavi različitim društvenim simptomima, da proizvodi nova znanja i kritičke analize, naročito inicijative koje su sasvim sigurno nužne borbe za istinu, potom, da pruža otpor društvenim i socijalnim devijacijama, kritički promišlja i nudi drugačije, humanije i pravednije društvene odnose. - Posebno subvencionirana pozorišta imaju etičku i društvenu obavezu da ostanu mjesta ozbiljnog dijaloga između umjetnika i publike. U tom dijalogu može biti neslaganja, ali ne smije biti agresije i nasilja. Zabrinjavajuće je lako od ovakvog incidenta u Mostaru skliznuti u mrak političke i ideološke cenzure. <h2>Trajne posljedice</h2>Ukoliko se svaki ovakav pokušaj ušutkivanja umjetnosti ne prepozna i na njega ne reaguje na vrijeme, posljedice mogu biti trajne i nepopravljive. U historiji pozorišta sloboda se osvajala, njegovala i čuvala, nije nam nikada bila data zauvijek. Umjetnici ne smiju pristati na političke pritiske, ucjene i agresivnost koju sve više prepoznajemo kao društvenu tendenciju kojoj se mora odlučno reći sa svih bosanskohercegovačkih pozornica da neće proći – naveli su u saopćenju Vedrana Božinović, glumica, dramaturginja i umjetnička direktorica Drame NPS, Leo Šarić, operni solista, umjetnički direktor Opere NPS i Dino Mustafić, reditelj, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;

Zabrinjavajuće je lako od ovakvog incidenta u Mostaru skliznuti u mrak političke i ideološke cenzure, navedeno je u saopćenju

Sloboda umjetnika pokazuje istinski stepen slobode jednog društva 

NPS povodom verbalnog napada na Seada Đulića: Umjetnici ne smiju pristati na političke pritiske i ucjene

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu večeras će biti upriličena promocija romana “Zlatni geler” autora Almira Imširevića. On je za "Avaz" govorio o svojim očekivanjima kako će "Zlatni geler" proći kod čitalaca te s kakvim emocijama ide ususret večerašnjoj promociji.&nbsp;<h2>Od pozorišta sam pobjegao u prozu da ne bih sjedio u krilu svom čitaocu</h2>- Očekivanje je namjera da otvorimo prozor budućnosti, a ustvari, najčešće, odškrinemo vrata razočarenju. Od pozorišta sam pobjegao u prozu da ne bih sjedio u krilu svom čitaocu, dovodio u neprirodnu poziciju i njega i sebe. Povremeno mi se jave ljudi koji su pročitali „Zlatni geler“, o likovima iz mog romana govore kao o nekome ko im je blizak, koga bi pozvali na piće, a što je najvažnije, kome bi se obratili kada im je teško. A u tom susretu pisac bi im samo smetao. Stojim po strani, ne očekujem, prošlost mi odvlači pažnju. <h2>Književne večeri su, gotovo po pravilu, susret bliskih i dobronamjernih ljudi</h2> Promocije su razgovor, a razgovora se ne bismo trebali plašiti, zar ne? U pozorištu sam naučio da predstava ovisi o publici koliko o glumcima; vjerujem da je slično i s promocijama. Dakle, „odgovornost“ prebacujem i na večerašnje goste, na publiku, na čitaoce. Književne večeri su, gotovo po pravilu, susret bliskih i dobronamjernih ljudi. Radujem se tome. Slobodno skinite pancirne košulje - rekao nam je Imširević.

Očekivanje je namjera da otvorimo prozor budućnosti, a ustvari, najčešće, odškrinemo vrata razočarenju, rekao nam je Imširević

Almir Imširević za "Avaz" uoči večerašnje promocije: Slobodno skinite pancirne košulje

Izložba skulptura i slika "Vid’ mu glave: Udubljivanje u složenost ljudskog života" Aleksandre Kokotović bit će otvorena 7. februara u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. U opisu izložbe navodi se da ova eklektična izložba služi kao dirljiva refleksija o zamršenosti ljudskog postojanja i našem dubokom odnosu sa prirodnim svijetom. Metalne skulpture nekonvencionalnih ljudskih glava simbolizuju višestruku prirodu naše svijesti, pri čemu svaka glava predstavlja jedinstveni aspekt ljudskog iskustva. Slike na platnu, lanu i juti sa svojim kompleksnim prikazom glava pružaju vizuelno istraživanje zamršene tapiserije misli, emocija i identiteta koji nas definišu.<h2>Apstraktivna perspektiva</h2>Nasuprot tome, apstraktne skulpture metalnog drveća uvode apstraktnu perspektivu, izazivajući gledaoce da razmišljaju o suštini samog života. Oni evociraju ideju da, kao što drveće stoji kao nijemi svijedok protoka vremena, naša ljudska iskustva su protkana širim ritmovima prirode.Spajanjem ovih naizgled različitih elemenata, izložba nas podstiče da razmislimo o dubokim vezama između naših unutrašnjih svijetova i šireg univerzuma. Poziva gledaoce da krenu na putovanje samootkrivanja i ekološke svijesti, na kraju podvlačeći duboko ukorenjenu harmoniju između čovječanstva i prirodnog carstva.Aleksandra Kokotović je rođena u Sarajevu. Diplomirala je na Accademia del Lusso. Član je ULUS-a i ULUBIH-a. Priredila je 48 samostalnih izložbi i učestvovala na 90 kolektivnih izložbi po Sjedinjenim Američkim Državama, Poljskoj, Engeskoj, Libanu, Egiptu, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Jordanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Albaniji, Litvaniji, Bugarskoj, Bangladešu, Sjevernoj Makedoniji, Maldivima,… <h2>Izložba otvorena do 21. februara</h2>Predstavljala je Bosnu i Hercegovinu na velikoj međunarodnoj izložbi "Each for Equal - Art Connects Women", u Dubaiju, od na kojoj je učestvovalo 100 umjetnica iz 100 različitih zemalja svijeta. Izabrana je od JAA, Jacksonville Aviation Arts and Culture Program, da samostalno izlaže na internacionalnom aerodromu u Džeksonvilu, na Floridi (koji je CNN izabrao za najbolji aerodrom u USA zbog umjetnosti), u sklopu Haskell galerije, u saradnji sa Muzejom moderne umjetnosti Jacksonville, od aprila do oktobra prošle 2022. godine.Radovi Aleksandre Kokotović dio su privatnih i javnih kolekcija širom svijeta. Živi i radi na Floridi, u Beogradu i Londonu, saopćeno je.Izložba će biti otvorena do 21. februara, saopćeno je iz Umjetničke galerije BiH.

U opisu izložbe navodi se da ova eklektična izložba služi kao dirljiva refleksija o zamršenosti ljudskog postojanja

Izložba skulptura i slika autorice Aleksandre Kokotović 7. februara u Umjetničkoj galeriji

Premijera dokumentarnog filma “Agresija na istinu“ autora Avde Huseinovića održana je večeras u Vijećnici u okviru obilježavanja 30. godišnjice masakra na sarajevskoj pijaci Markale i Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od 1992. do 1995. godine. Autor Huseinović je istakao da je ovo prvi dokumentarni film koji se bavi temom negiranja, falsifikovanja historijskih činjenica, brojnih podvala s ciljem da se promijeni karakter rata, agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine.On je kazao da film "otkriva na koji način su Vlada entiteta Republika Srpska i država Srbija milionskim iznosima finansirale projekte negiranja i falsifikovanja historijskih činjenica, za koje postoje pravosnažne presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i domaćih sudova".<h2>Presuda Galiću</h2>- Suprotstavili smo se velikoj armadi negatora genocida, ljudima koji pokušavaju falsificirati historijske događaje. To se radi sistematski i u to je uključeno i Ministarvo odbrane Srbije. Obrađujemo u filmu i slučaj Tuzlanske kapije, kada je to ministarstvo finansiralo rekonstrukciju koja je koštala više od milion eura da dokažu da je Tuzlanska kapija režirana tragedija i da to nije izvršila srpska vojska granatom sa Ozrena, nego da smo mi stavili neku eksplozivnu napravu. Sličaj slučaj su i Markale, koje su im najčešći izazov, i evo i jučer se pojavila neka nova teza nekog kvaziobavještajca - rekao je Huseinović.Dodao je da je film baziran na relevantnim dokumentima, učesnicima, sa posebnim fokusom na svjedočenje balističara Berka Zečevića prema čijim vještačenjima je za masakr na Markalama izrečena pravosnažna presuda Stanislavu Galiću, komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a.Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić istakla je da masakr na Markalama predstavlja dokaz nečovječnosti, brutalnosti i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom agresije na BiH i opsade Sarajeva.- Agresor nije ubijao samo grad Sarajevo, već i multikulturalnost našeg grada na koju sam kao gradonačelnica izuzetno ponosna - kazala je Karić i dodala da su ljudi u Sarajevu i za vrijeme opsade svijetu pokazali kako se brani dostojanstvo domovine.Ističući kako Grad Sarajevo vrijedno čuva arhiv Haškog tribunala sa svim presudama pojedincima koji su počinili zločine tokom agresije, Karić je kazala da i dokumentarni film “Agresija na istinu“ jeste zasnovan na utvrđenim istorijskim i dokumentovanim činjenicama pomoću koji su rasvijetljeni zločini počinjeni na području bivše Jugoslavije.- Borba za istinu i pravdu je iscrpna i dugotrajna, ali vjerujem da je dostižna. Istina i pravda su razlog opstanka i budućnost naše multietničke Bosne i Hercegovine, onakve kakva je uvijek bila. Istina je jedini put ka pravednosti na putu pomirenja - poručila je Karić.Elvedin Okerić, predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo, istakao je da je prije tačno 30 godina na pijaci Markale počinjen zločin nad građanima Sarajeva i da je to bio jedan od najsvirepijih zločina koje glavni grad BiH pamti iz perioda agresije.<h2>Sinonim za zločinačku brutalnost</h2>- Iako su slike zločina svakim danom odlazile u svijet, masakr na Markalama je postao sinonim za zločinačku brutalnost Sarajevsko-romanijskog korpusa srpske vojske tokom opsade Sarajeva. Slike zločina na Markalama ne blijede u našim sjećanjima i podsjećaju nas na nečovječnost onih koji su ubijali građane Sarajeva tokom 1.425 dana opsade - kazao je Okerić.Ističući da film “Agresija na istinu“ predstavlja pouku i opomenu da su zločinci bili spremni ubijati nevine građane i djecu, ali da su još spremniji ubijati istinu.- Svakodnevno i strateški nastoje da kreiraju narativ da su žrtve krive što su ubijene. Izvrtanjem istorijskih činjenica nastoje kreirati vlastiti narativ gdje zločince predstavljaju kao heroje, a oni to nisu. Zato je naša obaveza, pojedinačno i kao institucija, da osiguramo da svjetlo dana ugledaju projekti koji se suprotstavljaju lažnom narativu i rasvjetljavaju svaki segment naše historije iz perioda agresije - rekao je Okerić.Naglasivši da je Huseinovićev film “Agresija protiv istine“ nešto što je odavno bilo potrebno, Okerić je poručio da za istinu nikada nije kasno i da se ne smije stati u borbi da istina prevlada.

Suprotstavili smo se velikoj armadi negatora genocida, ljudima koji pokušavaju falsificirati historijske događaje, rekao je

U Sarajevu promoviran film “Agresija na istinu“ autora Avde Huseinovića

Dvojezična knjiga neumskog književnika i akademika Pere Pavlovića "Lovor i vrijes" objavljena je u glavnom gradu Rumunije - Bukureštu, u izdavačkoj kući Pim.Pjesme je s hrvatskog na španski jezik prevela Željka Lovrenčić, potpredsjednica Društva hrvatskih književnika u Zagrebu te dopisna članica Hispanoameričke književne akademije. Sa španskog na rumunski jezik pjesme je prevela poznata književnica Monica Dragomirescu.Urednik knjige je književnik, izdavač i dizajner Daniel Dragomirescu.Većina pjesama posvećena je ljekovitom bilju užeg i šireg Pavlovićeva zavičaja, izvornim postupcima za razne ljekovite pripravke od trava, te Hercegovini, kao i pjesme vjerskog te domoljubnog sadržaja.Osim ljekovitih trava, kadulje, vrijeska, pelina, vidca, smilja, majčine dušice, stolisnika, metvice, susrećemo u pjesnikovoj zemlji otajstva i "nebesko" bilje - gospinu travu, kristov cvijet, kristovu krunu i gospinu suzu.Likovnu opremu knjige obogaćuje prikaz slike El Greca "Sveta Obitelj" i ukrasni modeli Alfonse Muche.

Urednik knjige je književnik, izdavač i dizajner Daniel Dragomirescu

Knjiga pjesama Pere Pavlovića "Lovor i vrijes" objavljena u Rumuniji


JU Bosanski kulturni centar KS najavljuje promociju romana pod nazivom “Zlatni geler”, autora Almira Imširevića, bosanskohercegovačkog književnika i dramaturga. Promocija će se održati u srijedu u 19&nbsp; sati.S autorom će o novom romanu, koji je objavila izdavačka kuća Baybook, razgovarati Ivana Golijanin.- O tome u kolikoj mjeri je ovaj roman autobiografski ne bih previše pisala jer je Imširević – bez obzira na prisustvo/odsustvo autobiografskog nadahnuća – uspio priču Enkija Durakovića uzdići na nivo pripovijesti i tu pitanje o autobiografskom postaje gotovo u potpunosti irelevantno, osim možda za neke pozitiviste koji će se autorovim djelom baviti u budućnosti. Kako bilo, „Zlatni geler“ je zreli romaneskni debi koji će zadovoljiti i zahtjevnijeg čitatelja u živom prenošenju jedne intimne zbilje - kaže&nbsp; Golijanin.

S autorom će o novom romanu, koji je objavila izdavačka kuća Baybook, razgovarati Ivana Golijanin

Promocija novog albuma Almira Imširevića "Zlatni geler"

U Narodnom pozorištu Sarajevo, u četvrtak 8. februara sa početkom u 20 sati, premijerno će biti izveden baletni klasik „Bolero“ kompozitora Morisa Ravela (Maurice), u koreografiji Takuje Sumitomoa (Takuya), uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati maestra Vesna Šouc.Kako su istaknuli iz NPS-a, baletna predstava „Bolero“ bit će izvedena u sklopu Svečane akademije povodom 40 godina od održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Naime, sarajevska Olimpijada zatvorena je plesom na ledu Britanaca Džejn Torvil (Jayne Torvill) i Kristofera Dina (Christopher Dean), a koji su osvojili zlatnu medalju spektakularnim nastupom na muziku "Bolera".- Trenutno pripremam "Bolero" s baletskim ansamblom Narodnog pozorišta Sarajevo i već osjećam da će ovaj "Bolero" biti jedinstveni performans. Svima je poznata ova muzika, svi znaju da "Bolero" nosi veliku strast. Svakog minuta moć se širi i postaje sve veća. Koncept mog "Bolera" je takav da on ne donosi nikakvu priču, više se radi o apstraktnom performansu. Nema specifičnog karaktera ali svih dvadeset igrača su na sceni zajedno, izvodeći iste pokrete tako da će biti vrlo moćna predstava – izjavio je koreograf baleta "Bolero" Takuja Sumitomo. U predstavi će nastupiti baletni ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo kojeg čine: Tamara Ljubičić, Ekaterina Vereshchagina, Nataša Gaponko, Amina Sulejmanagić, Albina Huskić, Zulejha Kečo-Kapidžić, Selma Efendić, Toko Tatekawa, Darika Dunganova, Dora Kos, Lejla Bajramović, Luisa Escamilla Rodriguez , Jovana Milosavljević-Lovrenović, Nadža Pušilo, Ivan Salonski, Boris Vidaković, Bulat Gareev, Til Čmančanin, Admir Kalkan, Masafumi Okuzono, Denis Zhuchenko, Elio Arnoldo Villa Garcia ,Mihail Mateescu, Goran Staniškovski.Asistentica koreografa je Rieka Sumitomo, scenograf Josip Lovrenović, kostimografkinja Amra Zulfikarpašić, te baletmajstor Mia Jahić.Balet „Bolero“ biti će izveden u okviru projekta “Winter Fest: Zimska čarolija u Narodnom pozorištu” podržanog od Turističke zajednice KS.- Ulaznice za premijerno izvođenje baleta "Bolero" neće biti dostupne u prodaji, a o terminima narednih igranja javnost će biti blagovremeno obaviještena putem zvaničnih platformi NPS-a - rečeno je.

Sarajevska olimpijada zatvorena je plesom na ledu Britanaca Džejn Torvil i Kristofera Dina, koji su osvojili zlatnu medalju nastupom na muziku "Bolera

Moćni "Bolero" 8. februara premijerno na sceni NPS-a

U Kamernom teatra 55 potpisani ugovori sa mladim glumcima - Enesom Kozličićem i Nedimom Džinovićem.Ovom prilikom direktor Senad Alihodžić je izjavio:&nbsp;- Enes Kozličić i Nedim Džinović, dva izuzetna mlada glumca, pridružili su se našem ansamblu. Njihov dolazak označava novo poglavlje u našoj umjetničkoj priči te vjerujem da će donijeti svježu perspektivu i energiju našem pozorištu.<h2>Kulturna zajednica</h2>Oduvijek smo težili stvaranju prostora za mlade talente, te smatram da su Enes i Nedim izvrsni primjeri nadahnutosti i umjetničkog izraza. Nema sumnje da će njihov doprinos obogatiti naš repertoar, pružiti gledateljima nezaboravna iskustva i učvrstiti poziciju našeg teatra u kulturnoj zajednici - kazao je direktor Kamernog tetatra 55 Senad Alihodžić.Kozlćić ističe da je sretan i zahvalan što je njegova karijera počela u Kamernom teatru 55.&nbsp;- Ne tako davno sam došao u Sarajevo i poželio baš u ovom pozorištu da igram predstave i radim, a sad se to i ostvarilo. Nadam se jako dobrim procesima i još boljim ulogama -&nbsp; govori Kozličić.Nedim Džinović također nije krio oduševljenje što će biti dio Kamernog teatra:<h2>Igrao prve predstave&nbsp;</h2>- Neizmjerno je zadovoljstvo i sreća biti dijelom ovog teatra i ansambla. Za Kamerni teatar 55 me vežu moji počeci u glumi, kad sam kao osnovac, dječak, igrao prve predstave tu, i zaljubio se u taj poziv. Sada se tu moj profesionalni put nastavlja.

Enes Kozličić i Nedim Džinović izvrsni su primjeri nadahnutosti i umjetničkog izraza, kazao je Senad Alihodžić

Enes Kozličić, Senad Alihodžić i Nedim Džinović

Dva mlada glumca pristupila Kamernom teatru 55: Potpisali ugovore

"Tri prikazivanja Boga", autora i reditelja Aleša Kurta, naziv je nove produkcije u Narodnom pozorištu Tuzla. Pripreme nove predstave otpočele su početkom sedmice, a premijerno izvođenje je zakazano za kraj mjeseca marta.U predstavi igraju Boris Balta, Siniša Udovičić, Adnan Omerović, Mirza Pinjić, Irma Zukić, Ivana Perkunić, Edis Žilić i Elmir Krivalić.

Autor i reditelj predstave je Aleš Kurt

Počele pripreme za "Tri prikazivanja Boga"

U prostorijama Kamernog teatra 55 nedavno je održana prva čitaća proba za novu predstavu “Malograđanska svadba”, koju prema tekstu njemačkog pisca Bertolta Brehta (Brecht) režira poznati reditelj Paolo Mađeli (Magelli). U predstavi igraju naši poznati glumci Ermin Bravo, Gordana Boban, Tatjana Šojić, Sabit Sejdinović, Maja Izetbegović, Dina Mušanović, Muhamed Hadžović, Amar Selimović i Davor Golubović.Premijera predstave predviđena je za kraj marta.- Vjerujem da ćemo u ovom procesu, kojem se svi radujemo i dugo priželjkujemo doći do nekih sjajnih rezultata. Imamo sve uslove za to da napravimo fantastičnu predstavu. A posebno mi je drago raditi sa jednim takvim rediteljem koji je pravi znalac teatra. Vraćamo se pravom pozorištu i svim njegovim ljepotama - kazao je Muhamed Hadžović.

Premijera „Malograđanske svadbe“ predviđena je za kraj marta

Muhamed Hadžović: Vraćamo se pravom pozorištu i svim njegovim ljepotama

U Narodnom pozorištu Sarajevo u ponedjeljak, 5. februara, sa početkom u 19.30 sati, biti će izvedena višestruko nagrađivana dramska predstava „Kralj Lear“ rađena po tekstu Vilijama Šekspira (William Shakespeare), u adaptaciji i režiji Diega de Breae. Uz Izudina Bajrovića, koji će utjeloviti ulogu kralja Lira (Lear), za koju je dva puta osvojio nagradu za najboljeg glumca, igraju Sanela Pepeljak, Mediha Musliović, Slaven Vidak, Vedran Đekić i Elma Juković.Predstava je rađena u koprodukciji Narodnog pozorišta i Scene MESS.

Predstava je višestruko nagrađena

"Kralj Lear“ ponovo na sceni

Roman "Melun" bosanskohercegovačkog književnika Envera Čolakovića predstavljen je publici u Centru za kulturu i edukaciju "Safet Zajko".Kako je rečeno roman je objavljen nakon što je 90 godina stajao u rukopisu, potpuno nepoznat javnosti i 47 godina nakon smrti pisca. Autor ovog književnog djela do najsitnijih pojedinosti piše o zabludama, melomaniji, licemjerstvu i šovinizmu toga doba.- Ovo je historijski, socijalni, politički i kuturalni roman. Djelo koje je i nakon 90 godina akutelno i „svevremeno“ - smatra jedan od promotora romana „Melun“ bh. književnik Halid Kadrić.<h2>Nevjerovatne okolnosti</h2>Publici je istakao da je roman nastao u doba duboke političke krize, u vremenu između dva svjetska rata, a dovršen je tačno prije 90 godina, te je putem nevjerovatnih okolnosti tek ove godine „oživio i ponudio se“ čitaocima.- Ne bismo se mogli složiti sa piscem da je roman „Melun“ bio aktuelan u ono doba, jer i u naše vrijeme vladaju ratovi, korupcija, nepotizam, socijalne razlike, nacionalne i vjerske razlike. A kako su sve ove nevolje trajnog karaktera, tako se i za ovaj roman može reći da je „svevremen“, pa tako i savremen. Ako u minulih 90 godina ova knjiga nije uopće čitana, ona će se u narednih 90 sigurno čitati, i ne samo čitati, nego i pamtiti - poručio je Kadrić.Univerzitetski profesor Muhidin Džanko mišljenja je da će ovaj roman biti otkrovljenje u našoj književnosti, te da je autor u ovom djelu pokazao svoje književno estetsko, filozofsko, psihološko, etnološko, socijološko, lingvističko obrazovanje, osobito u znanju leksike pomoću koje je rekonstuirao jezik sarajevske čaršije. - „Melun“ bi okarakterizirao kao historijsko enciklopedijski roman. Literarna i životna sudbina Envera Čolakovića neponovljive su i jedinstvene po svojim čudesnim prepletima i preokretima - dodao je Džanko.<h2>Napisao je 3.500 pjesama</h2>Publici se obratio i sin autora Esad Čolaković, koji je izrazio sreću što je ovo djelo konačno oživjelo. Za svog oca rekao je da je bio častan i vrijedan, jako blage naravi i da je živio da bi pisao. - Hvala svima koji su se zauzeli da ovo djelo nakon 90 godina „uskrsne“. Rijetka su djela, pa i ponajbolja iz književnosti koja nadžive svoje autore, a još su rjeđa ona djela koja „uskrsnu“ 100 godina nakon što su napisana - rekao je Esad Čolaković.Svečanoj promociji romana „Melun“ prisustvovao je načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić sa predstavnici kulturnih i vjerskih institucija, direktori, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih novogradakih škola, učenici i mnogi drugi ljubitelji književnosti.Enver Čolaković rođen je 27. maja 1913. godine, bio je bosanskohercegovački književnik, pjesnik i prevodilac. Prevodio je s mađarskog i njemačkog jezika, objavljivao stručne tekstove iz fizike i matematike, a radio je i kao profesor, pozorišni režiser, korektor i urednik. Pisati je počeo još kao dječak i to na dva jezika, bosanskom i mađarskom. U periodu do 1945. godine objavio je više pripovjetki i eseja, a najpoznatiji je po svom romanu „Legenda o Ali-paši”. Napisao je 3.500 pjesama, uz punu svijest da neće dočekati da sve to bude objavljeno. Svaki njegov pokušaj je bio osuđen na propast.U čast ovog bh. književnika danas jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime, kao i nekoliko osnovnih škola u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Press službe Općine Novi Grad.

Autor ovog književnog djela do najsitnijih pojedinosti piše o zabludama, melomaniji, licemjerstvu i šovinizmu toga doba


U Sarajevu predstavljen roman "Melun" Envera Čolakovića

Narodno pozorište Sarajevo (NPS) na svoj način će proslaviti 40 godina od održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu i pružiti publici nezaboravno iskustvo. Naime, uveliko se priprema baletna predstava "Bolero" koja će biti izvedena 8. februara u 20 sati na sceni NPS-a u okviru Svečane akademije povodom 40 godina od održavanja ZOI-a. Upravo su uz muziku "Bolera" Britanci Džejn Tornvil (Jayne Torvill) i Kristofer Din (Christopher Dean) plesali na ledu posljednjeg dana ZOI-a 1984. godine i za taj performans osvojili zlatne medalje. "Bolero" je baletni klasik kompozitora Morisa Ravela (Maurice), a koreograf sarajevskog baleta je Takuja Sumitomoa (Takuyae). Sarajevska filharmonija pratit će igrače na sceni, a dirigovat će maestra Vesna Šouc.

"Bolero" je baletni klasik kompozitora Morisa Ravela

40 godina od ZOI-a u Sarajevu: NPS priprema balet "Bolero"

Kada se 100 godina nakon smrti pjesnika njegovi stihovi pjevaju istim intenzitetom kao u vrijeme nastanka, onda je nesumnjivo riječ o istinskom velikanu našeg podneblja. Pjesme jednog od najboljih bosanskohercegovačkih književnika i akademika Alekse Šantića, melanholičnog sanjara i prkosnog lirika, dokaz su da prave vrijednosti ne prolaze, da su svevremenske i da će im se diviti još mnoge generacije poslije nas. Šantić je živio kratko, samo 56 godina. Preminuo je 2. februara 1924. godine, usljed teške, u to vrijeme neizlječive bolesti – tuberkuloze, ali je ostavio vječni pečat u svojim pjesmama. Pisao ih je ispovjednim tonom, opisujući svoju intimu, usamljenost, neostvarenu ljubav, promašenost života... U njima je nalazio lijek i utjehu, blažio tugu, za njega su one bile „trunak raja“ i „slatko piće“.&nbsp;

<h2>Talac rodoljublja</h2>Aleksa Šantić rođen je u Mostaru 27. maja 1868. godine, u trgovačkoj porodici, pa je logičan slijed bio da i on završi trgovačku školu, prvo u Trstu, a potom u Ljubljani. Nakon završene škole vratio se u svoj Mostar i, uprkos protivljenju porodice, posvetio se pisanju pjesama te ih objavljivao u brojnim časopisima: „Golub“, „Bosanska vila“, „Nova Zeta“, „Javor“, „Otadžbina“... U aprilu 1896. godine, zajedno s prijateljima i piscima Jovanom Dučičem i Svetozarom Ćorovićem, koji je bio i Aleksin zet, oženjen njegovom sestrom Radojkom, pokreće i uređuje časopis za zabavu, pouku i književnost „Zora“. U Prvom svjetskom ratu zatvaran je kao talac i optuživan zbog svojih patriotskih pjesama, poput: “O klasje moje”, “Hljeb”, “Moji očevi”, “Pjesma podzemna”, “Moja otadžbina”, “Ostajte ovdje”, “Mi znamo sudbu”, u kojima su jaki motivi saosjećanja s patnjom i stradanjem socijalno i nacionalno obespravljenog bosanskohercegovačkog naroda. Ostajte ovdje!…Sunce tuđeg neba, Neće vas grijat' kô što ovo grije; Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije. (Ostajte ovdje)

<h2>Utjecaj sevdalinke</h2>Prva Aleksina mladalačka, ali i najveća životna ljubav bila je Anka Tomlinović, kojoj je posvetio brojne pjesme, no, njihova ljubav nije bila moguća u to vrijeme, jer mu je njegova pravoslavna porodica zabranila da se oženi djevojkom katoličke vjere. Popustio je pod pritiskom porodice i rastao se od Anke, zbog čega je kasnije mnogo žalio i bio razočaran sobom, smatravši se velikim kukavicom. Šantić je kasnije zavolio Mostarku Zorku Šola, ali ga je i ona napustila, slomivši pjesnikovo već napuklo srce i pojačavši njegovu tugu. Nesretni ljubavni život postao mu je inspiracija iz koje su se rodili najljepši stihovi njegove ljubavne poezije, a u kojima se osjeća i veliki utjecaj sevdalinke, bosanskohercegovačke tradicionalne lirske pjesme, koju također karakterizira motiv ljubavne čežnje. Sinoć, kad se vraćah iz topla hamama, Prođoh pokraj bašte staroga imama; Kad tamo u bašti, u hladu jasmina, S ibrikom u ruci stajaše Emina. (Emina)Kada čitamo ove stihove, kao da čujemo melodični glas našeg poznatog sevdalije Himze Polovine, koji je svojom bravuroznom izvedbom „Eminu“ proslavio, pa je i danas popularna i često pjevana, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i cijeloj našoj regiji. Međutim, manje se zna da je ovu prelijepu pjesmu napisao Aleksa Šantić, jer, iako je riječ o pravom književnom tekstu, često je svrstavaju u sevdalinke. I druge njegove pjesme, poput „Pod jorgovanom“ i „Što te nema“ pjevaju se kao sevdalinke.

<h2>Mujezinova molitva</h2>Nesreća, samoća, bolest i tuga pratile su Šantića tokom cijeloga života, a čitajući njegove stihove osjetit ćemo svu pjesnikovu bol i patnju:Moja noći, kada ćeš mi proći? — Nikad! Moja zoro, kada ćeš mi doći? — Nikad! Moja srećo, kad ćeš mi se javit? — Nikad! Moje nebo, kad ćeš Mi zaplavit? — Nikad! Moja draga, kad će naši svati? Nikad! Moja suzo, kada ćeš mi stati? — Nikad! (Moja noći)Dan Šantićeve sahrane opisan je u knjizi Josipa Lešića „Roman o pjesniku“, u kojoj je navedeno da su u Mostar stizale brojne delegacije iz svih krajeva Hercegovine, mnogi su pješačili i 50 kilometara da bi ispratili svog omiljenog pjesnika na vječni počinak.- Na kućama vise crni barjaci, fasada Opštinskog doma pretvorena je u jednu crnu masu, pa su čak i ulični fenjeri obavijeni crnim krepom. U crno utonula varoš pruža dirljiv prizor ucvijeljene majke za izgubljenim sinom ... A narod, bilo muslimani, pravoslavci ili katolici, podjednako je tugovao i oplakivao svog velikana i pjesnika. Svi su govornici istakli Aleksu Šantića kao pjesnika jedinstva i bratstva, ali kao da je to najdirljivije učinio mujezin, koji je pri prolasku sprovoda sa minareta Cerničke džamije toplim glasom otpjevao posljednju molitvu praštanja – napisao je Lešić.Prema Šantićevoj biografiji snimljen je film „Moj brat Aleksa“. Njegov lik se danas nalazi na novčanici od 10 konvertibilnih maraka. Brojne škole i ulice nose njegovo ime, a podignuto mu je i nekoliko spomenika, od kojih je najpoznatiji onaj u istoimenom parku u njegovom rodnom Mostaru.<h2>Spomen-soba „Ostavština Alekse Šantića“</h2>U kući svoga zeta Svetozara Ćorovića, također književnika, Šantić je proveo posljednje godine života. Tu se nalazi i spomen-soba s bibliotekom u kojoj se čuvaju njegovi vrijedni rukopisi i predmeti iz privatnog života, kao i radni sto na kojem su nastajala pjesnikova djela.&nbsp;

Autor „Emine“, jedne od naših najemotivnijih pjesama, živio je kratko, samo 56 godina

Aleksa Šantić: 100. godišnjica smrti bh. pjesnika i akademika 

Na današnji dan 1994. godine, preminuo je Zaim Imamović, bosanskohercegovački legendarni sevdalija očaravajućeg glasa, vrsni interpretator, kompozitor, tekstopisac i veliki čovjek čija zvijezda ne tamni ni nakon 30 godina, a njegove pjesme se slušaju s jednakim divljenjem. Imamović je rođen 26. avgusta 1920. godine, u Mrkonjić Gradu. Kada je imao samo godinu s roditeljima se preselio u Travnik, gdje je proveo petnaestak godina, ali za kojim je, kako je sam pričao, čeznuo cijelog života. Od 1936. godine Zaim je živio u Sarajevu, gdje je učio tekstilni zanat, ali i svirao na dvorednoj harmonici koju mu je kupio otac.&nbsp;

<h2>Stidljivi momčić</h2>Kako su njegov brat Hadže i sestra Đula u to vrijeme bili članovi Muslimanskog kulturno-umjetničkog društva “Gajret”, Zaim je često išao s njima na probe. Na jednoj od tih proba, na insistiranje brata i sestre, Zaim, stidljivi momčić, zapjevao je pred rukovodiocem Hora Cvjetkom Rihtmanom, koji ga je, oduševljen njegovom interpretacijom, odmah zadržao. Ubrzo nakon toga Zaim je napustio tekstilni zanat i nastupao na zabavama Društva, prateći sebe na harmonici.U aprilu 1945. godine počeo je raditi kao vokalni solist Radio Sarajeva, osvajajući svojim milozvučnim glasom i emotivnim pjevanjem slušaoce, pa je dugo prepričavana anegdota kako su mnogi ljudi tražili u prodavnicama da kupe radioaparat „u kojem pjeva Zaim“. - Naša radiostanica počela je s radom 10. aprila 1945. i prvi smo ja i Ismet Alajbegović Šerbo imali muzičku emisiju. Nas dvojica smo na Radio Sarajevu od prvog njegovog dana! Šerbo je bio veliki harmonikaš. To više majka neće roditi! Nije on toliko poznavao notni sistem i teoriju, ali je bio veliki “sluhist”. Znao je začas naučiti i odlomak iz neke opere, neku ariju. I te stvari je on odlično svirao. Mi smo uvijek svirali i pjevali na radiju uživo. Znali smo ja i Šerbo i pod klavirom spavati, da budemo u šest sati na prvoj emisiji. Inače, morali bismo u četiri ustati da dođemo iz kasarne (onda smo bili vojska, u kasarni) do šest sati. Nego, lijepo se mi zamotamo dekama, pa spavaj pod klavirom! Eh, knjiga bi se mogla napisati o tim našim zgodama… - govorio je Zaim o početku svoje karijere.

<h2>Uzor i učitelj</h2>Kao svoje uzore u pjevanju navodio je nekadašnje pjevače Rešada Bešlagića i Sulejmana Džakića. A pjesmu „Evo ovu rumen ružu“ s kojom se proslavio, Zaim je čuo od jednog sarajevskog gospodina u kafani. Tekst ove pjesme bio je poznat, jer ga je napisao veliki bh. pjesnik Safvet-beg Bašagić, ali nije bilo poznato da postoji i muzika sve dok je Zaim nije snimio za Radio Sarajevo. Voljen, cijenjen i poštovan, Imamović je bio uzor i učitelj mnogim legendama sevdaha, poput Safeta Isovića, Zehre Deović, Himze Polovine, Zore Dubljević, Bebe Selimović... Veliki Safet Isović, prema mišljenju gotovo svih muzičkih znalaca, najbolji bosanskohercegovački interpretator sevdalinki svih vremena, s ponosom i zahvalnošću isticao je da je Zaimov učenik.- Zaim Imamović je bio prava škola lijepog pjevanja naše bosanskohercegovačke gradske pjesme – sevdalinke. Svejedno što je godinama bio jedan od najpopularnijih pjevača u zemlji, i nije nebitno, najbolji, skromnog, tihog i nenametljivog Zaima Imamovića nikada nije pratio veliki publicitet u štampi. Imao je boju glasa zahvalnu, sjajnu i sjetnu kakvu niko nema. Zaim je imao poseban tenor, a iznad svega ukrašavao je svaku sevdalinku na svoj način, posebnim ukrasom. Koristeći svoju tehniku, bio je karakterističan, dolazio je do efektnih rješenja u najtežim pjesmama. Imao je osoben glas, velikog volumena, velikog intenziteta, iako je pjevao na lagan i ležeran način. On nikad nije pretjerivao, imao je određenu mjeru za pjesmu – kazivao je Safet.

<h2>Svjetski uspjeh</h2>Specifičnim glasom s urođenim ukrasima, majstorskom dinamikom te pjevanjem malo kroz nos slikovito je dočaravao pjesme koje je interpretirao. Zaimova vrhunska izvedba sevdalinki, ali i starogradskih pjesama, koje je također volio, mada mnogo manje izvodio, svrstala ga je u sami vrh tadašnje jugoslavenske muzičke scene, te je predstavljao Jugoslaviju na brojnim festivalima u inozemstvu, na kojima je uvijek osvajao nagrade i publike i žirija. Zapaženi su bili njegovi nastupi na Folklornom festivalu mediteranskih zemalja u Alžiru, Festivalu narodne muzike u marokanskom Marakešu, potom u Parizu, Beču, Sofiji, na Bliskom istoku... Zaim je snimio mnogo narodnih pjesama za arhiv RTV Sarajevo, koje su preuzimale i druge radijske i televizijske stanice u zemlji i inozemstvu. Godine 1979., Skupština grada Sarajeva dodijelila mu je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva “za njegove stare izvorne bosanske narodne pjesme i za originalne interpretacije”. <h2>Autor pjesama</h2>Imamović je snimao i pjesme koje su komponirane po uzoru na stare izvorne sevdalinke. Bio je autor i muzike i tekstova mnogih pjesama, koje ni po čemu ne možemo razlikovati od izvornih sevdalinki, poput ”Sve behara i sve cvjeta”, ”Ne pitaj me, stara majko”, ”Što je lijepo vrelo Mošćanice”, ”Na đerđefu vezak veze Fata”, ”Srušila se kula i kapija”, ”Oj, jeseni, tugo moja”, ”Azemina”, ”Ne čekaj me niti sanjaj”, ”Nije zlato sve što sja”...Svud po svijetu kud sam hodio, naše želje, pozdrav prenosio ostaće Bosna kao što je bila, k'o biser sjajna, ponosna i mila.Ovo su Zaimovi posljednji stihovi, koje je napisao u bolesničkoj postelji.<h2>Talent naslijedili sin i unuk</h2>Zaimov muzički talent naslijedili su sin Nedžad i unuk Damir. Nedžad je, osim pjevanja, svirao gitaru u orkestru RTVBiH, a s ocem je snimio ploču duetskih pjesama „Stara staza“, 1983. godine. Preminuo je 14. novembra 2020. godine. Nedžadov sin, a Zaimov unuk Damir Imamović predstavnik je generacije mladih muzičara koji njeguju sevdalinku i prilagođavaju je novom vremenu. Damirove vrsne obrade i specifične interpretacije sevdalinkama udahnjuju svježinu, ali istovremeno čuvaju izvornu prepoznatljivost, što je svojstveno samo vrhunskim umjetnicima, a on dokazuje da to jeste, kao što je bio i njegov djed Zaim.&nbsp;

Maja Izetbegović za "Avaz" nakon gostovanja u Ljubljani: Jezik nije barijera da se emocije i umjetnička kreacija razmijene i prepoznaju

NPS povodom verbalnog napada na Seada Đulića: Umjetnici ne smiju pristati na političke pritiske i ucjene

Almir Imširević za "Avaz" uoči večerašnje promocije: Slobodno skinite pancirne košulje

Izložba skulptura i slika autorice Aleksandre Kokotović 7. februara u Umjetničkoj galeriji

U Sarajevu promoviran film “Agresija na istinu“ autora Avde Huseinovića

Knjiga pjesama Pere Pavlovića "Lovor i vrijes" objavljena u Rumuniji

Promocija novog albuma Almira Imširevića "Zlatni geler"

Moćni "Bolero" 8. februara premijerno na sceni NPS-a

Dva mlada glumca pristupila Kamernom teatru 55: Potpisali ugovore

Počele pripreme za "Tri prikazivanja Boga"

Muhamed Hadžović: Vraćamo se pravom pozorištu i svim njegovim ljepotama

"Kralj Lear“ ponovo na sceni

U Sarajevu predstavljen roman "Melun" Envera Čolakovića

40 godina od ZOI-a u Sarajevu: NPS priprema balet "Bolero"

Aleksa Šantić: 100. godišnjica smrti bh. pjesnika i akademika

Zaim Imamović: 30. godišnjica smrti virtuoza sevdalinke

Kultura

Maja Izetbegović za "Avaz" nakon gostovanja u Ljubljani: Jezik nije barijera da se emocije i umjetnička kreacija razmijene i prepoznaju

NPS povodom verbalnog napada na Seada Đulića: Umjetnici ne smiju pristati na političke pritiske i ucjene

Almir Imširević za "Avaz" uoči večerašnje promocije: Slobodno skinite pancirne košulje

Izložba skulptura i slika autorice Aleksandre Kokotović 7. februara u Umjetničkoj galeriji

U Sarajevu promoviran film “Agresija na istinu“ autora Avde Huseinovića

Knjiga pjesama Pere Pavlovića "Lovor i vrijes" objavljena u Rumuniji

Promocija novog albuma Almira Imširevića "Zlatni geler"

Moćni "Bolero" 8. februara premijerno na sceni NPS-a

Dva mlada glumca pristupila Kamernom teatru 55: Potpisali ugovore

Počele pripreme za "Tri prikazivanja Boga"

Muhamed Hadžović: Vraćamo se pravom pozorištu i svim njegovim ljepotama

"Kralj Lear“ ponovo na sceni

U Sarajevu predstavljen roman "Melun" Envera Čolakovića

40 godina od ZOI-a u Sarajevu: NPS priprema balet "Bolero"

Aleksa Šantić: 100. godišnjica smrti bh. pjesnika i akademika

Zaim Imamović: 30. godišnjica smrti virtuoza sevdalinke