<p>"Pozorište za početnike" na scenu Kamernog teatra 55 u Sarajevu vraća se 27. januara.</p><p>To je priča o pozorištu, starijim i mlađim generacijama, onima koji se sukobe, ali se i poštuju.</p><p>- Glavni glumci u ovoj predstavi akteri su jednog malog pozorišta koje sasvim slučajno izgleda kao Kamerni teatar i koji se, sasvim slučajno, nalaze u egzistencijalnoj krizi gdje se pozorište nalazi pred zatvaranjem. Glumci moraju sami da iznađu način kako da izađu iz krize, a jedini način je da naprave predstavu i s tom predstavom riješe sve probleme - poručuju iz Kamernog teatra.</p><p>Reditelj je Admir Glamočak, a u predstavi igraju Tatjana Šojić, Muhamed Hadžović, Sabit Sejdinović, Anja Kraljević, Nedim Džinović.</p>

Akteri jednog malog pozorišta nalaze se u egzistencijalnoj krizi

"Pozorište za početnike": Glumci moraju sami da iznađu način kako da izađu iz krize

<p>Dramski ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo užurbano vježba za praizvedbu predstave "Jedan je Muhamed Ali", koja će biti upriličena ove subote.<br></p><p>Glumci, predvođeni Erminom Sijamijom, do subote imaju dvije probe dnevno, dok će u petak izvesti generalnu.</p><p>Večeras je potpisnica ovih redova prisustvovala uštimavanju glumačkog orkestra pod budnim okom reditelja Dine Mustafića. </p><p>Autor teksta je Almir Imširević. </p><p>- Radi se o porodičnoj drami, a radi se i o drugim stvarima. Mnogo nekih pitanja se otvara. Imao sam čast da od pet postavljenih Almirovih tekstova u našim teatrima igram u tri, odnosno ovo je treća. I nekako sam ga pratio, zajedno smo bili na studiju i družimo se.&nbsp;</p><p>Tako da mu je ovo možda najzreliji i najbolji tekst koji je napisao. Rekao sam već da je ovo genijalan tekst i da je on genijalan pisac koji na najbolji način poznaje teatar, glumca i sve ono što se dešava u teatru - rekao nam je Sijamija.</p>

<p>U videu pogledajte šta je još glumac istakao.</p><p>Ulaznica za praizvedbu više nema. Zvanična premijera bit će 31. januara, a poznata su još tri termina igranja, i to 1. i 23. februar te 4. mart.</p><p>Snimili smo i jednu od prvih scena "Jedan je Muhamed Ali" kako bismo vas dodatno zaintrigirali.</p>

Imao sam čast da od pet postavljenih Almirovih tekstova u našim teatrima igram u tri, odnosno ovo je treća, rekao je Sijamija

"Avaz" na probi predstave "Jedan je Muhamed Ali" u NPS-u: Pogledajte o kakvom djelu je riječ

<p>Veliko zanimanje u javnosti pobudila je najava predstave „Jedan je Muhamed Ali“ autora Almira Imširevića, a u režiji Dine Mustafića.<br></p><p>Premijera je zakazana za subotu, a u predstavi igraju Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Dino Bajrović i muzičar Ratko Zečević.</p><p>Ususret premijeri, Imširević je u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio o tekstu, boksu, teatru i drugim zanimljivim temama.</p><h2>Zvuk gonga</h2><p><b>Kakvo je raspoloženje u ekipi uoči premijere?</b></p><p>- Ovaj put nisam bio dio ansambla, kako sam to obično činio u radu na mojim drugim predstavama. Nakon prve čitaće probe odvojio sam se od ekipe, ostavio ih da se sami igraju. Naravno, nedostaju mi pozorišna sala i svakodnevno druženje s glumicama i glumcima, razgovori, rad, pa i povremeno nerviranje. Imam povjerenje u njih i posve sam siguran da Dino Mustafić, kao reditelj, i Vedrana Božinović, kao dramaturginja, rade dobro, iskreno i mudro. Odbrojavam dane, iščekujem zvuk gonga...</p><p> </p><p><b>Odakle ideja za tekst „Jedan je Muhamed Ali“?</b></p><p>- Tekst sam počeo pisati u godini smrti Muhameda Alija. Danas mogu slobodno reći da u vlastitom pisanju prepoznajem opsesivnu temu – odnos oca i sina. Dakle, ništa originalno, od Hamleta do danas, dramska književnost pokušava ispričati sličnu priču. Stoljećima isti problemi, smisao, smrt, nepravda, nesreća, osveta, sumnja, strah... Promijenili su se kostimi, vrsta oružja, sve drugo nam je, izgleda, ostalo isto, ako ne i strašnije. Strašnije zbog blizine s koje nam je omogućeno posmatrati svijet. Tehnologija nam je omogućila da gledamo direktan prijenos i smrti i onoga što dođe poslije nje. Goleme patnje. </p><p>Moja drama, zamišljena kao priča o jednom ocu i njegovom sinu, prirodno se pretvorila i u priču o vlastitom iskustvu, vlastitoj porodici, a odnedavno, potpuno izvan spisateljske kontrole, progovorila je i o Vaelu el-Dahduhu (Wael Al-Dahdouhu), palestinskom novinaru i ocu. </p><p> </p><p><b>Vlada, zaista, veliko interesiranje za predstavu. Ime Muhameda Alija je pravi mamac.</b></p><p>- O mamcima ponešto mogu reći tek u razgovoru s kolegama ribarima. Od rahmetli oca sam naslijedio strast prema ribolovu, ali još učim brojne tajne. U pozorištu ne vjerujem u mamce, ne oslanjam se previše na reklamiranje, ne opterećujem se modom i onim što bi bilo privlačno većini. Iza svakog mamca, barem je tako u ribolovu, uvijek je želja da se plijen prevari i ulovi. Plijen i žrtve nisu moja publika, a ime Muhameda Alija je tek „lozinka“, ne puno drugačija od onih koje se izgovaraju na vojničkim stražama.</p><p><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">"Bez puno riječi"</span></p><p><b>Ž5 = O čemu, ustvari, govori Vaš tekst?</b></p><p>- Odlučili smo da publiku tretiramo onako kako se tretiraju zreli, odrasli ljudi. Prepričavanje drame je za loše i lijene učenike. Nema potrebe da vas pripremamo za ono što ćete, ako nađete vremena i volje, vidjeti i čuti u pozorištu. Predstave nisu ljekarska dijagnoza, možete slobodno dopustiti da vas iznenade, pa i uplaše. Preživjet ćete. Radujte se teatarskoj priči kao kakvom mađioničarskom triku; suština nije u razotkrivanju tajne. I ne vjerujte uvijek piscima koji tvrde da znaju „o čemu govore njihovi tekstovi“. Svaku priču ste vi već čuli, vidjeli, doživjeli.</p><p> </p><p><b>Kako gledate na boks. Smatrate li da šake mogu biti argumenti?</b></p><p>- Nisam bolji od drugih, postoje trenuci kad poželim da sam golemi bokser koji povremeno raspravu završi „bez puno riječi“. Život Muhameda Alija je dokaz o licemjerstvu svijeta, svijeta koji funkcionira po mačo principima. Taj i takav svijet spreman je čak tolerirati i islam ukoliko ga predstavlja jak, moćan, duhovit muškarac kakav je bio Ali. Pogledajte vijesti, ring je pomjeren na Istok, golem je, i nema nikakve dileme da su „šake“ dovoljan „argument“. Između rijeke i mora, očito, ljudski govor je potpuno obesmišljen, osim kada je - molitva.</p><p> </p><p><b>Imate li vremena da se, uz pripremanje predstave, bavite drugim projektima?</b></p><p>-  Spisateljski posao, čini mi se, podrazumijeva dodir s različitim svjetovima istovremeno. Često mi je nevidljiva granica između zadataka koje postavim pred sebe; treba vremena da budem siguran gdje završava roman, počinje drama, gdje se pisac suprotstavlja pedagogu. Jedino sam otac dvadeset i četiri sata dnevno, sve drugo je manje važno, lako izvodljivo. Čim se nešto može nazvati projektom, možda i nije toliko važno kako nam se čini. Ne pišem svaki dan i ne žalim se zbog toga, dovoljna je muka što ne mogu prestati misliti. </p><p> </p><h2>Povremene boljke</h2><p><b>U kakvom je danas stanju bh. teatar?</b></p><p>- Teatar nije tijelo kojem treba redovan ljekarski pregled. Izdržljiv je to organizam, sasvim moguće i besmrtan. Povremene boljke nisu za velike brige, za očajavanja i pravljenja panike. Licemjerna zna biti naša zabrinutost, a pritom nemamo pojma kakav to teatar želimo i trebamo. Žao mi je što samo rijetki od nas dobiju priliku putovati i vidjeti kakvo pozorište ima ostatak svijeta, šta je to o čemu pričaju i kako to čine. Bez tog pogleda na druge nemoguće je govoriti o stanju bh. teatra. Sam za sebe on je - najbolji mogući. </p><h2>Usamljenost i glupost</h2><p><b>Na društvenim mrežama na ironičan način komentirate događaje iz okruženja i šire. Kako doživljavate sve ovo što se dešava u svijetu?</b></p><p>- Na društvenim mrežama dvije stvari su najuočljivije - usamljenost i glupost. Nijedno od toga nije moguće izliječiti pisanjem Facebook statusa, ali ja to opet činim. Glupost sam, nadam se, uspio dovesti na prihvatljiv nivo.</p><p>A o doživljaju svijeta, koji je isti i jučer i danas, napisao sam i ovu dramu. Trudim se izbjeći beznadnost, a najiskrenije i najljudskije bi bilo da samo trčim, kao Gilgameš. </p><p><br></p><p></p>

 Taj i takav svijet spreman je čak tolerirati i islam ukoliko ga predstavlja jak muškarac kakav je bio Ali

Almir Imširević, autor predstave "Jedan je Muhamed Ali": Ring je pomjeren na Istok i nema nikakve dileme da su "šake" dovoljan "argument"

<p>Koncert studenata Muzičke akademija Univerziteta u Sarajevu bit će održan u srijedu, 24. januara, u Galeriji Bosanskog kulturnog centra Kantona Sarajevo.<br></p><p> </p><p>Na programu koncerta biće djela L. van Beethovena, V. Bellinija, G. Puccinija, A. Arutiuniana, K. Serockog, H. Dutilleuxa, S. Mossenmarka i M. Balihodžića, izvest će Kanita Mekić (violončelo), Iva Lazić (klavir), Idna Muminović (sopran), Jovana Pavlović (sopran), Anđelo Poljak (truba), Faris Lačević (trombon), Merima Hubjer (flauta), Ivor Javor-Korjenić (harmonika) i Moamer Balihodžić (usna harmonika). </p><p>Uz studente će nastupiti i umjetnički saradnici Maja Ačkar-Zlatarević, Milan Lucić, Lejla Klepo-Hadžić i Amila Čengić.</p><p>Ulaz na koncert je slobodan.</p><p></p>

Ulaz na koncert je slobodan

Koncert studentata Muzičke akademije

<p>Ove subote, 27. januara, planirana je praizvedba predstave "Jedan je Muhamed Ali" u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS).</p><p>Režiju potpisuje Dino Mustafić, dok je autor teksta Almir Imširević. Probe se polako privode kraju, a, kako nam je rečeno, ulaznica za ovo izvođenje više nema.</p><p>Zvanična premijera bit će 31. januara, a poznata su još tri termina igranja, i to 1. i 23. februar te 4. mart.</p><p>U predstavi igraju Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Dino Bajrović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda i Rastko Zečević.</p>

Zvanična premijera bit će 31. januara, a poznata su još tri termina igranja, i to 1. i 23. februar te 4. mart

"Planule" ulaznice za prvo izvođenje predstave "Jedan je Muhamed Ali"

<p>Po legendi, u Jemenu je postojalo pleme Azra (arap. djevica, čista kao pustinjski pijesak). Ukoliko mladići iz tog plemena nisu mogli da ostvare ljubav prema voljenoj, odlazili su u pustinju ili u rat da bi što prije umrli zaljubljeni, jer život bez ljubavi nije život. Inspirisan legendom, Hajnrih Hajne je napisao pjesmu "Azra" i objavio je 1851. godine u zbirci "Romansero".</p><p><br></p><h2>Svjetski bol</h2><p></p><p>Hajne je jedan od najvećih njemačkih liričara XIX vijeka. Osjećajan, duhovit, smeo, borben i sarkastičan: pjesnik je "svjetskog bola", ali i raskida sa romantikom. Bio je revolucionar kako kroz liriku, tako i kroz društveno djelovanje. Zbog naprednih pogleda dela su mu za života u Njemačkoj bila zabranjivana, a kako je bio jevrejskog porijekla, zabrana je bila obnovljena i u doba nacizma.  Jedan je od najčešće prevođenih pjesnika sa njemačkog govornog područja, a na prostoru bivše SFRJ je najprevođeniji strani pjesnik.</p><p>"Kraj tanana šadrvana" je sevdalinka (bosanska, gradska, ljubavna pjesma) koja je nastala prijevođenjem pjesme »Azra« (nem. Der Asra) Hajnriha Hajnea. Pjesmu su, osim Alekse Šantića (1923.), prevodili: Safvet-beg Bašagić, Dragutin Ilić, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić... Njeni motivi su upotrijebljeni u narodnoj, klasičnoj, starogradskoj, pop, rok, pank i novovalnoj muzici. Navodno, Hajneova "Azra" je poznatija u Bosni i Hercegovini nego u Njemačkoj.</p><p>"Sevdalinka je bol – koja pjeva. To je posebna vrsta boli, ljubavne boli, dakle, boli koja raduje i radosti koja boli - volšebna dijalektika paradoksalnog emocionalnog miksa". kaže prof. dr Esad Bajtal, autor knjige "Sevdalinka - alhemija duše".&nbsp;</p>

<h2>"Crna žuč"</h2><p>U brojnim slučajevima "sevdalinka" se jednostavno zove "sevdah". Sama riječ sevdalinka potječe od arapske riječi "sawda" ("crna žuč"), prijevod sa grčkog imena supstance koju je Aristotel smatrao odgovornom za sva mračna i depresivna raspoloženja kod ljudi. U turskom jeziku, ovaj pojam se veže za melanholično raspoloženje, da bi u bosanskom pojam "sevdah" dobio značenje čežnje, ljubavnog žara, ljubavnih jada.</p><p>Pjesmu "Kraj tanana šadrvana" pjevali su i pjevaju mnogi: Himzo Polovina, Zaim Imamović, Jadranka Stojaković, Beba Selimović, Hanka Paldum, Ibrica Jusić, Zvonko Bogdan, Branimir Džoni Štulić, Saša Lošić Loša. Njemačko porijeklo teksta je, onima koji ne znaju ovu priču, postalo primjetno od kada je interpretatorka sevdaha Hanka Paldum počela sa izvođenjem pjesme na njemačkom jeziku, a na koncertima često pjesmu pjeva dvojno, na maternjem i na njemačkom jeziku.</p><p>Muziku nadahnutu Hajneovom pjesmom komponovali su Karl Lev, Anton Rubinštajn i Franc List. Po njoj je Džoni Štulić bend nazvao "Azra" (1977.), a stihove zadnje strofe preuzeli su članovi grupe "Crvena jabuka" (1986.) u pjesmi "Sa tvojih usana«".</p>

Hajne je jedan od najvećih njemačkih liričara XIX vijeka

"Kraj tanana šadrvana" jedna je od najpoznatijih sevdalinki, ali znate li da je njen autor veliki njemački pjesnik

<p>Iako se smatra da su moderne tehnologije i digitalizacija u velikoj mjeri potisnule čitanje knjiga, one se i dalje itekako prodaju, a samim tim i čitaju.</p><p>Suosnivač izdavačke kuće "Buybook" i direktor festivala "Bookstan" Damir Uzunović preporučio je jednu knjigu za naše čitaoce. Naravno, ako je već niste pročitali. Mada, ima i onih knjiga koje vrijedi više puta pročitati.</p><p>U pitanju je zbirka kolumni Darija Džamonje „Intimna prepiska“.</p><p>Ova knjiga jedna je od najprodavanijih u prošloj godini u knjižari "Buybook", a ujedno je i prva objavljena u ediciji "Sandook".</p>

 Ima i onih knjiga koje vrijedi više puta pročitati

Preporuka Damira Uzunovića: Ako već niste, pročitajte "Intimnu prepisku" Darija Džamonje

<p>Na današnji dan 1970. godine, u Sarajevu je preminuo Hamza Humo, bh. velikana pisane riječi i autor prvog bosanskohercegovačkog modernog romana, čija djela nam i danas pomažu da riješimo mnoge probleme društveno-političke svakodnevice u Bosni i Hercegovini, samo ih trebamo pažljivo čitati.</p><h2>Ugledna porodica</h2><p>Hamza Humo rođen je 30. decembra 1895. u uglednoj mostarskoj porodici, iz koje potječe i bh. alhamijado pisac Omer ef. Humo. U rodnom Mostaru je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju, a nakon Sarajevskog atentata, 1914. godine, kao gimnazijalac biva uhapšen i interniran u Mađarsku, da bi 1915. bio mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja Prvog svjetskog rata radio je kao prevoditelj i pisar u bolnici u Beču.</p><p>Nakon rata Humo se vraća u Mostar i maturira, potom odlazi na studije historije umjetnosti u Zagreb, a kasnije u Beč i Beograd. Godine 1919., objavljuje prvu zbirku pjesama „Nutarnji život“, a 1924. „ Grad rima i ritmova“, u kojima se već prepoznaje njegov modernistički i ekspresivni izraz.</p><p>Osim toga, između dva svjetska rata Hamza je i redovno prevodio tekstove s njemačkog jezika za beogradski časopis “Politika”, a preveo je i knjigu “Muhamed: rađanje i uspon islama” azerbejdžanskog književnika Esada Beja (Essad Bey), koji je pisao na njemačkom jeziku.</p>

<h2>„Grozdanin kikot“</h2><p>U periodu između dva rata Humo je najintenzivnije stvarao, objavivši tada i svoje najznačajnije djelo, lirski roman „Grozdanin kikot“, 1927. godine, koji je napisao za samo sedam dana. Prema mišljenju mnogih književnih kritičara, „Grozdanin kikot“ je prvi moderni bosanskohercegovački roman koji ima elemente evropske avangarde pomiješane s tradicionalnim elementima našeg podneblja i kulturnog naslijeđa.</p><p>“Davno, davno živio je u ovim stranama jedan narod, a nazivao se Bogumilima. Bili su to dobri ljudi, a kada bi ko od njih umro, metali bi mu na grob po onu jednu veliku stijenu, jednu od onih što se i dan-danas bijele na Radešu. A onaj najveći stećak, urešen cvjetovima, to je nadgrobni nišan kneza Trpimira.</p><p>I tako u kneza Trpimira bila kćerka Grozdana, a najljepši momak u selu zvao se Grozdan. Najbolje se bacao kamena s ramena, a iz lova se nikad nije prazan vraćao svojoj kući. Bio je siromah. Imao je staru majku, jednu njivu pred kućom, veliku kamenu posudu za kišnicu i žrvanj pod dubom u dvorištu.</p><p>I tako se oni voljeli, Grozdan i Grozdana, a knez Trpimir ni da čuje za to. U predvečerje sjedjela bi Grozdana u vinogradu pod kućom i slušala kako Grozdan, čak na drugoj strani sela, svira samo njoj, Grozdani, i čezne za njom.” (Grozdanin kikot)</p><h2>TV serija „Kože“</h2><p>U mnogim svojim proznim djelima, poput zbirki pripovijetki ”Pod žrvnjem vremena”, ”Pripovijetke”, ”Ljubav na periferiji”, ”Hadžijin mač”; romana „Grozdanin kikot“, ”Zgrada na ruševinama” i  ”Adem Čabrić”, Humo je opisivao raslojavanje bosanskohercegovačkog društva u rodnoj Hercegovini, uz foklorne i bogumilske mitove. Boljela ga je socijalna nepravda u društvu.</p><p>U romanu „Adem Čabrić“, koji je napisao 1947. godine, a prema kojem je kasnije snimljena televizijska serija „Kože“, piše o siromašenju nekada bogatih porodica, kroz životnu priču kapitaliste u usponu i njegov odnos prema Narodnooslobodilačkoj borbi.</p><p>Osim književnog stvaralaštva, Hamza Humo je uređivao muslimanski list „Novo doba“, časopis „Gajret“, te list „Zabavnik“, a radio je kao novinar, potom urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetničke galerije BiH.</p><p>Humo je za svoj rad dobio mnogo priznanja, a koliko je značajan za kuturu i historiju naše zemlje, dovoljno potvrđuje činjenica da Humina djela danas predstavljaju mjerilo za vrednovanje književnih djela mlađih autora.&nbsp;</p>

<h2>Pjesnički „bohemi“</h2><p>Književni kritičar prof. dr. Midhat Begić Humin poetski doprinos okarakterizirao je “bohemskim” i uporedio ga s još jednim našim velikanom Musom Ćazimom Ćatićem:</p><p>– Hamza Humo, posmatran u svojoj cjelini, produžavao je pjesničku tradiciju S. Bašagića i M. Ć. Ćatića… Humo je kao i Ćatić bio oličeni bohem, koga je u jedno vrijeme prisustvo Tina Ujevića u Sarajevu toliko zbližilo s tim velikim stvaraocem, a ovaj je istovremeno bio iskreni poštovalac Muse Ćazima. Bohemstvo je već kod Muse značilo jedan korak bliže poetskom modernizmu, koji je potpunije oličio i Humo, i to su jedina dva pjesnička bohema koja je Bosna uopće dala.</p>

U periodu između dva rata Humo je najintenzivnije stvarao, objavivši tada i svoje najznačajnije djelo, lirski roman „Grozdanin kikot“

Hamza Humo: 54. godišnjica smrti bh. velikana pisane riječi

<p>Predstava "Otac" rađena po tekstu Florijana Celera (Florian Zeller), u režiji Dine Mustafića igra 19. i 20. januara na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu.</p><p>-&nbsp; Ova predstava donosi priču koja se bavi fenomenom starenja, samoće i straha od gubljenja sjećanja te pokazuje kako se jedna porodica i društvo ponaša prema onome što je stvarnost i istina, ali i koliko se ima pravo nekome određivati šta i kakav je to život -&nbsp; poručuju iz Kamernog teatra..</p><p>U predstavi igraju Vladimir Jurc, Maja Izetbegović, Dina Mušanović, Amar Selimović, Boris Ler te Nadine Mičić.</p><p><br></p>

Predstava se igra 19. i 20. januara


"Otac" u Kamernom teatru 55: Strah od gubljenja sjećanja

<p>Aleksandar Hemon, međunarodno poznati i nagrađivani pisac i scenarista, Sarajlija s boravkom u SAD, nedavno je nagađen Velikom nagradom za američku književnost, koja se dodjeljuje najboljem američkom romanu prevedenom na francuski jezik.</p><p>Riječ je o Hemonovom romanu "Svijet neba i zemlje".</p><p>A nakon ovog izuzetnog uspjeha, ovaj roman bit će dostupan i na njemačkom jeziku. Naime, u izdanju njemačke izdavačke kuće "Ullstein buchverlage" od 1. februara 2024. roman će na njemačkom jeziku biti dostupan.</p><p>Već se na pojedinim stranicama poput Amazona može naručiti.</p><p><br></p>

"Svijet neba i zemlje" u izdanju njemačke izdavačke kuće "Ullstein buchverlage" od 1. februara 2024. će biti dostupan

Hemonov nagrađivani roman uskoro i na njemačkom jeziku

<p>Otvaranje Zimskog izdanja Mreže festivala Jadranske regije 19. januara projekcijom u kinu, besplatan online program od 20. do 29. januara<br></p><p>Povodom početka druge edicije Zimskog izdanja, online festivala u organizaciji Mreže festivala Jadranske regije, Sarajevo Film Festival predstavlja film „Stric“ Davida Kapca i Andrije Mardešića.</p><h2>Kino Meeting Point</h2><p>Besplatna projekcija filma održat će se u kinu Meeting Point u Sarajevu u petak, 19. januara u 19 sati. Besplatne ulaznice za projekciju filma "Stric" u kinu Meeting Point preuzimaju se sat prije početka projekcije. Nakon projekcije u kinu Meeting Point slijedi razgovor s rediteljima filma.</p><p>Radnja filma „Stric“, intrigantnog trilera s Mikijem Manojlovićem, Ivanom Roščić, Goranom Bogdanom, Rokom Sikavicom i Kajom Šišmanović, naizgled se odvija u Jugoslaviji, kasnih 1980-ih. Voljeni stric vraća se kući za praznike. Ponovno na okupu, porodica je usred božićnog ručka. Radosno druženje iznenada prekida zvonjava mobitela. Ipak nisu 1980-e, a čini se da nije ni Božić. Ubrzo postaje jasno da se za prepunom prazničnom trpezom, osim purice, nožem može rezati i napetost.</p><p>Prije početka filma zajedničkim live streamom iz Sarajeva, Zagreba, Ljubljane, Herceg Novog i Beograda obilježit će se početak Zimskog izdanja, online festivala nastalog udruživanjem vodećih festivala iz regije.</p><p>Zimsko izdanje zajednički je projekt festivala udruženih u Mrežu festivala Jadranske regije: Festivala autorskog filma Beograd, Filmskog festivala Herceg Novi, Ljubljanskog  međunarodnog  filmskog  festivala, Sarajevo Film Festivala i Zagreb Film Festivala.  </p><h2>Pet ostvarenja</h2><p>Od 20. do 29. januara na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba besplatno pogledajte pet ostvarenja regionalnih autora: „Stric“ Andrije Mardešića i Davida Kapca, „Garburu“ Josipa Žuvana, „Da li ste vidjeli ovu ženu?“ Dušana Zorića i Matije Gluščevića, „Jahače“ Dominika Menceja i „Muzej revolucije“ Srđana Keče. Osim filmova na istoj platformi moći će se pogledati intervjui s autorima. </p><p>Filmove gledajte na ovom linku: https://ondemand.kinomeetingpoint.ba/page/mreza-festivala-zimsko-izdanje/</p><p>Program je dostupan besplatno gledateljima u Bosni i Hercegovini i regiji.</p><p>Mrežu festivala Jadranske regije podržava Potprogram MEDIA Programa Kreativne Europe i Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini.</p>

Nakon projekcije u kinu Meeting Point slijedi razgovor s rediteljima filma

Besplatna projekcija filma "Stric" u kinu Meeting Point u Sarajevu

<p>Glumce Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i glavne likove filma “Amanet” Adema Smailhodžića i Zlatana Školjića gledamo u komediji “Ko je lud?” u Domu mladih Sarajevo 19. januara u 20 sati.</p><p>Ulaznice za predstavu po cijeni od 15 KM potražite na platou Skenderija, artikulaciji BKC i online u sustavu Event.ba.</p><p> </p><p>Režiju potpisuje reditelj “Amaneta” Mirza Begović, a dramaturgiju Nedžma Čizmo.</p><p>Radnja predstave prati čovjeka koji dolazi kod psihologa i traži samo jedan papir, medjutim kao i obično to postaje dugotrajan i mukotrpan proces, gdje se više ne zna ko je lud, a ko ne.</p>

<p>Predstava je nastala u želji dva glumca da se bave komedijom i da naprave predstavu koja ce moći da se igra u bilo kakvom prostoru i na bilo kakvom mjestu bez obzira na sve, tako da je mogu odigrati i u mjestima u kojima pozorišne predstave skoro nikada ne dolaze.</p><p>Do sada je predstava imala preko dvadeset prikazivanja širom BiH. Zenica, Zavidovići, Kakanj, Hadžići, Gradačac, Ajdinovići, Busovača, Trebinje i mnoga druga mjesta.</p><p>Pogledalo ju je više od 4.000 ljudi, i reakcije i komentari su uglavnom bilo pozitivni. Prije Sarajeva, predstava će se igrati večeras u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica u 20 sati.</p>

Režiju potpisuje reditelj “Amaneta” Mirza Begović, a dramaturgiju Nedžma Čizmo

Radnja predstave prati čovjeka koji dolazi kod psihologa

Urnebesna bosanska komedija "Ko je lud" gostuje u sarajevskom Domu mladih

<p>Jedna od najuspješnijih bosanskohercegovačkih slikarica Mirsada Baljić krajem prošle godine vratila se iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je posjetila nekoliko gradova, a u organizaciji Zajednice Bošnjaka Džordžije, povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, održala je i izložbu akvarela koja je izazvala veliki interes publike porijeklom iz naše zemlje. Samo za naš list Baljić je podijelila prve utiske iz Amerike, koju je drugi put posjetila.</p><h2>Poseban ugođaj</h2><p><b>Nedavno ste se vratili iz Amerike, kakve utiske nosite te koje gradove ste sve posjetili?</b></p><p>- Putovanja sama po sebi nose poseban ugođaj, kroz mistične krajolike, tajanstvene i predivne gradove, beskrajna prostranstva. Prijateljstva protkana dugogodišnjim nitima, satkana pozitivnom energijom otvorila su mi put, put tragom umjetnosti. Ta paleta prijateljstva – Mirza, Ermina, Bato i Dina učinili su ovo moje putovanje posebnim, na čemu im ovim putem iskreno zahvaljujem. Posjetila sam brojne muzeje i galerije.</p>

<p><b>Imali ste i izložbu povodom Dana državnosti BiH, kako je ona protekla?</b></p><p>- Povodom Dana državnosti BiH, u Atlanti je održana i moja izložba akvarela u organizaciji Zajednice Bošnjaka Džordžije, na inicijativu dr. Mirze Mujadžića. To je bila prva izložba u organizaciji te zajednice u SAD. Nadamo se i narednim izložbama koje će obogatiti kulturne sadržaje i izazvati pažnju i interesiranje publike.</p><h2>Tračak svjetlosti</h2><p><b>Jeste li zadovoljni interesom i odzivom publike?</b></p><p>- Publika traži tračak svjetlosti u ovoj nam tmurnoj svakodnevici. Umjetnost nam dođe kao oaza barem za trenutak. Meni je zadovoljstvo kad mogu svojim djelima izazvati radost u očima posmatrača. Taj treptaj svjetlosti i boje čine “Snoviđenja”.&nbsp;</p>

<p><b>Koliko su naši ljudi u Americi ujedinjeni i zainteresirani za kulturu iz BiH?</b></p><p>- Jedinstvo našeg naroda više je vidljivo daleko od domovine. Iz svih krajeva naše nam zemlje. Oni imaju nešto posebno, onu nit koja ih veze sa zavičajem, sa stalnim osvrtanjem, ali ipak idući naprijed i nižući uspjehe. Prate sve aktuelnosti, uz neizbježnu emociju u njihovoj svakodnevici, uvijek isto pitanje – dokle.</p>

<p><b>Koji su Vam daljnji planovi?</b></p><p>- Dolaze drugi projekti, izložbe, uz neizvjesnost njihove realizacije. Da li nam je stalo do umjetnosti ili je to samo naš začin ostatku kulture? Pitam se.&nbsp;</p>

<h2><b>Sjećanje na Rumija</b></h2><p>Po povratku iz Amerike Baljić je prisustvovala i otvorenju izložbe u Galeriji "Preporod" u "Sjećanje na Mevlanu Dželaludina Rumija", projekt koji je realizirala zajedno s Ćazimom Hadžimejlićem.&nbsp;&nbsp;</p>

<p>Inače, u organizaciji postavke su učestvovali umjetnici Adis Lukač i Ilonka Jasak.&nbsp;&nbsp;<br></p>

Putovanja sama po sebi nose poseban ugođaj 

Slikarica Mirsada Baljić za "Avaz": Publika traži tračak svjetlosti u tmurnoj svakodnevici

<p>Nagrađivana bh. autorica Lana Bastašić raskinula je ugovor s njemačkim izdavačem zbog njegove šutnje o izraelskom ratu protiv Gaze.</p><p>Bastašić je svoju odluku saopštila na Instagramu gdje je objasnila kako je do odluke došla uprkos njemačkom prijevodu njene knjige koji joj pruža mnogo prilika, čitanja, festivala i spisateljskih rezidencija.</p><p>-&nbsp;Moralno je upitno jer se čini slijepim i gluhim za patnju palestinskog naroda u istoj regiji. To je, u konačnici, intelektualno lijeno jer delegira antisemitizam na Bliski istok, ne videći ga u vlastitoj domovini, u samim političkim i kulturnim strukturama njemačke države - poručila je Bastašić.</p><p>Inače, njemačka Vlada je jedan od najglasnijih saveznika Izraela od nedavne eskalacije sukoba na Bliskom istoku. U petak je vlada saopćila da je optužba za genocid protiv Izraela na Međunarodnom sudu pravde potpuno neosnovana i predstavlja “političku instrumentalizaciju” konvencije UN-a o genocidu.</p><p>Ovaj stav je posebno izazivao podjele u njemačkom kulturnom sektoru. Najava spisateljice Bastašić o raskidu ugovora dolazi sedmicu nakon pokretanja peticije kojom se poziva na bojkot njemačkih kulturnih institucija zbog, kako se tvrdi, njihove “Mekartijevske politike koja guši slobodu izražavanja, posebno izražavanja solidarnosti s Palestinom”.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/C2GpAProm8R/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/C2GpAProm8R/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/C2GpAProm8R/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Lana Bastašić (@lanabasta)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Moralno je upitno jer se čini slijepim i gluhim za patnju palestinskog naroda u istoj regiji, poručila je Bastašić

Bh. autorica Lana Bastašić raskinula ugovor s njemačkim izdavačem zbog šutnje o genocidu u Gazi

<p>U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH promoviran je roman „Sakupljač slova“ autora Edina Urjana Kukavice. Radi se o inovativnom književnom djelu koje je teško klasificirati i kvalificirati unutar postojećih književnih normi i kanona. Iznimno zbijene strukture, teško prohodnog teksta, neuhvatljive - ako uopće postojeće - radnje, gotovo nečitljiv kao štivo na koje je navikao prosječan čitalac, ovaj roman je više inteligencijski ispit i karakterno iskušenje nego samo književno djelo.<br></p><p> </p><p>Na promociji su se čuli dojmovi da se radi o specifičnom i intrigantnom štivu koje umije zagolicati um čitaoca, pružajući mu osobeno uživanje. Sa svakom stranicom romana riječi se prelijevaju u bujicu vizualnih doživljaja, osvježavajući čitaoca. Naročito je istaknuto kako “Sakupljač slova” pruža jedinstvenu šetnju duhovnim prostranstvima.</p>

<p>Radnju romana, pak, nije moguće opisati, kao što je njegovu fabulu nemoguće prepričati. U njemu istovremeno ima i nema puno likova jer se nakon izvjesnog vremena likovi tipski grupiraju, međusobno poistovjete i uzajamno identificiraju, pretapajući se jedan u drugi, da bi se potpuno izgubili kao zasebne inteligibilne jedinice.</p><p>Vremenski neizdiferenciran iako se po nekim opisima i arhaičnim jezičkim izrazima može zaključiti da se radi o nekoj davnoj prošlosti. No, ne bi trebao biti nikakav problem likove zamisliti i drugačije obučene i radnju "premjestiti" u bilo koje kasnije doba, pa i u savremeno.&nbsp;</p>

Radi se o inovativnom književnom djelu koje je teško klasificirati i kvalificirati unutar postojećih književnih normi i kanona

Sa promocije u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Promoviran roman "Sakupljač slova"

<p>Izložba "Molitva" čuvenog bosanskohercegovačko umjetnika Safeta Zeca, koja je u decembru otvorena u "Europe House" u zgradi Vječne vatre u srcu Sarajeva, posjetiocima je trebala biti dostupna do 31. janura ove godine.<br></p><p>No, odlučeno je da "Molitva" ostane otvorena do kraja februara. To je za "Avaz" potvrđeno iz Delegacije Evropske unije u BiH.</p><p>Kao i svaki ciklus Safeta Zeca, i "Molitva" je izazvala ogromno interesovanje javnosti.</p><p>Izložbu finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a organizovana je u saradnji sa Fondacijom Ivanka i Safet Zec.</p>

Izložbu finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a organizovana je u saradnji sa Fondacijom Ivanka i Safet Zec

Izložba ostaje otvorena do kraja februara

"Pozorište za početnike": Glumci moraju sami da iznađu način kako da izađu iz krize

"Avaz" na probi predstave "Jedan je Muhamed Ali" u NPS-u: Pogledajte o kakvom djelu je riječ

Almir Imširević, autor predstave "Jedan je Muhamed Ali": Ring je pomjeren na Istok i nema nikakve dileme da su "šake" dovoljan "argument"

Koncert studentata Muzičke akademije

"Planule" ulaznice za prvo izvođenje predstave "Jedan je Muhamed Ali"

"Kraj tanana šadrvana" jedna je od najpoznatijih sevdalinki, ali znate li da je njen autor veliki njemački pjesnik

Preporuka Damira Uzunovića: Ako već niste, pročitajte "Intimnu prepisku" Darija Džamonje

Hamza Humo: 54. godišnjica smrti bh. velikana pisane riječi

"Otac" u Kamernom teatru 55: Strah od gubljenja sjećanja

Hemonov nagrađivani roman uskoro i na njemačkom jeziku

Besplatna projekcija filma "Stric" u kinu Meeting Point u Sarajevu

Urnebesna bosanska komedija "Ko je lud" gostuje u sarajevskom Domu mladih

Slikarica Mirsada Baljić za "Avaz": Publika traži tračak svjetlosti u tmurnoj svakodnevici

Bh. autorica Lana Bastašić raskinula ugovor s njemačkim izdavačem zbog šutnje o genocidu u Gazi

Promoviran roman "Sakupljač slova"

Izložba "Molitva" Safeta Zeca u "Europe House" ostaje otvorena do kraja februara

Kultura

"Pozorište za početnike": Glumci moraju sami da iznađu način kako da izađu iz krize

"Avaz" na probi predstave "Jedan je Muhamed Ali" u NPS-u: Pogledajte o kakvom djelu je riječ

Almir Imširević, autor predstave "Jedan je Muhamed Ali": Ring je pomjeren na Istok i nema nikakve dileme da su "šake" dovoljan "argument"

Koncert studentata Muzičke akademije

"Planule" ulaznice za prvo izvođenje predstave "Jedan je Muhamed Ali"

"Kraj tanana šadrvana" jedna je od najpoznatijih sevdalinki, ali znate li da je njen autor veliki njemački pjesnik

Preporuka Damira Uzunovića: Ako već niste, pročitajte "Intimnu prepisku" Darija Džamonje

Hamza Humo: 54. godišnjica smrti bh. velikana pisane riječi

"Otac" u Kamernom teatru 55: Strah od gubljenja sjećanja

Hemonov nagrađivani roman uskoro i na njemačkom jeziku

Besplatna projekcija filma "Stric" u kinu Meeting Point u Sarajevu

Urnebesna bosanska komedija "Ko je lud" gostuje u sarajevskom Domu mladih

Slikarica Mirsada Baljić za "Avaz": Publika traži tračak svjetlosti u tmurnoj svakodnevici

Bh. autorica Lana Bastašić raskinula ugovor s njemačkim izdavačem zbog šutnje o genocidu u Gazi

Promoviran roman "Sakupljač slova"

Izložba "Molitva" Safeta Zeca u "Europe House" ostaje otvorena do kraja februara