Predstavom ''CABAres CABArei'' Zijaha Sokolovića večeras u 20.00 sati počinje 21. TKT Fest – Dani akademskog teatra u organizaciji Teatar Kabarea Tuzla. Festival traje do 16. decembra. Prvi dan u 19.30 sati bit će predstavljena i Pozorišno-dokumentarna izložba ''Novi vjesnici TKT festivalskog kruga'' profesora Srđana Vukadinovića.TKT Fest je sada tradicionalna manifestacija, koja ove godine donosi devet predstava. Publika će na Kamernoj sceni Doma mladih Tuzla moći uživati u predstavama iz BiH, Hrvatske i Srbije.<h2>Dvije premijere</h2>Pored predstave koja otvara 21. TKT Fest, bit će prikazane predstave ''Sve to je iz kuće'' Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, zatim ''Žena iz Porto Pima'' u koprodukciji Teatar Fort Forno i Reflektor teatra, potom ''Taximetar'' u koprodukciji Gradskog kazališta mladih Vitez i Hrvatskog kazališta Travnik. Peta predstava koja će se naći na ovogodišnjem Festivalu je ''Gospođica Julija'' Pozorišta ''Neretva'' iz Konjica, zatim predstava ''Čitač ljudi'' Teatra Fort Forno, kao i ''Mala čuda'' Teatra Exit.U okviru Festivala bit će i dvije premijere iz Teatra Kabare Tuzla. Prva je na programu 8. decembra, a radi se o predstavi ''Emigranti'' u režiji Ivane Petrović, te predstavi za djecu ''Crvenkapica'' u režiji Envera Hasića koja će biti izvedena 16. decembra, saopćili su organizatori.<h2>Priča o zgodama, problemima...</h2>Partner Festivala je Centar za kulturu Tuzla, a pokrovitelji Grad Tuzla, Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo, Vlada TK – Ministarstvo za kulturu, sport i mlade, kompanija Leftor, Ekumenska inicijativa žena, Buybook, B Art, Blicko i Rock Shop.''CABAres CABArei'' je monodrama ili one man show, u kojem Zijah sam na pozornici progovara o svemu što ga muči i zanima. U predstavi on priča o svojim zgodama, problemima, strahovima i snovima, hrani, običnim stvarima, dok nas istovremeno upozorava da smo zatvoreni u sebe, da živimo tuđe živote i da za naše probleme ipak možda nije kriv neko drugi.Sokolović je 2019. godine predstavio i knjigu pod nazivom "CABAres CABArei" koja sadrži tekst predstave koju igra, zajedno s kritikama i dokumentima vezanim za predstavu.

TKT Fest je sada tradicionalna manifestacija, koja ove godine donosi devet predstava

Večeras počinje 21. TKT Fest - Festival otvara predstava Zijaha Sokolovića

Bh. dirigent i kompozitor Emir Nuhanović u petak, 8. decembra, nastupit će na Internacionalnom festivalu "Craiova Muzicala 50" u rumunjskom gradu Krajova.Koncert pod nazivom "Ceaikovski" održat će se u koncertnoj dvorani filharmonijskog orkestra "Oltenia", a kao solista maestru Nuhanoviću pridružit će se&nbsp; čuveni srbijanski violinist Stefan Milenković.Na repertoaru će biti djela Petra Iljiča Čajkovskog, odnosno Italijanski hir, op. 45, Uvertira fantazije "Romeo i Julija" te koncert u D duru za violinu i orkestar, op. 35.

Koncert pod nazivom "Ceaikovski" održat će se u koncertnoj dvorani filharmonijskog orkestra "Oltenia"

Maestro Emir Nuhanović i violinista Stefan Milenković zajedno će nastupiti na poznatom festivalu u Rumuniji

Reditelj u fokusu 5. Sarajevo Festa 2023 je Andraš Urban, jedan od najboljih regionalnih reditelja, a publika će imati priliku pogledati dvije njegove predstave u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR).&nbsp;U ponedjeljak, 27. novembra, u 19 sati ansambl Novosadskog pozorišta izvest će predstavu “Neoplanta“ inspirisanu romanom Lászla Végela, a u petak, 1. decembra u 20 sati ansambl pozorišta „Kostolanji Deže“ izvest će predstavu „Poetika šutnje“. <h2>Furiozna predstava o haosu naših identiteta</h2>“Neoplanta” je furiozna predstava o haosu naših identiteta - jesmo li Zapad ili Istok? Centralna Evropa ili Balkan? Predkapitalističko ili postsocijalističko društvo? Jesmo li nacionalisti ili kosmopoliti? To je i predstava o pozorištu samom - je li pozorište politika ili je politika pozorište? Izniman, brilijantan ansambl Novosadskog pozorista (Ujvideki szinhaz) u jednoj od najboljih režija velikog regionalnog reditelja Andraša Urbana! Predstava "Neoplanta" dobitnica je Sterijine nagrade i dvostruki laureat BITEF-a.U predstavi igraju: Gabriela Crnković, Blanka Horvat/Emina Elor, Agota Ferenc, Silvia Križan, Fani Dupak/Judit Laslo/Bea Sekelj/Lea Blaško/Agota Siladji, Ištvan Kereši, Daniel Husta, Atila Nemet, Arpad Mesaroš, Zoltan Širmer i Gabor Pongo.

<h2>Nastavak predstave "Poetika gledanja"</h2>- Predstava "Poetika šutnje" je počela da se radi kao „Poetika slušanja“ i kao svojevrsni nastavak predstave „Poetika gledanja“ u kojoj smo se bavili vizuelnošću teatra. Ovdje smo željeli da se bavimo onim što čujemo, sa tonom i zvukom, ali je realnost to pretvorilo u jednu drugačiju priču, u priču o poetici ćutanja. Htio sam da se bavim stanjem koje prethodi artikulisanom govoru, ali je postalo mnogo aktuelnije baviti se onim što slijedi, a to je post-jezik - izjavio je reditelj Andraš Urban.U predstavi igraju: David Buboš, Boris Kučov, Gabor Mesaroš i Andrea Verebeš. Sarajevo Festa 2023 biti otvoren, 26. novembra s početkom u 19 sati, u Kamernom teatru 55, koncertima nagrađivanog Kamernog hora Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu pod dirigentskom palicom maestra Radeta Radovića, i koncertom za dvije violine i glas Ivane Đurić i Zanina Berbića.

Predstave „Neoplanta“ i „Poetika šutnje“ bit će izvedene u SARTR-u 

Andraš Urban: Reditelj u fokusu 5. Sarajevo Festa  

Izložba grafičara u KSIRC-u u Hadžićima realizirat će se povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine.Na izložbi će svoje radove predstaviti šest grafičara master studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu koji ovom prilikom žele dati svoj doprinos u promociji likovne umjetnosti u Općini Hadžića.Svaki od autora izložit će po dva rada šarolikih grafičkih tehnika.Grafičarke i grafičari čije će radove publika imati priliku vidjeti su Petra Strban, Maja Hodžić, Zorana Jakovljević, Ensar Hadžić-Buxhoeveden, Tarik Golubić i Mersiha Merdžanović-Memić.Organizaciju izložbe u saradnji s KSIRC-om Hadžići priredila je samostalna istaknuta umjetnica Mersiha Merdžanović-Memić.

Radove će predstaviti šest grafičara master studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu

Izložba grafičara povodom 25. novembra 

Peti Sarajevo Fest 2023, u organizaciji East West Centra Sarajevo, održat će se od 26. novembra do 2. decembra 2023. godine. Tema ovogodišnjeg festivala je „Šta ostaje?“ <h2>&nbsp;Haos raznih kriza</h2>„Sarajevo Fest 2023 se odvija u svjetskoj mnogostrukoj krizi. Ništa više nije sveto savremenom svijetu – životi djece, životi izbjeglica i migranata, međunarodno pravo, Ujedinjene nacije, državni suverenitet, klimatska budućnost Planete. Ako pogazimo sve principe života, zdravlja, prava, komunikacije, slobode, istine – šta ostaje? Naš svijet je na ivici eksplozije zbog ratova, zagađenja, terorizma, klimatskih promjena; političkih turbulencija; migracija, organizovanog kriminala, ubrzanog tehnološkog napretka i civilizacijskog zaostajanja u mnogim dijelovima svijeta. U tom haosu raznih kriza, sve češće društva i pojedinci postaju neosjetljivi na vitalne ljudske karakteristike: empatiju, slobodu i komunikaciju. Ako izgubimo osjećanje za najslabije u društvu; ako izgubimo slobodu govora; ako izgubimo međusobnu komunikaciju, šta će ostati? - pitanje je koje postavlja ovogodišnje izdanje festivala“, istakao je Haris Pašović, direktor Sarajevo Festa i East West Centra Sarajevo. U okviru ovogodišnjeg Sarajevo Festa održat će se forum Denis de Reougmont, godišnji samit Evropske festivalske asocijacije, a koji će u Sarajevu okupiti više od 30 direktora, selektora i producenata važnih evropskih pozorišnih i muzičkih festivala i asocijacija festivala, kao što su: Finland Festivals, Ravenna Festival, Mittelfest, Het TheaterFestival, Horizon 50/200, International Theatre Festival Kontakt, Festival of Ljubljana, Divine Comedy Festival, CULTURESCAPES, Usedom Music Festival, European Festivals Forest, Gdansk Shakespeare Festival, Flanders Festival Gent, Wonderfeel, Yerevan International Theater Festival, uz učešče regionalnih i lokalnih predstavnika institucija iz kulture. Forum Denis de Reougmont bit će održan u Mozaik Start Up Studiju 26. i 27. novembra. Tema foruma je kulturna saradnja istočne i zapadne Evrope. <h2>Prvi dan</h2>Prvog dana Sarajevo Festa 2023, 26. novembra s početkom u 19:00 sati, u Kamernom teatru 55, publika će moći uživati u dva koncerta posvećena tradicionalnoj muzici – koncertu nagrađivanog Kamernog hora Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu „Dogmatik“ pod dirigentskom palicom maestra Radeta Radovića, te u koncertu sevdalinki Ivane Đurić i Zanina Berbića. „Dogmatik“ je glas koji propituje ovozemaljsko materijalno, potcrtavajući vječnost. Pod znalačkim i discipliniranim vodstvom Radeta Radovića, interpretacije hora transcendiraju vrijeme i prostor, u jedinstvenom iskustvu koje dokazuje magičnu neobjašnjivost muzike. Ivana Đurić i Zanin Berbić predstavit će klasike bosanske pjesme u jedinstvenom aranžmanu za dvije violine i glas. Ovo je prvi koncertni nastup vrsnih violinista nakon premijernog nastupa na ovogodišnjem Jazz Festu Sarajevo. Vizualni identitet ovogodišnjeg izdanja festivala kreirao je Enes Huseinčehajić.

Festival se odvija u svjetskoj mnogostrukoj krizi

Peti Sarajevo Fest 2023. počinje 26. novembra

Mnogo je bosanskohercegovačkih žena koje su ostavile traga u književnoj historiji Bosne i Hercegovine, ali je vrlo malo zabilježenih podataka o njima, a ako su i spomenute, to je vrlo šturo. Razlog je općepoznat, patrijarhalno društvo u kojem su žene na ovim prostorima vijekovima bile potiskivane u drugi plan pa su se, da ne bi imale problema, i same sklanjale „u ćošak“. Svoje umijeće uglavnom su ispoljavale u svoja četiri zida, ali bilo je i onih hrabrijih, mada veoma rijetkih, koje su se usudile izaći iz ta četiri zida. Jedna od takvih bila je Habiba Stočević Rizvanbegović, čije se ime i danas spominje, iako je preminula prije 133 godine, u novembru 1890., u Istanbulu, gdje je i sahranjena. Živjela je kratko, samo 45 godina, ali je ostala upamćena, ne samo po hrabrosti da piše u vrijeme kada je ženama bilo kakva naobrazba bila smatrana neprimjerenom i čak zabranjivana, nego i po talentu koji je vidljiv iz njenih prekrasnih stihova. Nažalost, danas je sačuvana samo jedna njena pjesma.&nbsp;

<h2>Prognanstvo</h2>Habiba je rođena u Stocu 1845. godine, a bila je kćerka čuvenog Ali-paše Rizvanbegovića Stočevića, koji je upravljao Stolačkom kapetanijom od 1813. do 1833. godine, kada ga je sultan Mahmud II proglasio hercegovačkim vezirom. Historija ga pamti kao velikog reformatora i graditelja hercegovačkih monumentalnih zdanja, od kojih je i danas impozantna njegova - Ali-pašina džamija i rezidencija na Buni. Međutim, njegova harizma i uspjeh nisu bili po volji tadašnjem sultanovom seraskeru (glavnom komandantu vojske) Omer-paši Latasu, koji ga je 1851. pritvorio u Jajačku tvrđavu te naredio njegovo ubistvo. Nakon pogibije oca Habiba s porodicom biva prognana iz Stoca i odlazi u Sarajevo, a potom seli u Istanbul, gdje završava školovanje i uči orijentalne jezike, te uporedo piše pjesme na turskom jeziku, postavši pjesnikinja divanske književnosti. To je bio takozvani&nbsp;divanski period u književnosti, koji je trajao od osnivanja Bosanskog sandžaka u Rumelijskom ejaletu skoro do kraja devetnaestog vijeka, a predstavljalo ga je gotovo dvije stotine pjesnika. Riječ divan potječe iz perzijskog jezika i znači skup, pa su pjesnici tog perioda pisali divane – zbirke pjesama prožetih islamskim duhom i pisanih na orijentalnim jezicima: arapskom, perzijskom ili turskom. <h2>Jedna pjesma</h2>Habiba je bila jedina bosanskohercegovačka divanska pjesnikinja, odnosno jedina bh. žena o kojoj postoji pisani trag da je pisala divane, i to pjesme o ljubavi po ugledu na svoje savremenike u Turskoj. Poznati bosanskohercegovački pisci Safvet-beg Bašagić, u svojoj disertaciji „Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti“, i Mehmed Handžić, u djelu „Književni rad bosanskohercegovačkih muslimana“, navode da se Habiba iz Istanbula preselila u Konju, gdje je stupila u mevlevijski derviški red. Iako je, prema nekim istraživanjima, Habiba Stočević Rizvanbegović napisala cjelovit „Divan“, nažalost, danas je sačuvana samo jedna njena pjesma, koja pjeva o ljubavi, čežnji, patnji i nesretnom životu pjesnikinje.Kad od tvoga oštroga pogleda ima rana nasred džigerica, ne streljaj više! Već je dosta, dragi, i treptanja gustih trepavica.Moj dragane, sad ti pogled pjani&nbsp; oko drugih djevojaka bludi&nbsp; K'o sablja je tvoj otkaz ljubavi&nbsp; nanovo mi povrijedi grudi.Nerazumnoj, neznanoj, nesvjesnoj, protivnici ti si drug postao, a meni si otkazao ljubav; gdje je riječ što si je zadao?Nevjerniče, zalud je od tebe očekivat djela milostiva; od iskona ne imadeš vjere, nevjernikom svijet te naziva.<div>O Habiba, spasit se je teško od ljubavnih neprebolnih jada; kao ni ti, mnoga nesrećnica pustoj sreći nikad se ne nada.<h2>Ulica nazvana po Habibi</h2>Fondacije “Cure” je u martu 2014. godine predstavila “Žensku mapu” sarajevskih ulica,&nbsp;u kojoj se navodi „da od 1037 ulica u današnjem Sarajevu, samo je 15 žena u njegovoj historiji ‘zaslužilo’ nositi imena gradskih ulica“.&nbsp;Među njih 15 je i Habiba Stočević Rizvanbegović, a ulica koja nosi njeno ime nalazi se u sarajevskom naselju Dobrinja.</div>

Ova hrabra pjesnikinja ljubavi bila je kćerka Ali-paše Rizvanbegovića, stolačkog kapetana i hercegovačkog vezira s početka 19. vijeka

Habiba Stočević Rizvanbegović: 133. godišnjica smrti jedine bh. žene u divanskoj književnosti

U srijedu, 29. novembra, s početkom u 19.30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo najavljena je praizvedba baleta Sjećaš li se...? „Sjećaš li se Dolly Bell?“ kompozitora Alexandera Balanescua u koreografiji, režiji i dramaturškom konceptu Staše Zurovca.<h2>Tim predstave</h2>U predstavi će igrati: Masafumi Okuzono / Boris Vidaković, Tamara Ljubičić / Nataša Gaponko / Selma Efendić, Mihail Mateescu / Evgeny Gaponko, Albina Huskić / Ekaterina Vereshchagina, Bulat Gareev, Admir Kalkan, Ivan Salonski, Denis Zhuchenko, Sabina Sokolović, Amina Sulejmanagić, Nadža Pušilo, Selma Štrbo Arnautović, Lejla Bajramović, Goran Staniškovski, Til Čmančanin, Jovana Milosavljević Lovrenović, Dora Kos, Zulejha Kečo Kapidžić, Toko Tatekawa i Darika Dunganova.Scenografiju potpisuje Josip Lovrenović, dok je kostimografska rješenja uradila Bjanka Adžić Ursulov.- Sidranov tekst prije svega me je zainteresirao kao naslov i to iz nekoliko razloga. Prije svega, jer je riječ o naslovu koji je snažno upisan u kolektivno sjećanje javnog oka, uha i osjećaja. Za mene je koreografija u simbiozi s plesom, a još udružena s literarnim predloškom, zadatak koji implicira potragu da se pronađe adekvatan jezik kojim bi se tom fantastičnom djelu odala počast, a također i jedna nova vrsta umjetničkog uskrsnuća. Koreografija za mene nije samo oblikovanje plesnih pokreta na muziku, već mnogo više od toga kada se stvara kazališna predstava.&nbsp;

<h2>Sidranov svijet nevjerovatno je bogat</h2>Ona je i muzika i tijelo, i kostim i scenografija, i svjetlo i dramaturgija, gotovo sve što ga sačinjava, jer radi se o neverbalnom svijetu kreacije. Sidranov svijet nevjerovatno je bogat, prije svega kao literarni jezik pun poezije čovjeka, lokaliteta i vremena, s druge strane, jako je bogat likovnošću ambijenta, a još i više suosjećanjem s emocijom običnog čovjeka kojeg je zadesio svijet te priče. Dakle, tekst me je najviše zainteresirao kao zadatak kako stvoriti koreografski jezik koji kroz svojevrstan sublimat ponuđene umjetničke stvarnosti zadovoljava kolektivno sjećanje, a također mu daje novu vrijednost koja gledatelju koji ne zna ništa o toj temi i djelu daje jednaku priliku da ga doživi i razumije – izjavio je koreograf i reditelj Staša Zurovac.Premijera baleta Sjećaš li se...? "Sjećaš li se Dolly Bell?" je u četvrtak, 30. novembra.

Koreograf i reditelj  je Staša Zurovc

Praizvedba Sjećaš li se...? „Sjećaš li se Dolly Bell?“ 29. novembra 

U prepunoj Multimedijalnoj Sali Općine Novi Grad Sarajevo sinoć je upriličen koncert u čast jedine žive legende sevdaha Zore Dubljević. Fondacija SEVDAH, organizator ove veličanstvene manifestacije, na ovaj način je obilježila i 65 godina karijere Zore Dubljević, pjevačice posebnog senzibiliteta, koja i u svojoj 86. godini plijeni posebnom harizmom. Voditelji programa bili su Enisa Hajdarević Šojko i Enver Šadinlija, a učestvovala su prva imena bh. tradicionalne narodne pjesme: Hanka Paldum, Alma Subašić-Omerović, Jasna Kočijašević, Vesna Hadžić, Zanin Berbić, Nejra Brka, Safet Bučo i Samra Mirojević, koji su uz pratnju orkestara KUD-ova „Seljo“ i „Proleter“ te Fondacije SEVDAH izveli najpoznatije Zorine pjesme.<h2>Miljenica publike</h2>Pjevačku karijeru Zora je počela u KUD-u „Slobodan Princip Seljo“ u Sarajevu, zajedno s još jednom našom legendom Safetom Isovićem na čiji je nagovor otišla na audiciju u Radio Sarajevo, 1958. godine, nakon čega je za kratko vrijeme postala miljenica publike i nizala uspjeh za uspjehom na bh. estradnom nebu.Iako je završila Pravni fakultet u Sarajevu, ljubav prema muzici je prevagnula. Dokaz da je to bio pravi životni put ove vrsne interpretatorice jeste i prva ploča "Oj mjeseče bekrijo", koja je nastala u saradnji s Ismetom Alajbegovićem "Šerbom", a prodata je u rekordnom tiražu u više od 100.000 primjeraka te osigurala prvu zlatnu ploču u Bosni i Hercegovini. I svaka naredna ploča se „pozlatila“ pa je Zora Dubljević jedina interpretatorica narodne muzike čije su sve ploče prodate u visokom zlatnom tiražu. Ipak, osnovu Zorinog pjevačkog repertoara činile su sevdalinke, čime je dala veliki doprinos u njegovanju i očuvanju najljepše bosanskohercegovačke kulturne baštine.&nbsp;&nbsp;

Jedina interpretatorica narodne muzike čije su sve ploče prodate u visokom zlatnom tiražu 

Koncert u čast Zore Dubljević: Obilježavanje 65 godina karijere

Ususret spektaklu "Tri tenora", koji će u subotu biti održan u sarajevskoj Skenderij, danas je održana press konferencija.Uz čuvene tenore Domenica Meninija, Alessandra Goldonija i Alessandra Fantonija učestvovat će i mladi bh. muzičari Sara Vojičić i Malik Smajlović te dječiji hor "Superar".Orkestar koji će svirati program ovog koncerta je "New Europe Philharmonic Orchestra". Organizator koncerta je Fondacija za umjetnost i obrazovanje "Amadeus" iz Sarajeva s maestrom Emirom Nuhanovićem na čelu.

Nuhanović je nagalsio da su sve karte za ovaj koncert&nbsp; rasprodate te je istakao da Sarajevo ima publiku za ovakve događaje. - Ovim koncertom smo ponudili nešto dobro u Sarajevu i publike ima - rekao je Nuhanović.

Ovim koncertom smo ponudili nešto dobro u Sarajevu i publike ima, rekao je Nuhanović

Ususret spektaklu "Tri tenora": Sve karte rasprodate 

Milomir Kovačević Strašni imao je pune ruke posla u prethodnom periodu, a povod je izložba fotografija „Vidi - okvir nije granica“ u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Kroz fotografije Sarajlije s pariskom adresom, osobe s intelektualnim teškoćama i psihičkim oboljenjima, korisnici Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu „Drin“ u Fojnici, dobivaju glas, a njihova priča postaje dio našeg zajedničkog iskustva, ističu iz Umjetničke galerije. <h2>Prijateljske veze</h2>Inspiracija za ove slike nije proizvod slučaja, ona proizlazi iz brojnih posjeta umjetnika ustanovi „Drin“ i iz njegovih dubokih prijateljskih veza s korisnicima, a o svemu tome Strašni je govorio za „Dnevni avaz“.- Uvijek su me interesirale takve stvari. I prije rata sam radio pijace, navijače, takmičenje paraplegičara, „Mjedenicu“, zatvore... I cijeli rat, naravno. Kada sam došao u Pariz, upoznao sam ljude koji se bave ovom problematikom. I tako sam dobio poziv da idem na Bijenale hendikepiranih umjetnika u Sent Tropeu, gdje sam otišao prije 12 godina. Tu su bili i gosti iz Fojnice, iz Zavoda „Drin“ - govori Strašni.Na tom bijenalu on se bolje upoznao s hendikepiranim osobama i ostao je oduševljen.- Možeš prepoznati svakog autora i vidjeti da je to rađeno svjesno i kontrolisano. Tadašnju direktoricu „Drina“ sam pitao mogu li doći u njihov zavod i tako je sve krenulo - sjeća se umjetnik.

<h2>Vidjeti dobro</h2>Strašni je često dolazio u „Drin“, pravili su izložbe, postali su prijatelji...- Ideja je da ne pričamo o njihovim manama, nego o kvalitetima, šta znaju, šta mogu. To se vidi i na fotografijama, sasvim jedan drugačiji pristup toj tematici. Kod nas je samo - neka su oni sklonjeni tamo, a ovo je bilo da se malo i otvore - ističe Strašni.Korisnicima „Drina“ je, kaže, bilo veoma drago.- Bilo je tu poziranja, fotografirali smo ih kao manekene, ima i nekih proizvoda čiji su oni autori - govori Strašni.Ističe kako čovjek u takvoj situaciji ne može biti neosjetljiv.- Kao što je rat bio jedno životno iskustvo, ovo je sasvim drugo. Sasvim drugačije se gleda na život kad se malo dublje upoznaju ti ljudi, mnogo dobrog se može naći u tim ljudima, a ne samo nedostaci. Sve sam radio sam, nije bilo nikakvih fondova. Malo mi je pun kufer tih nekih koji neće ništa da rade ako nije neki fond - ističe Strašni.<h2>Još se nisam vratio</h2>- Nisam se još vratio u Sarajevo. Morat ću jedan period živjeti između Sarajeva i Pariza. Ako se vratim, od čega ću živjeti. Lijepo to sve zvuči, ali ja sam realan čovjek - komentira Strašni informacije o njegovom povratku u Sarajevo.

U Umjetničkoj galeriji BiH sinoć je otvorena izložba "Vidi - okvir nije granica" 

Milomir Kovačević Strašni na otvorenju izložbe

Milomir Kovačević Strašni za „Avaz“: Drugačije se gleda na život kad se upoznaju ljudi s poteškoćama

U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine danas će biti otvorena izložba japanskih lutaka pod nazivom "NINGYŌ: Umjetnost i ljepota japanskih lutaka". <h2>Život ljudi</h2>Izložba "NINGYŌ: Umjetnost i ljepota japanskih lutaka" će biti otvorena od danas do 10. decembra u organizaciji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Japan Foundation i Ambasade Japana u BiH. Izložba se sastoji od četiri segmenta kroz koju će posjetitelji imati priliku upoznati se o japanskim lutkama i njihovoj kulturi koja se njegovala tokom historije Japana i života ljudi.U prvom dijelu će kroz "Sekku ningyo", lutke koje su korištene u molitvama za zdravlje i razvoj djece, biti predstavljen tok razvoja japanske lutke, koja svoje korijene ima u ritualima, kao i oblik molitvi sadržanih u tim lutkama.&nbsp;<h2>Jednostavni materijal</h2>U drugom i trećem dijelu će biti predstavljene "Bijutsu ningyo", lutke čija tehnika izrade uzima dah, i "Shomin no ningyo", narodne lutke koje su napravljene od jednostavnog materijala, ali su prepune šarma.Na kraju, u četvrtom dijelu, biti će predstavljeno širenje kulture japanskih lutaka, sa fokusom na raznolikost japanskih lutki i njihovu formu danas, saopćeno je iz Zemaljskog muzeja BiH.&nbsp;

Izložba se sastoji od četiri segmenta kroz koju će posjetitelji imati priliku upoznati se o japanskim lutkama i njihovoj kulturi

U Zemaljskom muzeju BiH izložba "NINGYŌ: Umjetnost i ljepota japanskih lutaka

Na današnji dan 1937. godine, u Janji kod Bijeljine rođen je Zekerijah Đezić, legendarni bosanskohercegovački spiker i sevdalija apolonske ljepote. Njegov otac Halil efendija Đezić bio je imam, od kojeg je Zekerijah naslijedio talent i lijep glas te je počeo pjevati od malih nogu, i već tada su mu predviđali bogatu pjevačku karijeru. U Tuzli je završio Pedagošku akademiju nakon koje se zaposlio kao spiker, prvo na Radio Tuzli, od 1955. do 1965. godine, a potom na Radio-televiziji Sarajevo. Njegov duboki, sugestivni glas obilježio je mnoge radijske i televizijske emisije. Bio je prvi Tuzlak čiji je glas snimljen na gramofonskoj ploči, a izvođač je i prve tuzlanske narodne pjesme koja je komponovana u duhu sevdalinke "Tuzlanka se Sarajkama hvali" iz 1964. godine.Osim glasa, Đezu je krasila i neobična ljepota, te dostojanstveno gospodsko držanje. Posebna mekoća njegovog glasa u izvođenju sevdalinki doprinijela je njegovoj velikoj popularnosti i sticanju brojnih poštovalaca, a istakao se i kao autor tekstova i muzike.<h2>Razbolje se šimšir list</h2>Đezić je napisao i komponovao jednu od najljepših ljubavnih pjesama komponovanih u duhu sevdalinke, 1966. godine, „Razbolje se šimšir list“.Razbolje se šimšir list, pod pendžerom lijepe Magbule, aman, razbolje se pa od tuge požuti. Crnooka Magbulo, do korijena sav sam ogrez'o, aman, u suzama sevdah jada golemog. Ne plač' više djevojko, svaki momak može biti tvoj, aman, ne plač' više već me zalij vodicom.- To je moja autobiografska pjesma. Ta pjesma je izletjela iz mene u Sarajevu, u jednom trenutku, ali je proživljena u mojoj rodnoj Semberiji. I sama riječ "Semberija" ima neku opijajuću dužinu i melodiju - govorio je Đeza.

<h2>Gospodin u svakom smislu</h2>Zekerijah je među tadašnjim pjevačima važio za gospodina u svakom smislu. On nije pjevao niti snimao svašta, nije se gurao nigdje. Poštovan od pravih poznavalaca muzike, miljenik žena, jaran i ljudina, živio je svoj život krajnje skromno i nenametljivo. - Nisam ja neki izbirač. Jednostavno, osjetim ono što volim, i to pjevam. Ali, nikada nisam došao u situaciju, kao neke moje kolege, da biram šta ću pjevati, a onda na kraju zapjevam nešto što ni u kom slučaju nije trebalo – kazivao je Đeza.Đezić je nastupao na mnogim festivalima i snimio brojne nove pjesme, ali uvijek birajući kvalitetne melodije i stihove. Bio je jedan od najvećih i naboljih interpretatora sevdalinki, rame uz rame s legendarnim Zaimom Imamovićem, Safetom Isovićem, Himzom Polovinom, Zehrom Deović i drugim velikanima sevdaha.<h2>U ratu pokrenuo festival </h2>Neke od najpoznatijih Đezićevih interpretacija su: "Amanet šehida", "Razbolje se šimšir list", "Bosno moja lijepih planina", "Djevojka sokolu zulum učinila", "Pokidane strune", "Kad ja pođoh na Bembašu", "Puknite strune", "Od Sarajki ljepših žena nema", "Vojnička pjesma", "Znam da moja nećeš biti", "Udadoše moju Fatu"...Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, 1992-1995., zajedno s Omerom Pobrićem i Zaimom Muzaferijom učestvovao je u pokretanju Festivala narodne muzike „Lukavac 94.“ Snimio je i prvu bosansku patriotsku pjesmu “Ne daj se, Bosno”, s Omerom Pobrićem i nekolicinom pjevača. <h2>Uzor mnogim pjevačima</h2>Živa legenda sevdaha Nedžad Salković ne krije da mu je Đeza bio pjevački uzor.- Zekerijah je prvi Tuzlak koji je snimio ploču i prvi Tuzlak koji je snimio novokomponovanu pjesmu o Tuzlanki ("Tuzlanka se Sarajkama hvali"). Kada je snimio "Bosno moja lijepih planina" i "Razbolje se šimšir list", osvojio me za sva vremena. Pamtim ga kao prefinjenog gospodina, rijetkog sevdaliju koji je maestralno pjevao šlagere, romanse i napolitanske pjesme. Bio je jedan od mojih uzora.I poznati kompozitor bh. korijena Radoslav Graić Graja, autor najpjevanije pjesme u našoj regiji „Mito, bekrijo“, kao i čuvene „Hajro, Hajrija“ s kojom je Safet Isović pobijedio na Ilidžanskom festivalu 1971. godine, imao je samo riječi hvale o našem Đezi. - Snimao sam ploče i emisije sa stotinama pjevača iz bivše Juge. Bilo je i popularnijih i tehnički boljih pjevača od Zekerijaha, ali Zekerijah je neponovljiv gospodin. Širio je neku smirenost i odmjerenost u ovom našem stalno napetom i naelektrisanom poslu. Komponovao sam mu nekoliko pesama: "Od Sarajki ljepših žena nema", "Druže stari", "Uspomena"...Đeza je preminuo 17. oktobra 2002. godine, nakon teške bolesti, u Općoj bolnici u Sarajevu. Posthumno mu je, 2003. godine, dodijeljena muzička nagrada "Davorin" za afirmaciju originalne bosanskohercegovačke muzike.

Mnoge stare sevdalinke Đeza je otkrio i sačuvao od zaborava, a neke divne pjesme, naprimjer legendarnu "Razbolje se šimšir list", i sam komponovao

Zekerijah Đezić: 86. godišnjica rođenja bh. spikera i sevdalije 

Prije tri godine, 14. novembra 2020., preminuo je Nedžad Imamović, vrsni bosanskohercegovački muzičar, interpretator, kompozitor i aranžer, sin legendarnog Zaima Imamovića. Biti sin jednog od najboljih interpretatora i kompozitora sevdalinki veliki je teret, ali ga je Nedžad svojom blagošću i tihim temperamentom, koji je, osim talenta za pjevanje, također naslijedio od svog oca, nosio lagano i s ponosom. Nedžad je rođen 1948. godine u Sarajevu, a očevim stopama krenuo je vrlo mlad. Prvo je počeo svirati klarinet, potom bubnjeve, pa gitaru u pop, rock i narodnim orkestrima. Krajem 1960-ih zaposlio se u Narodnom orkestru Radio-televizije Sarajevo, gdje je svirao bas gitaru, a sve to vrijeme uporedo je pjevao narodne pjesme i snimao ploče i CD-e.&nbsp;

<h2>Stara staza </h2>- Bilo je neizbježno da se bavim pjesmom, jer od trenutka kad sam se rodio u mojoj kući se pjevalo i sviralo. Kad se čovjek odgaja, kad raste u takvoj sredini, onda mu to uđe i u dušu i u srce, uđe pod kožu. A mnoge je interesovalo kako to pjeva sin Zaima Imamovića, pa je bilo neizbježno da jednog dana i zapjevam – govorio je Nedžad.Sa svojim pjesmama, naročito sevdalinkama, Imamović je učestvovao na brojnim festivalima, ne samo kao interpretator nego i kao tekstopisac i kompozitor. Kako je bio jedan od najkompletnijih bosanskohercegovačkih muzičkih znalaca, učestvovao je u najznačajnijim projektima iz oblasti narodne muzike u nekadašnjoj Jugoslaviji. - Sevdah je u svakom slučaju ljubav, bilo prema ženi ili cvijeću, prema rijeci ili gradu. To je događaj koji čovjek osjeća u duši – pojašnjavao je Nedžad zašto je s toliko pažnje i posvećenosti njegovao najdugovječniju, najdominantniju, najvredniju i najljepšu bosanskohercegovačku kulturnu baštinu – sevdalinku.Sa svojim ocem Zaimom, 1983. godine, snimio je ploču duetskih pjesama „Stara staza“, kojom se posebno ponosio. Poslije Zaimove smrti često je spominjao kako mu je ostao urezan u sjećanje posljednji očev osmijeh u bolnici Koševo, nakon što mu je pojačao radio da bi obojica čuli pjesmu „Evo ovu rumen ružu“, koja je obilježila Zaimovu karijeru.

<h2>Koncert sa sinom</h2>Od 1990. godine vodio je vlastiti muzički studio i radio kao producent za narodnu muziku na Radio-televiziji Bosne i Hercegovine, a nakon penzioniranja posvetio se produciranju za mlađe izvođače i aktivno radio na zaštiti autorskih prava.Ponosio se Nedžad i svojim sinom Damirom, koji je nastavio porodičnu muzičku tradiciju. - Veoma sam zadovoljan i sretan što je Dado na neki način produžio vijek trajanja sevdalinke. Istina, on to radi na zaista poseban način. Ima nešto od dede, ima nešto od mene, ali u suštini je svoj. Svoj je po načinu interpretiranja, svoj je po načinu sviranja. Ja sam veoma sretan i zadovoljan što je zainteresovao svoju generaciju. Mislim, to je veliki uspjeh jer to je znak da će se sevdalinka pjevati i dalje. Stranci ga mnogo vole i cijene, i to je veoma dobar znak – opisao je jedne prilike Nedžad kako doživljava sinovljev moderni način interpretiranja sevdalinke. Podržavajući sina i ostale mlade interpretatore sevdalinke, često je govorio da razlika između starih i novih interpretacija mora i treba da postoji. Da se svi moramo prilagođavati vremenu u kome živimo, te da mladi naraštaji razumiju i vide vrijednost naše pjesme, ali je doživljavaju na drugi način i s novim aranžmanom.Nedžad Imamović će zasigurno ostati upisan zlatnim slovima u historiju bosanskohercegovačke kulture i tradicije, jer je njegov doprinos očuvanju i opstojnosti naše lijepe sevdalinke ogroman. <h2>Svira, tata, sevdalinka</h2>U decembru 2021. Nedžadovom sinu Damiru Imamoviću uručena je nagrada "The Best of Europe" britanskog magazina "Songlines" za najboljeg umjetnika Evrope. Tada je na svom Facebook profilu Damir napisao emotivnu poruku:- Prošle godine, u vrijeme kada su nagrade za moj tek objavljeni album počele pristizati, tata se razbolio. Sve lijepo što se oko albuma dešavalo bilo mi je nekako u znaku njegove bolesti, nije bilo vremena ni snage za radost. Trčanje po doktorima u pandemijskim uslovima, sekiracija, užasan osjećaj bespomoćnosti... U bunilu zadnjih dana pred smrt, tata se naglo pridigao i upitao me: "Je l' to svira neka stara sevdalinka?!" Pomislio sam da mu se pričinjava od lijekova i vratio ga u krevet. A onda sam čuo da stvarno odnekud s ulice dopire zvuk harmonike onog starog čike negdje kod Katedrale. Ovogodišnjoj nagradi "The Best of Europe" magazina „Songlines“ odlučio sam se radovati uprkos svemu. Posvećujem je uspomeni na moga oca Nedžada, tog tihog i blagog čovjeka prepunog beskrajne i bezuvjetne ljubavi za sve nas. Svira, tata, svira neka stara sevdalinka još uvijek.&nbsp;

Mnoge je interesovalo kako to pjeva sin Zaima Imamovića, pa je bilo neizbježno da jednog dana i zapjevam 

Nedžad Imamović: 3. godišnjica smrti bh. muzičara, kompozitora i aranžera

Mladim umjetnicima izuzetno je teško doći do medijskog prostora, te skrenuti pažnju na svoje stvaralaštvo. Ipak, da se predan rad i trud isplate, vidimo i na primjeru Slaviše Vreće, mladog umjetnika koji je svojim stvaralaštvom uspio skrenuti pažnju na sebe. Riječ je o slikaru čijim opusom trenutno dominiraju portreti i to ne bilo kakvi. Naime, Slaviša je inspiraciju za rad našao u poznatim rok muzičarima koji dominiraju regionalnom rok scenom, te je svoj opus trenutno posvetio odajući priznanje njihovoj umjetnosti. O slikarstvu, kulturi, umjetnosti, Vrećo je rado pristao da govori za „Dnevi avaz,“ te je iznio nekoliko zanimljivih detalja o svom stvaralaštvu.<h2>Omaž</h2>

Šta je to što što Slaviša Vrećo predstavlja svojim stvaralaštvom?-Teško je odgovoriti na to pitanje. Ono što je sigurno jeste to da volim eksperimentirati u likovnoj umjetnosti. Tako je i nastala ova moja izložba „40 rok faca“ za koju moram napomenuti da je originalnog karaktera. To je jedan sveukupni omaž ex yu rok sceni. Do sada niko nije uradio likovni omaž ex yu muzičarima. Bilo je, koliko sam upućen, nekoliko izložbi fotografija koje su se oslanjale na ovu tematiku. Cilj mi je da u umjetnosti budem originalan i eto nekako sam i uspio da u svojoj prvoj samostalnoj izložbi to i uspijem i spojim svoje dvije velike strasti u jedno, a to je rok muzika i likovna umjetnost. Gdje izlažete svoje radove? Gdje se može pogledati Vaše stvaralaštvo?-Trenutno se ta izložba može pogledati u prostorijama ex yu rok centra u Sarajevu na Skenderiji. Pa, ovim putem, pozivam sve one kojima je ova tematika interesantna da odu i posjete ex yu rok centar u Sarajevu a u sklopu njega i moju izložbu.

<h2>Izazovna tehnika</h2>Primjetno je da dominiraju portreti regionalnih rok muzičara. Zbog čega tu nalazite inspiraciju?-Riječ je o 40 portreta lidera ex yu rok grupa koji su rađeni u tuš tehnici na papiru. Tuš je jako izazovna tehnika, ne prašta greške. Jednom kada pogriješite, morate raditi sve ispočetka, jer to nije olovka pa da se može izbrisati. Jako je ekonomična tehnika, tehnika brzih poteza. Niti jedan od portreta nije baš nastao iz prvog pokušaja. Izložba je omaž jednom vremenu u kojem su generacije odrastale i stasavale , odupirale se neukusu i nisu mu se predavale. S kojim izazovima se sreće jedan mladi umjetnik u savremenom društvu? Isplati li se biti umjetnik?-Inspiriraju me život, ljudi i pojave. Ponekad je potrebno kalkulisati i sa samoćom. Svako ko se bavi nekim vidom umjetnosti trebalo bi da se usudi da to i prezentira javnosti. Možda na početku neće sve ići kako treba ali svaki trud se na kraju isplati. Od umjetnosti se baš i ne može živjeti, ali to neka ne bude prepreka i ne treba se od nje odustati.Osim tehnike crnog tuša, radim i sve ostale tehnike. I radim sve po narudžbi. Ono što moram napomemuti jeste to da ja nisam akademski slikar, već da sam se profilisao sam tako što sam učio i usvajao znanja sa interneta i od drugih umjetnika. Do sad sam imao tri uspješne izložbe, a nadam se da će sljedeca biti u Banajluci. Uskoro, tačnije 29. novembra ex yu Rok centar otvara izložbu „Žene u ex yu roku,“ pa će i tu biti moja tri rada.<h2>Kultura ovdašnjeg rokenrola</h2>

Jeste li dobili neke utiske poznatih ličnosti koje ste portretisali? Kako su oni reagovali?-Naglasio bih to da je ljetos moju izložbu u sklopu ex yu rok centra posjetio i Zvonimir Đukić Đule lider grupe „Van Gog“ na šta sam iznimno ponosan, jer to mi je ujedno i omiljena grupa koja je uticala i na moje stvaralaštvo. Đuletu sam prije dvije godine poklonio portret, kao i Neletu, ali i Canetu iz „Partibrejkersa.“ Sve se to dešavalo na Ok festu na Tjentištu, gdje sam ih i upoznao, te razgovarao o brojnim temama. Pohvalili su i podržali moj rad i oduševili se da neko na ovaj način njeguju kulturu ovdašnjeg rokenrola.

Izložba je omaž jednom vremenu u kojem su generacije odrastale i stasavale, odupirale se neukusu i nisu mu se predavale

Slaviša Vrećo dao palimpsest regionalnoj sceni: Uspio sam spojiti rok muziku i likovnu umjetnost

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, u ponedjeljak 13. i u utorak 14. novembra, bit će izvedena dramska predstava „Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice“ autora i režisera Harisa Pašovića. <h2>Uvijek pravila nekonvencionalne izbore</h2>U naslovnoj ulozi Marlene Dietrich publika će gledati jednu od najboljih glumica u regionu Mirjanu Karanović. Pored Mirjane u predstavi igraju Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković. - Marlene Dietrich je bila više od filmske zvijezde - bila je mit. Jedna veoma neobična žena, veoma posebna, koja je u svom životu uvijek pravila nekonvencionalne izbore, često rizikujući reakciju svoje okoline - bilo privatne, profesionalne ili reakciju u svojoj domovini.

Ja sam napisao dramu o jednom imaginarnom suđenju Marleni Dietrich, u kojem je optužena zbog svog životnog stila; svojih neortodoksnih stavova o braku i porodici; svoje nezavisne prirode; svog erotizmu i svog učešću u američkoj vojsci tokom drugog svjetskog rata.<h2>Troje mladih tužilaca</h2>U drami, troje mladih tužilaca, jedna žena i dva muškarca, optužuju Marlenu da nije bila dovoljno patriota, da nije bila dobra majka, da je imala izvanbračne veze, i da je izdala svoju zemlju. To su ozbiljne optužbe i oni navode primjere iz njenog života koji potkrepljuju, po njihovom mišljenju, tu optužnicu.Marlene Dietrich odgovara i iz njenih odgovora vidimo koliko je život složen i koliko je pogrešno mjeriti ljude sterotipima i redukovati ih površnim procjenama. Vidimo jedan kompleksan život i jednu pametnu ženu čiji se moral ne mjeri brojem ljubavnika, nego njenim ljudskim postupcima i njenom ljudskom supstancom – izjavio je reditelj predstave Haris Pašović.

 Izvedbe u ponedjeljak i u utorak  13. i 14. novembra

"Marlene Dietrich" u NP Sarajevo: Bila je više od filmske zvijezde 

Baletni spektakl „Orašar“ rasprodan je u Sarajevu u rekordnom roku za najavljeni termin 20. decembra u Bosanskom kulturnom centru, a zbog velikog zanimanja publike, u prodaju su upravo puštene ulaznice za novi termin, 21. decembra. Kao i za prvu predstavu, ulaznice se prodaju u sistemu Entrio.ba, a mogu se kupiti i na prodajnom mjestu Artikulacija BKC i na platou Skenderije. Prvaci i solisti ukrajinskih nacionalnih pozorišta te nagrađivani baletni plesači okupljeni u prestižni baletni ansambl Ukrainian Classical Ballet donose pred sarajevsku publiku najpopularniju baletnu bajku za sve generacije.&nbsp;Praizvedba baleta „Orašar“ održana je u Sankt Peterburgu 18. decembra davne 1892. godine. A već dugi niz godina balet „Orašar“ prerastao je u pravi međunarodni fenomen koji je postao simbolom decembarskog i božićnog ugođaja. „Orašar“ kojeg će sarajevska publika ovog decembra moći pogledati u dva termina, obogaćen je svjetlosnim efektima, raskošnim kostimima i impresivnom produkcijom, a garancija nezaboravnog doživljaja svakako je i briljantna muzika Petra Iljiča Čajkovskog, uz koreografiju Valerija Petroviča Kovtuna.

Večeras počinje 21. TKT Fest - Festival otvara predstava Zijaha Sokolovića

Maestro Emir Nuhanović i violinista Stefan Milenković zajedno će nastupiti na poznatom festivalu u Rumuniji

Andraš Urban: Reditelj u fokusu 5. Sarajevo Festa

Izložba grafičara povodom 25. novembra

Peti Sarajevo Fest 2023. počinje 26. novembra

Habiba Stočević Rizvanbegović: 133. godišnjica smrti jedine bh. žene u divanskoj književnosti

Praizvedba Sjećaš li se...? „Sjećaš li se Dolly Bell?“ 29. novembra

Koncert u čast Zore Dubljević: Obilježavanje 65 godina karijere

Ususret spektaklu "Tri tenora": Sve karte rasprodate

Milomir Kovačević Strašni za „Avaz“: Drugačije se gleda na život kad se upoznaju ljudi s poteškoćama

U Zemaljskom muzeju BiH izložba "NINGYŌ: Umjetnost i ljepota japanskih lutaka

Zekerijah Đezić: 86. godišnjica rođenja bh. spikera i sevdalije

Nedžad Imamović: 3. godišnjica smrti bh. muzičara, kompozitora i aranžera

Slaviša Vrećo dao palimpsest regionalnoj sceni: Uspio sam spojiti rok muziku i likovnu umjetnost

"Marlene Dietrich" u NP Sarajevo: Bila je više od filmske zvijezde

Baletni spektakl „Orašar“ rasprodan u Sarajevu: U prodaji ulaznice za drugi termin

Kultura

Večeras počinje 21. TKT Fest - Festival otvara predstava Zijaha Sokolovića

Maestro Emir Nuhanović i violinista Stefan Milenković zajedno će nastupiti na poznatom festivalu u Rumuniji

Andraš Urban: Reditelj u fokusu 5. Sarajevo Festa

Izložba grafičara povodom 25. novembra

Peti Sarajevo Fest 2023. počinje 26. novembra

Habiba Stočević Rizvanbegović: 133. godišnjica smrti jedine bh. žene u divanskoj književnosti

Praizvedba Sjećaš li se...? „Sjećaš li se Dolly Bell?“ 29. novembra

Koncert u čast Zore Dubljević: Obilježavanje 65 godina karijere

Ususret spektaklu "Tri tenora": Sve karte rasprodate

Milomir Kovačević Strašni za „Avaz“: Drugačije se gleda na život kad se upoznaju ljudi s poteškoćama

U Zemaljskom muzeju BiH izložba "NINGYŌ: Umjetnost i ljepota japanskih lutaka

Zekerijah Đezić: 86. godišnjica rođenja bh. spikera i sevdalije

Nedžad Imamović: 3. godišnjica smrti bh. muzičara, kompozitora i aranžera

Slaviša Vrećo dao palimpsest regionalnoj sceni: Uspio sam spojiti rok muziku i likovnu umjetnost

"Marlene Dietrich" u NP Sarajevo: Bila je više od filmske zvijezde

Baletni spektakl „Orašar“ rasprodan u Sarajevu: U prodaji ulaznice za drugi termin