<p>Projekcijom igranog filma "Stigme", Zdenka Jurilja, otvoreno je 24. izdanje Mediteran Film Festivala u Širokom Brijegu, javlja Anadolu.<br></p><p>U konkurenciji je deset dugometražnih dokumentaraca koji će se boriti za Grand Prix te deset kratkometražnih, koji se takmiče za nagradu "Best Short".</p><p>Najbolji film i ove godine će birati i publika.</p><h2>Težak zadatak</h2><p>Novost na ovogodišnjem MFF-u je nagrada "Best Camera", koja se dodjeljuje u saradnja s Asosijacijom snimatelja Bosne i Hercegovine.</p><p>Svi filmovi koji će se takmičiti, prema riječima organizatora, imaju važnu poruku i kvalitet pa će i stručni žiri imati težak zadatak.</p><p>- Iskreno, uživala sam u svakom filmu koji sam pogledala. Komentirala sam maločas s ostalim članovima koliko će biti teško donijeti odluku koji je to najbolji film. Svaki ima ono nešto po čemu je posebniji. Bit će uistinu teško, a publici će biti ugodno - izjavila je članica stručnog žirija Ornela Vištica.</p><h2>Puno mladih autora</h2><p>Filmski radnici u Hercegovini ponosni su na ostvarenja nastala u ovom dijelu naše zemlje, kao i na činjenicu da je kinematografija u Hercegovini na zdravim nogama.</p><p>- Imamo prvi stopostotno hercegovački igrani film, imamo i puno mladih autora - debitanata, a svi ti filmovi su takvi da ih se ne bismo postidjeli bilo gdje u svijetu. I očekujem da imaju značajan festivalski put. Da kinematografija nastavi rasti i da dogodine na jubilarni 25. MMF imamo makar ovoliko filmova - naveo je producent festivala Robert Bubalo.</p><p>Ceremonija dodjele nagrada održat će se u petak, dok će festival biti zatvoren u subotu projekcijom filma o Draženu Petroviću "Naš Mali", redateljice Ivane Guberine.</p>

Najbolji film i ove godine će birati i publika

Film "Stigme" otvorio 24. Mediteran Film Festival

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo sutra će biti održan gala koncert u povodu 100. rođendana Sarajevske filharmonije, koji će predvoditi maestro  Rikardo Muti (Riccardo).</p>

<p>Nakon prve probe sa orkestrom, Muti je dočekan u rezidenciji italijanskog ambasadora Nj. E. Marka Di Ruca (Marco Di Ruzza), gdje je održan svečani prijem, kojem su prisustvale mnoge zvanice.</p>

U Narodnom pozorištu Sarajevo sutra će biti održan gala koncert u povodu 100. rođendana Sarajevske filharmonije

Sa prijema u rezidenciji italijanskog ambasadora

Maestro Rikardo Muti na svečanom prijemu u rezidenciji italijanskog ambasadora

<p>Maestro Rikardo Muti (Riccardo) održao je press konferenciju uoči sutrašnjeg gala koncerta kojim se obilježava 100 godina Sarajevske filharmonije na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;<br></p><p>Sarajevska filharmonija djeluje od 1923. godine, što je čini jednom od najstarijih institucija kulture u Bosni i Hercegovini. O uspjehu orkestra svjedoče brojna domaća i međunarodna priznanja, kao i gostovanja slavnih imena iz svijeta umjetničke muzike. Sve je spremno za veliki slavljenički koncert.</p><p>- Dok god budem živ, možete računati na mene, uvijek ću se ovdje vratiti da dirigujem jedan koncert - poručio je Muti.<br></p><p><br></p>

<p>Ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu bit će postavljeni LED ekrani, kako bi što više građana moglo uživati u ovom muzičkom spektaklu.</p><p>Slavni Italijan bio je među prvim velikim svjetskim umjetnicima koji su posjetili razoreni grad nakon potpisivanja mirovnog sporazuma. Godine 1997., sa orkestrom i solistima Milanske skale održao je koncert u Skenderiji, kada je izvedena Deveta simfonija Ludviga van Betovena (Beethoven).</p>

Gala koncert sutra u Narodnom pozorištu Sarajevo

Rikardo Muti održao press konferenciju: Sve je spremno za 100. rođendan Sarajevske filharmonije

<p>Dječiju pažnju teško je privući, a još teže zadržati, to rijetkima uspijeva. Nepisano pravilo je da to mogu uglavnom ljudi dobrog srca, koje mlada i neiskvarena bića prepoznaju. Jedan od tih rijetkih dobrih ljudi bio je naš književnik Ahmet Hromadžić. Kad spomenemo njegovo ime, svima koji su ikada pročitali makar jednu njegovu priču, zatitra osmijeh na licu, pokrene se osjećaj blagosti i zaboravljene dječije razdraganosti. Svojim pričama, koje je uglavnom pisao za djecu, ostavio je traga, ne samo u bosanskohercegovačkoj književnosti i kulturi, nego i u našim srcima.    </p><p>Iako je Hromadžić u svojim djelima uglavnom evocirao uspomene na vlastito djetinjstvo i poznate zavičajne prostore, pripovjedačkim umijećem i bajkovitim likovima, bićima simboličnih imena, uspio ih je približiti djeci i potaknuti njihovu maštu i radoznalost. U njegovim pripovijetkama žive neobične ptice, zlatoruna stada, patuljci, bajkovita bića s kojima se djeca žele identificirati, a poruke koje ta bića prenose djeci jesu da život, ustvari, nije bajka, ali da su dobrota i ljubav uvijek iznad svega.</p><h2>Osnivač „Lastavice“</h2><p>Ahmet Hromadžić rođen je 11. oktobra 1923. u selu Bjelaj kraj Bosanskog Petrovca, gdje je završio osnovnu školu, a srednju tehničku školu pohađao je u Zagrebu i Sarajevu. Profesionalnu karijeru počeo je kao novinar „Oslobođenja“, 1944. godine. Tada je upoznao našeg također velikog pisca, a svog sugrađanina po rođenju, Skendera Kulenovića, te mu sramežljivo pokazao svoju prvu priču za djecu „Jabuka“. Kulenovićeve riječi: “Ti imaš talent. Nastoj da pišeš”, ohrabrile su ga i opredijelile njegov književni put, a Ahmet je često kazivao da je u Skenderu našao, ne samo učitelja nego i starijeg brata. Priču „Jabuka“ objavio je u „Oslobođenju“, 1952. godine.</p><p>Nakon Drugog svjetskog rata radio je kao novinar u „Sarajevskom dnevniku“, potom je bio glavni urednik lista „Krajina“ u Bihaću, da bi se ubrzo vratio u Sarajevo na mjesto urednika kulturne rubrike „Oslobođenja“.</p><p>Bio je potom glavni urednik u Izdavačkom poduzeću „Veselin Masleša“, gdje je, 1954. godine, osnovao čuvenu dječiju biblioteku „Lastavica“, koja je u svojoj dugogodišnjoj historiji objavila brojna djela najvećih imena bosanskohercegovačke, regionalne i svjetske književnosti za djecu. Zahvaljujući Hromadžiću, Sarajevo je u to vrijeme bilo jugoslavenski centar dječije književnosti.</p><p>Kao član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Hromadžić je zajedno s kolegama Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokrenuo međunarodnu književnu manifestaciju „Sarajevski dani poezije“, 1962. godine. Bio je i član Redakcije međunarodne edicije „Djeca svijeta“, a djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike te uvrštena u izbore dječije literature i lektire u Italiji, Norveškoj i Belgiji.</p><h2>Začetnik umjetničke bajke</h2><p>Osim pripovijetki i romana za djecu i odrasle, Hromadžić je pisao književne i pozorišne kritike, književne reportaže, crtice i članke. Prvo književno djelo, roman "Labudova poljana", objavio je 1952. godine u Sarajevu, ali su ga proslavile pripovijetke za djecu, među kojima su najpoznatije one objavljene u zbirkama: "Patuljak vam priča", "Okamenjeni vukovi" i "Patuljak iz Zaboravljene Zemlje". </p><p>Ahmet Hromadžić je začetnik i najistaknutiji predstavnik umjetničke bajke u bosanskohercegovačkoj književnosti za djecu, žanra s kojim je postigao najveće književne domete. U svoje priče prvi je uveo patuljke i povezao ih s najmlađim čitateljima, prikazavši ih kao tajanstvena, ali veoma pametna bića koja vole djecu i rado postaju njihovi prijatelji. Zbog tog specifičnog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitatelja, a posebno djece, nazivaju ga bosanskohercegovačkim Andersenom. Poput Andersena, čije ružno pače zbog fizičkog izgleda od rođenja biva odbačeno, te koji je stvaranjem bio na strani slabijih i ugroženih, i Hromadžić u svojim pripovijetkama opisuje likove koji zbog određenih osobina ne bivaju prihvaćeni od okoline, zbog čega duboko pate.</p><p>Tužne, ali i poučne priče iz zbirke „Patuljak vam priča“ govore o prijateljstvu i povjerenju, koje je teško steći, savjetujući nas da ne trebamo svima vjerovati, jer ponekad ljudi, a u ovom slučaju i životinje, rade sve isključivo za svoju korist. Ahmet nam kroz likove u svojim pričama poručuje i da pravo prijateljstvo traje vječno, te da su naši pravi i iskreni prijatelji spremni sve učiniti za nas.</p><h2>Ponos Bosanskog Petrovca</h2><p>Za književni rad Hromadžić je dobio brojne nagrade i priznanja među kojima su: nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948.), Mladog pokoljenja (1971.), Zmajevih dječijih igara(1973.), Kurirček (1974.), Dvadesetsedmojulska nagrada SR BiH (1974.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1958.) , Nagrada ZAVNOBIH-a (1986.) i druge. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom Republike II reda, a bio je i član Društva pisaca i Akademije nauka Bosne i Hercegovine.</p><p>Godine 2007., osnovna škola u Bosanskom Petrovcu promijenila je ime u OŠ „Ahmet Hromadžić“, a na porodičnoj kući u Pekiska ulici postavljena je spomen-ploča s njegovim imenom. U Bihaću, u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke, postoji spomen-soba Ahmeta Hromadžića.</p><p>Ovaj velikan zasigurno zaslužuje da ga se češće sjetimo i više spominjemo, da neke ulice i institucije nazovemo njegovim imenom, da ga ne zaboravimo. U Bosanskom Petrovcu izašla je monografija o četiri velikana iz tog mjesta „Četiri petrovačke karijatide: Jovan Bijelić, Mersad Berber, Skender Kulenović i Ahmed Hromadžić“.</p><h2>Tajne u tvrđavi</h2><p>U kratkoj biografiji, objavljenoj u knjizi „Dječiji pisci o sebi“, Hromadžić je opisao zašto je tvrđava bila jedna od njegovih vodećih inspiracija.</p><p>   </p><p>- Ima jedno mjesto koje me, ipak, najviše privlačilo. Stara tvrđava na brdu, gola i pusta, ali za nas dječake uvijek prepuna tajni. Tamo smo odlazili često. Tamo smo tražili ono što nikad nismo pronašli: zakopano blago i zakopano oružje. Ali tajna je tajna. I mi smo se nadali. Mi smo vjerovali da ćemo otkriti bar jednu od mnogih tajni sakrivenih u zidinama tvrđave. </p><p>Tvrđava je bila i kuća brojnih čavki. O tvrđavi su se pričale priče. U tvrđavi smo i ja i moji prijatelji proveli mnoge časove, mnoge dane, iz tvrđave sam ponio mnoge uspomene.</p>

Nazivaju ga bh. Andersenom, jer u njegovim pripovijetkama žive neobične ptice, zlatoruna stada, patuljci, bajkovita bića...

Ahmet Hromadžić: 100. godišnjica rođenja najpoznatijeg bh. dječijeg pisca

<p>U četvrtak, 12. oktobra sa početkom u 19.30 sati, na sceni Narodnog pozorišta bit će izvedena dramska predstava „To nikad nigdje nije bilo“.<br></p><p>Ova sjajna predstava rađena je po motivima romana Tvrtka Kulenovića „Istorija bolesti“. </p><p>Režiju potpisuje Dino Mustafić za koju je adaptaciju i dramatizaciju uradio Darko Lukić, a dramaturgiju su potpisali Vedrana Božinović i Darko Lukić.</p><h2>Taj izraz često čujemo i izgovorimo u neviđeno teškim i bezizlaznim situacijama</h2><p>U predstavi igraju: Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Aldin Omerović, Kaća Dorić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Dino Bajrović, Merima Lepić Redžepović, Mona Muratović, Belma Salkunić-Bektešević, Mak Čengić, Alisa Čajić, Hana Zrno i Adnan Salihović.</p><p>“To nikad nigdje nije bilo! Taj izraz često čujemo i izgovorimo u neviđeno teškim i bezizlaznim situacijama. Kad se užasnemo svijetom i događajima, kad stvarnost zaskoči preko svega što smo ikad igdje mogli očekivati i u najgorim noćnim morama zamišljati. To je zapanjenost razumnog čovjeka pred nečim što nadilazi sva razumna objašnjenja. Pred onim što ostavlja nijemim i bespomoćnim uza sve pročitane knjige i sve granice mašte pisaca. To je nešto što Tvrtko Kulenović, u trenutku dok je ispisivao tu rečenicu, nije našao ni u Dantea, ni u Bulgakova, ni u svim bibliotekama koje je pročitao. Nikad. Nigdje.“ (Darko Lukić).</p><p>Nagrađivana dramska predstava „Hedda Gabler“ rađena po tekstu norveškog književnika Henrika Ibsena, u režiji Nermina Hamzagića, bit će izvedena u petak 13. oktobra, na sceni Narodnog pozorišta, sa početkom u 19:30 sati.<br></p><p>Dramski tekst "Hedda Gabler" norveškog pisca i dramatičara Henrika Ibsena jedan je od najkompleksnijih ali i najvještije napisanih tekstova u historiji svjetske dramske književnosti a lik Hedde Gabler, tvrde kritičari, jedan od najsloženijih i najintrigantnijih.</p><h2>"Mišolovka" Agate Kristi&nbsp;</h2><p>„Žudeći za nemogućim idealom lijepog i dostojanstvenog, a pristajući na banalnost življenja u modernom društvu, Hedda je jedan od najnepredvidljivijih, najuzbudljivijih i najslojevitijih likova ikada napisanih. Pišući Heddu Gabler, psihološku dramu o ženi zatočenoj u kući, braku i životu koji nije željela, Ibsen slika portret ranog industrijskog društva u kome je tehnologija omogućila masovnu proizvodnju, ali je istovremeno preoblikovala društvene vrijednosti, pa se zadovoljstvo mjeri  potrošnjom, vrijednost pronalazi u kompeticiji, a samorealizacija čovjeka se očituje u tome da li je uspješno ispunio svoju društvenu funkciju. Granice individualne slobode iscrtane su linijama društveno prihvatljivog, i svaki pokušaj odstupanja predstavlja napad na krhki poredak društvenih odnosa.“ (Nermin Hamzagić i Asja Krsmanović).</p><p>U predstavi igraju: Mona Muratović, Ermin Sijamija, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Jasna Diklić i Belma Salkunić-Bektešević.</p><p>Dramaturgiju i adaptaciju teksta potpisuje Asja Krsmanović, scenografkinja je Mirna Ler, kostimografska rješenja povjerena su Irmi Saje i Vanji Ciraj, a na scenskom pokretu radio je Thomas Steyaert koji potpisuje i muziku.</p><p>U subotu 14. i ponedjeljak 16. oktobra u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo ljubitelje krimi-drame očekuje izvođenje dramske predstave „Mišolovka“ spisateljice Agathae Christie, u režiji Branka Vekića.<br></p><p><br></p><p><br></p>

<p>„Svaki dobar pozorišni komad je bezvremen, pa tako i ovaj Agathe Christie, jer se primarno bavi ljudima, njihovim problemima, željama, potrebama, mogućnostima i nemogućnostima, ciljevima i preprekama da se isti ostvare. A ljudi se ne mijenjaju, u svojoj suštini ostaju isti i pored svih tehnoloških promjena koje svijet doživljava. Sve te promjene tu i jesu kako bi ljudska priroda izašla na vidjelo i probala da se razotkrije. Agatha Christie koristi zločin kako bi osvijetlila mračne dijelove ličnosti. S tim u vezi, i ova predstava je bazirana na glumcima i glumicama. Sve je podređeno glumačkoj igri. A utjelotvoriti živopisne likove, obavijene velom misterije, te konstantno, iz scene u scenu, održavati napetost i biti prisutan u svakom trenutku, nije nimalo jednostavan zadatak. Glumci i glumice ove predstave naprosto žive taj svijet – zatvoreni u malom pansionu, okovani snježnom olujom, vode publiku na uzbudljivo putovanje, tokom kojeg se neprestano pitate ko je ubica, a ko naredna žrtva.“ (Adnan Lugonić)</p><p>U predstavi igraju: Filip Radovanović, Belma Salkunić-Bektešević, Mak Čengić, Emina Muftić, Mirvad Kurić, Sanela Pepeljak, Riad Ljutović i Enes Kozličić.</p><p>Dramaturgiju potpisuje Adnan Lugonić, koreografkinja je Selma Štrbo Arnautović, kostimografska i scenografska rješenja uradila je Sabina Trnka.</p>

U četvrtak će biti izvedena dramska predstava „To nikad nigdje nije bilo“

Druga sedmica oktobra: Sjajni naslovi na repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo

<p>Žiri u sastavu profesorica Marina Katnić-Bakaršić iz BiH, producentica Jana Bäskau iz Njemačke, spisateljica Ana Stojanoski iz Makedonije proglasio je sinoć pobjednike i pobjednice 63. Internacionalnog teatarskog festivala MESS:</p><p> </p><p>Grand Prix – “Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu u cjelini” dobio je “Othello” iz Vilnus City Theatre, Litvanija.</p><h2>Savremeni teatar bi uvijek trebao voditi publiku ka novim perspektivama</h2><p>- Savremeni teatar bi uvijek trebao voditi publiku ka novim perspektivama i otkrivanju novih poveznica između tradicionalnog i današnjeg teatra. Oskaras Koršunovas uspijeva da Shakespeareov tekst učini više nego relevantnim za našu postkolonijalnu svakodnevnu stvarnost. Ova je predstava kreirala jedinstvenu formulu koja predstavlja izazov za gledaoce. Bazirana na Jagovim intrigama i manipulacijama, povezujući se sa publikom pomoću djelića pop kulture i, konačno, čineći to na veoma moderan način, predstava nam pokazuje kako bi novi teatar trebao izgledati. Politička manipulacija, zloupotreba moći, isključivanje, homofobija i naša ovisnost o konstantnoj prisutnosti medija pogađaju nas neočekivano snažno ovom savršeno orkestriranom i koreografski osnaženom produkcijom u nenaturalističoj scenografiji koja može biti opisana samo kao Gesamtkunstwerk - stoji u obrazloženju.</p><p>Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja - Oskaras Koršunovas za predstavu “Othello”-</p><p>Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje -&nbsp; Saulius Ambrozaitis kao Iago u predstavi Oskarasa Koršunovasa ″Othello“ i Varja Đukić kao Danica u predstavi „Pod oba sunca“ Borisa Liješevića.</p><h2>Nagrada “Rejhan Demirdžić”&nbsp;</h2><p>Nagrada “Rejhan Demirdžić” za najboljeg mladog glumca -&nbsp; Oleksandr Rudynskyi kao Kaligula u predstavi Ivana Uryvskog ″Kaligula“</p><p>O Zlatnom lovorovom vijencu za najbolju predstavu Malog MESS-a odlučila su djeca svojim glasovima i ovogodišnja pobjednica je predstava “Gidionov čvor” u režiji Selme Alispahić. </p><p>Zlatni lovorov vijenac publike 63. Festivala MESS dobila je predstava „Chotto Desh“.</p><p><br></p>

Grand Prix – “Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu u cjelini” dobio je “Othello” iz Vilnus City Theatre, Litvanija

Dodjelom nagrada završen 63. MESS

<p>Čuveni italijanski dirigent Rikardo Muti (Riccardo) Muti danas stiže u Sarajevo, a u srijedu će održati koncert u Narodnom pozorištu.</p><p>Povod njegovog dolaska je 100. godišnjica Sarajevske filharmonije.&nbsp;</p><h2>Treći dolazak</h2><p>Još u januaru ove godine iz Sarajevske filharmonije javnost su obavijestili da je maestro Muti odlučio pokloniti Sarajevskoj filharmoniji i sarajevskoj publici svoj nastup za njihov 100. rođendan.</p><p>Bit će ovo treći dolazak maestra Mutija u Sarajevo. Među prvima posjetio je razoreno Sarajevo 1997. godine s Milanskom skalom i održao koncert u Skenderiji. Potom je 2009. godine u Zetri dirigovao koncertom "Putevi prijateljstva: Od Sarajeva do Sarajeva". Tada je velikom maestru, za izrazit kulturni doprinos i prijateljstvo, uručen I Ključ Grada Sarajeva.</p><h2>Pristup trgu i praćenje prinenosa je besplatno</h2><p>Iz Sarajevske filharmonije pozivaju sve zainteresirane građane i goste grada da se pridruže proslavi i uživo prate koncert u Narodnom pozorištu u srijedu, 11. oktobra s početkom u 20 sati. Pristup trgu i praćenje prinenosa je besplatno.<br></p>

U srijedu će održati koncert u Narodnom pozorištu

100. rođendan Sarajevske filharmonije: Maestro Rikardo Muti stiže u Sarajevo

<p>Ovogodišnji laureat književnih susreta "Cum Grano Salis" je pisac Bora Ćosić, kojem je uručena nagrada "Meša Selimović" za roman "Bergatova udovica".</p><p>Književni susreti "Cum Grano Salis" održani su 22. put, a nagrada se dodjeljuje za roman koji je objavljen u prethodnoj godini na jednom od južnoslovenskih jezika. </p><p>Žiri u sastavu Semezdin Mehmedinović, Andrej Nikolaidis, Andrea Lešić, Mirjana Đurđević i Branko Čegec odlučili su se da laureat ovogodišnjih susreta bude književnik Bora Ćosić, iako odluka nije donesena jednoglasno.</p><p>Na ovogodišnje književne susrete "Cum Grano Salis" selektori/ce za BiH, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru za nagradu "Meša Selimović" predložili su 19 romana, a pet romana je ušlo u najuži izbor. </p><p>Tokom održavanja menifestacije upriličen je omaž Dževadu Karahasanu i in-memoriam Marku Vešoviću.&nbsp;</p>

Tokom održavanja menifestacije upriličen je omaž Dževadu Karahasanu i in-memoriam Marku Vešoviću

Bora Ćosić dobitnik književne nagrade "Meša Selimović"

<p>Projekcija dokumentarnog filma „Memoirs of a Massacre“ – Sjećanje na masakr, britanske rediteljice Niko Bolster (Nicky), bit će održana u ponedjeljak 09. oktobra u kino sali Općine Novi Grad sa početkom u 19 sati.&nbsp;</p><p>Film donosi detalje o masovnom ubistvu više od 1000 mirnih demonstranata na trgu Rabaa u Kairu koji su se 14. avgusta 2013. godine okupili kako bi pružili podršku tadašnjem, prvom i jedinom, demokratski izabranom predsjedniku Egipta, dr. Mohamedu Morsiju.</p><p>Film je premijerno prikazan početkom avgusta u prostorijama Britanske akademija filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA), a od tada je uspio osvojiti i nagradu za najbolji dugometražni dokumentarac na Sweden Film Awards.</p><p>Trailer filma možete pogledati&nbsp;<b><a href="https://vimeo.com/821730708/2882489ebc?share=copy">ovdje</a>.</b><br></p><p>Pozivajući sve građane Sarajeva da pogledaju film, bivši predsjednik Egipatske unije u Bosnu i predstavnik Egipćana u Bosni i Hercegovini, Farid Al-Zayat, istakao je da je maskrom na trgu Rabaa u Kairu egipatska demokratija otišla u prošlost.&nbsp;</p><p>- Sve do danas, odgovorni za zločin koji je trajno uništio brojne egipatske porodice nisu odgovarali pred zakonom. Ove lične priče želimo podijeliti sa bh. javnošću koja iz svog iskustva vrlo dobro zna kako je preživjeti zločin i čekati na pravdu - kazao je Al-Zayat te dodao da će nakon projekcije filma biti održana i panel diskusija na kojoj će se dati širi društveno-politički kontekst ovog slučaja.</p><p>- Učesnici na panel diskusiji bit će historičar, producent i scenarist Nihad Kreševljaković te kao poseban gost dr. al-Moncef al-Marzouki, aktivista za ljudska prava i predsjednik Tunisa u periodu 2011-2014 - naveo je Al-Zayat i pozvao građane da se aktivno uključe u diskusiju.</p><p><br></p>

Sve do danas, odgovorni za zločin koji je trajno uništio brojne egipatske porodice nisu odgovarali pred zakonom

Projekcija dokumentarnog filma "Memoirs of a massacre“ u ponedjeljak u kinu Novi Grad

<p>Panel diskusijom „Zašto pisati dramu“, završeno je prvo izdanje „Dramadžiluka“, novog programa Festivala MESS koji je ove godine po prvi put realizovan. Cilj scenskog čitanja drama je da se kreira platforma za afirmaciju novih tekstova, povezivanje dramaturga, režisera i glumaca, te olakša pronalazak tekstova za pozorišne repertoare.</p><h2>Pisac centralna figura u teatru</h2><p>- Bitno je podržati "Dramadžiluk", jer on može postati platforma da se naš glas čuje. Ovo nije prvi projekat koji je pokrenut a da je kroz godine došlo do pada entuzijazma. To je ono što ne bih volio da se desi, volio bih da o ovome možemo razgovarati i za 30 godina. Bitno je da se kroz ovakav festival pravi temelj i platforma za povezivanje -&nbsp; naglasio je dramaturg, Dragan Komadina.</p><p>Glavna tema današnjeg razgovora je položaj dramskog teksta u teatru. Da li dramaturzi imaju svoje mjesto i autorit u pozorištu i da li dramski tekst treba da bude centralna figura teatra?</p><p>- Po meni je pisac centralna figura u teatru. Dar je ono što se prepozna u pozorištu, zbog toga je pozorište dobar filter. Ako neko napiše kvalitetan tekst, to se ne može sakriti. Drama se ne piše, drama se gradi, to sam naučio od svog profesora Stefanovskog i smatram da je to tačno. Potrebno je pisati drame zbog publike, jer imaju osjećaj da su dio tog života, savremenog stvaranja i teatra - naveo je režiser Boris Liješević.</p><p>&nbsp;- Kao neko ko nije primarno dramaturg, ja radim iz pozicije nekoga ko nema zanatsko znanje, ali sam se kroz glumu dugo bavila onim na šta se oslanja dramaturgija. Ovo je jedini posao koji mi je uzbudljiv mimo glume, upravo zbog tog istraživanja i sklapanja mozaika kroz lutanje u potrazi za odgovorima. Za mene je dramaturgija jedan od najbitnijih segmenata teatarskog djelovanja - rekla je Vedrana Božinović, glumica i direktorica drame Narodnog pozorišta Sarajevo.</p><h2>&nbsp;Za pisanje drame je potrebno zanatsko znanje</h2><p>Dramski pisac i scenarista Dejan Dukovski polazi sa tačke uvažavanja teatra u procesu stvaranja dramskog teksta.</p><p>- Ja sam svoje vizije uvijek prilagođavao sceni i pozorištu, jer tokom pisanja svoj komad vizualiziram u glavi na pozorišnoj sceni. Pisci su ti koji su mijenjali formu pozorišta kroz historiju -&nbsp; dodao je Dukovski. </p><p>- Za razliku od romana, za pisanje drame je potrebno zanatsko znanje, ali u drugu ruku, drama je danas kao neko siroče, jer je ne prihvataju kao svoju ni pozorište ni književnost do kraja -&nbsp; pojasnio je pisac Almir Bašović.</p><p>Na prvom izdanju Dramadžiluka su izvedena scenska čitanja drama “Tama na rubu grada”, autora Darija Bevande (Bosna i Hercegovina) i “Vrat od stakla”  autorice Biljane Srbljanović  (Srbija), a u režiji Ajle Bešić, te “Urotnici” koju potpisuju Igor Štiks I Vladimir Arsenijević (Srbija) i drama  “Posljednji balkanski vampir” makedonskog autora Dejana Dukovskog, u režiji Aleša Kurta.</p>

Glavna tema današnjeg razgovora je položaj dramskog teksta u teatru

Završeno prvo izdanje „Dramadžiluka“: Zašto pisati dramu

<p>Na posljednjem festivalskom MESSpressu razgovarano je o predstavama „Wakatt“ i „Gidionov čvor“ koje su večeras na programu Festivala MESS. Večerašnja izvedba „Gidionovog čvora“ (18 sati, Pozorište mladih) bit će prevođena na znakovni jezik, dok je „Wakatt“ u 19.30 na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.</p><h2>Predstava „Wakatt“&nbsp;</h2><p>Serge Aime Coulibaly, jedno od vodećih imena u polju savremenog plesa na afričkom kontinentu danas, sa svojom trupom Faso Danse Theatre predstavit će se s predstavom „Wakatt“ na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Riječ je o predstavi koja propituje kompleksne savremene izazove: nacionalizam, klimatske promjene i još mnogo toga. „Otvaramo brojna pitanja aktuelna u današnjem svijetu, svijetu u kojem je Planeta spaljena i na sceni imamo pepeo i istopljeno zlato i gledamo takmičenje ljudi u pohlepi, koji uvijek žele više i koji gledaju kako da maksimalno iskoriste sve resurse ne brinući o okolišu“, pojasnio je Coulibaly. Predstava ima dva dijela, u prvom se otvaraju mnogi problemi, da bi se potom krenulo u potragu za novom humanošću.&nbsp;</p><p>- To je okosnica naše trupe, da se ne bavimo različitim stilovima koliko iskrenim dijalogom sa ljudima kroz pokret -&nbsp; istakao je reditelj i koreograf Coulibaly.</p><p>Budući da su pripreme počele još u doba covida, iznimno je bilo zahtjevno raditi na postavci ovog djela.</p><p>- Otkrivali smo i sebe kroz ovaj proces, natjerani da se naviknemo na nove okolnosti u kojima smo otkrili velikodušnost koja dolazi od brige za druge. Važno nam je da sa smo osmislili govor tijela koji će svima razumljiv - istakao je Ahmed Soura, jedan od aktera predstave.&nbsp;</p><p>- Iskrenost nam je važna jer svaki izvođač donosi i dio sebe na scenu i tako se direktno ostvaruje kontakt s publikom. Afrika jeste važan dio predstave, ali ovo nije neka egzotična predstava samo zato što smo afrički umjetnici, mi smo dio svijeta kao cjeline koji našoj publici nudimo jedinstveno iskreno ljudsko iskustvo - zaključio je Coulibaly.</p><h2>Majka i umjetnica</h2><p>- I kao umjetnica i kao majka imala sam potrebu da ovaj tekst i adresiramo aktuelna pitanja nasilja u školama, bullyinga, da dotaknemo svakoga ko je imao problem sa obrazovnim sistemom. Ovo je hrabra predstava, koja je uzdrmala većinu ljudi koji su je pogledali, a među njima je bilo mnogo roditelja, prosvjetnih radnika, srednjoškolaca, osnovaca -&nbsp; istakla je Selma Alispahić, rediteljica predstave i glavna glumica.</p><p>&nbsp;Posebno se osvrnula na činjenicu da je ovo prvi put da radi duodramu nakon dvadeset i jedne godine izvođenja jedne od najboljih predstava „Ay, Carmela“ sa pokojnim kolegom Draganom Jovičićem.</p><p>- Ne može mi niko nadoknaditi gubitak partnera kao što je bio Dragan, zbog toga sam dobro promislila prije nego sam se odlučila za duo dramu, jer tu se ogleda istinsko partnerstvo, povjerenje i poštovanje među kolegama. Džana je sjajna glumica i zadovoljstvo je bilo raditi s njom što je nekad ličilo na pravu jazz seansu u radi i igranju i u toj ljepoti. Napravila sam predstavu koju bih i ja voljela pogledati u vremenu kad ovakvi formati iščezavaju sa scene. Dali smo glas onima koji šute i naš rad sigurno nije uzaludan -&nbsp; zaključila je Alispahić.&nbsp;</p>

Razgovarano je o predstavama „Wakatt“ i „Gidionov čvor“ koje su večeras na programu Festivala MESS

Ne može niko nadoknaditi gubitak Dragana Jovičića

<p>U Tuzli je danas klanjana dženaza bosanskohercegovačkom kompozitoru Asimu Horoziću, koji je preminuo u 65. godini.</p><p>On je na vječni počinak ispraćen danas iz Komemorativnog centra u Tuzli, a ukopan je na mezarju Bukovčić u tom gradu. Od njega su se oprostili brojni prijatelji, porodica, građani Tuzle i svi poštovaoci njegovog lika i djela.</p><p>Horozić je rođen u Tuzli 1958. godine i bio je jedna od najznačajnijih muzičkih ličnosti u savremenoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj muzici. Komponovao je opere "Hasanaginica", "Aska i Vuk" i "Zmaj od Bosne".</p><p>Komponovao je i koncertni stav za klarinet i orkestar "Kapija", posvećen stradanju tuzlanske mladosti 25. maja 1995. godine te mnoga druga djela za solističke instrumente, orkestar, kamerne sastave. Diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, a po završetku studija vratio se u Tuzlu.</p><p> Karijera Asima Horozića ispunjena je mnogim uspjesima i dobitnik je brojnih priznanja, od kojih se posebno izdvaja "Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva" za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti, koja mu je dodijeljena 2021. godine.</p>

On je na vječni počinak ispraćen danas iz Komemorativnog centra u Tuzli, a ukopan je na mezarju Bukovčić u tom gradu

U Tuzli klanjana dženaza bh. kompozitoru Asimu Horoziću

<p>Istaknuti bh. glumac Feđa Štukan odnedavno je i pisac. Njegov roman „Blank“ (praznina) ostvario je zavidan regionalni uspjeh, te je doživio nekoliko izdanja. O književnosti, glumi, odnosu između te dvije umjetnosti, ali i nekim detaljima iz njegovog života razgovarali smo sa ekscentričnim predstavnikom našeg glumišta. Koliko jedan umjetnik može dati jasnu sliku društva u kojem živi možemo vidjeti na primjeru Feđe Štukana, koji našu društvenu i umjetničku zbilju vidi na poseban način.</p><h2>Alegorija života</h2><p><b>Ostvaren ste književnik, imate roman koji je postigao i zavidan komercijalni uspjeh. Zašto naslov „Blank“? Gdje je ta praznina?</b></p><p>-U Mac-ovom programu Pages u kojem je napisan „Blank“, novi dokument koji otvarate da biste pisali, imenovan je kao Blank. Nisam mislio da ću tu priču objaviti pa nisam imao ni potrebu nazvati taj dokument bilo kako. Zato se zove „Blank“, to je zapravo naziv knjige koja nikad nije dobila naziv. Ostalo je „Blank“ kao prazan list papira, kao alegorija života kojeg treba ispisati, kao dokument na kojem će se još raditi, koji će se i dalje pisati. Život na početku je blank, čovjek na početku života je blank, smrt je blank...</p><p><b>Stil romana je šarolik. To je i hronika i dnevnik i psihološka introspekcija, na momente žurnalistički objektivno dočarana. Da li je to jedini način na koji je moguće opisati savremenog čovjeka?</b></p><p>-Bezbroj je načina da se kaže nešto, ali najvažnije je da bude autentično i istinito jer samo tako može da izazove emociju, odnosno da komunicira sa čitaocima.&nbsp;</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/Cwrj8jcsraF/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/Cwrj8jcsraF/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/Cwrj8jcsraF/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Fedja Stukan (@fedja_stukan_)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p><b>Postavangardni postupci su jasno uočivi... Ko su autori koji su Feđi Štukanu služili kao uzori dok piše? </b></p><p>-Volio sam čitati Hesea kao klinac, ali sam se više trudio da ga stilski izbjegnem, prije nego da ga iskopiram. Nisam imao uzora dok sam pisao „Blank“ i nadam da se vidi da stilski nije nalik ničemu. To je offroad literatura koja ne robuje ni formi ni pravilima, mislim da me to u velikoj mjeri definiše, više kao čovjeka nego kao pisca, a to se onda ogleda i u pisanju, a i u drugim stvarima kojima se bavim.</p><h2>Nekoliko ideja</h2><p><b>Kako vidite savremnu bh. književnost u odnosu na regionalnu, evropsku i svjetsku književnost?</b></p><p>-Ne mogu da kažem da znam šta se ovdje tačno dešava, kad stignem da čitam, radije čitam filozofiju ili naučne radove.</p><p><b>Šta očekivati da će u budućnosti izaći iz pera Feđe Štukana?</b></p><p>-Teško je reći. Imam par ideja, a da li će me dovoljno dugo i jako držati, to je pitanje.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/Cv7CkC8MiIw/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/Cv7CkC8MiIw/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/Cv7CkC8MiIw/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Slavic Artists Management (@slavic_artists)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p><b>Da li je izazovnije biti glumac ili književnik u jednom društvu kao što je bh.?</b></p><p>-Nikako ne mogu da se naviknem na to "književnik" jer se u principu i ne smatram piscem, to je bio jedan pucanj koji je izgleda pogodio gdje treba, ali je moguće da ne bih znao napisati išta drugo. Ja radim nekoliko stvari u isto vrijeme, a raditi stvari koje vas ispunjavaju je najbitnija stvar u životu, sreća je nusprodukt upravo toga, nećete je naći ako je tražite na bilo kojem drugom mjestu i na bilo koji drugi način. Kratkoročno se  možete usrećiti i na druge načine, dugoročno sigurno ne.</p><h2>Društveni problemi</h2><p><b>Da li je konzumiranje zabranjenih supstanci u predstavi "Mirna Bosna"umjetnička sloboda ili neophodan postupak slikanja naše realnosti, a to je bijeg u porok?</b></p><p>-U predstavi konzumiramo žalfiju koja ljudima koji su malo ili nikako konzumirali narkotike, miriše kao Marihuana. Bitno je pričati o društvenim problemima i stvari nazivati pravim imenom. Narkofilija je ovdje ozbiljan problem usljed nedostatka ljubavi i pažnje ili samo nedostatka kvalitetnog životnog sadržaja, ili bolje da kažem - dosade, a krivca za to ćete naći u konzervativnim čuvarima tradicije koja ne dozvolja napredak. </p><p><b>Poznato je da ste zaljubljenik u adrenalinske sportove i aktivnosti. Osjećate li se najživljim u momentima kad ste u najugroženiji ili time nadomješćujete turbulentne avanture iz ranijeg perioda života?</b></p><p>-Sve su to proračunati rizici, ja nisam samoubica, volim život i cijenim ga, gledam da ga sačuvam što duže jer je jedini koji ću ikad živjeti. Znam da ti sportovi izgledaju jako opasni ali nisu opasni u tolikoj mjeri. Padobranstvo je statistički sigurnije od skijanja ili fudbala. Puno je manje povreda. Pogibija je isto kao i u saobraćaju: 30 ljudi na 100.000. U BiH je od 1949, od kad postoji padobranstvo, pa do danas, poginulo samo dvoje ljudi, istina, bilo je pogibija padobranaca ali kao posljedica avionskih nesreća. Letenje žirokopterom je sigurnije od vožnje kolima. Motor je, mislim,  najopasniji od svega, tu zaista morate biti puno koncentrisaniji nego kod vozite bilo šta drugo, a i kad ste super-oprezni, neko drugi vas može ugroziti. Ovim sportovima nadomješćujem uzalud i u nepovrat bačeno vrijeme živeći život koji sam živio, ako se to uopšte može nazvati životom. Volim da budem prisutan u ovom trenutku, on me jedini zanima, prošlost me ne zanima nimalo, budućnost me ne zanima pretjerano, volim biti jako budan i prisutan da bih mogao da upijem što više od ovog, jedinog postojećeg trenutka, a ništa vas ne može dovesti do tog nivoa budnosti i prisutnosti, kao što može adrenalin. </p><h2>Zabrana ulaska u Srbiju</h2><p><b>Poznato je da ste imali zabranu ulaska u Srbiju. Kako s ove vremenske distance gledate na taj slučaj?</b></p><p>-Sedmo ili osmo izdanje „Blanka“ je u Srbiji  rasprodano od trenutka kad me je Vučić javno pomenuo. Zadnje informacije koje imam je da mi je zabranio ulaz u Srbiju na neodređeno vrijeme i da potpuno pobjesni na pomen mog imena. Koliko se ja u ljudski mozak razumijem, problem koji on sa mnom ima nije politički, nego primalni, testosteronski.&nbsp;</p>

Bitno je pričati o društvenim problemima i stvari nazivati pravim imenom

Feđa Štukan za „Dnevni Avaz“ govori o stvaralaštvu: Nisam samoubica, moji rizici su proračunati

<p>U Historijskom muzeju pod okriljem Imagine Arts &amp; Ideas inicijative otvorena je eksperimentalna izložba „Koralni greben. Regenerativni dizajn.“ koju su priredili studio EOOS Next iz Beča i Institut za istraživanje dizajna Beč (IDRV).</p><p>Cilj ovog izložbenog projekta je pokazati put koji nas vodi od ekstraktivnih, degenerativnih ekonomija do kulture u kojoj sebe vidimo kao dio prirode i dijelimo njena kreativna načela. Složeni ekosistemi koje čine korali i u kojima postoji fascinantna biološka raznolikost poslužili su kao metafora. Sve više su pod pritiskom klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek, tako da im prijeti nestanak. Samom izložbom se nastoje prenijeti regenerativni principi prirode u procese dizajna.</p><h2>Sa inicijativom smo počeli već prošlog mjeseca&nbsp;</h2><p>Uz izraze dobrodošlice, kustosica Historijskog muzeja BiH Elma Hodžić kazala je da je uloga muzeja kao kulturno-historijskog spomenika da opstaje i regeneriše se iz godine u godinu zahvaljujući društvu.</p><p>Sabine Kernthaller, direktorica Austrijskog kulturnog foruma Sarajevo, istakla je da je izložba dio inicijative Imagine Art &amp; Ideas - Dignity koju je pokrenulo Savezno ministarstvo vanjskih poslova Republike Austrije povodom 50. godišnjice austrijske kulture u inostranstvu s namjerom da se zajednički rješavaju veliki problemi današnjice kao što su posljedice klimatskih promjena, stvarajući tako bolju budućnost. „Želimo da pokrenemo diskusiju i kooperaciju vezano za ove probleme današnjice i raduje me je da je ova inicijativa počela u Sarajevu, odnosno u Bosni i Hercegovini. Sa inicijativom smo počeli već prošlog mjeseca otvaranjem arhitektonske izložbe „100 ideja za Zapadni Balkan“ u Austrijskoj kući, dok je „Koralni greben. Regenerativni dizajn.“ drugi dio inicijative i nastavlja se dolaskom treće velike izložbe u Sarajevo koja je posvećena temi biodiverziteta“ - kazala je Kernthaller.</p><p>Izložbom “Koralni greben. Regenerativni dizajn.” počinje i saradnja sa Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu gdje će studenti imati priliku da tokom predviđenih radionica zajedno kreiraju dodatne objekte koji će postati dio izložbe. Po istom modelu izložba putuje dalje u Tiranu, Beograd, Berlin.</p><p><br></p>

<p><br></p><h2>Ulaz slobodan</h2><p>U svom obraćanju direktorica studija EOOS Next iz Beča Lotte Kristoferitsch navela je podatak da su pri kreiranju koralnih grebena za izložbu iskoristili 30 kilometara posebno proizvedenih papirnih traka, ističući da su korali impresivan dio našeg svijeta.</p><p>„Koralni greben nam je poslužio kao metafora, bili smo inspirisani njegovim statusom i ulogom. Ova izložba uči od prirode, koristi se akademskom literaturom i predstavlja produktivan proces. Želimo da budemo dio prirode, a ne protiv nje“ - naglasio je Harald Gründl, osnivač Instituta za istraživanje dizajna Beč.</p><p>U početnoj fazi izbljeđivanja korala u koralnom grebenu nastaju fluorescentne boje, tako da izložbena arhitektura preuzima upravo ovaj prirodni fenomen kako bi stvorila imerzivan, poetičan i mitski prostor za suočavanje s principima prirode kao uzorom za regenerativni dizajn. "Dizajn" izložbe ne proizlazi iz kreativne zamisli već "izranja" iz prirodnih principa rasta. Izložba se može pogledati do 31. oktobra 2023., ulaz je besplatan.<br></p>

Izložbom počinje i saradnja sa Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu

Otvorena Imagine izložba "Koralni greben. Regenerativni dizajn"

<p>U Galeriji Gabrijel u Kamernom teatru 55 večeras je održana svečana ceremonija dodjele Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra Gradimiru Gojeru, kao najveće priznanje koje dodjeljuje Direkcija Festivala MESS.</p><p>Kako je saopćeno, u svojoj bogatoj biografiji bilježi preko šezdeset knjiga, te 129 teatarskih režija za koje je osvojio oko trideset nagrada, uključujući Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva, za ostvarenja u scenskoj umjetnosti i posebno za režiju predstave Bašeskija, san o Sarajevu.</p><p>Jedan je od osnivača Mostarskog teatra mladih i Sarajevskog ratnog teatra – SARTR-a, te osnivač i organizator manifestacije Teatarske molitve za mir 1992. – 1995. Bio je jedan od vodećih protagonista i organizatora pokreta duhovnog otpora agresiji na Sarajevo i BiH.</p><h2>Važnost svih festivala</h2><p>Prisjetivši se najtežeg perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva kada je postao direktor Kamernog teatra 55, te i kao jedan od pokretača ideje formiranja Sarajevskog ratnog teatra, Gojer je istakao važnost svih festivala i priznanja koji njeguju kulturu sjećanja.</p><p>- Mene Festival MESS prati od studentskih dana i nekako je čitav život tu pored mene. Zašto je značajno što smo vodili duhovnu borbu tokom agresije? Bernard Henry Levy i Susan Sontag su bili dvoje svjetskih intelektualaca koji su podržali ono što smo mi u podrumu započeli raditi, a to je otpor civilizacije fašizmu. Hvala vam za ovu nagradu, hvala direkciji MESS-a i svima koji su došli da me podrže. Ja imam još snage, i ako me zdravlje posluži, pravit ćemo mi opet ozbiljne stvari -  istakao je Gradimir Gojer.</p><p>U svom višedecenijskom teatarskom radu bio je direktor Kamernog teatra 55, Pozorišta mladih, Narodnog pozorišta Sarajevo, gdje je bio i dramaturg, selektor i umjetnički direktor Jugoslovenskog festivala djeteta u Šibeniku.</p><h2>Fascinantna biografija</h2><p>- Kao institucija čija uloga u danima opsade je dijelom našeg današnjeg identiteta, i koja izuzetno cijeni sve ono što je činjeno u tom periodu izuzetna je čast ovogodišnji Zlatni Lovorov Vijenac dodijeliti Gradimiru Gojeru. Kada pogledate njegovu biografiju ostanete u potpunosti fascinirani onim što je taj čovjek do sada sve uradio, broj predstava koje je režirao, broj knjiga koje je napisao. Ono što je učinio u danima opsade vrijedno je svakog divljenja - istakao je Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS, dodavši da je tokom opsade Sarajeva kada je Gradimir Gojer bio direktor Kamernog teatra 55, ovaj teatar napravio preko 28 premijera, festivala koji su imali po nekoliko programa dnevno, te mjuzikla „Kosa“, koji je na pravi način kroz umjetnost pružio otpor ludilu.</p><p>Gradimir Gojer je 2011. godine dobio Nagradu za teatarsku kritiku „Marko Kovačević“ koju također dodjeljuje Direkcija Festivala.</p><p>Gojer je rođen 1951. u Mostaru, a svoj radni vijek proveo je u Sarajevu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao komparativnu književnost sa teatrologijom, te pozorišnu i radijsku režiju.</p>

U svom višedecenijskom teatarskom radu bio je direktor Kamernog teatra 55, Pozorišta mladih, Narodnog pozorišta Sarajevo

Gradimiru Gojeru dodijeljen Zlatni lovorov vijenac

Gradimiru Gojeru dodijeljen Zlatni lovorov vijenac kao najveće priznanje koje dodjeljuje Direkcija MESS-a

<p>Na redovnom festivalskom MESSpressu jutros je razgovarano o projektu Dramadžiluk i drami „Tama na rubu grada“ te predstavi „Pod oba sunca“ u produkciji Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ iz Crne Gore u režiji Borisa Liješevića prema tekstu Ognjena Spahića, koja je na progamu 63. MESS-a večeras u 20 sati na sceni Pozorišta mladih Sarajevo.</p><h2>Predstava „Pod oba sunca“&nbsp;</h2><p>Dario Bevanda, jedan od autora dramskih tekstova odabranih za scenska čitanja prvog Dramadžiluka istakao je važnost ovog programa za vidljivost savremenih dramskih tekstova. „Tama na rubu grada“ je tekst o dvije žene koje žive od čišćenja tuđih kuća i stanova koje u jednom stanu nalaze diktafon i kutiju sa starim audio kasetama zvučnih zapisa, koje je Stanar vodio tokom rata.</p><p>- Mislim da su u Bosni i Hercegovini još uvijek nedovoljno zastupljeni suvremeni dramski pisci, pa se nadam da će i ovakav projekat promovirati njihov značaj. U pisanju ne razmišljam da li će doživjeti postavku na scenu iako sam se ranije time više opterećivao, a zapravo se više trudim da se bavim zanimljivim i aktuelnim društvenopolitičkim pitanjima -&nbsp; istakao je Bevanda.</p><p>Predstava „Pod oba sunca“ nastala je po romanu Ognjena Spahića koji je po narudžbi pisao za „Zetski dom“. Dramaturgiju i dramatizaciju potpisuje Stela Mišković. „Ovo nije ljubavna predstava, ali je o ljubavi izmučenoj patnjom. Bilo je zadovoljstvo raditi na Ognjenovom tekstu u kojem smo trudili da zadržimo monološku formu“, istakla je Mišković.</p><p>- Nema razlike u kojoj je formi djelo nastalo ako sadrži onu dramsku esenciju u sebi i zbog toga sam se neizmjerno obradovao kad sam pozvan da radim ovaj uzbudljiv dramski tekst koji prikazuje raspad jednog sistema, a s njim i raspad ljudi, porodica i svjetova gdje najviše stradaju najmoralniji sinovi tog sistema -&nbsp; objasnio je reditelj Boris Liješević. </p><p>Varja Đukić višestruko nagrađivana glumica prisjetila se i svojih prvih dolazaka na MESS 80-tih godina još kao studentica Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, te poslije i kao glumica u brojnim predstavama.&nbsp;</p><p><br></p><h2>MESS je sinonim za teatar i Sarajevo&nbsp;</h2><p>- MESS je sinonim za teatar i Sarajevo i to ono Sarajevo koje je imalo kontinuitet teatra pod opsadom, što nama koji živimo ovaj poziv posebno znači“, rekla je Đukić. „Cijeli ansambl učinio je da nastane jedna kreacija kako bismo nadgradili Ognjenov roman, a posebno je teško raditi na tekstovima za koje vas veže lično iskustvo. Utoliko mi je dragocjeno što baš ovu predstavu igramo večeras -&nbsp; objasnila je Đukić.</p><p>Posebno emotivno o Festivalu i Sarajevu je govorio i glavni glumac predstave, Srđan Grahovac, objašnjavajući da koliko se u BiH 90-ih dogodila eksplozija, u Crnog Gori je to više bila implozija.&nbsp;</p><p>- Mi i dalje osjećamo te posljedica, toga svega što nije izašlo van, pa to sve i dalje bubri i iz toga ispadaju razni čirevi, zbog čega su ovakvi tekstovi važni -&nbsp; istakao je Grahovac.</p>

Film "Stigme" otvorio 24. Mediteran Film Festival

Maestro Rikardo Muti na svečanom prijemu u rezidenciji italijanskog ambasadora

Rikardo Muti održao press konferenciju: Sve je spremno za 100. rođendan Sarajevske filharmonije

Ahmet Hromadžić: 100. godišnjica rođenja najpoznatijeg bh. dječijeg pisca

Druga sedmica oktobra: Sjajni naslovi na repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo

Dodjelom nagrada završen 63. MESS

100. rođendan Sarajevske filharmonije: Maestro Rikardo Muti stiže u Sarajevo

Bora Ćosić dobitnik književne nagrade "Meša Selimović"

Projekcija dokumentarnog filma "Memoirs of a massacre“ u ponedjeljak u kinu Novi Grad

Završeno prvo izdanje „Dramadžiluka“: Zašto pisati dramu

Ne može niko nadoknaditi gubitak Dragana Jovičića

U Tuzli klanjana dženaza bh. kompozitoru Asimu Horoziću

Feđa Štukan za „Dnevni Avaz“ govori o stvaralaštvu: Nisam samoubica, moji rizici su proračunati

Otvorena Imagine izložba "Koralni greben. Regenerativni dizajn"

Gradimiru Gojeru dodijeljen Zlatni lovorov vijenac kao najveće priznanje koje dodjeljuje Direkcija MESS-a

Priča o dvije žene koje žive od čišćenja tuđih kuća i stanova

Kultura

Film "Stigme" otvorio 24. Mediteran Film Festival

Maestro Rikardo Muti na svečanom prijemu u rezidenciji italijanskog ambasadora

Rikardo Muti održao press konferenciju: Sve je spremno za 100. rođendan Sarajevske filharmonije

Ahmet Hromadžić: 100. godišnjica rođenja najpoznatijeg bh. dječijeg pisca

Druga sedmica oktobra: Sjajni naslovi na repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo

Dodjelom nagrada završen 63. MESS

100. rođendan Sarajevske filharmonije: Maestro Rikardo Muti stiže u Sarajevo

Bora Ćosić dobitnik književne nagrade "Meša Selimović"

Projekcija dokumentarnog filma "Memoirs of a massacre“ u ponedjeljak u kinu Novi Grad

Završeno prvo izdanje „Dramadžiluka“: Zašto pisati dramu

Ne može niko nadoknaditi gubitak Dragana Jovičića

U Tuzli klanjana dženaza bh. kompozitoru Asimu Horoziću

Feđa Štukan za „Dnevni Avaz“ govori o stvaralaštvu: Nisam samoubica, moji rizici su proračunati

Otvorena Imagine izložba "Koralni greben. Regenerativni dizajn"

Gradimiru Gojeru dodijeljen Zlatni lovorov vijenac kao najveće priznanje koje dodjeljuje Direkcija MESS-a

Priča o dvije žene koje žive od čišćenja tuđih kuća i stanova