<p>Iako u književnoj tradiciji cijelog regiona imamo pjesnike čijim se stvaralaštvom ne bi postidjele najznačajnije svjetske književnosti, u 21. stoljeću lirika kod nas nema značaj koji je nekad imala. Ipak, svako pravilo ima izuzetak, pa se tako još uvijek mogu pronaći oni koji žive za stih, rimu i liriku. Marko Milošević je pjesnik koji ima respektabilan opus. Njegovo stvaralaštvo ušlo je i u estradne vode, pa smo o tome razgovarali s njim. O poeziji, umjetnosti, estradi, društvenim mrežama, ovaj istaknuti poeta rado je govorio za „Dnevni Avaz“.</p><p><b>Kako biste okarakterisali svoju poeziju? Ko su Vam uzori? Kakva je poetika Marka Miloševića?</b></p><p>-Smatram da je moja poezija nešto što dolazi od Boga. Nikada mi nije bila namjera da postanem pjesnik, ne postoji škola za pjesnika, ne postoje kursevi pisanja poezije, to dođe u nekoliko minuta, tako nastane pjesma. Svoju poeziju bih okarakterisao kao prostu, pitku, nebrušenu. Onako kako nastane, tako i ostaje. Uzore u poeziji nemam. Cijenim u velikoj mjeri rad nekih ljudi koji, nažalost, više nisu s nama. Uopšte nemam projekat pisanja poezije kao takve. Ne postoji nešto što me vuče, stil ili uzor. Poštujem Miku Antića, Balaševića koji je veliki pjesnik, Disa. Svako ko je pisao, pisao je na svoj način o životu. Neki ljudi čekaju po šest mjeseci da im dođe jedna riječ, ja ne. Kako dođe u tom trenutku, tako objavljujem. Mislim da je po tome moja poezija specifična.</p><p><b>Kako vidite poeziju 21. stoljeća? U 20. stoljeću razvio se čitav spektar pravaca od simbolizma do avangarde i postmoderne. Kakva je situacija danas?</b></p><p>-Poezija je izgubila bitku od proze još u 18. ili 19. stoljeću. Kako su godine prolazile, tako se poezija nekako gubila i udaljavala od ljudi. Cilj je bio da kroz društvene mreže i neke nove mehanizme poeziju vratim gdje joj je mjesto, a to je među ljude i ljudske duše. U 21. stoljeću ima mnogo ljudi koji pišu, ali ne objavljuju, jer se poezija ne kupuje i ne čita toliko. Smatram da ima mnogo talentovanih pjesnika, ali se stil promijenio. Kao da se banalizovalo sve. Svako ko zapiše neku misao to smatra poezijom. Za mene je to neprihvatljivo, zna se forma poezije. Stoga mi je mnogo draže ono što je rađeno u 20. vijeku, iako ja stvaram u 21. vijeku, to više liči na nešto od prije pedeset godina.  </p><h2>Hronologija</h2><p><b>Smatraju Vas rodonačelnikom „poezije na filmu.“ O kakvom konceptu je riječ?</b></p><p>-Cijeli projekat približavanja moje poezije ljudima je bio takav da je 140 glumaca iz cijele regije govorilo moju poeziju. Tad je bila korona, bilo je to neko ludo vrijeme, oni su imali puno vremena i objeručke su prihvatili da snime nešto što je novo, što im se svidjelo. Tako da je to veoma brzo stiglo do ljudi, a onda je bilo logično da se sve to premosti u film „Pobeda sebe“ koji je snimljen 2021. godine. To je nešto što, bar na ovim prostorima nikad nije rađeno, a ne znamo ni za šire u takvom konceptu. Riječ je o 26 glumaca na 26 lokacija koji govore moju poeziju. Takvi su i nastupi, govori se s publikom, ta poezija ide hronološki, kao i moj život. Svaka pjesma je moja, pa se to reda hronološki, svako pronalazi sebe u rimama i stihovima. Zaista mislim da smo zajedno napravili neku revoluciju, iskoristili najveće zlo 21. vijeka, a to su društvene mreže i napravili nešto za dobrobit svih ljudi koji vole stihove i dobrobit mladih ljudi da nauče šta je to poezija. Drago mi je da sve više ljudi radi ovo što ja radim, a to je da pišu pjesme i da objavljuju. To je jedan veliki uspjeh!</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CxEPeT1s_k7/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CxEPeT1s_k7/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CxEPeT1s_k7/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Marko Milošević (@poezija_marko_milosevic)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p><b>Vaše zbirke pjesama objavljene su pod zajedničkim naslovom „Poezija života“. Stiče se utisak da je ta sintagma stilistički pleonazam. Moramo li ukazivati na znak jednakosti između poezije i života?</b></p><p>-Razlika između života i životarenja je velika. Mnogi životarenje nazivaju životom, a mislim da nemaju prava na to. Moja poezija govori o životu, o prepoznavanju trenutaka u kojima se nalazimo i osjećanjima u kojima se nalazimo, ne samo svojih, nego i drugih ljudi oko nas. Jednostavno, kad proživljavamo trenutke, onda smo u stanju da živimo život, da dišemo, da se budimo da li sretni ili nesretni, to u nekim situacijama nije bitno, sve je to život. Smatram da je najgore biti nula. Kao što jedna moja pjesma kaže – nula nije ni minus, ni plus, zato je nula, jer nema srce, nema puls. To je razlika između života i životarenja. Ja svoj život živim. Sve ono što je napisano u mojim pjesmama je život. I lijepo i ružno, ali se živjelo, nije se štedjelo.</p><p><b>Pjevač Dženan Lončarević je otpjevao neke Vaše pjesme. Kome ste još od istaknutih estradnih imena pisali pjesme?</b></p><p>-S obzirom da ne mogu namjenski da pišem, tako moje pjesme nisu baš pjevljive. Nemaju tu neku usaglašenu metriku. Mnogi pjevači su me molili da im nešto napišem, ja jednostavno ne mogu na silu. To što smo Dženan i ja otpjevali, to je nekako nastalo iz našeg prijateljstva i od srca, jer je on moj veliki prijatelj. Ko god može da otpjeva moju pjesmu, bujrum! Dat ću mu je i pokloniti, ako treba. Napisana je neka pjesma i za Amiru Medunjanin i za Ilmu Karahmet. Mislim da će one u nekom trenutku to snimiti. Pjesme kako se napišu, tave ostaju, a ako neko može da otpjeva, tim bolje.</p><h2>Mali broj ljudi</h2><p><b>Estradni pjevači se masovno, već duži vremenski period, žale da je teško naći dobrog tekstopisca. Dijelite li to mišljenje?</b></p><p>-Jeste! Sa mnogim pjevačima sam razgovarao i jeste danas zaista teško naći dobar tekst, ali ne zato što nema dobrih pisaca. Kažu da ako se neka riječ šest puta ponovi u refrenu to ulazi u glavu. Danas je sve brzo, danas je sve kuso, danas je sve prosto i jednostavno. Ako se uđe malo dublje, to može razumjeti smao mali broj ljudi, a niko neće da svira, pjeva i snima za mali broj ljudi, onda se sve to tako vrti u krug. Kako je sve pojeftinjeno, tako su i pjevači pojeftinjeni. S druge strane, toliko je toga snimljeno, teško je izmisliti toplu vodu. Nemamo mi pet miliona riječi koje možemo da kombinujemo, ali smatram da se za nekog ko ima dušu uvijek može naći dobar tekst.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CwbLHDkMd9w/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CwbLHDkMd9w/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CwbLHDkMd9w/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Marko Milošević (@poezija_marko_milosevic)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p><b>Smrću Marine Tucaković estrada je ostala vjerovatno bez najistaknutijeg imena kada je pisanje pjesama u pitanju. Ima li imena koja dostojno mogu nadomjestiti taj gubitak?</b></p><p>-Marina je zaista bila velika, pogotovo ti njeni rani radovi, recimo Džejeve stare pjesme. Ima i danas odličnih tekstopisaca, istakao bih mog prijatelja Armina Šakovića koji umije lijepo uklopiti muziku i riječi. Sara Milutinović je izuzetno talentovana, Bane Opačić isto tako. Stvarno ima ljudi koji znaju da pišu dobre tekstove. To je isto dar od Boga. Često je teško ukrstiti estradu i poeziju, a nekad je to moglo. Sjetimo se Duška Trifunovića koji je pisao za Bijelo dugme ili Zdravka Čolića. Treba samo prihvatiti pjesme sa više riječi i više dubine.</p><h2>Poezija na društvenim mrežama</h2><p><b>Broj od 20 hiljada pratilaca na Instagramu koji Vas prati je zaista impresivan. Mogu li pjesnici biti influenseri?</b></p><p>-Zanimljivo, broj mojih pratilaca je došao spontano, bez tzv. boostovanja. Ja ništa ne reklamiram i sve što pohvalim na Instagramu je nešto što zaista vrijedi ili što je od mojih prijatelja, pa želim da im pomognem, a influenserima ostavljam da se bave svojim poslom, ja sam pjesnik. </p><h2>Humanitarni rad</h2><p><b>Svoju liriku ste angažovali i na polju humanitarnog rada. Kako opstaje poezija u borbi protiv nepravde u svijetu?</b></p><p>-S obzirom da nisam i da ne živim od poezije, jer sam se bavio biznisom i marketingom, nekako sam smatrao da ako ću već taj dar od Boga unovčiti, trebam da dam nekome kome to najviše treba. Obećao sam da sve dok ne budem živio od poezije, sav prihod od prodaje knjiga će ići u humanitarne svrhe. Nažalost, nekad su i nastupi išli u humanitarne svrhe, ali pošto mnogi ljudi smatraju da kad se nešto ne naplati ili se pokloni da ne vrijedi, zato sam taj koncept promijenio. Sav prihod od prodaje knjiga ide uglavnom za djecu u gradu kojem gostujem. Mnogi mi kažu – „Ljudi će vratiti.“ Ne, ja vraćam ono što mi je od Boga dato.</p>

Poezija je izgubila bitku od proze još u 18. ili 19. stoljeću. Kako su godine prolazile, tako se poezija nekako gubila i udaljavala od ljudi

Marko Milošević živi stihove koje piše: Mnogi životarenje nazivaju životom, a nemaju prava na to

<p>U galeriji Meander u Apatinu ljubitelji umjetnosti do 13. oktobra mogu pogledati međunarodnu izložbu Ex Librisa. Ove godine, postavka broji više od 100 radova iz 15 zemalja širom svijeta, na dvije teme -&nbsp; tok i slobodna.<br></p><p>Na slobodnu temu nagradu je dobila umjetnica iz BiH Mersiha Merdžanović - Memić sa radom u tehnici digitalne grafike pod nazivom „Sve može". </p><p>Mersiha je inače samostalni istaknuti umjetnik Kantona Sarajevo i do sada je učestvovala na više od 120 kolektivnih izložbi u BiH i svijetu. Samostalno se predstavljala širom BiH i u zemljama regiona.</p><p>Dobitnica je više nagrada i priznanja iz oblasti grafike i crteža. Živi i radi u Sarajevu.</p><p><br></p>

Mersiha Merdžanović - Memić predstavila se s radom u tehnici digitalne grafike pod nazivom „Sve može"

Bh. umjetnica nagrađena na izložbi u Apatinu

<p>Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra, kao najveće priznanje koje dodjeljuje Direkcija Festivala MESS ove godine ide u ruke Gradimira Gojera, višedecenijskog teatarskog djelatnika. Priznanje će mu biti uručeno na ceremoniji u četvrtak u 19 sati u Galeriji Gabrijel Kamernog teatra 55.</p><h2>Rođen Mostaru, a svoj radni vijek proveo je u Sarajevu</h2><p>Gradimir Gojer rođen je 1951. u Mostaru, a svoj radni vijek proveo je u Sarajevu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao Komparativnu književnost sa teatrologijom, te Pozorišnu i radijsku režiju. U svom višedecenijskom teatarskom radu bio je direktor Kamernog teatra 55, Pozorišta mladih, Narodnog pozorišta Sarajevo, gdje je bio i dramaturg, selektor i umjetnički direktor Jugoslovenskog festivala djeteta u Šibeniku. Objavio je do sada šezdeset tri (63) knjige iz različitih oblasti: poezija (22),  teatrologija (21), publicistika (8), književna kritika (4), libretistika (1), politički eseji (3), znanost (1), o likovnoj umjetnosti (3). Režirao je sto dvadeset devet (129) teatarskih predstava, te priredio 30 adaptacija i prilagodbi književnih dijela za teatar. Knjige su mu prevođene na makedonski, engleski, norveški, poljski i rumunjski jezik.</p><p>Najznačajnije kazališne režije ostvario je prema djelima Ibsena, Dostojevskog, Krleže, Sterije, Ionesca, Čehova, Sušića, Ibrišimovića, Topčića, Kajana,  Gavrana, Kiša i dr. u teatrima Sarajeva, Tuzle, Zenice, Banja Luke, Mostara, Splita, Rijeke, Beograda, Prijedora, Bitole... </p><h2>Za svoj bogati opus osvojio je tridesetak nagrada&nbsp;</h2><p>Za svoj bogati opus osvojio je tridesetak nagrada za režiju, te za publicistiku, a posebno se izdvaja Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva - za ostvarenja u scenskoj umjetnosti i posebno za režiju predstave Bašeskija, san o Sarajevu. Jedan je od osnivača Mostarskog teatra mladih i Sarajevskog ratnog teatra – SARTR-a, te osnivač  i organizator manifestacije Teatarske molitve za mir 1992. – 1995. Bio je jedan od vodećih protagonista i organizatora pokreta duhovnog otpora agresiji na Sarajevo i BiH.&nbsp;</p>

Bio je jedan od vodećih protagonista i organizatora pokreta duhovnog otpora agresiji na Sarajevo i BiH.

Gradimiru Gojeru Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra

<p>Autobiografija "Louvre je moj atelje, ulica moj muzej", velikana bh. umjetnosti Brace Dimitrijevića prezentirana je u sarajevskoj Vijećnici, a sadrži 1.128 stranica i 300 ilustracija i reprodukcija.<br></p><p>Knjiga Brace Dimitrijevića koncipirana je kao precizan zapis o nizu događaja koji su činili životni i profesionalni put Brace Dimitrijevića, sa oznakama mjesta, vremena, konteksta i sudionika.</p><h2>Radnja na pet kontinenata</h2><p>Prema riječima autora, u knjizi je obuhvaćen period njegovog najranijeg djetinjstva, izložbe, susreti sa umjetnicima po svijetu i to doslovno jer se radnja odvija na pet kontinenata.</p><p>- Pisanje je trajalo desetak godina, uglavnom na aerodromima ili u avionu. Nisam, u danu, imao vremena koje sam mogao posvetiti samo pisanju. Knjiga je namijenjena svima, ne moraju biti iz umjetničkog miljea. Nadam se da će biti čitana - kazao je za Fenu Dimitrijević.</p><p>Za kustosicu Amilu Ramović privilegija je svjedočiti otvaranju jedne škrinje sa blagom znanja o stvaranju, za BiH sigurno najznačajnije, osobe u likovnoj umjetnosti.</p><p>- Bracina knjiga još je jedno remek djelo, u smislu ne samo koncepcije i kvalitete teksta nego je i dokaz požrtvovanog rada i metodološki rigorozno tretiranog materijala - kazala je novinarima za tog umjetnika, koji je ostvario svjetsku slavu. </p><h2>Pola stoljeća duga karijera</h2><p>Knjiga je objavljena u izdanju "Frakture", a dio je programa Festivala MESS. O knjizi su, osim autora govorili i pisac Semezdin Mehmedinović i glavni urednik "Frakture" Seid Serdarević.</p><p>U karijeri od više od pola stoljeća Braco Dimitrijević ostvario je više od 160 samostalnih izložbi širom svijeta, sudjelovao je na tri Documenta, pet Venecijanskih binela te na desetine tematskih izložbi. Njegova djela čuvaju se u više od 80 javnih kolekcija. Dobitnik je niz priznanja, a 2023. dodijeljen mu je počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu.</p>

Autobiografija "Louvre je moj atelje, ulica moj muzej" sadrži 1.128 stranica i 300 ilustracija i reprodukcija

Prezentirana knjiga Brace Dimitrijevića u Sarajevu

<p>Drugu noć Festivala MESS održana je festivalska premijera predstave „Alice u krevetu“, prema tekstu Susan Sontag, a u režiji Zoltána Balázsa, kojom koproducenti Scena MESS, SARTR i Maladype teatar obilježavaju 90 godina od rođenja Susan Sontag, i 30 godina od premijere predstave „Čekajući Godoa“  koju je režirala u opkoljenom Sarajevu.</p><h2>Ekipa predstave</h2><p>Produkcija će biti predstavljena na Budimpeštanskom proljetnom festivalu 2024. U predstavi glume Snežana Bogićević, Ana-Mia Karić, Kemal Rizvanović, Sanjin Arnautović, Matea Mavrak, Hana Zrno i Enes Kozličić. Kostimografiju potpisuje Ljiljana Majkić, aranžman i korepeticiju Tijana Vignjević, a dramski predložak Susan Sontag prevela je Senada Kreso.</p><p>U režiji Zoltána Balázsa koji potpisuje i dramaturgiju i scenografiju, predstava je dinamična posveta Sontaginim humanitarnim naporima u Bosni i Hercegovini i njenom nepokolebljivom vjerovanju u jednakost.&nbsp;</p><p>- Veliko zadovoljstvo je raditi sa ljudima u SARTR-u, sa kolegama iz Festivala MESS a posebno raditi na tekstu velike Susan Sontag, koji je prilično zahtjevan i trebalo je otkrivati njegovu višeslojevitost i višeznačnost. Glumci su to odmah prepoznali i uložili su svu kreativnost u proces i drago mi je da imamo atipičnu teatarsku predstavu u kojoj vjerujem da će publika prepoznavati sve simbole i apstrakcije koje smo povezali i sa govorom tijela i drugim elemetima - izjavio je Zoltán Balázs.</p><h2>Prva repriza</h2><p>Drama, za koju je Sontag rekla da odražava “tugu, ljutnju i maštu”, spaja Alice James sa Carrollovom Alice. „Prvi put sam čitala tekst koji je napisala još 1991, inspirisana stvarnom Alice James i ovo nije historijski komad nego egzistencijalizam kojim se Susan prirodno bavila jer je bila genijalac. Sa Zoltánom smo radili prvi put nešto što možda nije blisko kulturi našeg pozorišta i bio je to izuzetan trening i intelekta i tijela i taj proces je bio spoznaja sebe samoga“, objasnila je Snežana Bogičević, koja tumači ulogu Alice.</p><p>Noć ranije na otvaranju Festivala Nihad Kreševljaković, također jedan od producenata ove predstave, istakao je kako je Susan Sontag svojim boravkom u opkoljenom Sarajevu ukazala na važnost umjetnosti, umjetnika i umjetnica, intelektualaca i intelektualki u dramatičnom vremenu. „Smatram da je jako važno da mlade generacije saznaju više o Susan Sontag, o njenim idejama i njenom zalaganju za mir. Da to ne bude samo ime trga, već da zaista proniknu u to kako je ona razmišljala i kako danas glumci tumače te njene ideje“, izjavila je ranije kreativna producentica predstave Sylvia Huzsár. </p><p>Prva repriza na repertoaru SARTR-a i Festivala MESS je u večeras u 20 sati, a ulaznice i za ovu izvedbu su odavno rasprodane.</p><p><br></p>

Susan Sontag svojim boravkom u opkoljenom Sarajevu ukazala na važnost umjetnosti

Festival MESS: Izvedena „Alice u krevetu“ prema tekstu Susan Sontag

<p>Deset filmova u programu "Domaćih autora" biti će prikazano na 24. Mediteran Film Festivalu u Širokom brijegu.</p><p>U utorak 10. oktobra, festival će otvoriti igrani film "Stigme" redatilja Zdenka Jurilja. Film se bavi univerzalnom temom ideološkog stigmatiziranja. Radnja je smještena je u zapadnu Hercegovinu, u turbulentno razdoblje nakon Drugog svjetskog rata.&nbsp;</p><h2>Pustoš koju u jednoj tradicionalnoj sredini ostavljaju ideološka sučeljavanja</h2><p>Govori o pustoši koju u jednoj tradicionalnoj sredini ostavljaju ideološka sučeljavanja, što kulminira tokom jednog duhanskog puta. Uloge u filmu, nastalom po scenariju Josipa Mlakića, ostvarili su Ivo Krešić, Bojan Beribaka, Miro Barnjak, Ivan Skoko, Mario Knezović i Robert Pehar. </p><p>Drugi dan festivala, program "Domaćih autora", otvorit će "Zidine", reditelja Ive Čolaka i Marka Mikulića. Ovo je priča o trojici ostarjelih logoraša koji su odlučili snimiti film o onome što su proživjeli u logorima u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini. </p><p>Program se nastavlja filmom o akademskom kiparu Stjepanu Skoki – "Kipar iz Graba", reditelja Tomislava Topića. Film prati kipara iz malenog hercegovačkog sela, njegovo školovanje i rad kojeg, kako navodi kritika, karakterizira veliki stupanj autorske invencije. </p><p>Istog dana MFF prikazuje i film redateljice Karmen Obrdalj, 'Brzi'. U filmu upoznajemo čovjeka s najviše prijatelja na svijetu, predstavnika hercegovačke estradne scene – Brzog.</p><p>Redatelj Mirko Pivčević vodi nas kroz 'Puteve kave', vrijeme druge polovice sedamdesetih i početkom osamdesetih kada se na prostoru bivše Jugoslavije stvarao fenomen koji je trajno ušao u kolektivnu memoriju jedne zemlje. Riječ je o krijumčarenju kave.</p><p>Kratki film reditelja Zdravka Terkeša "Noć od srebra i zlata" prikazuje narkomana u krizi koji provaljuje u bogati građanski stan, te postavlja pitanje može li neprijatelj, narkoman i lopov, biti prijatelj u trenutku potrebe?</p><p>Mladi redatelj Tvrtko Bubalo također se u svom radu dotiče priče o ovisnosti o drogama. Film "Sutra je novi dan" istražuje izazove s kojima se suočavaju medicinski radnici u zajednicama dok pokušavaju pomoći onima koji se bore s učincima konzumacije i prekomjerne uporabe narkotika. </p><h2>U programu su i dva domaća animirana filma</h2><p>U programu su i dva domaća animirana filma. "Svrha" Tvrtka Karačića, čija radnja prati stanovnike malog sela koji su povezani nizom zupčanika i kotačića i "Nada" Pere Petrušića, fim koji prati djevojčicu Nadu i vrijeme Hercegovine od 1907. do 1922. godine gdje se veliki značaj pridaje čovjeku tog vremena. Ovaj nagrađivani animirani film prikazuje velik značaj fra Didak Buntića koji je u tom vremenu živio, radio i doprinosio Hercegovini. </p><p>Program "Domaćih autora" u petak 13. listopada zatvara se dokumentarnim filmom o jednom od najvećih hrvatskih slikara grafičara Virgiliju Nevjestiću. 'Tihi skitnica', redatelja Zdenka Jurilja, prikazuje čovjeka kojeg su, kako tvrdi likovna kritika u Francuskoj, smatrali jednim od svojih najvećih grafičara 20. stoljeća, a on je sebe nazivao skitnicom.</p><p>Filmovi iz ove selekcije nisu u konkurenciji za nagrade.</p><p><br></p>

Festival će otvoriti igrani film "Stigme" redatilja Zdenka Jurilja.

Deset filmova u programu "Domaćih autora" bit će prikazano na 24. Mediteran Film Festivalu

<p>Austrijski kulturni forum Sarajevo je domaćin Imagine inicijative u Bosni i Hercegovini, a razvilo ju je i pokrenulo Savezno ministarstvo vanjskih poslova Republike Austrije u povodu obilježavanja 50 godina kulture Austrije u inostranstvu.</p><p>Ključne aktivnosti ovog projekta podrazumijevaju jedinstvene izložbe arhitekture, dizajna i likovne umjetnosti, ali i niz drugih segmenata pod Imagine okriljem, poput muzičkih, književnih i filmskih programa.</p><p>Za „Dnevni avaz“ je govorila Lote Kristoferič (Lotte Kristoferitsch), direktorica i suosnivačica „EOOSNexta“, studija za industrijski dizajn s fokusom na održivi i društveni dizajn, koji je kustos Imagine izložbe „Koralni greben. Regenerativni dizajn“, koja je od 5. oktobra ove godine premijerno u Historijskom muzeju u Sarajevu.</p><h2>Morske prašume</h2><p><b>Direktorica ste i suosnivačica studija za industrijski dizajn „EOOS Next“ sa sjedištem u Beču. Čime se sve bavi „EOOS Next?“</b></p><p>- „EOOS Design“ je 2020. godine osnovao studio „EOOS NEXT“, kako bi potakao razvoj društvenih i održivih dizajnerskih projekata. Kao studio za industrijski dizajn predani smo pozitivnim promjenama razvijanjem transformativnih tehnologija u područjima mobilnosti, zdravlja, vode, samodostatnih toaleta i električne energije.&nbsp;</p><p>S našim interdisciplinarnim timom sarađujemo s univerzitetima i istraživačkim institutima, društvenim preduzećima i nevladinim organizacijama širom svijeta, kao što je Fondacija „Bill&amp;Melinda Gates“.&nbsp;</p><p>Prototipovi se testiraju na terenu zajedno s lokalnim partnerima i prilagođavaju lokalnim potrebama u procesu zajedničkog dizajna. Kako bismo poboljšali položaj ljudi u potrebi, radimo s otvorenim dizajnom (Open Design) i primjenjujemo principe kružnog dizajna (Circular Design) na sve projekte. Kao studio, također, imamo iskustva u razvoju izložbi i posljednjih godina uspjeli smo stvoriti neke međunarodno poznate radove.&nbsp;</p><p>Za Imagine projekt „Koralni greben. Regenerativni dizajn“ razvili smo izložbenu arhitekturu, emerzivni prostor koji će posjetiocima i posjetiteljkama omogućiti da iskuse temu regenerativnog dizajna kroz sliku koralnog grebena.</p><p><b>„EOOS Next“ je kustos Imagine izložbe „Koralni greben. Regenerativni dizajn.&nbsp;Šta to donosi ova izložba u Sarajevo i u Bosnu Hercegovinu?</b></p><p>- „Koralni greben. Regenerativni dizajn“ sebe vidi kao traženje novog smjera dizajna u svijetu kojeg karakteriziraju brojne krize. Složeni ekosistemi koje čine korali i u kojima postoji fascinantna biološka raznolikost služe kao metafora.&nbsp;</p><p>Ove “morske prašume” sve su više pod pritiskom klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek tako da im dugoročno prijeti nestanak. Iako Austrija, zemlja bez izlaza na more, sve naše akcije utječu na ova krhka staništa.&nbsp;</p><p><b>Izložba se priređuje u okviru „Imagine Arts &amp;Ideas Initiative“ povodom obilježavanja 50 godina austrijske kulture u inostranstvu. Možete li nam reći nešto o  inicijativi i ko je sve učestvovao u pripremi izložbe?</b></p><p>- Inicijativa „Imagine Arts &amp;Ideas „krenula je iz Sarajeva, a do 2024. moći će se vidjeti i u drugim zemljama zapadnog Balkana. Glavne aktivnosti programa Imagine uključuju izložbe o arhitekturi, dizajnu i likovnim umjetnostima. „EOOS Next“ je dobio zadatak da napravi izložbu dizajna.</p><p>Zajedno s IDRV-om (Institut za istraživanje dizajna u Beču) i Bueronardinom (Grafika), teorijski i grafički temelji razvijeni su tokom proteklih nekoliko mjeseci te je osmišljeno uzbudljivo izložbeno iskustvo.</p><p>Također smo u kontaktu s Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo kako bismo za naredni semestar pripremili temu o regenerativnom dizajnu.</p><h2>Sljedeće lokacije</h2><p><b>Inspiraciju za Vašu izložbu našli ste u koralnom grebenu. Zašto upravo koralni&nbsp;greben i pojasnite nam pojam regenerativnog dizajna?</b></p><p>- Izložba nastoji prenijeti regenerativne principe prirode u procese dizajna i tako postaviti smjernice regenerativnog dizajna. Cilj ovog izložbenog projekta je pokazati put koji nas vodi od ekstraktivnih, degenerativnih ekonomija do kulture u kojoj sebe vidimo kao dio prirode i dijelimo njena kreativna načela. Kružna ekonomija i cirkularni dizajn sljedeći su važan korak.</p><p><b>Šta će publika u Sarajevu moći vidjeti i doživjeti tokom ove eksperimentalne izložbe?</b></p><p>- Izložba se sastoji od participativnog dijela koji poziva posjetitelje izložbe da svojim vlastitim prekretnicama daju doprinos za promjenu sistema i da sanjaju pozitivnu budućnost. Velika projekcija pokazuje složeno istraživanje principa dizajna prirode i kako oni mogu biti učinkoviti u dizajnu. Druga projekcija prikazuje konkretne dizajnerske projekte koji nastaju u saradnji sa studentima dizajna sarajevske Akademije likovnih umjetnosti. Sama arhitektura izložbe je pokušaj da se upustimo u regenerativni dizajn, da krenemo novim putem i inspiriramo sva područja naših života. Stoga je i zamišljena kao „putujuća izložba koja podučava“.</p><p><b>Ovo prvo izdanje Imagine izložbe „Koralni greben“ je u Sarajevu do 31. oktobra, a s obzirom na to da je putujućeg karaktera, kuda ide dalje?</b></p><p>- Sljedeće izložbene lokacije su Tirana u martu 2024. i Beograd u septembru 2024. Također postoji interes iz gradova poput Berlina i Beča za prikazivanje izložbe u sklopu festivala dizajna.</p><h2>Radionica na ALU</h2><p><b>Koncept izložbe je osmišljen i kao početak saradnje s Akademijom likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu? Kako je zamišljena ova saradnja?</b></p><p>- Izložba ima za cilj upoznavanje studenata produkt dizajna s temom regenerativnog dizajna. U tekućem zimskom semestru bit će intenzivnije suočavanje s prenesenim sadržajima, a rezultati će biti vidljivi na narednim stanicama putujuće izložbe. S jedne strane, to je lijep rezultat za studente, a s druge strane tako nastaje dokumentacija o tome kako se regenerativni dizajn razumije i implementira u projekte u različitim regionima svijeta.&nbsp;</p><p>Za početak ove konfrontacije IDRV (www.idrv.org) Institut za istraživanje dizajna Beč održat će krajem oktobra dvodnevnu radionicu na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.</p>

Izložba se otvara 5. oktobra u Hitorijskom muzeju Bosne i Hercegovine

Lote Kristoferič, direktorica "EOOSNexta“, kustosa Imagine izložbe "Koralni greben...": Traženje novog smjera dizajna u svijetu kojeg karakteriziraju brojne krize

<p>Bosanskohercegovački kompozitor Asim Horozić preminuo je jutros je u 65. godini, potvrdila je njegova porodica.</p><h2>Diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu</h2><p>Rođen je u Tuzli 1958. godine i bio je jedna od najznačajnijih muzičkih ličnosti u savremenoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj muzici. Komponovao je opere "Hasanaginica", "Aska i Vuk" i "Zmaj od Bosne".</p><p>Komponovao je i koncertni stav za klarinet i orkestar "Kapija", posvećen stradanju tuzlanske mladosti 25. maja 1995. godine te mnoga druga djela za solističke instrumente, orkestar, kamerne sastave. Diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, a po završetku studija vratio se u Tuzlu.</p><h2>Brojni uspjesi</h2><p>&nbsp;Karijera Asima Horozića ispunjena je mnogim uspjesima i dobitnik je brojnih priznanja, od kojih se posebno izdvaja "Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva" za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti, koja mu je dodijeljena 2021. godine.<br></p><p><br></p>

Komponovao je opere "Hasanaginica", "Aska i Vuk" i "Zmaj od Bosne"

Umro kompozitor Asim Horozić

<p>Sirijski pisac i scenarist  Kaled Kalifa (Khaled Khalifa), autor nekoliko romana kojima se svrstao među najpoznatije savremene književnike u svojoj zemlji, umro je u subotu navečer u Damasku od bolesti srca u dobi od 59 godina, objavio je izvor blizak porodici.</p><h2>Kritičar sirijskih vlasti</h2><p>Istaknuti kritičar sirijskih vlasti i romanopisac rođen u Alepu nije napustio domovinu unatoč represiji i ratu koji je izbio 2011.</p><p>-	Ostajem jer je to moja zemlja. Ovdje sam rođen, ovdje želim umrijeti - rekao je u jednom intervjuu iz 2019. godine.</p><p>Proslavio se trećim romanom „Pohvala mržnji“ koji je 2008. bio nominiran za Međunarodnu nagradu za najbolji arapski roman, a 2013. za Nagradu za međunarodnu neovisnu fikciju i preveden je na nekoliko jezika.</p><p>Godine 2013. osvojio je uglednu nagradu „Nagib Mahfuz“ koju dodjeljuje Američki univerzitet u Kairu te je nominiran 2014. za Međunarodnu nagradu za arapski roman za svoj četvrti roman „Nema noževa u kuhinjama ovoga grada“.</p><h2>„Smrt je težak posao“</h2><p>Roman „Smrt je težak posao“ iz 2016., mračna pripovijest o sirijskoj tragediji, bio je 2019. nominiran u engleskom prijevodu među finaliste za „National Book Award“ u SAD-u u kategoriji fikcije prevedene na engleski.</p>

Proslavio se trećim romanom „Pohvala mržnji“ koji je 2008. bio nominiran za Međunarodnu nagradu za najbolji arapski roman

Umro sirijski pisac Kaled Kalifa

<p>Izvedbom predstave „Caligula“ Ivan Franko nacionalnog dramskog teatra iz Kijeva u režiji Ivana Uryvskog, sinoć je otvoren 63. Internacionalni teatarski festival MESS. Publika je ovacijama pozdravila umjetnice i umjetnice koji su stigli iz Ukrajine a čije je učešće na ovogodišnjem MESS-u realizirano u partnerstvu sa Delegacijom Evropske unije u BiH.</p><h2>Destrukciji nije izloženo samo materijalno naslijeđe već i naš duhovni svijet</h2><p>- Živimo u svijetu i vremenu karakterističnom po sukobima, ratovima, društvenim i prirodnim katastrofama. Destrukciji nije izloženo samo materijalno naslijeđe već i naš duhovni svijet. Narušen je kolektivni, ali i naš individualni, psihološki mir. Krenite sa nama u ovu devetodnevnu plovidbu i uvjerite se da je Festival MESS čamac za spasavanje ljudske duše! -&nbsp; istakao je Nihad Kreševljaković, direktor Festivala na ceremoniji otvaranja u Narodnom pozorištu Sarajevo.</p><p>U Bosnu i Hercegovinu i Sarajevo ove godine dolaze trupe iz Ukrajine, Litvanije, Burkine Faso, Velike Britanije, Italije, Njemačke, Mađarske, Hrvatske, Kosova, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Publika će vidjeti produkcije iza kojih stoje Oskaras Koršunovas, Serge Aime Couulibaly, Paolo Magelli, Andras Urban, Boris Liješević, Ivica Buljan, Blerta Neziraj, David Stohr, Irena Popović.</p><p>U dvanaest produkcija u zvaničnom programu i šest u okviru Malog MESS-a prepliću se: tuga, ljutnja i mašta, svijet ljubomore, povjerenja i izdaje, fragilnost života i borba protiv otuđenosti; strah i kompromis običnih ljudi u vremenima krize; umjetnost na granici pristojnosti, humanosti i etike; ljubav u sjeni rata i poraća; nacionalizam, klimatske promjene i još mnogo toga. Festival će zatvoriti prvo gostovanje u Sarajevu produkcije jednog od najvećih svjetskih koreografa Akram Khana, predstava „Chotto Dash“ koja će slaviti otpornost ljudskog duha u savremenom svijetu.</p><h2>Festival MESS trajat će do 8. okrobra</h2><p>Ovogodišnji, 63. Festival MESS trajat će do 8. okrobra kada će biti proglašeni dobitnici Zlatnih lovorovih vijenaca u različitim kategorijama.<br></p><p><br></p>

Na početku "Caligula“ Ivan Franka nacionalnog dramskog teatra iz Kijeva 

Otvoren 63. MESS: Festival kao čamac za spasavanje ljudske duše

<p>Povodom tvrdnji koje je iznijela o Miroslavu Avramu u javnom pismu iz januara 2021., glumica i režiserka Hasija Borić uputila je javno izvinjenje.</p><p><br></p>

Hasija Borić: U koje sjećanje me slučaj Milene Radulović vratio

<p>- Izvinjavam se Jakovu Avramu zbog povrede ugleda koja je nastala iznošenjem neistina o njegovom ocu Miroslavu Avramu objavljivanjem teksta-javnog pisma sa naslovom "Pu profesorice Katice Dorić-Lešić od dana 18.1.2021 godine - poručila je Borić.</p><p><br></p><p>Podsjetimo, Hasija Borić je napisala pismo povodom slučaja Miroslava Aleksića kojeg je bivša polaznica njegove glumačke škole, beogradska glumica Milena Radulović optužila za silovanje.<br></p>

Podsjetimo, Hasija Borić je napisala pismo povodom slučaja Miroslava Aleksića

Hasija Borić: Izvinjavam se Jakovu Avramu zbog neistina o njegovom ocu Miroslavu

<p>U Bosnu i Hercegovinu i Sarajevo stiže prvo izdanje eksperimentalnog izložbenog formata „Koralni greben. Regenerativni dizajn." U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u četvrtak, 5. oktobra 2023., u 19 sati bit će upriličeno otvaranje ove Imagine izložbe dizajna koju je pripremio studio EOOS NEXT iz Beča u saradnji sa Institutom za istraživanje dizajna Beč (IDRV-Institute of Design Research Vienna). Tim povodom u Sarajevo stižu Lotte Kristoferitsch, direktorica EOOS NEXTA, i Harald Gründl, dizajner, teoretičar dizajna i kustos IDRV-a, koji će istog dana održati i uvodno predavanje. </p><h2>Dio Imagine Arts &amp; Ideas inicijative</h2><p>Izložba je dio Imagine Arts &amp; Ideas inicijative čiji domaćin u BiH je Austrijski kulturni forum Sarajevo, a razvilo ju je i pokrenulo Savezno ministarstvo vanjskih poslova Republike Austrije u povodu obilježavanja 50 godina kulture Austrije u inostranstvu. „Radujemo se da Imagine inicijativa nakon izložbe arhitekture „100 ideja za Zapadni Balkan“ u BiH donosi još jednu izuzetnu izložbu dizajna kao što je „Koralni greben. Regenerativni dizajn.“ Naša namjera je da povodom obilježavanja 50. godišnjice kulture Austrije u inostranstvu u 2023. godini predstavimo raznolike aktivnosti austrijske kulture. I zato vjerujemo da ovom izložbom možemo zaviriti u budućnost, a pogled u budućnost može potaknuti inovativni duh ovdašnjih ljudi i veliki kreativni potencijal, koji je posebno prisutan u Sarajevu, za pronalaženje nekih novih stvaralačkih mogućnosti u skladu s prirodom.“ - kazala je Sabine Kernthaller, direktorica Austrijskog kulturnog foruma Sarajevo.</p><h2>Poetska metafora</h2><p>Imagine izložba dizajna koristi poetsku metaforu „koralnog grebena" kao šokantnog pokazatelja globalne klimatske krize, ali i kao inspiraciju za buduće strategije „regenerativnog dizajna". Koncipirana je i kao izložba s kojom započinje saradnja sa Akademijom likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Centralno pitanje koncepcije ove izložbe bavi se pojmom “regenerativnog dizajna”, koji svoje ostvarenje nalazi u principima prirode.</p><p>Iz tog razloga je izložba „Koralni greben. Regenerativni dizajn.“ i osmišljena kao format za samoučenje i uvažava važno načelo prirodnih sistema. U svom prvom izdanju, izložbeni prostor pretvara se u privremeni prostor doživljaja. Imerzivni karakter se proizvodi homogenim osvjetljenjem sa crnim svjetlom koji otapa prostor i uranja u tamnoplavi podvodni scenario. Eksponati su digitalne, projicirane informacije nastale iz istraživanja za izložbu, koje se protežu od regenerativnog liderstva, regenerativnog dizajna, tranzicijskog dizajna, nauke kompleksnosti i filozofije pa sve do lanca ishrane u koralnom grebenu.</p><h2>Inspirativna atmosfera</h2><p>Predstavljanje aspekata regenerativnog dizajna se kolagenski komprimira i na taj način se stvara inspirativna atmosfera koja posjetiocima omogućava da sanjaju o uspješnoj budućnosti regenerativne kulture, te ova izložbena postavka postaje i ritualno mjesto tranzicije.  </p><p>U okviru izložbe umjetnica i dizajnerica Sophia Guggenberger (Institute for Design Research Vienna - IDRV) će 26. i 27. oktobra održati dvodnevnu radionicu za studente.</p>

Izložba je dio Imagine Arts & Ideas inicijative čiji domaćin u BiH je Austrijski kulturni forum Sarajevo

Izložba „Koralni greben. Regenerativni dizajn" od 5. oktobra u Sarajevu

<p>V4 Film Festival koji organiziraju ambasade četiri evropske zemlje Višegradske grupe, održat će se u kinu Meeting Point u Sarajevu od 6. do 9. oktobra, a ulaz na projekcije je besplatan.<br></p><p>Na programu su četiri filma, koji počinju svaku večer u 19 sati u kinu Meeting Point.</p><p>Višegradska grupa, poznata i kao Višegradska četvorka ili samo V4, je savez četiri zemljecentralne Evrope – Slovačke, Republike Češke, Poljske i Mađarske.</p><h2>„Strogo kontrolisani vozovi“&nbsp;</h2><p>V4 Film Festival u kinu Meeting Point u petak, 6. oktobra u 19 sati otvara češki film „Strogo kontrolisani vozovi“ Jiříja Menzela, koji je osvojio Oscara za najbolji strani film 1968. godine. U subotu, 7. oktobra na programu je mađarski film „Istočna rivijera“ (režija: Dániel Tiszeker, Lévai Balázs).&nbsp;</p><p>U nedjelju, 8. oktobra, na programu je film „Sluškinja“ (režija Mariana Čengel-Solčanská), koprodukcija Slovačke i Republike Češke, sveobuhvatna, poetična i izuzetno emotivna priča o ženskoj snazi i zabranjenoj ljubavi, koja će gledatelje iznenaditi svojom nekonvencionalnošću.&nbsp;</p><h2>Program završava u ponedjeljak</h2><p>Program završava u ponedjeljak, 9. oktobra poljskim filmom „Filip“ (režija: Michał Kwieciński), po istoimenom romanu Leopolda Tyrmanda. </p><p>Besplatne ulaznice za filmove V4 Film Festivala preuzimaju se u kinu Meeting Point, sat vremena prije početka projekcije.</p><p><br></p>

Organiziraju ga ambasade četiri evropske zemlje Višegradske grupe 

V4 Film Festival u kinu Meeting Point u Sarajevu, ulaz besplatan

<p>Knjiga "Narod i nacija" s podnaslovom – Negacija nacije kao instrument državnog unitarističkog projekta, akademika Slave Kukića, predstavljena je danas u Sarajevu. Radi se o knjizi u kojoj autor elaborira odnos pojmova nacije i naroda na teorijskoj razini, dovodeći to u kontekst aktuelne bh. zbilje, polemizirajući, istovremeno, sa zagovornicima teza o tome da je Bosna i Hercegovina mononacionalna država, odnosno država bosanske nacije.<br></p><h2>Istraživački pristup</h2><p>Akademik Kukić polazi od teze da ne postoje ni historijske niti socijalno-političke osnove da se negiraju izgrađeni nacionalni identiteti u BiH - bošnjačke, srpske i hrvatske nacije, odnosno da se uspostavi jedna monolitna bh. nacija određena kao Bosanac.</p><p>Referirajući se na sadržaj knjige i istraživački pristup autora, akademik Mirko Pejanović ukazao je na genezu fenomena nastajanja, razvijanja i društvenog položaja nacije u kontekstu sa strukurnim promjenama u razvoju bh. društva u savremenom dobu.</p><p>- Radi se o tome da bh. društvo i država imaju višenacionalnu strukturu. Po tome je bh. socijalna zbilja po svim svojim dimenzijama multietnička – kazao je Pejanović, podsjećajući na historijske okolnosti u kojim su oblikovani nacionalni identiteti triju bh. naroda unutar određenog kulturološkog i državno-pravnog okvira.</p><p>Pejanović smatra kako multietničkom karakteru bh. društva odgovara razvoj i afirmacija identiteta, koji se zove - državljanski građanski identitet u BiH, koji bi bio poveznica identitetu bh. građana koji sve više odlaze u evropske zemlje i tamo žive, a što u konačnici znači zagovaranje državljanskog bh. identiteta kao sveopćeg državnog i evropskog identiteta.     </p><h2>Otvorena polemika</h2><p>Prof. dr. Ivo Komšić je, fokusirajući se na podnaslov knjige, kazao kako autor knjige, zapravo, polemizira s bošnjačkim državnim unitarističkim projektom, te da je knjiga nastala kao odgovor na ideje koje se tiču takvog projekta.</p><p>- Akademik Kukić ovom knjigom pokazuje granice tog projekta u jednoj veoma otvorenoj polemici – navodi Komšić.</p><p>Ocijenio je kako temeljni pristup autora knjige polazi od stanovišta - kako je jedino zbiljsko postojeće ono za što historijski procesi stvore pretpostavke, te da ništa u historiji ne nastaje ad-hoc iz ničega, odnosno da historiju stvaraju historijski subjekti u međusobnim odnosima.</p><p>- Ovaj pristup nije slučajno izabran, jer je Slavo Kukić sociolog, a sociologiji postoji pravilo da se ne govori o pojmovima kao kategorijama odvojeno od stvarnosti. Samo u filozofiji i teologiji pojmovi su van vremena – kazao je Komšić, precizirajući kako se u izučavanju društva i države uvijek mora utvrditi o kojem se društvu radi i o kojoj državi.</p><p>Nadalje, smatra kako se ne može govoriti o apstraktnom narodu, bez narodnosnih sadržaja ili o državi bez institucija kroz koje djeluje, ocijenivši kako rasprave u tom kontekstu "teorijski jalove te da ne doprinose nikakvom novom saznanju, a da se vode radi nove rekonstrukcije historije".</p><p>U osvrtu na historiske aspekte razumjevanja promovirane knjige, prof. dr. Husnija Kamberović ističe kako tema koja je elaborirana zaslužuje puno više, te da može biti poticajna za ozbiljne diskusije i analize onoga što je jeste dio savremenog društva u BiH u korelaciji s pojmovima naroda i nacije.</p><h2>Koncept država-nacija</h2><p>- Ključno pitanje koje se raspravlja jeste pitanje – da li na našem prostoru funkcionira koncept država-nacija, ili su nacije ovdje integrirane na nešto drugačiji način – precizira Kamberović.</p><p>Po njegovim riječima, tragajući za odgovorom na to pitanje akademik Kukić opservira naučni pristup koji pokazuje kako su se nacije integrirale drugdje, te govori o različitim tipovima nacija i nacionalnim identitetima koji postoje, a drugi pristup se odnosi na traganje za pozadinom savremenih interpretacija nacija u BiH.</p><p>Ostatak njegovog osvrta odnosio se na postojanje različitih identiteta i podijeljenosti društva u različitim epohama, te na složeni i ,nerijetko, mukotrpan put izgradnje određenih nacija, uključujući različite utjecaje, pokrete i teritorijalnu determiniranost toga procesa.</p>

<p>- Ovaj pristup nije slučajno izabran, jer je Slavo Kukić sociolog, a sociologiji postoji pravilo da se ne govori o pojmovima kao kategorijama odvojeno od stvarnosti. Samo u filozofiji i teologiji pojmovi su van vremena – kazao je Komšić, precizirajući kako se u izučavanju društva i države uvijek mora utvrditi o kojem se društvu radi i o kojoj državi.</p><p>Nadalje, smatra kako se ne može govoriti o apstraktnom narodu, bez narodnosnih sadržaja ili o državi bez institucija kroz koje djeluje, ocijenivši kako rasprave u tom kontekstu "teorijski jalove te da ne doprinose nikakvom novom saznanju, a da se vode radi nove rekonstrukcije historije".</p><p>U osvrtu na historiske aspekte razumjevanja promovirane knjige, prof. dr. Husnija Kamberović ističe kako tema koja je elaborirana zaslužuje puno više, te da može biti poticajna za ozbiljne diskusije i analize onoga što je jeste dio savremenog društva u BiH u korelaciji s pojmovima naroda i nacije.</p><h2>Koncept država-nacija</h2><p>- Ključno pitanje koje se raspravlja jeste pitanje – da li na našem prostoru funkcionira koncept država-nacija, ili su nacije ovdje integrirane na nešto drugačiji način – precizira Kamberović.</p><p>Po njegovim riječima, tragajući za odgovorom na to pitanje akademik Kukić opservira naučni pristup koji pokazuje kako su se nacije integrirale drugdje, te govori o različitim tipovima nacija i nacionalnim identitetima koji postoje, a drugi pristup se odnosi na traganje za pozadinom savremenih interpretacija nacija u BiH.</p><p>Ostatak njegovog osvrta odnosio se na postojanje različitih identiteta i podijeljenosti društva u različitim epohama, te na složeni i ,nerijetko, mukotrpan put izgradnje određenih nacija, uključujući različite utjecaje, pokrete i teritorijalnu determiniranost toga procesa.</p>

Radi se o knjizi u kojoj autor elaborira odnos pojmova nacije i naroda na teorijskoj razini, dovodeći to u kontekst aktuelne bh. zbilje

Predstavljena knjiga "Narod i nacija" akademika Slave Kukića

<p>Na današnji dan 1995. godine, u Sarajevu je preminula Nasiha Kapidžić-Hadžić, jedna od najznačajnijih književnica koje je naša zemlja ikad imala, što potvrđuju njena djela, a i činjenica da je odštampana poštanska marka s njenim likom. Opsadu Sarajeva tokom agresije na BiH 1992.-1995. i ratne nevolje dijelila je sa svojim sugrađanima, a pred sam kraj rata, usljed posljedica višegodišnjeg stresa i narušenog zdravlja, preselila je na bolji svijet.</p><p>Uz Nasihine stihove smo odrastali, divili se blagosti, ljepoti i šarenilu koje su dočaravali, budeći u nama najljepša dječija maštanja i snove. Imala je veliki dar da ispiše čaroliju od dječijih želja i nadanja, igrajući se i uživajući u nizanju stihova u kojima i danas uživaju najmlađe generacije. Njena inspiracija, kako je često sama kazivala, bio je začuđeni dječiji pogled kada ugleda nešto novo.&nbsp;</p>

<h2>Kuća spomenik</h2><p>Stihovi pjesme „Vezeni most“: „Kad nam dođeš u grad od lišća, da budeš najdraži gost, vidjećeš kako obale travne, na ruci drže most“, uklesani u spomen-ploču, dočekat će vas pri ulasku u kuću u kojoj se, 1931. godine, rodila pjesnikinja cvijeća, trave i rijeka Nasiha Kapidžić-Hadžić. </p><p>Kuća, koja je smještena u jednoj od najljepših banjalučkih aleja u naselju Obilićevo, „gradu od lišća“ pored Vrbasa, izgrađena je krajem 18. ili početkom 19. vijeka. Nasihin otac Ali-efendija Kapidžić, viši vojni imam u vojsci Kraljevine Jugoslavije, koji je početkom Drugog svjetskog rata bio prvi potpisnik čuvene Rezolucije banjalučkih muslimana protiv progona Srba i Jevreja od vlasti NDH, ovu kuću je kupio 1920. godine od Muhamed-bega Kulenovića. Kuća je 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Svake godine, u julu, u toj kući i bašti, u sklopu manifestacije „Dani banjalučke dijaspore“, održavaju se književni susreti „Vezeni mostovi“, nazvani po jednoj od Nasihinih najljepših pjesama. </p><p>U rodnoj Banjoj Luci, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, poslije studija književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Nasiha je neko vrijeme radila kao profesorica u gimnaziji. Nakon toga postaje urednica u Obrazovnom i Dječijem programu Radio Sarajeva, te urednica biblioteke "Lastavica" i drugih edicija za djecu i omladinu u Izdavačkoj kući "Veselin Masleša" u Sarajevu.&nbsp;</p>

<h2>Lete, lete laste</h2><p>Nasihina briljantna djela objavljena su u mnogim bosanskohercegovačkim i inozemnim antologijama, zastupljena u čitankama, školskoj lektiri, prevođena na druge jezike, izvođena u pozorištu... Najznačajnija su: "Maskenbal u šumi", "Vezeni most", "Skrivena priča", "Kad si bila mala", "Od tvog grada do mog grada", „Glas djetinjstva“, „Liliput“... </p><p>Većinu djela pjesnikinja Kapidžić-Hadžić posvetila je rodnoj Banjoj Luci, a zbirku "Kad si bila mala" svojoj kćerki Aidi, koja je, kako sama kaže, voljela izmišljati riječi i priče, a njena majka je to bilježila i pretočila u stihove. </p><p>- Kada sam shvatila da je njoj taj moj jezik bitan i zanimljiv, počela sam to raditi svjesno. Tu je, izgleda, bio izvor moje posvećenosti jeziku, što mi je kasnije postalo profesija – kazala je Nasihina kćerka Aida Hadžić, magistrica lingvistike. </p><p>Čuveni jugoslavenski kompozitor Julio Marić, komponirajući Nasihinu pjesmu „Lete, lete laste“, promijenio je stih „Idica raste" u „Gigica raste“, a na Nasihin upit zašto je to uradio, odgovorio je: „Šta ima veze, tvoja kćerka (Idica) je već velika, a moja (Gigica) je još mala“.</p><h2>"Kolonija Lastavica"</h2><p>Izdavačka kuća „Veselin Masleša“ svojevremeno je organizirala za djecu, čitatelje i autore nagrađenih radova posjete „Koloniji Lastavica“. Nagrada je bila sedam dana na moru uz druženje s piscima čije knjige je izdala biblioteka „Lastavica“.</p><p>- Mama je u „Koloniju“ išla kao urednica biblioteke i kao pisac-gost, a ja sam je pratila. Tako sam upoznala Branka Ćopića - mog idola, Miru Alečković, Desanku Maksimović, Daru Sekulić, Nedžatija Zekeriju... I u kući sam bila okružena najboljim dječijim knjigama, čitanju nije bilo kraja. Bilo je to divno i bezbrižno djetinjstvo '70-ih, s mamom koja mi je bila najbolji prijatelj, podrška, uzor, inspiracija i izvor ljubavi, pokretač svega što ostaje bitno za život – rekla je Aida.</p><p>I Aidina kćerka Ema naslijedila je talent za pisanje. Doktorirala je psihologiju na Univerzitetu Yale u SAD, a njeno pisanje nailazi na velike pohvale i kritičara i čitatelja. Svoje nane Nasihe se ne sjeća, jer je imala dvije godine kada je ona umrla, ali njena majka Aida je Emu tokom odrastanja upoznala s naninim pjesmama.</p><p>- Imala sam osam ili devet godina kada sam „ozbiljno“ pokušavala da prevodim pjesme moje nane Nasihe na engleski. Gledam fotografije iz rata, gdje se ona igra sa mnom, hrani me, uspavljuje pored šporeta na drva sa sulunarom probijenim kroz plastičnu foliju na prozoru... Ponosna sam što sam je imala i volim da vjerujem da sam naslijedila njen talent za pisanje – kazuje Ema.</p><p>Za svoje stvaralaštvo Nasiha Kapidžić-Hadžić dobila je brojne nagrade, među kojima Dvadesetsedmojulsku nagradu, Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, Nagradu "Veselin Masleša" grada Banje Luke i dvije godišnje nagrade Izdavačke kuće "Svjetlost". </p><p><br></p><h2>Cvjetna grana</h2><p><i>Cvjetna grana</i></p><p><i>pčelama hrana</i></p><p><i>i klackalica</i></p><p><i>za bezbroj ptica.</i></p><p><i>Ona je kut</i></p><p><i>gdje pauk ljut</i></p><p><i>upreda nit</i></p><p><i>u srebrn štit.</i></p><p><i>Ona je još</i></p><p><i>u vrtu broš,</i></p><p><i>vjetru lepeza</i></p><p><i>od finog veza,</i></p><p><i>oblak bjeline,</i></p><p><i>izvor svježine</i></p><p><i>i rosi stan</i></p><p><i>mirisan.</i></p>

Nasihina briljantna djela objavljena su u mnogim bh. i inozemnim antologijama, zastupljena u čitankama, školskoj lektiri, prevođena na mnoge jezike

Prije 28 godina preminula bh. književnica Nasiha Kapidžić-Hadžić

<p>Grupa nezavisnih producenata čiji filmovi su u posljednjih 30 godina bosanskohercegovačku kinematografiju stavili u vrh evropskog i svjetskog filma, a samu kinematografiju po ostvarenim rezultatima učinili najuspješnijom ili jednom od najuspješnijih privrednih grana u Bosni i Hercegovini, u ponedjeljak, 18. septembra, sa zahtjevom za smjenu predsjednika Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Antonia Beusa i članova UO obratili su se premijeru Vlade Federacije BiH Nerminu Nikšiću, ministrici kulture i sporta  FBiH Sanji Vlaisavljević i članovima Vlade.</p><p>- Rad Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju je  pun neregularnosti i u suprotnosti je s Odlukom o osnivanju, Statutom i odlukama Vlade Federacije BiH,  odnosno, ne djeluje u skladu s ciljevima fondacije.<br></p><p>Ovaj UO Fondacije za kinematografiju, predvođen Antoniom Beusom, od dolaska na poziciju svojim netransparentnim djelovanjem korumpira tada postojeći sistem,  te mijenja i interpretira pravila, dodjeljuje sredstva mimo važećih kriterija, potpuno u suprotnosti sa svim uobičajenim i pozitivnim propisima i praksama u Evropi, te ne radi ništa na tome da se pozicija kinematografije ojača i da se rezultati koji su prethodnom periodu ostvareni iskoriste za dalji razvoj ove privredne grane.</p><p>Podržavamo Odluku Vlade i Ministrice kulture i sporta FBiH o tome da se sporne odluke Fondacije za kinematografiju ponište i zahtijevamo da se u narednom, što je moguće kraćem roku, izabere potpuno novi UO Fondacije za kinematografiju sastavljen od stručnih kadrova, koji će svojim radom doprinijeti daljem unapređenju ove izuzetno uspješne privredne grane - navodi se, između ostalog, u pismu.</p><p>Neki od potpisnika pisma su i Ademir Kenović, producent, Refresh („Savršeni krug“, „Gori Vatra“, „Ljeto u Zlatnoj Dolini“, „Kod Amide Idriza“...), Amra Bakšić Čamo, producentica, SCCA/pro.ba („Cirkus Kolumbia“, „Smrt u Sarajevu“, „Epizoda u životu berača željeza“, „Ekskurzija“...), Adis Đapo, producent SCCA/pro.ba („Balada“, „Deset u pola“, „Pun mjesec“, „Ekskurzija"...), Alem Babić, producent, Dokument ( „Sin“, „Naša svakodnevna priča“, „Sam samcat“, „Neke druge priče“...), Damir Ibrahimović, producent, Deblokada, („Grbavica“, „Na putu“, „Muškarci ne plaču“, „Quo Vadis, Aida?“...)</p>

Marko Milošević živi stihove koje piše: Mnogi životarenje nazivaju životom, a nemaju prava na to

Bh. umjetnica nagrađena na izložbi u Apatinu

Gradimiru Gojeru Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra

Prezentirana knjiga Brace Dimitrijevića u Sarajevu

Festival MESS: Izvedena „Alice u krevetu“ prema tekstu Susan Sontag

Deset filmova u programu "Domaćih autora" bit će prikazano na 24. Mediteran Film Festivalu

Lote Kristoferič, direktorica "EOOSNexta“, kustosa Imagine izložbe "Koralni greben...": Traženje novog smjera dizajna u svijetu kojeg karakteriziraju brojne krize

Umro kompozitor Asim Horozić

Umro sirijski pisac Kaled Kalifa

Otvoren 63. MESS: Festival kao čamac za spasavanje ljudske duše

Hasija Borić: Izvinjavam se Jakovu Avramu zbog neistina o njegovom ocu Miroslavu

Izložba „Koralni greben. Regenerativni dizajn" od 5. oktobra u Sarajevu

V4 Film Festival u kinu Meeting Point u Sarajevu, ulaz besplatan

Predstavljena knjiga "Narod i nacija" akademika Slave Kukića

Prije 28 godina preminula bh. književnica Nasiha Kapidžić-Hadžić

Grupa nezavisnih producenata pisala premijeru Nikšiću: Zahtijevaju smjenu predsjednika Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju

Kultura

Marko Milošević živi stihove koje piše: Mnogi životarenje nazivaju životom, a nemaju prava na to

Bh. umjetnica nagrađena na izložbi u Apatinu

Gradimiru Gojeru Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra

Prezentirana knjiga Brace Dimitrijevića u Sarajevu

Festival MESS: Izvedena „Alice u krevetu“ prema tekstu Susan Sontag

Deset filmova u programu "Domaćih autora" bit će prikazano na 24. Mediteran Film Festivalu

Lote Kristoferič, direktorica "EOOSNexta“, kustosa Imagine izložbe "Koralni greben...": Traženje novog smjera dizajna u svijetu kojeg karakteriziraju brojne krize

Umro kompozitor Asim Horozić

Umro sirijski pisac Kaled Kalifa

Otvoren 63. MESS: Festival kao čamac za spasavanje ljudske duše

Hasija Borić: Izvinjavam se Jakovu Avramu zbog neistina o njegovom ocu Miroslavu

Izložba „Koralni greben. Regenerativni dizajn" od 5. oktobra u Sarajevu

V4 Film Festival u kinu Meeting Point u Sarajevu, ulaz besplatan

Predstavljena knjiga "Narod i nacija" akademika Slave Kukića

Prije 28 godina preminula bh. književnica Nasiha Kapidžić-Hadžić

Grupa nezavisnih producenata pisala premijeru Nikšiću: Zahtijevaju smjenu predsjednika Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju