<p>Pop Art Festival i ove godine kreira prostor za promociju umjetnika i umjetnica mlađe generacije, te će tako u četvrtak, 21. septembra, u 20 sati, u Bosanskom kulturnom centru, biti otvorena kolektivna izložba „Novi talasi 2“.<br></p><p>Nakon otvorenog poziva koji je prethodio konačnoj selekciji i prema odluci stručnog žirija kojeg čine prošlogodišnja pobjednica Alma Gačanin, Irfan Hošić i Bojan Stojčić – odabrano je pet umjetnica čiji će radovi biti predstavljeni u sklopu ove izložbe.</p><p>Njihova imena su: Danijela Mihić, Kasja Jerlagić, Katarina Gotić, Katarina Aćimović i Saša Tatić, a kustosica izložbe je Adna Muslija.</p><p>Istog dana, u 18 sati, u BKC-u, također će biti održana i panel-diskusija „Alternativni prostori i princip samoorganizacije u BiH kao generatori nezavisne umjetničke scene“, a o toj temi govorit će Lidija Drakulić iz UNSA Geto / DKC Incel, Nikola Ostojić iz DKC Sarajevo i Nikola Rončevića iz OKC Abrašević.</p>

Odabrano je pet umjetnica čiji će radovi biti predstavljeni u sklopu ove izložbe

Kolektivna izložba "Novi talasi 2" i panel-diskusija četvrtog dana PAF-a

<p>Danas je u foajeu Narodnog pozorišta Sarajevo, održana press-konferencija povodom predstavljanja premijernog repertoara NPS za umjetničku sezonu 2023/24, te upriličena dodjela nagrada za najbolja umjetnička ostvarenja u umjetničkoj sezoni 2022/23.<br></p><h2>„Jedan je Muhamed Ali“</h2><p>Umjetnička direktorica Drame Vedrana Božinović najavila je premijerni repertoar za predstojeću sezonu 2023/24, kako slijedi:  Almir Imširević „Jedan je Muhamed Ali“ u režiji Dine Mustafića, autorica Bela Pinter „Seljačka Opera“ u režiji Andraša Urbana, autorski projekat Lee DeLong „Romeo i Julija“, te autorice Lane Bastašić „Uhvati zeca“ u režiji Lajle Kaikčije.</p><p>Vedrana je dodala i da je Drama NPS producirala već jednu premijeru - autorski projekat Harisa Pašovića „Marlene Dietrich: Pet tačaka optužnice“.</p><p>U prethodnoj sezoni Narodno pozorište produciralo je 11 premijernih naslova i to 7 dramskih, 2 operne i 2 baletne, dok je na sceni NPS izvedeno 112 repriznih predstava.</p><p>Narodno pozorište Sarajevo zabilježilo je 25 gostovanja, od čega na 10 festivala na kojim je osvojeno 15 nagrada.</p><p>Umjetnički direktor Opere Leonardo Šarić zahvalio se svim saradnicima, posebno sektorima Drame i Baleta, te orkestru Sarajevske filharmonije. Također, najavio je premijerne naslove za umjetničku sezonu 2023/24. G.Puccini "Madama Butterfly", G.Gershwin "Blue Monday", te Vincenzo Bellini "I Capuleti e i Montecchi".</p>

<h2>Balet „Sjećaš li se Doli Bel“</h2><p>Predstave u Narodnom pozorištu Sarajevo posjetilo je 32.425 gledalaca, na specijalnom programu „Kultura na ulice 2023!“ producirano je preko 30 programa, koje je posjetilo 20.000 ljubitelja umjetnosti. „Pozorište na kućnoj adresi“ produciralo je 10 programa u općinama sa područja Kantona Sarajevo.</p><p>Evgeny Gaponko umjetnički direktor Baleta najavio je premijerni repertoar Baleta: „Sjećaš li se Doli Bel“, „Bolero“ baletna premijera koja će biti izvedena u povodu 40 godina Zimskih olimpijskih igara, te balet „Carmen“.</p><p>Narodno pozorište Sarajevo bilo je domaćin za preko 56 gostujućih programa. U protekloj umjetničkoj sezoni, Narodno pozorište Sarajevo realiziralo je čak 11 premijera, te su tim povodom dodijeljene godišnje nagrade za najbolja umjetnička dostignuća.</p><p>Odluku o nagrađenima donio je stručni žiri u sastavu: Almir Imširević, Vesna Andree Zaimović i Halid Kuburović.</p><p>Za umjetnička ostvarenja u Baletu NPS nagrade su dobili: Flavio Alberto Valentino, nagrada za najboljeg mladog baletnog igrača za ulogu Mercutioa u baletnoj predstavi „Romeo i Julija“, Luisa Escamilla Rodriguez nagrada za najbolju mladu balerinu Pas de Deux u baletnoj predstavi „Giselle“, Ivan Salonski nagrada za najbolju sporednu ulogu Tybalta u baletnoj predstavi „Romeo i Julija“, Jovana Milosavljević Lovrenović nagrada za najbolju sporednu ulogu Mama Capuleti u baletnoj predstavi „Romeo i Julija“, Oleg Karatsev nagrada za najbolju glavnu ulogu Grof Albercht i Romeo u baletnim predstavama „Giselle“ i „Romeo i Julija“, Nataša Gaponko nagrada za najbolju glavnu ulogu Julija u baletnoj predstavi „Romeo i Julija“.</p><h2>Nagrađeni umjetnici</h2><p>U Operi nagrađeni su: Hana Salihović nagrada za najbolju mladu solisticu za ulogu Kupido u opernoj predstavi „Orfej u podzemlju“, Amila Ravkić nagrada za najbolju sporednu ulogu Javno mnijenje u opernoj predstavi „Orfej u podzemlju“, Amir Saračević nagrada za najbolju glavnu ulogu Mario Cavaradossi u opernoj predstavi „Tosca“, Katarina Kikić Marić nagrada za najbolju glavnu ulogu Floria Tosca u opernoj predstavi „Tosca“.</p><p>Nagrađeni iz Drame su: Merima Lepić-Redžepović nagrada za najbolju mladu glumicu Babakina, Marfa Jegorovna u dramskoj predstavi „Ivanov“, Mak Čengić nagrada za najboljeg mladog glumca u dramskim predstavama „Hasanaginice“ i „Ivanov“, Amra Kapidžić nagrada za najbolju sporednu ulogu Ana Petrovna u dramskoj predstavi „Ivanov“, Ermin Sijamija nagrada za najbolju sporednu ulogu Lebedjev u dramskoj predstavi „Ivanov“, Maja Izetbegović nagrada za glavnu ulogu Saša u dramskoj predstavi „Ivanov“, te Aleksandar Seksan nagrada za najbolju glavnu ulogu Ivanov, Nikolaj Aleksejevič u dramskoj predstavi „Ivanov“.</p><p>Također, dodijeljene su posebne nagrade, pa tako specijalna nagrada piscu, glumcu i dramaturgu za dramsku predstavu „Što na podu spavaš“ dodijeljena je Darku Cvijetiću, Marijeli Hašimbegović nagrada za najbolju scenografiju za dramsku predstavu „Što na podu spavaš“, Vanji Ciraj Džudža nagrada za najbolju kostimografiju za opernu predstavu „Orfej u podzemlju“, te Paolou Magelliju nagrada za najbolju režiju za dramsku predstavu „Ivanov“.</p>

Upriličena dodjela nagrada za najbolja ostvarenja u prethodnoj sezoni

Narodno pozorište Sarajevo: Predstavljen premijerni repertoar za predstojeću sezonu

<p>Na današnji dan 2015. godine, u Sarajevu je preminuo bosanskohercegovački književnik Admiral Mahić, jedan od osnivača PEN Centra BiH. </p><p>Mahić je rođen 19. januara 1948. u Banjoj Luci, a u Sarajevo se preselio tokom studija na Filozofskom fakultetu. Studije je napustio i radio razne poslove, kako bi se izdržavao, a uporedo je pisao, najviše pjesme koje su specifične po metaforičnim i iluzionističkim prikazima stvarnosti, poput: “Nije u zvijezdama krivica”, “Pejsaž ispred napuštenog mlina”, “Obnavljanje”, “Koločep”, “Lična karta”, “Memoari mladog Banjalučanina”… </p><p>Pjesme je objavio u nekoliko zbirki, a prva je bila “Ljubavna inspiracija” (1977), nakon koje slijede “Epilepsija cvjetova” (1981), “Atlasna imperija” (1985), “Glasno zrim” (1988), “Kameni stol” (1990), “Zvono” (1990), “Sahara” (1993), “Vijavica iz pisaćeg stroja” (2000), “Džajina loza” (2002), “Treba biti priseban” (2004) i dr. Njegove zbirke poezije su prevedene na francuski, slovenski, njemački i engleski jezik.</p><h2>Rat u Sarajevu</h2><p>Osim poezije, Mahić je objavljivao i prozu, zabilješke s putovanja i drame - “Brod na Miljacki” (1982), “Je li ovo cesta” (1982) i “I gurat ću vinograd kroz mariborske ulice” (2015).   Napisao je i mnogo dramskih tekstova za djecu koje je emitirao Radio Sarajevo. Admiral je bio slobodni umjetnik i boem, kako je sam sebe nazivao, a radio je dobrovoljno kao urednik časopisa za poeziju i umjetničku fotografiju “Republika poezije”.</p><p>U periodu opsade grada Sarajeva, u kojem je proveo sve vrijeme rata, bio je urednik prvog ratnog biltena Hrvatske seljačke stranke i voditelj – koordinator književnih programa u HKD "Napredak". Nakon rata imao je nekoliko inozemnih književnih stipendija: Kulturkontakt-Austria, Alte-Schmiede, Wien, Kultur-Steimark, Graz i Maribor. </p><p>Admiral Mahić je jedan od osnivača manifestacije “Sarajevska jutra poezije” koja se više od 10 godina održava u galeriji “Boris Smoje” u Sarajevu.&nbsp;</p>

Njegove pjesme su specifične po metaforičnim i iluzionističkim prikazima stvarnosti

Osma godišnjica smrti bh. književnika Admirala Mahića

<p>Prije 135 godina, 18. septembra 1888. godine u Sarajevu, u Lubinoj ulici na Vratniku, gdje je i odrastao, rođen je utemeljitelj savremene historiografije Bosne i Hercegovine Hamdija Kreševljaković. Pomoću historijskih podataka o svojoj zemlji, kulturi i baštini, neposrednim uvidom u brojne deftere, sindžile, berate, fermane i bujruldije, riječima je crtao slike, zbog čega je njegovo djelo i danas bogat izvor i osnova za dalja istraživanja i osvjetljavanja mnogih historijskih previranja i problema bosanskohercegovačkog društva.</p><p>U svojim naučnim radovima dokazivao je da u Bosni i Hercegovini u periodu Osmanlija Bošnjaci nisu bili samo vojnici i vlasnici, kako su uglavnom prikazivani, nego su i mnogo radili, pomažući kulturu i podižući javne zadužbine. Danas se njegovi radovi smatraju najrelevantnijim historijskim štivom o Bosni i Hercegovini u osmansko doba. Pisao je o bosanskohercegovačkim kapetanijama i muteselimima, o esnafima, o znamenitim bh. mjestima i porodicama, poput Čengića, Dženetića, Morića, te o zanatima i zanatlijama poput kazandžija, čizmedžija, sarača…</p><h2>Prezime prema mjestu porijekla </h2><p>Kreševljakovići su porijeklom iz Kreševa. Tamo su se prezivali Šećinovac, a kada su se doselili u Sarajevo dobili su novo prezime, prema mjestu svog porijekla. Hamdijin otac Mehaga Kreševljaković bio je trgovac prvo željeznom robom, a kasnije sahtijanom (vrsta kože za cipele). Majka Džemila kao dijete je iz Srbije, tačnije Užica, doselila s roditeljima u Sarajevo, gdje je i upoznala Hamdijinog oca.</p><p>U Sarajevu je Hamdija završio mekteb i osnovnu školu (ruždiju), a potom trgovačku i učiteljsku školu, 1912. godine. Odmah po završetku školovanja počeo je raditi kao učitelj osnovne škole u Sarajevu, a od 8. januara 1918. do 17. augusta 1919. bio je raspoređen u Vinkovce, u osnovnu školu s internatom, u koji su bila smještena bošnjačka djeca iz BiH.</p><h2>Prosvjetni pregalac</h2><p>Godine 1920., nakon što se vratio u Sarajevo, pa do početka školske godine 1926/27., radio je u Trgovačkoj školi, a potom u Učiteljskoj školi u Sarajevu, do 1929. Uporedo s radom u državnim školama, Kreševljaković je, već od 1916. godine, predavao i u vjerskim muslimanskim školama, najprije u Darul-mualliminu, potom u Okružnoj medresi, te od 1920. do 1945. u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, gdje je aktivno radio i predavao historiju, geografiju, njemački jezik i pedagogiju i kada je bio u penziji.</p><p>Kreševljaković je bio jedan od najuglednijih profesora Gazi Husrev-begove medrese, a svoje učenike je pomagao i materijalno. Mnogi njegovi učenici, među kojima su Hazim Šabanović, Muhamed Hadžijahić, Seid i Mahmud Traljić, Alija Bejtić, Adem Handžić, Mehmed Mujezinović i brojni drugi, često su spominjali da nema hodže u Bosni i Hercegovini koji je završio Gazi Husrev-begovu medresu između 1920. i 1945., da mu Hamdija nije predavao neki predmet i da mu nije bio najbolji savjetnik i pomagač, a time i veliki uzor.</p><h2>Više od 300 naučnih radova</h2><p>Kreševljaković je obišao veliki dio Evrope, bivšu Austro-Ugarsku, Njemačku, Holandiju, Poljsku, Italiju, Švajcarsku, Dansku i Švedsku, radi proširivanja svoga znanja iz historije, čak je, s ciljem proučavanja Reformacije, obišao sve gradove u Njemačkoj u kojima su djelovali Luter i njegovi sljedbenici, a potom je, proučavajući Protureformaciju, obišao druge gradove Njemačke, svaki put posjećujući univerzitete u tim mjestima i slušajući predavanja čuvenih historičara.</p><p>Na Kreševljakovićev rad uveliko su utjecali i njegovi srednjoškolski nastavnici: Silvije Strahimir Kranjčević, Ljudevit Dvorniković i Josip Milaković, te je već tada počeo proučavati bh. historiju. U tom periodu je upoznao i dr. Karla Patscha, koji je osnovao Balkanski institut u Sarajevu, te povjerio Hamdiji da mu prikuplja publikacije o Bosni i Hercegovini. Taj posao Hamdiju je inspirirao da cijeli život sakuplja historijsku građu, koju je, uz kazivanja ljudi, upotrijebio kao dragocjeni izvor za naučnu rekonstrukciju važnih dijelova naše prošlosti. U tom radu umnogome mu je pomoglo i znanje stranih jezika: njemačkog, turskog, arapskog, norveškog i ladino jezika (jezik Jevreja – Sefarda)</p><p>Već sa šesnaest godina Hamdija je počeo objavljivati narodne pripovijetke i pjesme u bh. časopisima. Ali, njegovo kasnije pisanje fokusirano je na historiografiju BiH, te je napisao više od 300 naučnih radova, sarađujući u edicijama Naučnog društva, Zemaljskog muzeja, Istorijskog društva, Orijentalnog instituta i Zavoda za zaštitu spomenika.</p>

<h2>Saradnja s medijima</h2><p>Osim toga, Kreševljaković je bio i član raznih redakcija. Od početka izlaženja kalendara “Narodne uzdanice”, od 1932. do 1944., bio je član redakcionog odbora i u svakom godištu objavio nekoliko studija, članaka ili nekrologa. Bio je član Konzorcija “Novoga Behara” (5. godišta). Sarađivao je u Hrvatskoj enciklopediji, Enciklopediji Jugoslavije, Enciklopediji Leksikografskog zavoda u Zagrebu i Vojnoj enciklopediji u Beogradu. Također je sarađivao u izradi velike “Historije naroda Jugoslavije”.</p><p>Hamdijini najpoznatiji radovi su: “Kazandžijski obrt u Bosni i Hercegovini”, “Prilozi povijesti bosanskih gradova pod Turskom upravom”, “Stari bosanski gradovi”, “Stari hercegovački gradovi”, “Dženetići – prilog izučavanju feudalizma”, „Husein-kapetan Gradaščević – Zmaj od Bosne“, “Kapetanije u Bosni i Hercegovini”, “Čizmedžijski obrt”, “Hanovi i karavan-saraji” i “Sarački obrt u starom Sarajevu”.</p><p>Značajno je spomenuti i Hamdijin angažman u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, gdje je radio kao naučni saradnik do kraja života.</p><p>Godine 1938., Kreševljaković je izabran za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a 1952. za redovnog člana Naučnog društva BiH, čiji je bio prvi potpredsjednik. Odlikovan je Ordenom rada drugog reda.</p><h2>Zapostavljen i zaboravljen</h2><p>– Prigodom osnutka Naučnog društva NRBiH (1. VII 1952) Kreševljaković je odmah izabran za člana i na Osnivačkoj skupštini 15. IX iste godine za prvog potpredsjednika. U ovome društvu on je razvio najjaču aktivnost i uz kvantitet objavio i kvalitativno najzrelije radove. Ovaj period od sedam godina je najplodniji u Kreševljakovićevu životu. Sve ono što je sabirao cijeloga života, u ovom periodu je užurbano obrađivao i objavljivao – napisao je o Hamdiji još jedan bh. velikan pisane riječi Alija Nametak u svom kapitalnom djelu „Sarajevski nekrologij“.</p><p>Hamdija Kreševljaković je otišao s ovog svijeta 9. jula 1959. godine, ostavivši veliki pečat u bosanskohercegovačkoj historiografiji. Iako neke škole i ulice nose njegovo ime (u Sarajevu, Kaknju, Gradačcu), široj javnosti uglavnom nije poznato ko je bio Hamdija Kreševljaković i čime se bavio, jer naše društvo nije svjesno koliko je on bio značajan za bh. kulturu i historiju, pa ga rijetko ili gotovo nikako ne spominje. Zapostavljen i zaboravljen je čovjek bez čijeg rada ne bismo znali kako je izgledao period osmanske, ali i austrougarske vladavine u BiH.</p>

Danas se njegovi radovi smatraju najrelevantnijim historijskim štivom o Bosni i Hercegovini u osmansko doba

Hamdija Kreševljaković: 135. godišnjica rođenja utemeljitelja savremene historiografije BiH

<p>Punih 12 godina među nama nije jedan od najvećih bosanskohercegovačkih patriota, književnik, publicist, urednik, vajar, vječnik oštrog pera Nedžad Ibrišimović, čija genijalnost ni danas nije izblijedjela. Bio je veliki perfekcionist pa je, kako je sam govorio, pisao teško i porađao književnost, osjećajući ogromnu odgovornost prema knjigama i čitateljima. Želio je da, kada na papiru napiše „kiša“, papir postane mokar, da svaka rečenica u njegovoj knjizi ili tekstu bude „živa“, puna i moćna, kako bi čitatelja navodila na razmišljanje i učila. Mnogo je volio svoj narod i svoju Bosnu, za koju je obukao i vojnu odoru, braneći je i perom i oružjem od agresora. U toj ljubavi ovaj genijalni sin svoje domovine pronalazio je i najveću ispiraciju. </p><p><i>Bosna, to je jedna dobra zemlja</i></p><p><i>kad plače klobučaju kiseljaci</i></p><p><i>sagni se i pij, niko se ne ljuti...</i></p><p><i>...Izuj obuću kad prelaziš</i></p><p><i>Koranu, Glinu</i></p><p><i>Savu i Drinu</i></p><p><i>Operi noge u rijekama</i></p><p><i>Bosna je ćilimom zastrta. </i></p><h2>Najmlađi književnik</h2><p>Nežad Ibrišimović rođen je 1940. godine u Sarajevu. Nakon prerane očeve smrti, usljed djejstava tokom Drugog svjetskog rata, kao trogodišnjak seli s majkom u Žepče, gdje je završio osnovnu školu. U Sarajevo se vraća da bi pohađao Srednju školu za primijenjene umjetnosti, Odsjek vajarstvo, a potom i studij filozofije na Filozofskom fakultetu. Počeo je rano pisati, već u 13. godini, a 1964. godine postao je i zvanično najmlađi književnik u Bosni i Hercegovini.</p><p>- Pisac sam odavno, od rođenja, objavio sam prvu noveletu s trinaest godina, prvu ozbiljniju priču s osamnaest, ali, kad malo o tome razmislim, uviđam nešto neobično, a to je da još nisam odlučio da li da budem pisac – govorio je u svom prepoznatljivom maniru Ibrišimović.</p><p>Njegova najznačajnija književna djela su: „Zlatni most“, „Ugursuz“, „Karabeg“, „Glas koji je pukao o Egidiju“, „Zmaj od Bosne“, „Braća i veziri“, „Knjiga Adema Kahrimana“, „Vječnik“... Osim književnošću, bavio se i novinarstvom. Bio je urednik u „Našim danima“ i „Oslobođenju“, te glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost „Život“, od 1995. do 1998. godine. Neko vrijeme Ibrišimović  je radio kao nastavnik u Goraždu, a svoja vajarska djela prikazao je u desetak samostalnih izložbi.&nbsp;</p>

<h2>Brojne nagrade</h2><p>Među brojnim nagradama koje je dobio ističu se: „Šestoaprilska nagrada“ grada Sarajeva za roman „Ugursuz“, Prva nagrada za televizijsku adaptaciju „Ugursuza“ na Bledskom festivalu, Godišnja nagrada Izdavačke kuće „Svjetlost“ za roman „Karabeg“, Godišnja nagrada Izdavačke kuće „Veselin Masleša“ za roman „Braća i veziri“, Nagrada Društva pisaca BiH za knjigu „Knjiga Adema Kahrimana“, Nagrada „Skender Kulenović“ za „Izabrana djela I-X“, Godišnja nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za roman „Vječnik“, nagrade BZK „Preporod“ i „Hasan Kaimija“ za roman „Vječnik“.</p><p>Ibrišimovićevu karijeru obilježio je roman ”Vječnik“, kapitalno djelo na kojem je radio 47 godina, a za koje ga je Društvo pisaca BiH kandidiralo za Nobelovu nagradu. Pisao ga je, kako je sam kazivao, cijeloga života. A posljednje njegovo djelo „El-Hidrova knjiga“ je, ustvari, nastavak „Vječnika“. Prema mišljenju Nedžadovog sina Ora, ali i mnogih domaćih i svjetskih intelektualaca, za “Vječnika“ i “El-Hidrovu knjigu“ njegov otac je trebao dobiti Nobelovu nagradu.</p><p>- Sama nominacija je velika stvar i donijela nam je mnogo radosti. Ali, lično mislim da se za nominaciju treba dobro pripremiti i uraditi sve prema njihovim pravilima i procedurama. Jer, ako se to dobro ne pripremi, knjiga koja je možda i najbolja, poput “Vječnika“, neće doći do žirija koji odlučuje. A onda je pitanje da li se nagrađuje kvalitet ili nešto sasvim drugo – kazao je Oro.</p><h2>Muslimanska trilogija</h2><p>Najčešće teme u djelima Nedžada Ibrišimovića su Bosna i Hercegovina i bošnjački narod. Njegova, kako ju je sam imenovao, “muslimanska trilogija“ („Ugursuz“, „Karabeg“ i „Braća i veziri“) mnogo govori o našoj zemlji i njenoj stvarnoj historiji, koja je nerijetko prešućivana i sakrivana, dajući nam lekcije za budućnost. </p><p> - Ne vidim šta to čovjek ima osim pamćenja i sjećanja! Davno sam se još usudio izreći da prošlost nije prošla, a da je historija jedna neiscrpna, živa, stvarna, faktička, pulsirajuća storija i za onog koji hoće da piše i za onog koji hoće da čita – govorio je Ibrišimović o svojoj smjelosti u opisima bosanskohercegovačke historijske realnosti.</p><p>Djela Nedžada Ibrišimovića prevedena su na: engleski, njemački, španski, češki, arapski, turski i albanski jezik.</p>

<h2>Klesao sjene</h2><p>Ibrišimovićev prijatelj i sljedbenik u književnoj riječi, Miljenko Jergović, dao je Nedžadu metaforičan, ali znakovit epitet pisca koji je klesao sjene. I zaista, u svojim skulpturama Ibrišimović je istezao ljudsku figuru u izduženu sjenu čovjeka u jutarnjem svjetlu, simbolizirajući time čovjekovu vječnu potrebu da vidi dalje od prepreka i ograničenja. </p><p>- Uspio sam izvajati nekoliko skulptura na kojima ne preovladavaju greške i to smatram svojim velikim uspjehom. I kad vajam i kad crtam i kad slikam i kad pišem, uvijek i nehotično pokušavam izraziti istu stvar, u likovnom to je sjenka i odraz, u pismenu stvarno i privid, a šta je to uistinu, još ne znam – kazivao je Ibrišimović.</p><p>Nedžad Ibrišimović preminuo je u 71. godini života, 15. septembra 2011. godine, u Sarajevu. Sjećanje na ovu ljudsku i intelektualnu veličinu živi u njegovim djelima koja je ostavio u amanet svojoj Bosni i Hercegovini i njenom narodu.</p><h2>BIO JEDNOM JEDAN…</h2><p><i>Bio jedan car i bio car i ništa više.</i></p><p><i>A bila jedna ljepotica, bila lijepa, bila prelijepa i</i></p><p><i>– ništa više.</i></p><p><i>A bio jedan prosjak, samo prosjak i ništa više.</i></p><p><i>A bio jedan bogat, samo bogat, i ništa više.</i></p><p><i>A bio jedan pehlivan, bio samo pehlivan.</i></p><p><i>A bio jedan darovit da darovitiji ne može biti,</i></p><p><i>darovit i ništa više.</i></p><p><i>A bio jedan mudrac, bio samo mudar.</i></p><p><i>A bio jedan sažaljiv.</i></p><p><i>A bio jedan duševan.</i></p><p><i>A bio jedan samo jak, samo jak i ništa više.</i></p><p><i>A bio jedan za džabe.</i></p><p><i>A bio jedan onako.</i></p><p><i>I bio jedan.</i></p>

Mnogo je volio svoj narod i svoju Bosnu, za koju je obukao i vojnu odoru, braneći je i perom i oružjem od agresora

Nedžad Ibrišimović: 12. godišnjica smrti bh. književnika, urednika i vajara

<p>"Kultura na ulice 2023!" je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo.</p><p>Tim povodom, u subotu, 16. septembra 2023. godine s početkom u 20 sati, na pozorišnom Trgu Susan Sontag, sarajevska publika moći će uživati u koncertu Sarajevskog gradskog orkestra, kojim će dirigovati maestro Fuad Šetić.</p><p>Svi koji budu prisutni imat će priliku čuti i uživati u simfonijskom repertoaru na kojem će se naći B. Smetana „Vltava (Moldau)“ iz ciklusa „Moja domovina“, A. Dvorak simfonija op. 95 br. 9, e mol – „Iz novog svijeta“, J. Brahms „Mađarski pleso“ br. 21.</p><h2>Posebna čast</h2><p>- Posebna nam je čast započeti našu treću sezonu upravo na festivalu „Kultura na ulice 2023“, jer su credo festivala i credo orkestra zapravo isti - umjetnost i kultura pripadaju i dio su svakog savremenog čovjeka.</p><p>U orkestru na ovom koncertu sviraju umjetnici iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine. Publika će slušati zahtjevan, ali vrlo slušan i omiljen, simfonijski repertoar.</p><p>Pored festivala KNU 2023, na podršci zahvaljujemo Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, Vladi Kantona Sarajevo, te posebno Univerzitetu u Sarajevu - Muzičkoj akademiji i dekanu, profesoru Sijariću - izjavio je maestro Fuad Šetić.</p><h2>Bez podrške</h2><p>Sarajevski gradski orkestar ideja je koja okuplja prvenstveno muzičare iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine, ali i iz drugih gradova i susjednih zemalja, a koji su svojim djelovanjem vezani za Sarajevo. Nastala je još u aprilu 2019. godine, ali je zbog nedostatka institucionalne podrške svu svoju kreativnu energiju trošila isključivo na opstanak. Ideja o gradskom orkestru, rodila se s ciljem da se ukaže na važnost postojanja ansambla ovog tipa, kao prostora gdje mladi muzičari mogu dobiti iskustvo sviranja u profesionalnoj sredini, svirati stilski raznolik repertoar, te obogatiti već stečena znanja. Nadalje, cilj orkestra je da ukazuje na važnost umjetničke muzike u savremenom društvu i njenog adekvatnog vrednovanja, ali i na nedostatak odgovarajuće infrastrukture koja bi podržala rad i djelovanje profesionalnih muzičara u Sarajevu.<br></p><p>Orkestar djeluje pri Udruženju za njegovanje i promociju muzičkih, likovnih i scenskih umjetnosti „Artissimo“, a do sada su samostalno i bez budžeta organizovali i održali 6 cjelovečernjih koncerata, predstavili se na dva međunarodna festivala – Orfej i Vareš Classic Festival, a njihov korizmeni koncert u aprilu 2023. godine integralno je emitovan u programu BHT1.</p>

U orkestru na ovom koncertu sviraju umjetnici iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine

Poslastica za ljubitelje klasične muzike: Koncert Sarajevskog gradskog orkestra 16. septembra na otvorenom u Sarajevu

<p>Internacionalni teatarski festival MESS će se ove godine održati od 30. septembra do 8. oktobra, a u glavnom programu će biti izvedeno 12 predstava iz cijelog svijeta. </p><p>Festival MESS ponosno najavljuje da će na 63. izdanju bosanskohercegovačka publika po prvi put imati priliku pogledati predstavu najpoznatijeg svjetskog koreografa Akrama Khana, "Chotto Desh" , u režiji i adaptaciji Sue Buckmaster, te predstavu "Wakatt" u produkciji Faso Danse teatra iz Burkine Faso, čiji koncept i koreografiju potpisuje istaknuti koreograf Serge Aimé Coulibaly. Nakon sedam godina, na festival MESS vraća se i veliki litvanski reditelj Oskaras Koršunovas sa spektakularnom predstavom „Othello“.</p><h2>Regionalne predstave</h2><p>Kako je ranije najavljeno, Festival će otvoriti predstava „Caligula“ Ivan Franko teatra iz Ukrajine, u režiji Ivana Uryvskog, a iz Njemačke nam dolazi „T4. Ofelijin vrt“ koju je režirao David Stöhr.</p><p>Iz regije ove godine na MESS dolaze predstave „Djeca“ Narodnog pozorišta u Beogradu, kompozitorice i rediteljice Irene Popović, kao i predstava „Pod oba sunca“, Kraljevskog pozorišta Zetski dom na Cetinju, a u režiji Borisa Liješevića.</p><p>I ove godine će u okviru Festivala biti održana festivalska premijera a riječ je o predstavi „Alice u krevetu“, prema tekstu Susan Sontag, a u režiji Zoltána Balázsa, kojom koproducenti Scena MESS, SARTR i Maladype teatar obilježavaju 90 godina od rođenja Susan Sontag, i 30 godina od premijere predstave „Čekajući Godoa“  koju je režirala u opkoljenom Sarajevu.</p><p>- Smatram da je jako važno da mlade generacije saznaju više o Susan Sontag, o njenim idejama i njenom zalaganju za mir. Da to ne bude samo ime trga, već da zaista proniknu u to kako je ona razmišljala i kako danas glumci tumače te njene ideje - izjavila je kreativna producentica predstave Sylvia Huzsár.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CxLRxUktqZA/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CxLRxUktqZA/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CxLRxUktqZA/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Festival MESS | Scena MESS (@festivalmess)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Predstavnici bosanskohercegovačkih predstava na ovogodišnjem izdanju MESS-a, a prema selekciji Janka Ljumovića, su predstave "Totovi", u produkciji SARTR-a i u režiji Andraša Urbana, te predstava „Ivanov“ u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo, koju je režirao Paolo Magelli.</p><p>Ovogodišnje izdanje festivala stavlja akcenat na aktuelna društvena dešavanja, kritički govori o svim negativnim posljedicama za društvo i jasno artikuliše svoj stav da umjetnost uvijek mora biti glas razuma u svijetu u kojem živimo.</p><h2>Duhovne posljedice</h2><p>- MESS i ove godine reflektuje vrijeme u kojem živimo, vrijeme nesigurnosti koje je direktno rezultat onoga kroz šta prolazimo. Živimo u vremenu sukoba, ratova, društvenih i prirodnih katastrofa koje imaju posljedice ne samo materijalne već duhovne - istakao je direktor Festivala MESS, Nihad Kreševljaković.</p><p>Dodao je kako je važno što će se i ove godine dogoditi festival kao svemir ljudskih duša iz cijelog svijeta koje će se predstaviti na sarajevskim scenama.</p><p>- Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i ove godine je podržalo održavanje jednog ovakvog važnog festivala za naš grad i državu, a u budućnosti ćemo raditi i na povećanju budžeta kako bi festival ugostio još veći broj sjajnih umjetnika - poručila je Lejla Mujkić, pomoćnica za kulturu ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo.</p><p>Kompletan program ovogodišnjeg izdanja Festivala MESS možete pogledati na stranici<a href="https://mess.ba/"> www.mess.ba</a>.</p>

Festival će otvoriti predstava „Caligula“ Ivan Franko teatra iz Ukrajine, u režiji Ivana Uryvskog,

Festival MESS: Tračak empatije u vremenu nesigurnosti, sukoba i katastrofa

<p>Dani arhitekture i ove godine će se održati u Sarajevu, a povodom otvaranja koje je zvanično zakazano za 15. septembar organizatori su predstavili program i najznačajnije novosti koje se tiču ovog događaja.</p><p>Otvorenje jubilarnog 15. izdanja Dana arhitekture održat će se u petak 15. septembra gdje će ovogodšnji kuratori Hubert Klumpner (Austrija) i Mihael Valcak (Poljska) i zvanično publici predstaviti temu, predavače i program.</p><p>Pored predavanja renomiranih arhitekata iz cijelog svijeta, Dani arhitekture će ove godine obilovati izložbama, panelima i filmovima koji će privući publiku kako iz Sarajeva, tako i iz cijele regije.</p><h2>Olimpijska arhitektura</h2><p>Glavna tema ovogodišnjeg izdanja Dana arhitekture je Olimpijska arhitektura, gdje će predavači i gosti istražiti ostavštinu gradnje i planiranja za potrebe olimpijskih igara širom svijeta, a sa osvrtom na obilježavanje 40 godina od Olimpijskih igara u Sarajevu.</p><p>Posebna pažnja za vrijeme Dana arhitekture bit će usmjerena na predstavljanje i Prvog arhitektonskog vodiča kroz Sarajevo. Na ovaj način, i Sarajevo se pridružuje gradovima na arhitektonskoj mapi svijeta te na potpuno novi način predstavlja arhitekturu grada, kako posjetiocima tako i građanima.</p><h2>150 objekata i arhitekata</h2><p>Knjiga Arhitektonski vodič Sarajeva uključuje preko 150 objekata i arhitekata, a u programu pretprodaje izdavača DOM Publishers Berlin je već prodata u preko 700 primjera u pretprodaji.</p><p>- Promocija knjige i izložbe nudi ekskluzivan uvid u izvanredna istraživanja i višegodišnji napor da se prikupe, analiziraju i prezentiraju najznačajnija arhitektonska ostvarenja grada. Ova knjiga pokriva širok geografski i hronološki raspon, gdje su zamišljena i izgrađena značajna zdanja koja obilježavaju specifične trenutke uzbudljive historije grada. To je zaista jedinstven pregled organskog i kompleksnog razvoja Sarajeva - saopćeno je.</p>

Prodata u preko 700 primjera u pretprodaji

Dani arhitekture donose jedinstvenu zbirku

Sarajevo dobija prvi arhitektonski vodič: Jedinstvena zbirka o najznačajnijim ostvarenjima

<p>Austrijski kulturni forum Sarajevo danas je u Sarajevu predstavio "Imagine Arts &amp; Ideas" inicijativu. Grad Sarajevo će biti prvi u regionu koji će tokom septembra i oktobra 2023., te u februaru 2024. godine, biti domaćin tri velike izložbe. Riječ je o spoju arhitekture, dizajna i likovne umjetnosti, te nizu drugih umjetničkih programa.<br></p><p>Na predstavljanju Imagine inicijative prisutnim novinarima obratila se ambasadorica Republike Austrije u BiH Ulrike Hartman (Hartmann):&nbsp;</p><h2>Dokaz&nbsp; odličnog i trajnog partnerstva Austrije i zemalja zapadnog Balkana, posebno BiH</h2><p>- Ova kulturna inicijativa i njeno predstavljanje u Bosni i Hercegovini dokaz su odličnog i trajnog partnerstva Austrije i zemalja zapadnog Balkana, posebno Bosne i Hercegovine. Inicijativa Imagine je pokušaj rješavanja izazova našeg vremena i pokazuje primjer spajanja BiH, odnosno Zapadnog Balkana, i Austrije snagom umjetnosti i ideja.</p><p>Prva izložba „100 ideja za Zapadni Balkan. Dizajniranje urbanih imaginarija“ bit će otvorena 15. septembra u 19:30 sati, u okviru Dana arhitekture u Sarajevu, u bivšoj Austrijskoj kući /Europskoj kući kulture i nacionalnih manjina u parku Kemal Monteno. Kustosi izložbe su Hubert Klumpner i Mihale Valcak (Michael Walczak) iz interdisciplinarnog dizajn studija  Urbanthinktank_next iz Züricha. Otvaranjem ove izložbe ujedno počinje i ovogodišnje izdanje Dana arhitekture Sarajevo.</p><p>- Izložba prikazuje složenu međuigru arhitekture moći i nemoći, koncepata i percepcija koje su oblikovale i gradove i urbanu ekologiju ljudi koji tu žive. Građanima se omogućava da igraju aktivniju ulogu u oblikovanju budućnosti svojih gradova i zajednica, ocjenjujući i testirajući svojih 100 ideja za Zapadni Balkan -&nbsp; izjavio je Hubert Klumpner, kustos izložbe “100 Ideas for the Western Balkan: Designing Urban Imaginaries“ i kustos ovogodišnjih Dana arhitekture u Sarajevu.</p><p>Edin Sarić, projektni koordinator festivala “Dani arhitekture 2023” se također kratko obratio prisutnim medijima, istakavši da će se ovogodišnji festival održati pod nazivom Igre i grad: Olimpijada arhitekture, uz brojne sadržaje od predavanja lokalnih, regionalnih i internacionalnih arhitekata do panela, razgovora i izložbi.</p><p><br></p>

<p>Izložba „Koralni greben. Regenerativni dizajn“ bit će otvorena 5. oktobra u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. O njoj je govorio Srđa Hrisafović, prodekan i redovni profesor Odsjeka za produkt dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Profesor Hrisafović ističe da je regenerativni dizajn prava paradigma za održivi dizajn. Danas je to veoma aktuelno i izložba „Koralni greben. Regenarativni dizajn“ će biti pravi primjer ovakve vrste dizajna.</p><h2>Obilježavanje 50. godišnjice kulture Austrije u inozemstvu&nbsp;</h2><p>Uz izložbe 26. i 27. oktobra bit će održan i workshop za studente, a 8. novembra tokom predstojećeg Jazz festivala istaknuti bh. umjetnik Damir Imamović nastupit će sa austrijskom umjetnicom Sofijom Labropoulou. Oni će svojim koncertom otvoriti ovogodišnji Jazz festival u Sarajevu. Program će se nastaviti i u 2024. godini. U februaru u Sarajevo stiže izložba likovne umjetnosti EX -SITU koja će biti postavljena u Zemaljskom muzeju.</p><p>Austrijski kulturni forum Sarajevo je domaćin Imagine Arts &amp; Ideas inicijative koju je povodom obilježavanja 50. godišnjice kulture Austrije u inostranstvu u 2023. godini razvilo i pokrenulo Savezno ministarstvo vanjskih poslova Republike Austrije.</p>

Prva izložba „100 ideja za Zapadni Balkan. Dizajniranje urbanih imaginarija“ bit će otvorena 15. septembra

Inicijativa "Imagine Arts & Ideas": Sarajevo će biti prvi u regionu domaćin tri velike izložbe

<p>Deveti Sarajevo Beer Festival okupit će 15. i 16. septembra na platou Skenderije renomirane izvođače regionalne scene, pod motom "Back to Beer".</p><p>Organizator festivala Milan Kostić obećao je posjetiocima dobru zabavu i druženje, nakon pauze od dvije godine koja je uzrokovana pandemijom.</p><h2>Brojna poznata imena</h2><p>- U petak na festivalu nastupaju Mile Kekin, Majke i New primitives, a u subotu Nindže iz haustora, TBF, Partibrejkersi i Brkovi - istakao je Kostić. </p><p>Dodao je da je najavljen veliki broj gostiju iz Hrvatske, Srbije i drugih zemalja regije, te da u narednom periodu planiraju da festival raste i da dovodi i svjetske zvijezde koje Sarajevo zaslužuje.</p><h2>Dio turističke ponude</h2><p>Predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić naveo je da podržavaju taj festival jer se uklapa u viziju turističke ponude i produžavanja ljetne sezone u Sarajevu. </p><p>Pozvao je građane i turiste na Sarajevo Beer Festival i najavio podršku Turističke zajednice KS toj manifestaciji i u narednom periodu.</p>

Nakon pauze od dvije godine uzrokovane pandemijom, organizator Festivala obećao je posjetiocima dobru zabavu i druženje

Sarajevo Beer Festival 15. i 16. septembra, nastupi renomiranih izvođača regionalne scene

<p>Udruženje „Pogon“ objavilo je poziv za kreativne radionice za sve zainteresovane mlade ljubitelje umjetnosti u dobi od 15 do 35 godina, u sklopu 7. Pop Art Festivala – PAF2023, koji se održava od 18. do 23. septembra 2023. godine u Bosanskom kulturnom centru, u Sarajevu.</p><p>Centralni program 7. Pop Art Festivala – PAF2023 predstavit će tri sjajne izložbe - kolektivnu izložbu "Novi talasi 2", te dvije izložbe sarajevskog umjetnika Adisa Billaina Kutkuta "Cybernapse" i "Fugitive" uz projekciju istoimenog filma.</p><h2>Edukativni program</h2><p>Edukativni program ovogodišnjeg izdanja Pop Art Festivala čine PAF kreativne radionice: "T-shirt dizajn“ (voditelj radionice: Sandro Drinovac), "Fotografija, savremeni mediji i percepcija svjetlosnog zapisa kroz prizmu društvenih mreža" (voditelj radionice: Ivan Hrkaš), "Uvod u UI/UX dizajn" (voditelj radionice: Nedim Šećeragić), zatim PAF masterclassovi "Animacija", predavači Sabina i Zdravko Cvjetković, i izuzetno poseban masterclass "Umjetnost u video igrama" u saradnji sa&nbsp;Mad Head Games studiom i predavačem Ademirom Fazlagićem, koji je otvoren za polaznike širom Bosne i Hercegovine.</p><p>PAF radionice i masterclassovi održat će se od 18. do 23. septembra i besplatni su za sve polaznike i polaznice. Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem linka:</p><p><a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScAccLzNxAOe61lhU0DLbhRpHffKyNbj7RKfEjUcTmG4J67fg/viewform">https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScAccLzNxAOe61lhU0DLbhRpHffKyNbj7RKfEjUcTmG4J67fg/viewform?urp=gmail_link</a>.</p><h2>Snose troškove</h2><p>Pop Art Festival i Udruženje „Pogon“, za masterclass „Umjetnost u video igrama“, snosit će troškove prevoza, smještaja i hrane za polaznike koji dolaze izvan Sarajeva. Prijave za PAF radionice i masterclassove otvoreni su do popunjavanja kapaciteta.</p><p>Vizuelni identitet 7. Pop Art Festivala – PAF 2023 kreirao je Amar Zahiragić.<br></p><p>Cijeli program Pop Art Festivala – PAF 2023 biti će objavljen 17. septembra na društvenim mrežama Pop Art Festivala Facebook i Instagram.</p>

Održava se od 18. do 23. septembra 2023. godine u Bosanskom kulturnom centru, u Sarajevu

Otvorene prijave na PAF radionice

<p>Žene u Bosni i Hercegovini i danas trpe posljedice viševjekovnih stereotipa o njihovom mjestu u društvu i poslovima koje mogu obavljati, jer na ovim našim prostorima još prevladavaju predrasude i patrijarhalni mentalitet. A zamislite kako je to bilo prije više od 150 godina? U to vrijeme, kada su žene gotovo u potpunosti bile marginalizirane i u društvu i u porodici, one koje se nisu vladale prema određenim pravilima nisu zvanično ni postojale, jer nisu bile upisane u sidžile (službene registre). Da bi bila upisana u sidžile, žena je morala ispunjavati jedan od obaveznih uvjeta:</p><p>1.	da se pred sudom vjenčala;</p><p>2.	ako je umrla, da je ostavila oporuku ili da je njena ostavština bila predmet nasljednog postupka;</p><p>3.	da je postala vakif;</p><p>4.	ako je umrla kao šehid.</p><h2>Tri pjesme</h2><p>Prva bošnjačka pjesnikinja Umihana Čuvidina, Sarajka koja se zbog velike ljubavi i žalosti za poginulim vjerenikom nije htjela udati za drugoga, nije bila upisana u sarajevske sidžile, pa se zbog toga pretpostavlja da je bila rođena 1794. godine na Hridu, jer zvaničnog podatka nema. Njen vjerenik Sarajlija Mujo Čamdži, bajraktar, prema historiografima Sejfudinu Kemuri i Vladimiru Ćoroviću, poginuo je 1813. godine kod Loznice, u vojsci Ali-paše Derendelije, za vrijeme Prvog srpskog ustanka na Balkanu. </p><p>Osim što je poznata kao prva bošnjačka pjesnikinja, Umihana je prva žena koja pripada piscima alhamijado književnosti. To je književnost na bosanskom jeziku pisana arebicom. Sa sigurnošću se može tvrditi da je napisala tri pjesme, ali se pretpostavlja da ih je napisala mnogo više, jer, s obzirom na to da su se njene pjesme proširile u narodu, na neki način su se pretočile u narodne pjesme. Historičari smatraju da je upravo ona napisala pjesme u kojima se hvale ljepota i junaštvo Muje bajraktara, s obzirom na to da on nije bio historijski lik.</p><p>U svojim pjesmama Čuvidina opisuje i tadašnju stvarnost: „Evo danas sedam godin' dana, kako cvili bosanska fukara: Niti ima paše ni vezira. Dok ne dođe paša Ali-paša. A čim dođe paša Ali-paša, on popisa svu butum Krajinu, svu Krajinu i Hercegovinu, najotragu mlade Sarajlije...“, kako kaže u stihovima pjesme „Sarajlije iđu na vojsku protiv Srbije“, jedine koja je potpuno sačuvana u izvornom obliku. To je bio epos od 79 stihova, a spjevala ga je prije nego što joj je poginuo vjerenik.</p><h2>Bolno iskustvo</h2><p>Ostale pjesme Čuvidina je spjevala nakon Mujine pogibije, za koju je saznala u oktobru ili novembru 1813. godine. To je bio trenutak kada je odlučila da ostatak života provede kao vjerenica junaka Muje Čamdžija, čuvajući uspomenu na njega u pjesmama u kojima je nalazila utjehu za bol zbog izgubljene ljubavi, a upravo ta ogromna ljubav i bol su u njoj rasplamsali književni dar. </p><p>Pjevala je o svojim osjećajima i o svom bolnom iskustvu, ne krijući se iza paravana kolektivnog iskustva, što je bila karakteristika gotovo svih pisaca njenog vremena. Ne samo sudbina, nego i način pisanja pjesama izdvajao ju je iz sredine u kojoj je živjela. </p><p>Umihanina odluka da se nikada ne uda i cijelog života u pjesmama oplakuje svog Muju, te odricanje od takozvanog “normalnog” života, istovremeno su izazivali divljenje i sažaljenje okoline. O njenoj ljubavi i specifičnom načinu žalovanja, pjevanjem pjesama, mnogo je govoreno još za njenog života. </p><h2>Voli k'o Sevda</h2><p>U to vrijeme je njena odluka da se ne udaje smatrana ludošću, a mnogi su se pitali zašto se lijepa djevojka iz siromašne, ali čestite porodice odrekla udaje zbog boli i tuge. Zar je ta ljubav mogla da bude tolika da se djevojka svojevoljno odrekne lagodnijeg života koji je mogla dobiti udajom? Ni njena majka je nije shvatala, čak ju je optuživala. Iz Umihaninih stihova: „Govori joj ostarjela majka: ‘Što ti žališ tuđina junaka, Nije ti ga majčica rodila?’“, možemo naslutiti majčinu kritiku, ali i brigu i savjet da se uda, da ne ostaje usidjelica, jer je tada udaja za djevojku smatrana i rješenjem egzistencijalnih problema. </p><p>Njene pjesme su bile toliko popularne u starom Sarajevu, da su usmeno prenošene po mahalama i smatrane narodnim. Umihana je samu sebe prozvala Sevdom – zbog sevdaha (čežnja) koji je bio utkan u njeno biće i pretočen u njene pjesme. Prema riječima pojedinih autora, u vremenu prije Drugog svjetskog bila je poznata izreka: “Voli k'o Sevda.” </p><p>Preminula je, prema mišljenju mnogih historičara, 1870. godine u Sarajevu, a sahranjena je “pod Gajem” na Hridu, najvjerovatnije bez natpisa na nišanu, jer u to vrijeme siromašnijim ženama, koje su pritom bile neudate, nisu obilježavani nišani. Danas ime Umihane Čuvidine nose osnovna škola u sarajevskom naselju Boljakov Potok, ulica na Ilidži i vrtić u Brezi.</p><h2>Preplakala noći</h2><p>Tragična sudbina koja ju je zadesila učinila je da se Umihana nikada emocionalno ne oporavi. Koliko je njena duša voljela i patila, koliko ju je srce boljelo, koliko je noći preplakala, samo je ona znala, ali se naslućuje u njenim stihovima: „Za godinu lice ne umila, a za drugu se ne nasmijala, a za treću kosu ne oplela. Kad nastala četvrta godina, rusu kosu rukom odrezala...“ </p><h2>Čamdži Mujo i lijepa Uma</h2><p><i>Vino piju age Sarajlije,</i></p><p><i>vino piju, Zašavicu biju,</i></p><p><i>ranjenici mladi podvikuju.</i></p><p><i>Svaki veli: ‘Jallah, moja majko.’</i></p><p><i>Čamdži Mujo: ‘Jallah, moja Ummo!’</i></p><p><i>Čamdži Mujo družini govori:</i></p><p><i>‘Ah, družino, moja braćo draga!</i></p><p><i>Kada meni suđen danak dođe,</i></p><p><i>suđen danak i umrli sahat,</i></p><p><i>ufat’te mi konja lastavicu,</i></p><p><i>i na konju zelenu dolamu!</i></p><p><i>U dolami, u džepu desnome,</i></p><p><i>u njemu je prsten i jabuka,</i></p><p><i>u zadžepku mrko ogledalo,</i></p><p><i>podajte ga mojoj Umihani,</i></p><p><i>nek’ se ogleda, a mene ne gleda,</i></p><p><i>nek’ se udaje, a mene ne čeka...</i></p>

Odluka da se nikad ne uda i cijelog života u pjesmama oplakuje svog Muju, te odricanje od tzv. “normalnog” života, izazivali su divljenje i sažaljenje

Čuvidina: Život provela kao vjerenica junaka Muje Čamdžija

Umihana Čuvidina: 153. godišnjica smrti prve bošnjačke pjesnikinje 

<p>Zahvaljujući regionalnoj inicijativi Ministarstva vanjskih poslova Republike Austrije, Austrijski kulturni forum Sarajevo će u povodu obilježavanja 50 godina kulture Austrije u inozemstvu, tokom ove jeseni, uz još jedan značajan događaj u februaru 2024., biti domaćin projekta „Imagine Arts &amp; Ideas Initiative“.</p><p>Ovaj program obuhvata jedinstvene izložbe posvećene arhitekturi, dizajnu i likovnoj umjetnosti, ali i niz drugih segmenata pod „Imagine“ okriljem, poput muzičkih i filmskih programa. </p><p>Svoje jedinstveno putovanje „Imagine“ počinje u Sarajevu, nakon čega će program predstavljanja austrijske kulture biti nastavljen u drugim zemljama regiona.&nbsp;</p><h2>„Sve je arhitektura“</h2><p>Premijera „Imaginea“ najavljena je za 15. septembar otvaranjem izložbe arhitekture „100 ideja za zapadni Balkan: Dizajniranje urbanih imaginarija“ . Kustosi izložbe su Hubert Klumpner i Mihael Valcak (Michael Walczak).</p><p>Ovaj veliki događaj bit će upriličen u bivšoj Austrijskoj kući, sada Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina, u parku Kemal Monteno.</p><p>Postavka će biti upriličena u okviru tradicionalne manifestacije „Dani arhitekture u Sarajevu“.</p><p>Hubert Klumpner i Mihael Valcak, osnivači interdisciplinarnog dizajn studija „Urbanthinktank_next“ iz Ciriha, govorili su o ovom velikom i zanimljivom projektu.</p><p>- „Sve je arhitektura“, kako je šezdesetih godina prošlog stoljeća izjavio bečki arhitekt i dobitnik Pritzkerove nagrade Hans Hollein. Veliki izazovi našeg društva već odavno se ne mogu predstavljati pojedinačnim građevinama.</p><p>Ono što je već Vitruvije u rimsko doba opisao kao trajnost, korisnost i ljepotu u 10 knjiga o arhitekturi, naravno, da nije ograničeno samo na gradnju, i kao što i danas preporučuje medicinu, istoriju, muziku, astronomiju itd. kao temeljna arhitektonska znanja kako bi se udovoljilo kompleksnosti zadatka. Zadatak je slijediti teoriju, ostvariti strateške ciljeve i odgovoriti na velike izazove našeg vremena. „Urbanizacija, digitalizacija i ekologizacija“, velike transformacije na koje Urbanthinktank_next (Utt_next) reagira u svojim projektima i osmišljava alternativne odgovore – ističu kustosi.</p><p>Kažu da „Utt_next,“ njihov arhitektonski biro, više od dvadeset godina istražuje potencijal globalne urbanizacije, a onda u svom sljedećem koraku razvija koncepte koji prikazuju globalne korelacije i pretače ih u arhitektonske planove na lokalnom nivou.</p><p>- Primjer je UNESCO svjetska kulturna baština južnoameričkog karnevala koju smo pretočili u niz građevina za jednu umjetničku akademiju koja u narednim godinama stotinama mladih ljudi omogućava školovanje i tokom cijele godine otvara ekonomske perspektive za festival karnevala -&nbsp; dodaju njih dvojica.</p><h2>Jednostavne ideje</h2><p>Klumpner i Valcak govore kako je &nbsp;vrlo bitno je istaći da se savremeni imaginarij zapadnog Balkana sastoji od velike raznolikosti kulturnih, vjerskih i etničkih utjecaja.&nbsp;</p><p>-&nbsp;Stalno redefiniranje ove raznolikosti je ono čime&nbsp; stanovnici gradova mogu svakodnevno doprinositi kako bi svoje gradove učinili jedinstvenim. Pri tome historija regiona igra važnu ulogu, ali ovom izložbom bi trebali gledati u budućnost i koristiti trenutne transformacijske procese za reorganizaciju odnosa snaga. Aktivno učešće, samoodređenje i ako je potrebno i demonstracije na ulici, jednako su način djelovanja kao i kultura gradnje i razračunavanje s postojećim stanjem, kojim se prozivaju upravljačke strukture grada i zahtijeva aktivno sudjelovanje civilnog društva. Značajan doprinos kao potporu ovom procesu mogu dati arhitekti, umjetnici i kulturni djelatnici, partnerske organizacije u gradovima. Zato su nam potrebni 15. dani arhitekture u Sarajevu, kao i kulturni distrikt oko muzeja grada Sarajeva, koji u projektu Arhitektonske olimpijade želimo privremeno spojiti s našim projektom Studio-Mobile. Danas svi otkrivamo veze između građene, prirodne i društvene ekologije u okviru kojih se moramo kretati i dugoročno ulagati. Ovdje nema mjesta za kratkoročne interese koji, također, uništavaju urbane kvalitete – poručuju oni.</p><p>Ističu da na Balkanu postoji ogromna kulturna baština i bogatstva kao što su netaknute rijeke i drugi jedinstveni elementi koji se nazivaju „urbana ekologija“.</p><p>&nbsp;- Lokalno stanovništvo ne cijeni uvijek ovo bogatstvo, a ovdje se radi o tome da nevidljivo učinimo vidljivim i opipljivim. Kada cijeli dijelovi gradova nestanu, prekasno je, te se s našim projektima kao što je ova izložba nudi prilika za stvaranje i međusobno dijeljenje jednog arhiva urbanih prototipskih situacija na zapadnom Balkanu – smatraju Klumpner i Valcak.</p><p>Govoreći o izložbi oni kažu da &nbsp;je riječ o tome šta funkcionira a šta ne, kao i da se prikupe metaforički i praktični projekti i podijeli “open source”.</p><p>-&nbsp;&nbsp;Možemo li se dogovoriti da učinimo sve da zaštitimo sarajevski zrak i vodu, da rijeka Miljacka postane centar urbanog života? To su projekti koje mi kao arhitekti želimo učiniti vidljivim i izvedivim. Većina Sarajlija željela bi nazad svoje javne prostore i trgove, saditi drveće umjesto da na njima parkiraju automobile. To su jednostavne ideje o kojima mi želimo razgovarati s lokalnim partnerima i implementirati ih – ističu kustosi.</p><h2>Otpornost Sarajlija</h2><p>Govore kako danas mi svi na planeti Zemlji živimo u konfliktnoj situaciji.</p><p>- Kada se govori ponovnom otkrivanju samih sebe, otpornost Sarajlija može poslužiti upravo kao primjer. Svakako da su nam potrebna partnerstva i ekonomski modeli koji će nositi društvenu i ekološko-tržišnu ekonomiju. Dakle, radi se o tome da se treba izučiti inovacija i poduzetništvo kako bi se izgradio regenerativni grad. Tu će veliku ulogu odigrati naša teorija o "urbanizaciji, digitalizaciji, ekologizaciji", zato što u ovom slučaju zapadni Balkan ima lokacijsku prednost, a i zato što se ovakve promjene ne shvataju dovoljno i u ostatku Evrope. Iz tog razloga smo ideju o klimatskim koridorima i digitalnim blizancima predstavili kao pomoć civilnom društvu pri donošenju odluka. S naše tačke gledišta, gradovi na Balkanu u ovoj situaciji mogu odigrati pionirsku ulogu i pobrinuti se za veću transparentnost i pravnu sigurnost, koje su neophodne za provedbu projekata s partnerima koji imaju dugoročne perspektive. Ovo je osnovno polazište da bi se sljedećoj generaciji pružila perspektiva i spriječilo iseljavanje. Projekt „Urbanthinktanka“ iz Utrehta na izložbi će pokazati potencijale razvoja rada, učenja i stanovanja na modelu mahale 21. vijeka. „Utt_next” i “Utrecht bijenale za socijalni dizajn” (Utrecht Biennale for Social Design) organizirat će tokom izložbe i radionicu o tome.</p><h2>O kustosima...</h2><p>Hubert Klumpner rođen je u &nbsp;Salzburgu. Suosnivač je arhitektonskog. Smatra se jednim od začetnika “društvenog zaokreta”, pokreta koji je svoj uspon doživio 2010. s izložbom “Small Scale, Big Change: New Architectures of Social Engagement” u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u Njujorku. </p><p>Profesor je arhitekture i urbanog dizajna na Švicarskom institutu za tehnologiju/ETH Cirh Urbanthinktank.&nbsp; Za svoje projekte dobio je brojne nagrade, između ostalih, Zlatnog lava Venecijanskog bijenala arhitekture, Zlatnu Holcimovu nagradu Latinska Amerika i Nagradu za najbolju obrazovnu zgradu Muzeja arhitekture i dizajna u Čikagu. Nedavno završeni projekti su "Fabrica de Cultura" i ONDA Green Corridor Project u Medellinu, Kolumbija.</p><p>Mihael Valcak rođen je u Nirnbergu. &nbsp;Doktorirao je na temu "Digital Urban Imaginaries" na Univerzitetu primijenjenih umjetnosti u Beču, za šta je dobio nagradu „Award of Excellence“ Saveznog ministarstva za nauku, obrazovanje i istraživanje Republike Austrije. Njegov rad predstavlja premoštavanje istraživanja i prakse u području arhitekture i urbanističkog dizajna, što je rezultiralo razvojem zajedničkog softvera za urbane simulacije velikih razmjera pod nazivom „EnerPol“. Trenutno vodi Projekt urbane transformacije Sarajevo/Digital Twin i predaje na ETH Cirih i Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Tokom otvaranja Venecijanskog arhitektonskog bijenala 2023., predstavio je "Studio Mobil" kao dijalošku platformu za arhitekturu te ljudska i ekološka prava na Globalnom kampusu ljudskih prava u Veneciji.</p>

Na Balkanu postoji ogromna kulturna baština i bogatstva kao što su netaknute rijeke i drugi jedinstveni elementi koji se nazivaju „urbana ekologija“

Valcak i Klumpner: Osnivači interdisciplinarnog dizajn studija „Urbanthinktank_next“ iz Ciriha

Kustosi Hubert Klumpner i Mihael Valcak: Možemo li se dogovoriti da učinimo sve da zaštitimo sarajevski zrak i vodu

<p>„The octopus is slowly crawling back into itself“, koju su u Pozorištu mladih Sarajevo sinoć izveli srednjoškolci iz Ljubljane, posljednja je predstava takmičarskog programa 11. internacionalnog festivala srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva Juventafest, a koji u organizaciji Udruženja „Medija-Art“ traje od 6. septembra. </p><p>Zajedno s vršnjacima iz Mađarske, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, koji su proteklih dana govorili o najvećim problemima današnjice, učesnici iz Slovenije, koristeći se govorom tijela, plesom i monologom postavili su težak zadatak pred ovogodišnji žiri u sastavu rediteljica Milica Kralj, glumica Gordana Boban i grafički dizajner i profesor Sandro Drinovac. </p><p><br></p>

<p>Žiri će večeras, 10. septembra, na svečanoj ceremoniji zatvaranja festivala dodijeliti Grand Prix za najbolju predstavu na festivalu i Specijalnu nagradu žirija.</p><p>Proglašenju najboljih prethodit će prezentacija inkluzivnih radionica karakterne maske, muzičkog teatra, osnova animacije predmeta i radionice plesa, a koje se realiziraju u saradnji s Udruženjem „Život s Down sindromom FBiH“.</p><p>Svim učesnicima festivala inkluzivne radionice omogućile su stjecanje novih znanja i vještina, te ponovno pojavljivanje na sceni u ulogama koje su, zahvaljujući mentorima, stručnjacima iz prakse specijaliziranim za te oblasti, savladali tokom Juventafesta.</p><p>Prezentacija radionica i dodjela nagrada 11. Juventafesta bit će održana u Pozorištu mladih Sarajevo s početkom u 19.30 sati.&nbsp;</p>

Sinoć izvedena posljednja predstava takmičarskog programa

Scena iz predstave „The octopus is slowly crawling back into itself“

Dodjelom nagrada večeras se zatvara 11. Juventafest

<p>Svečanom ceremonijom u Pozorištu mladih Sarajevo i predstavom „The Fallibility of Man“ iz Mađarske, u srijedu, 6. septembra, u 19.30 bit će otvoren 11. internacionalni festival srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva Juventafest. </p><p>U organizaciji Udruženja „Medija-Art“,  Juventafest će od 6. do 10. septembra ugostiti nekoliko stotina srednjoškolaca iz pet zemalja, istaknuto je na današnjoj pres-konferenciji održanoj u prostorijama Centra kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, na kojoj su govorili Jasna Diklić, direktorica Juventafesta, Emina Omerović, selektorica, Adis Omerović, izvršni koordinator festivala, te direktor Ernis Šljivo i glumac Armin Omerović u ime Centra kulture i mladih Općine Centar Sarajevo. </p><h2>To je jedanaest godina mukotrpnog rada&nbsp;</h2><p>-	S radošću mogu da najavim 11. Juventafest. To je jedanaest godina mukotrpnog rada za uspostavljanje vrlo značajnog festivala. Ovaj festival jedinstven je i po tome što svi mladi ljudi koji dolaze, ostaju ovdje svih pet dana. Igraju svoje predstave, gledaju jedni drugima predstave, idu na radionice i svi se zajedno druže. Juventafest je s vremenom postao pokret mladih - istakla je Diklić.  </p><p>Selektorica ovogodišnjeg Juventafesta kazala je da je bilo teško odabrati šest od četrdeset predstava koje će publika imati priliku gledati. </p><p>-	Program je raznolik, svaka predstava je drugačija, a opet imaju i mnoštvo poveznica. Riječ je o maštovitim i kreativnim predstavama koje odlikuje energična i snažna kolektivna igra - rekla je Emina Omerović i dodala da ovogodišnje predstave dolaze iz Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, te da je ulaz na sve predstave besplatan. </p><p>Misija i vizija Juventafesta jeste da okupi mlade i da im da priliku da izraze kreativnost i svoja znanja i iskustva. </p><p>-	Svojom misijom Juventafest se poklapa s misijom i vizijom Centra kulture i mladih Općine Centar Sarajevo. Velika mi je čast i zadovoljstvo što smo jedanaesti put s vama - poručio je Ernis Šljivo, direktor CKM-a. </p><h2>Juventafest ponovo otvara teatarsku sezonu u CKM-u</h2><p>U ime Centra kulture i mladih Općine Centar Sarajevo govorio je i Armin Omerović, koji je naglasio značaj njegovanja srednjoškolskog teatra i značaj Juventafesta u svim njegovim segmentima. </p><p>-	Drago mi je da Juventafest ponovo otvara teatarsku sezonu u CKM-u. Ponosni smo i što će sve radionice Juventafesta biti održane upravo u ovom prostoru - kazao je Armin Omerović. </p><p><br></p>

<p>Tokom Juventafesta za učesnike festivala tradicionalno će biti održane i radionice. Radionicu „Karakterna maska‟ vodit će glumica Irma Alimanović, radionica „Osnove animacije predmeta‟ bit će održana pod mentorstvom glumca Stipe Gugića, radionicu plesa vodit će glumac Edis Bilić, radionica muzičkog teatra „We go Together‟ dodijeljena je mentorici Irmi Mulić, dok će radionicu za profesore, voditelje dramskih sekcija u srednjim školama „Crna kraljica 1,2,3!‟, voditi dramska pedagoginja Iva Milley.</p><h2>„Život s Down sindromom“</h2><p>Od 2019. Juventafest je, u saradnji s Udruženjem „Život s Down sindromom“, postao dio pokreta za inkluziju te će mladi s Down sindromom i ove godine učestvovati u radionicama.</p><p>U okviru 11. Juventafesta bit će održana prezentacija „Dramska pedagogija u školama, ključni faktori za uspješnost inkluzivnog dramskog stvaralaštva“.</p><p>Žiri 11. Juventafesta čine srbijanska rediteljica Milica Kralj, bh. glumica Gordana Boban i grafički dizajner i profesor Sandro Drinovac.</p><p>Festival će biti zatvoren prezentacijama radionica i dodjelom Grand Prixa i Specijalne nagrade žirija u nedjelju, 10. septembra.</p>

Od 6. do 10. septembra ugostit će nekoliko stotina srednjoškolaca iz pet zemalja

Počinje 11. Juventafest: Praznik mladosti u Sarajevu

<p>Sarajevska filharmonija otvara svoju jubilarnu 100. koncertnu sezonu u petak&nbsp;08. septembra 2023. godine  i za ovu priliku je pripremila posebne senzacije za svoju publiku.</p><p>Kao gosti solisti, prvi put sarajevskoj publici će se predstaviti dva vrhunska umjetnika koja dolaze iz Švicarske, dva umjetnika svjetskog renomea, violončelist Conradin Brotbek i Ernesto Molinari klarinetist i kompozitor.</p><p>Na ovom koncertu uživat ćemo u izvedbi sjajnog i izuzetno popularnog Koncerta za violončelo i orkestar u h-molu češkog kompozitora Antonina Dvožaka, te njegovoj Karneval uvertiri koja predstavlja slavlje i radost čovječanstva, te kompoziciji za bas klarinet i orkestar Red in Blue Ernesta Molinaria, kompoziciji koja je komponovana za ovu priliku i koja će doživjeti svjetsku premijeru upravo na ovom koncertu. </p><p>- Radujemo se početku nove sezone, ponovnom druženju s našom publikom i obećavamo sezonu koja će biti najbolja dosad - poručio je direktor Sarajevske filharmonije Vedran Tuce. </p><p>Koncert se održava u Narodnom pozorištu Sarajevo s početkom u 20 sati, a ulaznice su već u prodaji online putem <a href="https://www.kupikartu.ba/">www.kupikartu.ba</a>, kao i na svim njihovim registrovanim prodajnim mjestima.&nbsp;</p>

Kao gosti solisti, prvi put sarajevskoj publici će se predstaviti dva vrhunska umjetnika koja dolaze iz Švicarske

Koncert otvaranja 100. sezone Sarajevske filharmonije