Drama Narodnog pozorišta Sarajevo gostovat će u Solunu u Grčkoj na festivalu “2. susreti mladih umjetnika jugoistočne Europe/2nd Meeting of Young Artists of Southeast Europe” s predstavom “Feničanke” u režiji Ozrena Prohića.

Predstava će biti izvedena u četvrtak, 27. septembra, u 21 sati.

Adaptacija antičke drame “Feničanke” (Euripid) Lade Kaštelan korespondira s današnjim vremenom, bavi se temama koje su univerzalne i aktuelne.

Savremeni pristup antičkoj tragediji govori o tome kako se puno stvari kroz historiju promijenilo, ali kako se jedino nije promijenio čovjek. Konkretno, ovo je priča gdje se braća međusobno ubijaju zbog zavisti i borbe za vlast, ali i zbog usuda, tj. prokletstva svojih predaka. Opće stanje je strepnja – iščekivanje katastrofe, da sve nestane i pretvori se u prah.

U adaptaciji Lade Kaštelan naglašena je feministička linija komada. Žene su u centru dešavanja, mnogo su zastupljenije nego u Euripidovom djelu. Niko ne živi život, već svi gledaju kako prolazi pored njih. Kada donesu odluku da reagiraju, tada je već prekasno. I tako ukrug.
Svi čekaju bolje sutra koje nikada neće doći, jer ono je u nama, a ne izvan nas. Trebamo učiniti da nam bude bolje, a ne čekati da neko to učini za nas.
U predstavi igraju: Sanela Pepeljak, Amra Kapidžić, Mona Muratović, Mediha Musliović, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Nerman Mahmutović, Anja Drljević i Slaven Vidak.&nbsp;Scenograf predstave je Vedran Hrustanović, a kostimografiju potpisuje Lejla Hodžić.

Savremeni pristup antičkoj tragediji

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo gostuje u Grčkoj

Bosanskohercegovački umjetnik <a href="https://avaz.ba/vijesti/intervju/393752/mensud-keco-o-izlozbi-sagorijevanje-kulturi-politici-porodici-cestitam-onome-ko-moze-zivjeti-od-umjetnosti">Mensud Kečo</a> uskoro će otvoriti izložbu u Počitelju.Naime, skulpture iz njegovog ciklusa "Sagorijevanje" hercegovačkoj publici bit će predstavljene 22. septembra u 14 sati, kada se otvara izložba u prostorijama Društva za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ. Ovim djelima umjetnik nastavlja sa tematiziranjem posljedica ratnih stradanja.

"Sagorjevanje" se otvara 22. septembra

Izložba Mensuda Keče u Počitelju

<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/337740/muhamed-hadzovic-sarajevski-glumac-iskreno-ne-moram-ici-iz-bih-da-bih-uspio"></a> Na Internacionalnom filmskom festivalu „Busan“ u Aziji predstavit će se i bosanskohercegovački film <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/337740/muhamed-hadzovic-sarajevski-glumac-iskreno-ne-moram-ici-iz-bih-da-bih-uspio">„Dobar dan za posao“</a>. Svake godine ovaj Festival od 4. do 13. oktobar kao jedan od najznačajniji filmskih događaja u Južnoj Koreji, ugošćava evropske autore i filmove, upoznaje ih s entuzijastičnom azijskom publikom, te s najvažnijim predstavnicima industrije. EFP (European Film Promotion) na Internacionalnom filmskom festivalu „Busan“ promovira evropske filmove i talente jedinstvenoj azijskoj publici, fokusirajući se na industrijski aspekat festivala.

„Dobar dan za posao“ na prestižnom „Busan“ Film Festivalu

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/346270/zemaljski-muzej-bih-obiljezava-130-godina-postojanja">Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine</a>, u saradnji s Ambasadom Republike Slovenije i Slovenskim etnografskim muzejom, otvorio je putujuću izložbu „Nematerijalno kulturno naslijeđe u svjetlu Unescove Konvencije“ autorica Nene Židov i Anje Jerin.&nbsp;&nbsp; 
Izložba je otvorena povodom obilježavanja Evropske godine kulturnog naslijeđa, a posvećena je nematerijalnom naslijeđu koje je zaštićeno UN-ovom Konvencijom iz 2003. godine, a koju je Republika Slovenija ratificirala 2008. godine.

Ostat će otvorena do 30. septembra.

Ostat će otvorena do 30. septembra

Otvorena putujuća izložba

Stalna postavka Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine „Opkoljeno Sarajevo“ bit će otvorena 25. septembra u Beogradu. 
Riječ je o postavci koja govori o životu pod opsadom, upornosti, snalažljivosti i kreativnosti ljudi koji su 1.335 dana živjeli bez struje, vode i grijanja u Sarajevu. Priča o opsadi ispričana je kroz fotografije, dokumente i predmete koje su pravili građani.

Postavka govori o životu građana pod opsadom

„Opkoljeno Sarajevo“ u Beogradu

Internacionalni festival srednjoškolskog teatarskog stvaralašta „Juventafest“, njegovo šesto izdanje, završeno je početkom sedmice dodjelom nagrada. Gran pri pripao je članovima srbijanskog teatra „Gimnazijalac“ za predstavu „Sve je u redu“.&nbsp;&nbsp; 
Obaveza i odgovornost&nbsp; 
Režiju potpisuje Dušan Blagojević, koji nam je ovom prilikom govorio o iskustvu u Sarajevu, kao i priznanju koje je pripalo njegovom ostvarenju.&nbsp;
- Samo učešće na „Juventafestu“ je dragocjeno iskustvo i priznanje, a tek nagrada na ovakvom prestižnom festivalu predstavlja vjetar u leđa, ali i obavezu i odgovornost. Obavezu da budemo još veći posvećenici i odgovornost da održimo kvalitet i opravdamo ukazano povjerenje. Inače, profesor sam književnosti i ovu nagradu doživljavam, prije svega, kao priznanje mom pedagoškom radu – iskren je Blagojević.&nbsp;Dodaje da prvi put boravi u Sarajevu, a da su utisci sjajni.
- Sarajevo je grad koji opija i zanosi. Raznolika kultura i srdačni ljudi su, prije svega, moj utisak. To je grad kojem ću se svakako vratiti – govori reditelj.

Rame uz rame&nbsp; 
Ističe da su festivali veoma značajni na ovim prostorima.

- Festival poput „Juventafesta“ je dragocjen i posve jedinstven na ovim prostorima. Ovako ozbiljnih festivala nema ni kada govorimo o profesionalnim pozorištima. „Juventafest“ može stajati rame uz rame s bilo kojim evropskim festivalom. Organizacija savršena, suštinski najdragocjenija ideja je najplemenitija, a to je okupiti mlade iz različitih zemalja. Razmjena iskustava, mogućnost da se druže, da uče jedni od drugih, da se upoznaju, pa i zaljube, da unutar sebe nađu prostora jedni za druge... To je tako veličanstvena zamisao. „Juventafest“ tome i služi, da se mladi očiste od blata svakodnevice i da tako očišćeni pronađu u sebi mjesto za druge – iskren je Blagojević.&nbsp;

Ovako ozbiljnih festivala nema ni kada govorimo o profesionalnim pozorištima

Blagojević: Ovo je priznanje mom pedagoškom radu

Dušan Blagojević: Sarajevo me opilo

Pozorište mladih Sarajevo počelo je novu teatarsku sezonu, i to otvorenjem rekonstruiranog i prilagođenog pozorišta za osobe s invaliditetom. Na otvorenju premijerno je izvedena i inkluzivna predstava „Svirala“, koja je rađena u koprodukciji Udruženja "Život s Down sindromom FBiH“ i ove kulturne institucije, a u okviru projekta „Kultura pripada i meni“.&nbsp;Trag u historiji
Režiju „Svirala“ potpisuje glumica <a href="https://avaz.ba/showbiz/film-i-tv/191012/veceras-svjetska-premijera-film-sabina-k-govori-o-ljubavi-i-njenoj-tragediji-u-postratnom-bh-drustvu">Alena Džebo</a>, a ovom prilikom podijelila je s nama iskustva i impresije o ovom inkluzivnom projektu u kojem igraju djeca s poteškoćama. 
- Dobili smo zaista predivne komentare za „Sviralu“. Vrlo ohrabrujuće, pune ljubavi i podrške. A mi smo „Sviralu“ upravo tako i stvarali. Djeca, kao i svi autori, pristupila su cijelom procesu vrlo predano, plemenito i posvećeno. Svi smo željeli dati puni doprinos prvoj predstavi koja je prilagođena baš svima. I presretna sam da ostavljamo mali trag u historiji bh. teatra - govori Džebo.
Ističe da bi inkluzija trebala apsolutno biti važna, ali svima, a ne samo djeci ili zbog djece s teškoćama u razvoju.&nbsp;
- Ovo su teška vremena za bh. društvo i svi se na neki način osjećamo isključeni iz normalnog, građanskog toka. I zato bismo se trebali aktivno uključiti u borbu i za prava djece i za građanska prava i okrenuti se unutrašnjoj snazi i jedni drugima - kaže glumica.&nbsp;Dodaje da je najveći izazov bio upoznati te fantastične mlade ljude i približiti im se.
- Ali i omogućiti im prostor u kojem se mogu osjećati sigurno, ugodno, podržati njihovu kreativnost i način razmišljanja. Ali kad za saradnike imate djevojčice i dječake koji su stvarni zaljubljenici u teatarsku igru, onda zaista nema nikakvih prepreka - smatra Džebo.
Rano govoriti

Otkriva nam i da je skoro završila snimanje prvog dugometražnog filma Nermina Hamzagića.&nbsp;
- Nadam se da će premijera biti u ovoj godini. Osim toga, bilo je i nekih zanimljivih audicija, ali je o svemu tome još rano govoriti. Zapravo, sada bi mi najviše prijao jedan kvalitetan odmor - iskrena je Džebo.
Neophodnost prilagodbe 

- Zajedno s predsjednicom Udruženja "Život sa Down sindromom" Sevdijom Kujović radim na projektu „Kultura pripada i meni“ već dvije godine. Proces je imao svoj put, od same želje da se djeci i mladima ponudi nova kulturna platforma, razvijanja ideje, pisanja projekta, traženja sredstava, saradnje s ministrom Mirvadom Kurićem, podrške vlade Švicarske, pa sve do svečanog otvaranja. Projekt traje do kraja ove godine i nadam se da će u periodu koji je pred nama i druge javne ustanove shvatiti neophodnost prilagodbe objekata za osobe s invaliditetom - ističe Džebo.&nbsp;

Djeca, kao i svi autori, pristupila su cijelom procesu vrlo predano, plemenito i posvećeno

Alena Džebo: Ovo su teška vremena za bh. društvo

Na početku 69. umjetničke sezone, jučer je u Zenici održana konferencija za medije povodom premijere predstave „Bure baruta“ rađene prema tekstu Dejana Dukovskog i u režiji Nine Nikolić, te u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Makedonskog narodnog teatra Skoplje i Skoplje Film Studija. Pred novinarima su govorili direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Hazim Begagić, rediteljica predstave Nina Nikolić i glumci Saša Handžić, <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/308527/enes-salkovic-o-karijeri-angazmanu-u-bnp-u-zenica-gostovanjima-doslo-je-vrijeme-da-napustim-dame-biraju">Enes Salković</a> i Nusmir Muharemović. - Zahvaljujući inicijativi koja je došla iz Makedonije i velikoj podršci koju su ovom projektu dali tamošnje Ministarstvo kulture, Grad Skoplje i Makedonski nacionalni teatar, uspjeli smo kvalitetno implementirati ovaj kulturni projekt. Jedini uvjet s makedonske strane je bio da se predstava radi i izvodi u BiH, ali da ona nastaje prema tekstu makedonskog autora. Nažalost, s ovim odmakom od skoro dvije decenije nakon njene praizvedbe nemamo neke značajnije pomake, i dalje su agresija i nasilje sveprisutna pojava. Mi smo dobili dobar umjetnički proizvod koji će sigurno dugo trajati na našem repertoaru, a i vrlo ozbiljne partnere u makedonskim teatrima - rekao je Begagić.
Premijera na velikoj sceni zeničkog BNP-a je u petak, dok je reprizna izvedba dan kasnije. Makedonska premijera u Skoplju planirana je za 27. septembar, a reprizna u Bitolju dva dana kasnije.

Makedonska premijera u Skoplju planirana je za 27. septembar

Premijerna izvedba predstave „Bure baruta“ u petak

„Bure baruta“ u petak

Serija “Konak kod Hilmije” osvojila je simpatije publike već nakon prve sezone, a osim Emira Hadžihafizbegovića, Tarika Filipovića, Igora Skvarice… veliku pažnju gledalaca ispred malih ekrana privukao je i lik babe Zorke, koja je uvijek u pozadini, ali daleko od toga da je neprimijećena. Nove epizode “Konaka” počet će se prikazivati 3. oktobra na Top&nbsp; kanalu i neće proći bez Mirjane Jagodić-Marinković, koja tumači lik babe Zorke. Osim što nam je uloga u seriji bila povod da pozovemo 79- godišnju Mirjanu, saznanje da je majka popularnog glumca <a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/382457/ideje-pored-rijeke-dragan-marinkovic-maca-pricao-o-novim-projektima">Dragana Marinkovića Mace</a> još je više zaintrigiralo našu pažnju. U razgovoru za “Dnevni avaz” govorila je o tome kako se u penzionerskim danima našla u glumačkim vodama, o sinu Draganu, ljubavi prema umjetnosti i pozorištu, a priznala nam je da joj je najveći kompliment to što mnogi misle da izgleda dosta mlađe. Ratno doba- Vrlo često sam u serijama tako, neka sporedna, pa nekad i neprimijećena uloga. Glumila sam i u “Lud, zbunjen, normalan”, čak sam i govorila ponešto, dok u “Konaku kod Himlije” baba Zorka samo šuti i guli krompir, i uvijek je isto obučena, pa su me jednom prilikom pitali: “Baba, hoćeš li se ikad presvući ili šta reći?” – govori nam Jagodić-Marinković.Pa, hoće li gledaoci čuti Vaš glas?- Zorka mora da šuti, jer je to ratno doba i sve se nešto radi u tajnosti. Uvijek ulazi razna vojska pa baba ne smije ništa čuti i uvijek mi Hilmija kaže: “Zorka, haj’ ti izađi napolje”, a oni ostanu da dogovaraju neke poslove. &nbsp;Iako ne govorite ništa, Vaš lik nije neprimijećen. - Da, upravu ste. Dosta me ljudi zaustavlja i pita glumim li babu Zorku. Onda, ljudi znaju da sam Macina mama pa valjda me i zbog toga prepoznaju. Kako je Vaš sin reagirao kad je čuo da ste ušli u glumačke vode? - Kaže da sam mu uzela posao i hljeb iz usta. Rekao mi je da će podnijeti žalbu, jer njega manje zovu da glumi, a mene više. Inače, mi u genima imamo tu umjetničku crtu. Dok sam radila u banci, uvijek sam maštala o tome da zaigram u nekom filmu ili seriji i, eto, desilo se.

Manje godinaPretpostavljam da ste ponosni na Macin uspjeh.- Naravno. Moram priznati da sam bila stroga majka, muž mi je preminuo kad je Dragan bio prvi razred Srednje medicinske škole i, onda, ja sam radila i bilo me je strah da ne bi krenuo krivim putem. Gledala sam s kim se druži i bilo mi je važno da dobro uči. Govorila sam mu: “Nisi gladan, go i bos, sve imaš, na tebi ja samo da učiš”, i on me je poslušao tako da je, hvala Bogu, izrastao u dobrog čovjeka. &nbsp;Kako se osjećate kad se na setu nađete sa poznatim glumcima?- Divno, zato što ih, uglavnom, sve znam. Kad je moj sin studirao, često smo išli u pozorište i tako sam upoznala mnogo njegovih kolega. Iako imam dosta godina, i glumci na setu mi daju petnaestak manje, valjda izgledam tako. A bogami, nije takva situacija samo na snimanju, inače misle da imam manje godina i lijepo je kad vas podmlade. Osim serija, snimala sam i neke filmove. Sjećam se da smo neki japanski film snimali na velikom brdu, jedva smo došli na odredište. I, tako, ima skoro 15 godina igram neke sporedne uloge ili, bolje rečeno, često neprimijećene uloge. S obzirom na to da sam penzionerka, dobor mi dođe svaki angažman. Farukova punica u “Lud, zbunjen, normalan”&nbsp;Šta ste glumili u “Lud, zbunjen, normalan”?- Eh, tamo sam čak i pričala, glumila Farukovu punicu. Tako, često gledam reprize i sebe u seriji pa se i nasmijem. Zaista mi je smiješno i volim da se veselim, posebno u vremenu u kojem živimo, kad je veoma malo lijepih stvari oko nas. Ne može nam više ova situacija pod kožu.Nije mi drago što se Dragan često ženi- Iako je Dragan želio da upiše medicinu, otišao je drugim putem i nekako ga je gluma opčinila. Uvijek je bio dobar radnik i borac, dok je išao u školu, ništa mu nije bilo mrsko raditi. Svako ferije bi radio u pekari ili prao auta, šta bilo, samo da neki dinar zaradi. Naučila sam ga da stekne radne navike i, eto, u tome sam uspjela. Jedino mi nije drago što se često ženi, ali eto, nadam se da je konačno našao sreću – iskrena je Jagodić-Marinković.

Sin mi je rekao da sam mu uzela posao i hljeb iz usta. Poručio je da će podnijeti žalbu, jer njega manje zovu da glumi

Jagodić-Marinković: Dosta me ljudi pita glumim li babu Zorku

Baba Zorka je ustvari Macina mama

Internacionalni festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva "Juventafest" bit će svečano otvoren 13. septembra u Narodnom pozorištu Sarajevo mjuziklom "San ljetne noći" mariborske Druge gimnazije.
Direktorica Festivala Jasna Diklić i direktorica festivalskog programa Asja Krsmanović danas su na konferenciji za medije predstavili program 6. Juventafesta, koji će ugostiti više od 150 mladih teatarskih stvaralaca iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Češke.
- Juventafest je jedinstven po svom konceptu. Svi učesnici su svih pet dana Festivala u Sarajevu, prate program, pohađaju razne radionice, druže se, sklapaju prijateljstva i ništa im nije važnije od umjetnosti i kreativnosti - istakla je Diklić.
Ljubitelji pozorišta i sarajevska publika će moći uživati u pet vrhunskih predstava mladih ljudi, poput predstave "San ljetne noći"&nbsp; Vilijama Šekspira (William Shakespeare), reditelja Matjaža Latina iz Druge gimnazije Maribor (Slovenija), a koju će izvesti 50 umjetnika srednjoškolaca.
Bit će upriličene i predstave "Low fat life", u režiji i dramatizaciji Oksane Kaplanove i Kefir Sect iz Češke, "Sun city" redateljke Jadranke Korda-Kušin iz Zagrebačkog kazališta mladih, "Talas" reditelja Predraga Stojmenovića iz Omladinskog pozorišta Dadov iz Srbije, "Kontrolni" autorice Milene Depolo, u režiji Nikoline Friganović iz Gradskog pozorišta Jazavac iz BiH.
Juventu će 17. septembra zatvoriti gostujući glumci teatra "Gimnazijalac" iz Srbije predstavom "Sve je uredu", nakon čega će stručni žiri, koji čine Emina Minka Muftić, Slađana Zrnić i Igor Pavlović, proglasiti dobitnika Grand Prixa za najbolju predstavu te dodijeliti specijalnu nagradu.
Festival nudi kvalitetan kulturni sadržaj mladoj publici i prilika je učenicima, nastavnicima, profesorima da kroz radionice nadograde znanje o dramskoj i scenskoj pedagogiji i umjetnosti.
Vizuelni identitet Juventafesta "Mi smo Juventa" autorski je rad Ismara Žalice, studenta Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, i obuhvata energiju petodnevnog Juventafesta - snagu mladih.
Juventafest nudi najbolji pregled srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva u regiji te istovremeno doprinosi stvaranju nove teatarske publike i to je jedan od razloga zbog kojeg su se organizatori i Udruženje "Medija-Art" potrudili da osiguraju besplatan ulaz za sve festivalske predstave.
U galeriji Akademije likovnih umjetnosti bit će upriličena i izložba prijedloga plakata studenata.

Pet vrhunskih predstava mladih ljudi

Otvaranje Juventafesta 13. septembra mjuziklom "San ljetne noći"

Bosanskohercegovački slikar Salim Obralić preminuo je jučer u Sarajevu u 73. godini, a ovu vijest potvrdili su nam s Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je bio profesor.&nbsp;Inače, priznati slikar rođen je u Maglaju 1945.&nbsp;
Od Obralića se na svom Facebook profilu oprostio i glumac Nermin Tulić, koji je napisao: 

-	Otišao je i slikar Salim Obralić. Ostala je tišina... i slike.

 Inače, priznati slikar rođen je u Maglaju 1945.

Preminuo slikar Salim Obralić

Sutra se navršava godina od smrti velikog glumca Ljubiše Samardžića, koji je svojim brojnim i sjajnim rolama obilježio kinematografiju bivše Jugoslavije. Da još živi u mislima svojih kolega i bliskih prijatelja potvrdio nam je jučer <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/299703/glumacka-legenda-voja-brajovic-za-dnevni-avaz-knjiga-me-lijeci-u-njoj-su-odgovori-na-sva-pitanja">Vojislav Voja Brajović</a>, kojeg smo pozvali u njegov beogradski dom.&nbsp;Nadimak iz 1962.- Šta da vam kažem, ja sam predsjednik Udruženja dramskih umjetnika Srbije i ne mogu da podnesem da su pokojni Ljubiša Samardžić, Dragan Nikolić... – govori nam Brajović. Ljubiša je 1962. godine dobio nadimak Smoki po liku mladića Smokija u filmu "Peščani grad“.- Zaista mi je teško i trudim se da izbacim tu riječ pokojni, iz prostog razloga što će moj Smoki biti živ dok sam ja živ. Jednostavno, on je nezamjenjiva ličnost i ne može neko drugi da stane na njegovo mjesto. Nije to mjesto upražnjeno i bit će zauvijek zauzeto – poručuje glumac.Dok bude u mogućnosti i imao snage, ističe, borit će se da se ne zaborave legende kao što je bio Ljubiša. - Znate, umjetnici su posebni ljudi, glumac može biti svako, ali umjetnik ne može, kao što je to bio naš Ljubiša – navodi Brajović.

&nbsp;Predstava „Voz“Iako se nije osjećao dobro, s nama je podijelio koji su to njegovi planovi u tekućoj godini. - Nešto sam okilavio, bolestan sam ovih dana. Malo me bolest popusti pa se vrati, ali, eto, nadam se da ću biti OK. Opet uvijek gledamo da su nam djeca zdrava, pa se vodimo time da ćemo i mi biti dobro. Uskoro bih trebao krenuti u Toronto s predstavom „Voz“, a polazak je zakazan za 19. septembar. Onda sam ponovo prihvatio da radim i glumim u seriji „Sinđelići“, čija bi peta sezona uskoro trebala početi da se snima. Vidjet ćemo, valjda uspijem sve ovo završiti ako me bude zdravlje dobro služilo – kaže Brajović. Kćerka Jovana u očevom stanu Ljubiša Samardžić je rođen u Skoplju 1936. godine, studirao je pravo, a potom je prešao na Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Preminuo je u Beogradu u 81. godini. Iza njega su ostale supruga Mira i kćerka Jovana, koja se poslije njegove smrti uselila u stan u kojem je glumac živio. Ovu informaciju potvrdio nam je i Voja Brajović. Glumac je najteži životni udarac doživio kada je ostao bez sina Dragana. Ljubiša Samardžić je rođen u Skoplju 1936. godine, studirao je pravo, a potom je prešao na Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Preminuo je u Beogradu u 81. godini.Iza njega su ostale supruga Mira i kćerka Jovana, koja se poslije njegove smrti uselila u stan u kojem je glumac živio. Ovu informaciju potvrdio nam je i Voja Brajović.Glumac je najteži životni udarac doživio kada je ostao bez sina Dragana.

Umjetnici su posebni ljudi, glumac može biti svako, ali umjetnik ne može, kao što je to bio naš Ljubiša, kaže Brajović

Voja Brajović za "Avaz": Bolestan sam, ali dok sam živ, čuvat ću Smokija od zaborava

Sad trenutno radim na stvarima za koje mogu reći da su teže. Radi se o iskopinama i stratištima ljudi koji su stradali u ovom ratu&nbsp;

Akademski slikar <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/127246/sve-je-manje-ozbiljnih-izlozbi-i-autora">Izet Alečković</a> otvorio je izložbu slika i crteža u galeriji Kulturnog centra Trebinje. Izložena su 22 djela rađena u tehnici akrila i ulja na platnu, na kojima prevladavaju mitološki motivi te deset crteža većeg formata.&nbsp; Jednostavno klasika

- Izložba je ostvarena zahvaljujući saradnji Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine i Kulturnog centra Trebinje. Izložbi nisam dao nikakvo posebno ime. Jednostavno, izložba Izeta Aličkovića, klasika - kaže nam umjetnik.&nbsp;
Dodaje da svi radovi koji su izloženi predstavljaju jedan ciklus koji je nastao u posljednjih 10 godina. 
- Rad na djelima nikada nije vremenski određen. A inspiraciju najviše pronalazim u svom životu. Ali to je, definitivno, šira tema. Jednostavno, inspiracija dođe kroz niz momenata koji vam se dese - govori Alečković.
Ističe i da je za sve cikluse potrebno vrijeme.
- Tu su stalna nadgradnja, istraživanja i traganja za nekim novim temama, posebno aktuelnim, koje su vezane za život, prošlost i budućnost. U biti, sve je to vezano za likovno stvaralaštvo koje nalazi svoj izvor od antike do danas, kroz razvoj društva, psihologiju čovjeka, jednostavno, proživljavanje čovjeka, kao i njegova reakcija na ovo vrijeme u kojem živimo. Sve su to stvari koje utječu na umjetnost - smatra Alečković.
Svoje poruke
Iako ima 74 godine, ovaj slikar ne miruje. Ovom prilikom nam je otkrio i da radi na novim djelima.&nbsp;- Sad trenutno radim na stvarima za koje mogu reći da su teže. Radi se o iskopinama i stratištima ljudi koji su stradali u ovom ratu. To su teme koje su više stvar realnosti, kao i psihe. One imaju i svoje poruke, kao ona da se bogdo nikad nije ni desilo. Mnogo je tih razloga šta i kako se radi i slika, kao i zašto. To je nešto što proganja mene kao čovjeka i umjetnika - iskren je Alečković.
Osnova za psihološko izražavanje

- Crteži su posebna priča kada je u pitanju likovno stvaralaštvo. To je jedna osnova svakog doživljaja. On je vrlo bitan i značajan. Za mene je osnova za moje psihološko izražavanje - govori Alečković.&nbsp;

Radim na temama koje su više stvar realnosti i psihe

Alečković: Mnogo je razloga zašto se nešto slika

Izet Alečković: Inspiraciju najviše pronalazim u svom životu

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo zabilježit će gostovanje u Požarevcu na Festivalu "Viminacium fest - Mitovi stari i novi" s predstavom "Feničanke" u režiji Ozrena Prohića.
U takmičarski dio programa, osim naše dramske predstave "Feničanke", selektor Festivala, glumac i reditelj Mihajlo Nestorović uvrstio je još četiri predstave. 
Zagrebačko pozorište "Gavela" će izvesti komad pod naslovom "Ričard III", Dječije pozorište Republike Srpske izvest će predstavu "Odisej - san o povratku". Ansambl Nacionalnog teatra iz Beograda predstavit će se antičkom "Elektrom", dok će Narodno pozorište iz Novog Sada izvesti "Hasanaginicu".
&nbsp;"Feničanke" u izvedbi NPS-a na programu su u srijedu, 5. septembra, 2018. godine u 20 sati.
Adaptacija antičke drame "Feničanke" (Euripid) Lade Kaštelan korespondira s današnjim vremenom, bavi se temama koje su univerzalne i aktuelne.&nbsp;Savremeni pristup antičkoj tragediji govori o tome kako se puno stvari kroz historiju promijenilo, ali kako se jedino nije promijenio čovjek. Konkretno, ovo je priča gdje se braća međusobno ubijaju zbog zavisti i borbe za vlast, ali i zbog usuda, tj. prokletstva svojih predaka. Opće stanje je strepnja – iščekivanje katastrofe, da sve nestane i pretvori se u prah.

U adaptaciji Lade Kaštelan naglašena je feministička linija komada. Žene su u centru dešavanja, mnogo su zastupljenije nego u Euripidovom djelu. Niko ne živi život, već svi gledaju kako prolazi pored njih. Kada donesu odluku da reagiraju, tada je već prekasno. I tako ukrug.&nbsp;Svi čekaju bolje sutra koje nikada neće doći, jer ono je u nama, a ne izvan nas. Trebamo učiniti da nam bude bolje, a ne čekati da neko to učini za nas.
U predstavi igraju: Sanela Pepeljak, Amra Kapidžić, Mona Muratović, Mediha Musliović, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Nerman Mahmutović, Anja Drljević i Slaven Vidak. 
Scenograf predstave je Vedran Hrustanović, a kostimografiju potpisuje Lejla Hodžić. 
Festival "Viminacium fest – Mitovi stari i novi" trajat će od 3. do 9. septembra, a sve bit će izvedene u prostorima Amfiteatra Arheološkog parka "Viminacium".

Adaptacija antičke drame bavi se temama koje su univerzalne i aktuelne

Gostovanje drame NPS-a na Festivalu "Viminacium fest - Mitovi stari i novi" u Požarevcu

Glumica Jelena Gavrilović (35) nedavno je posjetila bh. prijestonicu, a povod njenog dolaska bio je kasting za novi film. Iako u razgovoru za „Dnevni avaz“ nije otkrila mnogo detalja o ovom ostvarenju, osvrnula se na projekte koje trenutno snima, a ovom prilikom prisjetila se i svojih početaka. S obzirom na to da je veliki optimista, vjeruje da glumci koji su snalažljivi i talentirani mogu pronaći svoje mjesto pod suncem, iako situacija u regiji nije baš sjajna. Nove epizode - U pitanju je film mlade hrvatske rediteljke, a o detaljima ne mogu mnogo govoriti. Volim Sarajevo i često mu se vraćam - kaže nam Gavrilović. Iz bh. prijestonice otputovala je u Beograd, gdje se snima druga sezona popularne serije „Istine i laži“. - Zbog snimanja novih epizoda svako putovanje mi je ograničeno, pa čak i kad dolazim na kasting, u škripcu sam s vremenom. Serija je trenutno najpopularnija u Srbiji, a voli je publika u cijelom regionu - ističe glumica. Isto vrijeme Dodaje da je u pozorištu morala napraviti pauzu zbog TV projekata. &nbsp; - Odbila sam neke uloge, ne zato što sam željela nego što sam morala. Inače, tako je to u poslu, kada krene jedno, drugo stane, ili se potrefi sve u isto vrijeme - smatra Gavrilović. Kaže da ju je proslavila uloga u filmu „Na lepom plavom Dunavu“, ali bez upornosti i jake volje, teško je ostvariti neki uspjeh. - Tako je moja karijera krenula uzlaznom putanjom, a, osim toga, dosta je doprinijela i upornost. Svaki dobar rezultat bio je posljedica ogromnog rada, a tako je i danas. Zato, kad se osvrnem oko sebe, shvatim da je bilo zabavno i trnovito, ali ipak osjećam da najbolje stvari tek dolaze. Na Balkanu imamo dosta glumaca, pa je nekako teško doći do uloge. Istrajnost doživljavam kao ličnu satisfakciju baš zbog toga što sam uspjela u glumačkom poslu - navodi glumica. Sarajevo nam je put u svijet Jelena Gavrilović smatra da situacija u regionu i nije toliko loša koliko se priča. - Tako se, zahvaljujući najviše Sarajevu, koje nam je preko Berlinalea otvorilo put ka fondovima, otvorila mogućnost da nas vide i prepoznaju. Danas se nije lako izdvojiti, Sarajevo nam je put u svijet, pa ćemo vidjeti hoćemo li se znati snaći. Iako smo mi na Balkanu siromašni, imamo dosta dobrih ideja, pa nas možda te ideje izvuku - kaže glumica.Na Balkanu imamo dosta glumaca, pa je nekako teško doći do uloge. Istrajnost doživljavam kao ličnu satisfakciju

Zbog druge sezone „Istine i laži“ svako putovanje mi je ograničeno

Najbolje stvari tek dolaze za Jelenu Gavrilović

- Dječijom predstavom "Lakonoga u čarobnoj šumi"&nbsp; u nedjelju je u Pozorištu lutaka u Mostaru zatvorena ovogodišnja kulturno-turistička manifestacija "Mostarsko ljeto".

Prije samog početka predstave direktor Pozorišta lutaka Mostar Edin Kmetaš zahvalio je sugrađanima koji su pomno pratili programe,&nbsp; kao i svim institucijama i pojedincima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji i realizaciji 'Mostarskog ljeta 2018'.

Predstava je urađena prema motivima priče "Stonoga i prijatelji", Fahrudina Kučuka, koji je otkrio gdje pronalazi ideje i inspiraciju.

&nbsp;"Što se tiče ideja, meni je puno godina, vjerojatno se to taložilo dugi niz godina, i onda je to veliki bunar sainspiracijom da je lako zahvatiti i ući u priču. Inspiracija je naravno na modulitetu, ono što i jeste basna, kada govorimo o ovoj predstavi, mogućnost zaista da se poigrate kroz likove životinja, te možete dosta toga reći iz ovog vremena", kazao je Kučuk.

Predstava govori o grupi glumaca koji dolaze u novi grad da izvedu svoju predstavu. Djeci govore pravila lijepog ponašanja u kazalištui onda počinje predstava o Lakonogoj koja se izgubi u šumi jer nije pazila, da se na vrijeme vrati kući.

"Ustvari, ovo je muzička basna. Dakle, oko 80 posto predstave je u pjevanju. Logično je kada radite predstavu za djecu da bi ona trebala &nbsp;nositi neku pouku. U nas je središnji motiv ove predstave prijateljstvo, s obzirom da se radi o glazbenoj basni kroz likove životinja", kazao je Kučuk.

Predstavu je režirao Riad Ljutović, a u predstavi igraju 3 glumca. Armin Omerović koji glumi Lisca Dugonju, Andrea Aković u ulozi Stonoge Lakonoge i Filip Radovanović koji glumi Pauka Pepea, priopćeno je s Mostarskog ljeta.

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo gostuje u Grčkoj

Izložba Mensuda Keče u Počitelju

„Dobar dan za posao“ na prestižnom „Busan“ Film Festivalu

Otvorena putujuća izložba

„Opkoljeno Sarajevo“ u Beogradu

Dušan Blagojević: Sarajevo me opilo

Alena Džebo: Ovo su teška vremena za bh. društvo

„Bure baruta“ u petak

Baba Zorka je ustvari Macina mama

Otvaranje Juventafesta 13. septembra mjuziklom "San ljetne noći"

Preminuo slikar Salim Obralić

Voja Brajović za "Avaz": Bolestan sam, ali dok sam živ, čuvat ću Smokija od zaborava

Izet Alečković: Inspiraciju najviše pronalazim u svom životu

Gostovanje drame NPS-a na Festivalu "Viminacium fest - Mitovi stari i novi" u Požarevcu

Najbolje stvari tek dolaze za Jelenu Gavrilović

Dječijom predstavom "Lakonoga u čarobnoj šumi" zatvoreno "Mostarsko ljeto 2018"

Kultura

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo gostuje u Grčkoj

Izložba Mensuda Keče u Počitelju

„Dobar dan za posao“ na prestižnom „Busan“ Film Festivalu

Otvorena putujuća izložba

„Opkoljeno Sarajevo“ u Beogradu

Dušan Blagojević: Sarajevo me opilo

Alena Džebo: Ovo su teška vremena za bh. društvo

„Bure baruta“ u petak

Baba Zorka je ustvari Macina mama

Otvaranje Juventafesta 13. septembra mjuziklom "San ljetne noći"

Preminuo slikar Salim Obralić

Voja Brajović za "Avaz": Bolestan sam, ali dok sam živ, čuvat ću Smokija od zaborava

Izet Alečković: Inspiraciju najviše pronalazim u svom životu

Gostovanje drame NPS-a na Festivalu "Viminacium fest - Mitovi stari i novi" u Požarevcu

Najbolje stvari tek dolaze za Jelenu Gavrilović

Dječijom predstavom "Lakonoga u čarobnoj šumi" zatvoreno "Mostarsko ljeto 2018"