Mujo Rešidović iz Srebrenika primjer je čovjeka koji je svojim radom dao vrijedan doprinos očuvanju tradicionalnih vrijednosti Bosne i Hercegovine. Ovaj sedamdesettrogodišnji penzionisani rudar i pčelar, nakon dugogodišnjeg rada u rudnicima, u penzionerskim danima odlučio je da se posveti izradi saza, drevnog instrumenta koji ima posebno mjesto u sevdahu i narodnoj muzici.Radni vijek započeo je u jami u Mramoru, a iskustvo je sticao i u rudnicima u Labinu i Velenju, gdje je bio prepoznat kao odgovoran i sposoban organizator posla. Po povratku u Bosnu, profesionalnu karijeru završio je u Rudniku „Kreka“, odakle je u penziju otišao prije dvadeset godina.U želji da sačuva tradiciju svoga kraja, Mujo se samostalno upustio u izradu saza, oslanjajući se na vlastito znanje, osjećaj i dugogodišnje iskustvo u radu s materijalima. Njegovi instrumenti danas služe brojnim sazlijama i doprinose očuvanju sevdaha, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i van njenih granica.I u sedamdeset trećoj godini života Mujo je vrijedan i aktivan, posvećen radu, porodici i pčelarstvu, pokazujući da se ljubav prema tradiciji i radu može njegovati cijelog života.

Rudar u penziji iz Srebrenika čiji instrumenti žive

Mujo Rešidović: Čuvar tradicije saza i sevdaha

Edin Forto, ministar saobraćaja i komunikacija BiH, u vrijeme kada su blokade granica postale svakodnevica, djeluje kao nijemi posmatrač.Dok prevoznici, privrednici i građani trpe ogromne gubitke, iz njegovog resora nema konkretnih poteza. Bh. mediji danima izvještavaju o kilometrima kolona i kamionima zarobljenim na prelazima, ali reakcije ministra nema. Umjesto hitnih mjera, javnost dobija tek šture izjave i prebacivanje odgovornosti. Forto kao da zaboravlja da je saobraćaj krvotok ekonomije jedne zemlje. Blokade granica direktno ugrožavaju izvoz, turizam i osnovno snabdijevanje. Privrednici upozoravaju na milionske gubitke, ali ih nadležni ne čuju. Ministarstvo saobraćaja bi trebalo biti prva adresa za rješavanje ovog problema, a ne institucija koja šuti. Mediji podsjećaju da se slične krize ponavljaju godinama, bez ikakvog sistemskog rješenja. Forto nije ponudio plan, rokove niti konkretne pregovore. Veseli Forto je otišao, provozao se kamionom, a ostat će upamćen njegov stupidni pokušaj šale o nadi da će u kamionskoj kabini biti "dobri posteri".Sve se svodi na čekanje da problem sam od sebe nestane. Takav pristup je luksuz koji BiH ne može sebi priuštiti. Građani imaju pravo pitati čemu služi ministar koji ne reaguje u kriznim situacijama.Saobraćajna politika ne smije se voditi iz kabineta, već na terenu. Ignorisanje problema granica pokazuje ozbiljan nedostatak odgovornosti. Bh. mediji s pravom postavljaju pitanje ko, zapravo, upravlja ovim sektorom. Blokade nisu iznenađenje, već poznat problem koji zahtijeva hitnu akciju. Ako ministar nema rješenja, dužan je to otvoreno reći. U suprotnom, njegova šutnja postaje saučesništvo u haosu. A haos na granicama BiH već predugo traje.

Umjesto hitnih mjera, javnost dobija tek šture izjave i prebacivanje odgovornosti

Fortine stupide i milionski gubici

Darko Senić iz Bosanskog Novog pokazao je izuzetnu hrabrost i nesebičnost u trenucima smrtne opasnosti. Senić je žrtvovao vlastiti život da bi spriječio tragediju daleko većih razmjera i zaštitio više članova svoje porodice, među kojima i djecu.Tragični događaj desio se u subotu u mjestu Bojanci, u općini Črnomelj u Sloveniji, gdje je Darko Senić boravio u posjeti sestri zajedno sa suprugom i dvojicom maloljetnih sinova. Kako prenose slovenski mediji, nakon što se njegov zet Borislav Bojanić vratio kući u alkoholiziranom stanju, došlo je do haosa.Senić je pokušao smiriti situaciju i spriječiti sukob, savjetujući mu da se odmori, ali je umjesto toga uslijedio oružani napad. Borislav je počeo da davi suprugu, a najstariji sin je stao u njenu odbranu.Kada su se začuli pucnji, Darko Senić je, bez razmišljanja o vlastitoj sigurnosti, potrčao na sprat kuće. Uspio je skloniti dijete i tako ga spasiti sigurne smrti. Nažalost, u nastavku pucnjave Senić je smrtno stradao.Svojim činom Darko Senić pokazao je šta znači istinska hrabrost, staviti tuđe živote ispred vlastitog. Iza sebe je ostavio suprugu i dva maloljetna sina, ali i trajno sjećanje na čovjeka čija je žrtva spriječila mogući masakr.

Svojim činom Darko Senić pokazao je šta znači istinska hrabrost, staviti tuđe živote ispred vlastitog

Darko Senić: Stradao da zaštiti porodicu

Stanje u Radioteleviziji Bosne i Hercegovine postaje sve teže, a konstantni apeli menadžmenta, sindikata, intelektualaca, novinara, svih građana ove zemlje koji su svjesni njenog značaja i uloge u jednoj evropskoj državi, kakvom želimo biti, kao da nailaze na gluhe uši aktuelnih vlasti. Pred očima im se urušava jedan od stubova države – Javni RTV servis BiH i bilo je potrebno da se angažuje kompletna međunarodna zajednica da se zaustavi ukidanje BHRT-a. Svojim odnosom prema situaciji u BHRT-u i upozorenjima uposlenih demonstriraju i vlastiti odnos prema državi, te zbunjenost, nesposobnost i bezidejnost u rješavanju barem jednog u nizu nagomilanih problema. Situacija u BHRT ogledalo je vlasti, sadašnjih kao i onih prije njih, ali činjenica da se i ovaj put pomoć traži i očekuje od predstavnika međunarodne zajednice samo pojačava osjećaj sramote i bespomoćnosti.Tako su u Predsjedništvo BiH otišli ambasadori najutjecajnijih država. Diplomate Kvinte: Ujedinjenog Kraljevstva Džulijan Rajli (Julian Reilly), Francuske Fransoa Delmas (François Delmas), Njemačke Alfred Granas (Grannas) i Italije Sarah Eti Kastelani (Castellani), otpravnik poslova u Ambasadi SAD Džon Ginkel (John), šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Luiđi Soreka (Luigi Soreca).Iako su toga itekako svjesni, zvaničnicima međunarodne zajednice na sto je ponovo došla informacija da ova država nije u stanju osigurati primjenu vlastitog zakona – Zakona o Javnom RTV servisu BiH. Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Luiđi Soreka upozorio je da bi nestanak ili kolaps BHRT-a predstavljao veliki korak unazad za BiH, da je stabilan, funkcionalan i istinski nezavisan javni RTV sistem dugogodišnji prioritet Evropske unije u BiH, da je osiguravanje održivog, predvidivog i zakonitog modela finansiranja hitno i da se više ne može odgađati.“Bilo je i većih problema, pa ih nismo riješili” – citat je iz popularnog stripa „Alan Ford“, u kojem kao da je smješten jedini odgovor koji bh. zvaničnici u ovom trenutku mogu ponuditi. Zato je odluka visokog predstavnika jedino rješenje, jer se od domaćih vlasti ništa dobro više i ne može očekivati.

Dok se vlastima BiH pred očima urušava jedan od stubova države, morala se uključiti međunarodna zajednica

Bilo je i većih problema

S manje od tri miliona stanovnika, Bosna i Hercegovina u evropskim okvirima realno nema kapacitet da postavlja ozbiljne uslove bilo kome.&nbsp;Mala, ekonomski slaba, politički razjedinjena i, što je najgore, često neozbiljna u vlastitom nastupu, BiH sama teško može biti faktor razmatranja u Briselu. Takva je realnost, sviđala se ona nekome ili ne.Međutim, slika se drastično mijenja onog trenutka kada se sagleda širi regionalni okvir. Kada se udruže Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, dolazi se do brojke od blizu 12 miliona ljudi. To više nije zanemarivo tržište, niti beznačajan logistički pravac. Posebno ako se zna da preko ovih zemalja prolaze ključni transportni koridori prema Evropskoj uniji, uključujući i robu koja dolazi iz Turske i drugih tržišta.Blokade na granicama, od kojih su mnoge direktno vezane za granicu s EU, izazvale su potpuni kolaps u transportu. Kamioni su danima stajali, roba je kasnila, ugovori propadali, a šteta se mjerila stotinama miliona eura. I ne samo za naše zemlje, posljedice su osjetile i članice Evropske unije.Tek nakon mjesecima ignorisanih upozorenja i apela, konkretna mjera na terenu natjerala je Evropsku komisiju da hitno reaguje. Rezultat je stigao ekspresno: uvodi se nova vizna strategija, a profesionalni vozači više se neće tretirati kao turisti ili migranti. Nepravda je konačno ispravljena – ali tek kada je nastala ozbiljna šteta.Ovaj primjer jasno pokazuje kolika se snaga krije u jedinstvu, čak i kada je riječ o samo jednom sektoru. Da ima više razuma i manje politikanstva, mnogi problemi mogli bi se rješavati na regionalnom nivou, brzo i efikasno.Nažalost, ne treba zaboraviti kako je ideja „Otvorenog Balkana“ propala pod teretom teorija zavjere o „Velikoj Srbiji“, kao ni kako je autoput Sarajevo - Beograd proglašen prijetnjom jer, navodno, omogućava brži dolazak tenkova. Sve to zarad sitnih političkih poena i nekoliko glasova više. A cijenu, kao i uvijek, plaćaju građani.

BiH sama ne može postavljati bilo kakve uslove Briselu, ali regionalno jedinstvo je dalo efekta

Lekcija za Balkan

Karlos Alkaraz (Carlos Alcaraz) još jednom je potvrdio da tenis ulazi u novu epohu. Trijumfom u finalu Australian Opena u Melburnu, Španac je osvojio svoju sedmu Grand Slam titulu i prvu na australijskom tlu, savladavši najveću moguću prepreku – Novaka Đokovića.Na terenu Rod Lejver Arene pokazao je zrelost koja daleko nadilazi njegove godine, kombinaciju fizičke moći, taktičke inteligencije i mentalne stabilnosti.Nakon izgubljenog prvog seta, Alkaraz je ostao miran, strpljivo gradio poene i postepeno preuzimao kontrolu nad mečom. U ključnim trenucima bio je hrabriji, svježiji i odlučniji, ne dozvolivši Đokoviću da se vrati u prepoznatljivi pobjednički ritam. Ova pobjeda nije samo još jedan trofej, ona je simbol smjene generacija.Dok je Đoković lovio historijsku 25. Grand Slam titulu, Alkaraz je pisao vlastitu historiju i poslao jasnu poruku: tron svjetskog tenisa ima novog, dostojnog vladara.

Španski teniser srušio desetorostrukog prvaka u Melburnu i stigao do trofeja

Karlos Alkaraz: Lice budućnosti

Nekada davno, počev od perioda neolita pa sve do početka srednjeg vijeka, stanovništvo se isključivo bavilo poljoprivredom, stočarstvom i trgovinom, pa je tako vršena robna razmjena u naturi, jer novac tada nije bio u upotrebi.Nakon pojave plemenitih metala počinje i kovanje, kada novac zvanično postaje osnovno platežno sredstvo za razmjenu roba i usluga.<h2>Majstor Radoje</h2>U našim krajevima otvarani su rudnici srebra i zlata, pa će tako u doba Bosanskog kraljevstva, tačnije u vrijeme vladavine Tvrtka I Kotromanića, na ovim prostorima započeti primjena novca, odnosno zlatnika. Zanimljivo je da je u tom 14. stoljeću ostao zabilježen podatak kako je, na zahtjev kralja, Dubrovačko vijeće odobrilo i dalo dozvolu majstoru Radoju da izradi 12 kalupa iz kojih će se liti zlatnici za kralja Tvrtka, a sam zlatnik dobio je ime „četverostruki“, zbog toga što je bio teži od tadašnjeg mletačkog zlatnika čak četiri puta.Zlatnik bijaše težak 14 grama, debljine jedan milimetar, dok je njegov prečnik iznosio tri centimetra. Krasio ga je kraljevski grb. Interesantan je podatak taj što je majstoru Radoju rečeno, preciznije zaprijećeno, da ne smije napraviti više od 12 kalupa. Tako se kod nas u Bosni pojaviše zlatnici, a potom i srebrenjaci.

Dolaskom Osmanlija na ove prostore, kovanog novca je bilo mnogo u opticaju. S obzirom na veličinu carevine i njene potrebe za novcem, veliki broj kovačnica širom carstva kovao je novac sve dok nije došlo do centralizacije, kada se sve svelo na dvije glavne kovačnice u Konstantinopolju, današnjem Istanbulu, i Kairu.Osim zlatnika – dukata i srebrenjaka, bile su i akče koje su predstavljale osnovnu valutu finansijskih transakcija u tadašnjem monetarnom sistemu.Osmanske vlasti su nekada i na Balkanu imale više kovačnica novca, a kod nas u Bosni bile su tri: u Sarajevu, Srebrenici i Banjoj Luci.Interesantan je podatak da je i na prostorima Bosne bilo zlatnika. Najinteresantniji je onaj pod imenom „sultanija“, čija se vrijednost ogleda kroz podatak da su ga numizmatičari prodali za 3.200 eura, plus vrijednost samog zlata.Ne možemo da ne istaknemo kako su kasnije Osmanlije centralizovale kovanje novca, pa su tako kovačnice nestale s ovih prostora. Međutim, u jednom periodu, zbog nedostatka novca krajem 17. stoljeća, u Sarajevu se počela kovati mangura, koja je bila pravljena od bakra. Mangura je rađena u Kazandžiluku, što nimalo ne čudi jer je kazandžijski esnaf bio najjači u Sarajevu.

Tada su ugledne sarajevske kazandžije imale svoje topionice bakra koje su se zvale kalhane, pa i danas jedna ulica u Sarajevu, na Vratniku, nosi ime Kalhanski sokak u spomen na nekadašnje topionice.Na spomenutoj manguri bila je obavezna tugra. Tugra je kaligrafski amblem ili potpis sultana, a s druge strane bilo je ispisano „Bosna Saray“ na arapskom pismu.Stare Sarajlije su govorile da je tada u Sarajevu bila tzv. poplava mangura, s obzirom na to da je u opticaju bilo mnogo novca i da se vjerovatno intenzivno kovalo. U tom periodu, kažu, i siromašni stalež je „odahnuo“, mada je sve to trajalo kratko, dok nije naređena zabrana kovanja mangure.<h2>Demiri na prozorima</h2>Interesantno je istaći i da je u ulici Mlini, u neposrednoj blizini Miščine džamije, bila kovačnica novca. Izgledom je bila prepoznatljiva zbog izraženih demira na prozorima i gvozdenih vrata.Osmanska carevina nije mijenjala izgled dukata čak četiri stotine godina, a on je bio jedinstven – jedini koji svojim izgledom nije podsjećao na venecijanske dukate, čijih je imitacija bilo mnogo. Bogate Sarajlije su sakupljale i posjedovale dukate.Kasnije će novac, za vrijeme Austro-Ugarske, biti prepoznatljiv po austrijskim krunama koje su dobro vrijedile, mada se u tom vremenu počeo koristiti i papirni novac, koji se pojavio krajem 17. stoljeća u Evropi.Stare generacije i danas pamte dinar, koji je bio platežno sredstvo bivše domovine i rado se sjećaju tih dana papirnog novca, a posebno „stotke“ crvene boje, na čijoj poleđini je bio grad Dubrovnik. Srednja generacija i danas voli isticati kako se tada dobro živjelo.Danas platežno sredstvo u papirnoj formi dobija konkurenciju u sve zastupljenijoj elektronskoj formi plaćanja.

U našim krajevima otvarani su rudnici srebra i zlata, pa će tako u doba Bosanskog kraljevstva, tačnije u vrijeme vladavine Tvrtka Kotromanića, na ovim prostorima započeti primjena novca, odnosno zlatnika

Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada: Osmanska carevina nije mijenjala izgled dukata čak 400 godina

Glumac Elmir Krivalić imenovan je za novog direktora Narodnog pozorišta u Tuzli, a na toj poziciji nasljeđuje Mirzu Ćatibušića, koji iza sebe ostavlja dva rukovodeća mandata. Krivalić u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe da njegov kolektiv želi postići još bolji rezultat.<h2>Umjetnička orijentacija</h2>Kakvu viziju Narodnog pozorišta želite graditi u naredne četiri godine – umjetnički, organizacijski i programski?- Nakon dugo vremena, prošle godine smo konstituisali Umjetnički savjet, koji već aktivno sudjeluje u odlučivanju i koji će uspostaviti umjetničku orijentaciju naše kuće, naravno osluškujući potrebe savremenog čovjeka, društva u kojem živimo, uzimajući u obzir tradiciju Narodnog pozorišta Tuzla i u skladu sa mogućnostima koje imamo. Kako planirate uskladiti očuvanje klasičnog repertoara s potrebom za savremenim, hrabrim i društveno angažiranim predstavama? - Pozorište je uvijek društveno angažirano i neophodno je da bude odgovorno prema savremenom društvu, da ogoli čovjeka, kaže istinu, bez razmišljanja o tome kakve će posljedice ostaviti to što je izrečeno. U umjetnosti nema mjesta za licemjerje, svrha postojanja je da pomoću mašte, iluzije pokuša utjecati na svijest ljudi, liječeći društvo od primitivnog. Da budemo iskreni, mnogo primitivizma ima u našem društvu i to se ogleda u mnogočemu, time je pozorištu teže djelovati, ali zato je neophodnije, jer ima značajniju svrhu postojanja. Sve naše predstave, klasične ili savremene postavke, na sceni će igrati s razlogom, jer će govoriti o svemu onome što se tiče nas, vremena i prostora u kojem živimo.<h2>Sjajan ansambl</h2>Kako gledate na odnos institucije prema glumcima, rediteljima i zaposlenima – hoće li dijalog i transparentnost biti temelj vašeg mandata?

- Bez dijaloga, nema pozorišta ni u umjetničkom niti u institucionalnom smislu. Trenutno sam jedan od najmlađih u kolektivu, a u pozorištu rade ljudi koje sam, kao dijete, gledao na televiziji i divio im se. Narodno pozorište ima sjajan ansambl talentiranih i vrijednih ljudi, izuzetno vrijednih ljudi iza scene, scenski radnici, garderoberi, šminkeri, zatim divni ljudi koji se predano bave administrativnim poslovima, da pozorište funkcionira u institucionalnom smislu.<h2>Jačanje publike</h2>- Jedan od ciljeva koji sam stavio pred sebe je osnivanje dječije i omladinske scene Narodnog pozorišta Tuzla, da pomoću umjetnosti komuniciramo sa djecom i mladima, da stvaramo publiku za narednih 10-15 godina, odgovornu publiku, lišeni svakog oblika primitivizma.

U umjetnosti nema mjesta za licemjerje, svrha je da se pokuša utjecati na svijest ljudi, kaže Krivalić

Elmir Krivalić, direktor Narodnog pozorišta Tuzla, za "Avaz" : U našem društvu je mnogo primitivizma

Anatolij Trubin (Anatoliy Trubin) obilježio je posljednje kolo ligaške faze Lige prvaka na način kakav se rijetko viđa.&nbsp;Golman Benfike (Benfica) postigao je pogodak u 98. minuti protiv Real Madrida i tim golom direktno utjecao na rasplet borbe za plasman u nokaut-fazu elitnog takmičenja.U trenutku kada je vrijeme isticalo, a Benfika bila pred eliminacijom, Trubinov gol donio je portugalskom velikanu plasman u plej-of Lige prvaka. Istovremeno, Real Madrid je pao s pozicije koja vodi direktno u osminu finala i završio u zoni plej-ofa, što je dodatno dalo težinu cijelom događaju.Utakmica je bila od izuzetnog značaja za oba tima, jer se radilo o posljednjem kolu ligaške faze, a margina za grešku praktično nije postojala. Upravo zato gol golmana u sudijskoj nadoknadi vremena ima posebnu vrijednost i ulazi u historiju takmičenja. Ujedno je Trubin i peti golman u historiji koji je postigao gol u ovom takmičenju.

Ukrajinski čuvar mreže postigao historijski gol u Ligi prvaka

Trubin: Gol u nadoknadi za prolaz Benfike

Anatolij Trubin: Golman junak

Evropska komisija nam je još jednom rekla ono što svi već godinama u BiH znaju - da je naš željeznički sektor zapostavljen i nekonkurentan.&nbsp;Preciznije, potvrdili su da je pola željezničke infrastrukture u BiH nesigurno i zastarjelo i da zbog nedovoljnih ulaganja entitetskih vlada, željeznica ne može omogućiti odgovarajući međunarodni tranzit.U pitanju je, zapravo, potpuno odsustvo političke volje da se ovim sektorom ozbiljno bavi. Decenijama se gotovo ne ulaže, pruge se krpe, a vozni park preživljava, zahvaljujući improvizaciji i entuzijazmu radnika. Rezultat je vidljiv - sistem postoji, ali suštinski ne ispunjava svoju osnovnu zadaću i funkciju.Evropska komisija je, kako reče ekonomski stručnjak Zoran Pavlović, praktično napisala „uputstvo za upotrebu“ o pitanju bh. željeznica.Četvrti željeznički paket, s kojim BiH treba uskladiti svoje zakone, ne traži ništa revolucionarno: razdvajanje infrastrukture od prijevoza, otvaranje tržišta i jasno definisana pravila korištenja pruga.Međutim, dok se u Evropi željeznica posmatra kao kičma privrede i ključni alat za smanjenje troškova i emisija gasova, u BiH se i dalje forsira kamionski transport, koji je znatno skuplji, neefikasniji i dugoročno štetniji. Posljedice svega toga ogledaju se i u podacima „Željeznica FBiH“ prema kojima se obim prevoza roba, prije svega prema i iz velikih industrijskih sistema, smanjio u posljednjih 10 godina za više od 30 posto.U takvom sistemu nesreće nisu izuzetak, već neminovnost, kao što je to slučaj od prije nekoliko dana, kada su u Rajlovcu u sudaru dviju lokomotiva povrijeđena tri radnika. Upravo, iz Sindikata upozoravaju godinama da je infrastruktura u katastrofalnom stanju i da je sigurnost radnika ugrožena.A svu nespremnost sistema ogolile su katastrofalne poplave u Jablanici, kada je dio pruge u Komadinovom vrelu ostao visiti u zraku. Da nije bilo donacije turskog „Cengiza“, koji su uspješno rekonstruisali oštećenu prugu, preko koje je lani na današnji dan prošao prvi voz, vjerovatno bi i ona i danas bila ni na nebu ni na zemlji. I, premda je Uprava „Željeznica FBiH“ tada smijenjena, politika je ostala ista. Zato je krajnje vrijeme da se stvarne reforme počnu provoditi i da se politika ukloni iz šina.

Dok se u Evropi željeznica posmatra kao kičma privrede, u BiH se i dalje forsira kamionski transport

Politika u šinama

Iz Brisela ponovo stiže ista poruka: novac je spreman. I ponovo ista tišina. Evropska unija najavljuje novu tranšu sredstava za Zapadni Balkan, Bosni i Hercegovini su vrata otvorena, ali država i dalje stoji na pragu.Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka (Luigi Soreca) potvrdio je da je Evropska komisija odobrila novi paket pomoći iz Plana rasta za Zapadni Balkan, što znači da je BiH formalno stekla pravo na prvu tranšu finansijskih sredstava. Međutim, iza diplomatskog jezika krije se surova realnost - milioni eura stoje neiskorišteni, dok politički sistem BiH uporno demonstrira vlastitu nefunkcionalnost.Još ranije Soreka je jasno poručio da je, nakon odobrenja Reformske agende, Bosna i Hercegovina stekla pravo na značajna ulaganja za svaku provedenu reformu. Novac je namijenjen projektima koji direktno utječu na kvalitet života građana. Drugim riječima, za sve ono što BiH kontinuirano zapostavlja.Ali umjesto da se reformski mehanizam pokrene punom snagom, vlasti su još jednom pokazale poznati obrazac ponašanja od odugovlačenja, prebacivanja odgovornosti, političke blokade do beskrajne međustranačke trgovine.Rezultat? BiH je već propustila ranije rokove, jer Reformska agenda nije dostavljena na vrijeme, čime su izgubljene prve ozbiljne finansijske prilike. Sada, kako ulazimo u februar, kalendar neumoljivo pokazuje da se sve ponavlja. Opet, problem je u potpunom odsustvu osjećaja za odgovornost.Dok zemlje regiona već povlače milijarde eura, potpisuju ugovore i pokreću projekte, bh. politička elita se ponaša kao da vrijeme ne postoji i kao da je gubitak desetina miliona eura tek još jedna fusnota u političkom folkloru. Februar je crvena linija. Ako se i ovaj rok propusti, BiH će postati još siromašnija.

Februar je crvena linija. Ako se i ovaj rok propusti, BiH će postati još siromašnija

Propali milioni

Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luiđi Soreka (Luigi Soreca) nije često prisutan u medijima, ali kada se oglasi veoma je jasan, precizan i direktan u svojim porukama bh. zvaničnicima, posebno kada je riječ o obavezama naše zemlje na putu ka članstvu u EU.&nbsp;Ovaj put, u ulozi donosioca dobrih vijesti, javnosti se obratio s potvrdom da je Evropska komisija odobrila novi paket pomoći Zapadnom Balkanu iz Plana rasta, te da će prva tranša iz ovog paketa stići i u BiH.Bespovratna sredstva od 16 miliona eura za projekte vodoopskrbe i prečišćavanja otpadnih voda u Lukavcu i Velikoj Kladuši, za tehničku pomoć u rehabilitaciji hidroelektrane u Jajcu, rekonstrukciju i proširenje sistema vodosnabdijevanja i otpadnih voda u Tešnju projekti su iz paketa pomoći vrijednog 171 milion eura za infrastrukturu i preduzeća na Zapadnom Balkanu. Soreka je na ovaj način aktuelizirao pomalo zaboravljenu temu, te podsjetio na jedan od najznačajnijih vanjskopolitičkih prioriteta države. Poručio je da bi, ispunjavanjem obaveza iz svoje Reformske agende, BiH dobila šansu i za znatno veća ulaganja.Ambasador Soreka je pravnik, ekspert za sigurnost i migracije, koji je karijeru započeo u Ministarstvu unutrašnjih poslova Italije. Od 2007. do 2013. bio je zadužen za međunarodnu dimenziju migracija u okviru Generalnog direktorata za pravosuđe i unutrašnje poslove Evropske komisije na koordinaciji pokretanja i implementacije Dijaloga o liberalizaciji viznog režima sa zemljama zapadnog Balkana, uključujući BiH. Od 2018. do 2022. obavljao je dužnost ambasadora EU u Albaniji. Potom je imenovan za specijalnog izaslanika EU za vanjsku dimenziju migracija pri Evropskoj službi za vanjske poslove u Briselu, do preuzimanja mandata šefa Delegacije i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Soreka je na ovaj način aktuelizirao pomalo zaboravljenu temu, te podsjetio na jedan od najznačajnijih vanjskopolitičkih prioriteta države

Luiđi Soreka: Donosilac dobrih vijesti

Ekonomija BiH je u blokadi, izvoz i uvoz roba paraliziran, a štete izazvane opravdanom pobunom prijevoznika nadležne institucije ni za prethodna dva dana ne mogu da izračunaju.Zna se samo toliko da će biti višemilionske, ali i da duge kolone kamiona na granici s Hrvatskom najavljuju moguće nestašice proizvoda koji nam stižu na točkovima, iz uvoza.Stoje i isporuke bh. proizvoda za strateški važno evropsko tržište, na koje odlazi ubjedljivo najveći dio našeg izvoza, pa finansijske posljedice kašnjenja u isporukama i mogućih gubitaka poslova, ako blokade potraju, niko u državi ne može izračunati.Dok se prijevoznici pripremaju za duži boravak na granicama, zvaničnici ove zemlje se gotovo i ne oglašavaju. Oni koji istupe u javnosti čine to samo da bi stvorili privid da nešto pokušavaju.Nema vanrednih sjednica Vijeća ministara BiH, PSBiH, entitetskih vlada, nema inicijativa prema Briselu ili državama regiona. Njihove glave su u pijesku najmanje godinu otkako vlasnici kompanija i profesionalni vozači, koji na svojim plećima i karoserijama nose gotovo 94 posto ukupnog prometa roba u BiH, upozoravaju na neravnopravan položaj u zemljama EU.Sve je u skladu s već izrečenom konstatacijom jednog od zvaničnika, da će se problemi prijevoznika iz BiH riješiti čim ova zemlja postane članica EU. Čekajući domaće vlasti da nas dovedu do tog cilja u Evropu će, na točkovima, pa i pješice, prije ući i vozači, i kamioni, i većina stanovnika ove nesretne zemlje.Članovi skupštine Logistike BiH traže zajedničko djelovanje Ministarstava transporta, sigurnosti i vanjskih poslova, te kompletnog Vijeća ministara BiH. Od Edina Forte, Ivice Bošnjaka, Elmedina Konakovića, Borjane Krišto i ostalih očekuju da ne prebacuju odgovornost i ne kupuju vrijeme. Međutim, prijevoznika nema na dnevnom redu Vijeća ministara na čelu s Krišto, na prijemu za diplomate nije ih spomenuo ni Konaković, koji se s neuporedivo više žara bavi sporom BH Telecoma i TV Hayat, dok Forto nudi inicijative kako doći do rješenja, ali ih umjesto u Brisel šalje potpredsjedniku Vlade Hrvatske?!Dok vladajuća garnitura ponovo demonstrira dezorijentiranost, nesposobnost i snishodljivost, a opozicija pokušava u mutnom uloviti nove poene, građani s pravom moraju biti zabrinuti zbog posljedica.&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Prijevoznika nema na dnevnom redu Vijeća ministara, nije ih spomenuo ni Konaković, dok Forto nudi inicijative

Glave su u pijesku

Salkan Delić iz Srebrenika je idejni autor prepiske Kur'ana po tedžvidu na Brajevom pismu, kojom će omogućiti da Kur'an ispravno, na arapskom jeziku, uče i slijepe i slabovidne osobe. Projekt započet u martu trenutno privodi kraju uz pomoć imama iz Tuzle i Srebrenika, ostavljajući trajno dobro generacijama.Salkan je, inače, rođen slijep, ali je završna godina Islamskog pedagoškog fakulteta, budući je hafiz, bez problema koristi laptop i mobitel, vozi bicikl, pa čak igra i nogomet. - Allah, dž.š., odredio je da tako bude, da moj nedostatak budu oči. Ako je Gospodar tako odredio, onda tu nema ljutnje, nema “ne mogu, neću, ne može se ovo ili ono”. Oduzeo mi je vid, ali mi je podario brojne druge blagodati, pa mogu da osjetim šta god je u mojoj blizini. Oštrije čujem, brže pamtim... Sve što je iskušenje, to treba prihvatiti i znati se nositi s tim jer Allah zaista oduzima da bi dao - kazao je Salkan za AA.

Salkan Delić iz Srebrenika je idejni autor prepiske Kur'ana po tedžvidu na Brajevom pismu

Salkan Delić: Kur’an na Brajevom pismu

Kada je u toku zimske pauze preuzeo Fudbalski klub Željezničar, Slaviša Stojanović došao je u osjetljivom trenutku – nakon jesenje polusezone koju su Plavi završili u najslabijoj formi, rame uz rame s ekipom Širokog Brijega.Bez velikih riječi i pompe, iskusni stručnjak se uhvatio posla, a prvi pokazatelji njegovog rada već su vidljivi na pripremama u Antaliji. Željezničar je pod njegovim vodstvom upisao tri pobjede u isto toliko utakmica, uz gol-razliku 6:0, što je možda i najjasniji signal promjene.Pobjede protiv Novog Pazara, slovačkih Mihalovaca i makedonskog Sileksa nisu donijele samo dobar rezultat, već i ono što je Želji dugo nedostajalo – stabilnost, disciplinu i sigurnost u igri.Stojanovićev rukopis vidi se u organizaciji tima, čvrstini zadnje linije i jasnim ulogama na terenu. Ako su pripreme pokazatelj onoga što slijedi, Grbavica s razlogom može gledati optimističnije prema nastavku sezone.

Slaviša Stojanović donio mir, red i rezultate na Grbavicu

Stojanović: Ako se po jutru dan poznaje, odlično rješenje za Plave

Slaviša Stojanović: Tihi autoritet

Masovna tuča navijača Hajduka i Crvene zvezde kod Tuzle, osim što je pojačala osjećaj nesigurnosti kod građana, ogolila je duboke slabosti sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine. Više od 90 privedenih, 23 povrijeđene osobe i ranjeni policajac nisu samo bilans obračuna huligana, nego su nam pokazale svu ozbiljnost nerada.Sukob “Torcide” i “Delija” nije se dogodio negdje na periferiji ni iznenada, već nekoliko stotina metara od Međunarodnog aerodroma. Desetine navijača ušle su u BiH, dio njih uz lažno prijavljenu svrhu putovanja, okupile se i organizirale sačekušu bez ijedne preventivne reakcije sigurnosnih službi u BiH. Zašto nikome nije bio alarm masovno okupljanje poznatih navijačkih grupa, posebno ako se zna da je tek prije dvije sedmice kod Slavonskog Broda, tik uz granicu BiH, došlo do nasilnog sukoba navijača Dinama “Bad Blue Boysa” i Crvene zvezde?Sigurnosne prijetnje provukle su se ispod radara, što je posljedica lošeg upravljanja i potpunog izostanka strateške koordinacije na državnom nivou u vrijeme dok Bosna i Hercegovina nema ministra sigurnosti. Ovo Ministarstvo nema operativne ovlasti, ali ima presudnu ulogu u koordinaciji i nadzoru rada sigurnosnih agencija.Nakon hapšenja Nenada Nešića u decembru 2024. godine, ova ključna pozicija ostala je prazna, a imenovanje novog ministra pretvoreno je u političku blokadu.Ključnu odgovornost za ovakvo stanje snosi SNSD, koji je kroz Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH svjesno blokirao završetak procedure imenovanja novog ministra sigurnosti, kako bi se zadržala kontrola i održao vakuum u jednom od najosjetljivijih resora države.Odgovornost, međutim, ima i Trojka. Snosi političku odgovornost jer je prihvatila ovakvo stanje. Kao dio vladajuće većine, Trojka nije insistirala da se pitanje ministra sigurnosti riješi hitno. Tako je i pokazala svoju razinu nestručnosti i nepoznavanje važnosti državnih struktura.

Od tuče navijača pobjegle sigurnosne službe, Trojka odgovorna jer ne zna važnost ministra sigurnosti

 Masovna tuča navijača Hajduka i Crvene zvezde kod Tuzl

Mujo Rešidović: Čuvar tradicije saza i sevdaha

Fortine stupide i milionski gubici

Darko Senić: Stradao da zaštiti porodicu

Bilo je i većih problema

Lekcija za Balkan

Karlos Alkaraz: Lice budućnosti

Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada: Osmanska carevina nije mijenjala izgled dukata čak 400 godina

Elmir Krivalić, direktor Narodnog pozorišta Tuzla, za "Avaz" : U našem društvu je mnogo primitivizma

Anatolij Trubin: Golman junak

Politika u šinama

Propali milioni

Luiđi Soreka: Donosilac dobrih vijesti

Glave su u pijesku

Salkan Delić: Kur’an na Brajevom pismu

Slaviša Stojanović: Tihi autoritet

Opasni vakuum

Kolumne

Mujo Rešidović: Čuvar tradicije saza i sevdaha

Fortine stupide i milionski gubici

Darko Senić: Stradao da zaštiti porodicu

Bilo je i većih problema

Lekcija za Balkan

Karlos Alkaraz: Lice budućnosti

Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada: Osmanska carevina nije mijenjala izgled dukata čak 400 godina

Elmir Krivalić, direktor Narodnog pozorišta Tuzla, za "Avaz" : U našem društvu je mnogo primitivizma

Anatolij Trubin: Golman junak

Politika u šinama

Propali milioni

Luiđi Soreka: Donosilac dobrih vijesti

Glave su u pijesku

Salkan Delić: Kur’an na Brajevom pismu

Slaviša Stojanović: Tihi autoritet

Opasni vakuum